zagreb moj grad br.1

7/29/2019 Zagreb moj grad br.1

1/40

Povrh sarg Gri brPost, ljep mdSmj av, tvr

Sj avn Zr rdA. e

Broj 1 Godina I Oujak 2007.


2/40

sadraj

4 Dogaaji

6 Zelena potkovaMaruliev trg

9 SpomeniciMarko Maruli

9 UliceMihanovieva

10 Djeve sa zagrebakih poelja

11 Markom i igom

12 Zagrebaki gradonaelniciJanko Kamauf

18 Mala kola antikvarijataEllini aneli

22 Kultura

24 Ljerka Njer

28 RazgovorAnto Perkovi

32 Fina, najvaniji partner zajavne financije

UvodnikU rukama drite prvi broj revije ZAGREB MOJ GRAD. Zapravo, mogla sam ga nazvati iZAGREB NA GRAD, ali vjerujem da e svatko u ponekom dijelu sadraja otkriti upravotaj SVOJ Zagreb. Dugo sam ih nosila u sebi: i grad i zamisao da mu posvetim rijei i slike.Rezultat je pred vama, i ne budite prestrogi suci. Pa, rije je tek o prvom broju. Nadamse da e biti dovoljno zanimljiv i privlaan i da nee doivjeti sudbinu onih maia kojise u vodu... znate ve to.Nije ovo prvi list u kojem se moe proitati poneto o Zagrebu, ali neprijeporno je prvikoji e se truditi da u potpunosti opravda svoj naziv u kojem su upravo MOJ GRADkljune rijei. Pa smo u tom smislu i zapoeli predstavljati zagrebake gradonaelnike.Priznajte i sami, koliko vas je znalo da je upravo Janko Kamauf bio prvi? U ovom smo

broju poseban naglasak stavili na Sveuilinu knjinicu i Maruliev trg. Zacijelo ete sesloiti da institucija koja radi puna etiri stoljea zasluuje posebnu pozornost. Stalna jei rubrika O Zagrebu markom i igom. Jeste li znali da se upravo ove godine navravastoljee otkako je u Zagrebu bila organizirana prva filatelistika izloba ? A nisu zabo-ravljeni ni zagrebaki spomenici, niti zagrebake ulice. I elimo vas podsjetiti ne samona to to je bio i radio onaj po kome se ulica zove, ve se sjetiti onih koji su u toj ulicistanovali, ili onih zgrada u kojima se zbilo neto vano. Za na grad, dakako. Novinesu dakako Bonton i Mala kola antikvarijata, kao i Razgovor s potpisom. Bit e u listu iobilje tiva sa suvremenim temama: automobili, sprave i pomade za uljepavanje, receptistari i novi, zdravi i oni okusom pravi, ljetni i zimski. Naravno, ako zime jo uope bude.Na naim stranicama svoje e mjesto imati i kulturni dogaaji. Poneki put ete itati tonam predstoji, a poneki put kakav kritiki osvrt o neemu to je bilo, a emu ste modai sami nazoili. A, ako niste, moda vas potaknemo da sljedei put svojom nazonou

uveliate dogaaj.Zapravo, u reviji koju drite u rukama bit e mnogo toga o gradu: vaem i mojem. Ma oemu pisali, ili kakvom slikom govorili, jedno je sigurno: sve e se moi uklopiti u izrazZAGREB MOJ GRAD. Mogla bih dodati da ga imam tak rad, ali to se podrazumijeva,zar ne ?

Vaa Biba

Zgrada NSB-a

Riznica znanja isimbol mudrosti

Razgovor sa

strancemdr. Helga Konrad Badel 1862Rast dug 144 godine

8

34 Novac

38 Razgovor s potpisomDr. Danica Ramljak

40 ZdravljeProljetni umor

46 Obitelj

48 Bonton

50 LjepotaOsjetljiva koa

53 KuhinjaFunkcionalna prehranaKomoraisti krv

60 Automobili

14

30


3/406

Z

elena ili Lenucijeva potkova -snano obiljeje urbanog iden-titeta grada Zagreba, zona jeosam perivoja i osam trgova, a

to su redom: Trg Nikole ubia Zrinskog--popularno zvani Zrinjevac, Trg Josipa Jur-ja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, TrgAnte Starevia, Trg Marka Marulia, TrgMaurania i Trg marala Tita. Iako se krozprolost prekrasnim parkovima Lenucijevepotkove izgled neprestano mijenjao, ova

zelena oaza u sreditu grada uvijek je bila iostala jedno od omiljenih etalita i mjestaza odmor Zagrepana, ali i nezaobilaznomjesto posjeta za brojne domae i straneturiste. Zapadni dio Zelene potkove obu-

hvaa Maruliev trg sa secesijskom zgra-

dom Hrvatskog dravnog arhiva te parkomi spomenikom Marku Maruliu, potom parkna Mauranievom trgu i Trg marala Titasa zgradom Hrvatskog narodnog kazalita.

Tko je Marko MaruliMarko Maruli, hrvatski knjievnik, roen18. kolovoza 1450. u Splitu, u staroj split-skoj patricijskoj obitelji, a umro 5. sijenja1524. u Splitu. kolovao se u Splitu i Pado-vi. Nazvan je ocem hrvatske knjievnosti.Pisao je na hrvatskom i latinskom jezikupjesnika djela i razliite spise, nadahnute

vjerskim temama i politikom sudbinomsvoga naroda. Na latinskom pisana djelaprevedena su na mnoge europske jezikei objavljena u velikom broju izdanja. Naj-vei pjesniki domet ostvario je u spjevu(epu) Judita, u kojem hrabri i potie vlasti-ti narod na obranu domovine.

Marko Maruli prvi je stvaratelj stare hrvat-ske knjievnosti ijom je pojavom nae pje-snitvo izvedeno u krug europskih naroda.U mladosti je stekao bogato humanistikoobrazovanje i kao uena i ugledna osoba

imao je razne dunosti i obveze u upravi i

Zapadni dio Zelene potkove

obuhvaa Maruliev trg

sa secesijskom zgradom

Hrvatskog dravnog arhiva

te parkom i spomenikomMarku Maruliu, potom

park na Mauranievom

trgu i Trg marala Tita

sa zgradom Hrvatskog

narodnog kazalita

S trga na trg

povijest grada

Zelena potkova

Tekst: Nataa MesariFoto: Darko Tonaj


4/407

sudstvu rodnoga grada. Tijekom ivota stje-e europsku slavu kransko-moralistikimdjelima na latinskome jeziku: De institutio-nem bene vivendi i Evangelistarium. To jedjelo poznavao i engleski kralj Henrik VIII.te je ono jedna od dragocjenosti glasovite

Britanske knjinice (British Library).

Ovaj osobeni stvaralac autor je i prvog djelahrvatske knjievnosti na narodnome jeziku,pod naslovom Libar Marka Marula Spliani-na, u kojem se uzdri istorija svete udoviceJudit, u versi harvacki sloena. To je djeloprvi put objavljeno u Veneciji 1521. godi-ne, a doivjelo je nekoliko izdanja. U pred-

govoru tom spjevu Maruli nam obrazlaesvoju zamisao da povijest svete udovice Ju-dite stumai naim jezikom, neka je budurazumit i oni, ki nisu nauni knjige latinskealiti dijake. Malo je poznato da je Maruliprvi u svijetu upotrijebio naziv psihologijaza znanost o duevnom ivotu.

Maruliev trgIz parka u park, s trga na trg - Marulievimtrgom dominira nekadanja zgrada Nacio-nalne i sveuiline biblioteke (danas zgra-da Hrvatskog dravnog arhiva), dovrena1913. godine prema nacrtima arhitekta Ru-dolfa Lubynskog, Lubynski je bio uenik

poznatog arhitekta J. Durma na Visokojtehnikoj koli u Karlsruheu, a s njim je su-raivao i na izgradnji Sveuiline knjiniceu Heidelbergu. Djelovao je u Offenbergu,Klnu i Freiburgu, a bio je i jedan od naj-produktivnijih zagrebakih arhitekata.Na zapadnom dijelu Marulievog trga iz-

graena je 1926. godine zgrada Sveuili-nog fizikalnog instituta u kojoj je danassmjeten Geografski odjel Prirodoslovno-matematikog fakulteta. Tvorac ovog zda-nja je arhitekt Egon Steinmann, koji je utkivu Zagreba ostavio prepoznatljiv trag,

osmislivi vie zgrada specifinog arhitek-tonskog rukopisa, poput Ortopedske kli-nike na alati, Gimnazija u Krianievoj iKulanovoj, te zgradu kolodvorske pote uBranimirovoj ulici.Na istonom dijelu trga, izmeu 1914. i1920. godine, sagraeno je zdanje Kra-

ljevskog sveuilinog ludbenog i farma-kognostzikog zavoda (danas Fakultet

kemijskog inenjerstva i tehnologije), zakoji je projekt izradio arhitekt VjekoslavBastl. Ovaj sjajni stvaralac ekog porije-kla, ostvaruje vane i velike projekte u Pa-rizu, Pragu, Beu, Zagrebu i Ljubljani, koje

danas vidimo kao vezu izmeu modernei secesije. Zagrebu je podario niz prekra-snih graevina, poput Trgovako-obrtnog,danas Etnografskog muzeja, stambeno-po-slovne zgrade Rado na Jelaievu trgu 5 iGradske trnice na Dolcu.Sredinji dio trga obnovljen je 1999. godi-ne, a tada je postavljen i spomenik Marku

Maruliu, rad kipara Vlade Radasa. Kakone postoji niti jedan vizualni predloakMarulieva lika, autor je oca hrvatske knji-evnosti zamislio prema turim opisima izliterature, te stvorio impresivan kip kojiodraava snagu jednog velikog uma i zna-aj njegovih djela.

Svakako valja spomenuti i palau Naiketvornice tanina i paropila (Maruliev trg 18),graenu 1921. godine, znaajno djelo Ama-dea Carneluttija, graditelja i arhitekta, koji jesvojim brojnim radovima obiljeio Zagreb spoetka 20. stoljea. Na kraju, nakon nizapravih bisera secesijske arhitekture, etnjuMarulievim trgom zaokruujemo vanim

primjerom pojave moderne, zgradom Dru-tva mirovinskog zavoda lanova Hrvatskognarodnog kazalita (dananji Maruliev trgbroj 17), koja je izgraena 1929. godine,prema projektu biroa Cernjak i Neumann.

Uprvom desetljeu 20. stoljea odluivanoje o sudbini zapadnog dijela Zelene potko-ve. Vlada je 1903. godine uputila zahtjev Gradu,

po kojem trai da joj se ustupi gradilite za Ze-

maljski muzej, a 1906. godine trai se prostor i

za novu Sveuilinu biblioteku. Nekoliko godi-

na trajat e rasprave oko koncepcije gradnje,

rasporeda i namjene graevina, te pokuaji da

se usvoji neka od predlaganih studija. Snjeka

Kneevi, ugledna povjesniarka umjetnosti, u

svojoj knjizi Zagrebaka zelena potkova ( kol-

ska knjiga, 1996. ), opisujui tadanju situaciju,

navodi: Krivnja je u nedostajanju generalne re-

gulatorne osnove za grad Zagreb, koja bi morala

sadravati i prostorni koncept gradskih trgova.

Zapadni perivoj upravo je primjer nepostojanja

zamisli prostornog ureenja grada. Obodi su mu

bili izgraeni, a da nije bilo izvjesnosti o samom

trgu.

Tek nakon to je izgraena Sveuilina knjini-

ca, 1913. godine, ovaj prostor e biti urbanistiki

potpuno definiran. Naime, tada je donesena od-

luka da e se sjeverno od Sveuiline knjinice

izgraditi fizikalni i kemijski instituti.

Crtice o nastankaMarulievog trga


5/408

Foto: Darko Tonaj

P

odaci o prvim upisanim knjiga-ma potjeu iz 1607. godine, aznano je da je i prije 1645. go-dine Knjinica imala posebnu

dvoranu, knjiniara i pravila o uvanju

i posuivanju knjiga. Poveljom cara Leo-polda I. iz 1669. godine Gimnazija sa stu-dijem filozofije bila je uzdignuta na aka-demski stupanj i dobila naziv AcademiaZagrabiensis. Prvotno je bila smjetenau drevnom zdanju naputenoga domini-kanskog samostana na dananjem Kata-rininom trgu 5, adresi na kojoj e mnogo

godina kasnije djelovati i zagrebaka Kla-sina gimnazija. Ukinuem isusovakogreda 1773. godine kolegij je provizornimradom nastavio sve do 1776. godine kadaje Knjinica ula u sastav Kraljevske za-grebake akademije znanosti (Regia Aca-

demia Zagrabiensis) kao visoke kole zapravo, filozofiju i bogosloviju. Nacional-no je znaenje Knjinica slubeno poelastjecati odredbama o obaveznom primjer-ku (u godinama 1816. i 1837.), a AntunKukuljevi tad joj je nadjenuo latinskoime Nationalis Academica Bibliotheca -kojom je elio istaknuti dvojakost njezi-

nih funkcija, kao obrazovne i nacionalneknjinice, a to u svojem nazivu i danasistie.

Poveanje fondaGodine 1816. stekla je pravo besplatnogprimjerka tiskovina iz tiskare Sveuilita u

Peti, a od 1837. godine i iz cijele Hrvatskei Slavonije.Kad je, 1874. godine, bilo osnovanoSveuilite Franje Josipa I. Akademijinaknjinica (Bibliotheca Regiae Academi-ae Zagrabiensis) prestala je djelovati, idobila naziv Sveuilina, ime su joj se,

kao sastavnom dijelu Sveuilita povea-li vanost i uloga u visokokolskoj

nastavi. Knjinica je jo jednompromijenila adresu 1913. go-

dine: iz zgrade dananjegRektorata s oko 110.000

svezaka knjininegrae preselila se

u dojmljivo sece-sijsko zdanje, natrg Marka Maru-lia 21, u prvuzgradu koja jebila podignutaiskljuivo zanjezine potre-

be. Projektira-na za fond odpola milijuna

svezaka ubrzo

je prerasla svoje

potrebe i postala pretijesnom za pohranuak dva i pol milijuna primjeraka - knjiga,asopisa, novina, te posebno vrijednogfonda svojih zbirki.Zgrada Nacionalne i sveuiline knjinicana Marulievom trgu, imenovanom po ocu

hrvatske knjievnosti, spomenik je nultekategorije. Ureena je djelima najugledni-jih hrvatskih umjetnika kao to su Frange,Valdec, Bukovac, Raki, Crni i Ivekovi,u urbanistikoj cjelini zagrebake zelenepotkove, prema iznimnoj arhitektonskojosnovi Rudolfa Lubynskog, koji je u prvo-me desetljeu 20. stoljea njome ostvario

znaajan kulturni iskorak Zagreba.

Prepoznatljiva vizuraVelika dvorana itaonice, natkriljena kupo-lom s prepoznatljivim simbolom mudrosti- esnaest sova na rubovima, koja je stu-dentima Sveuiline knjinice svoja vrata

zatvorila 17. veljae 1996. godine, bila je iostala jednom od iznimno prepoznatljivihzagrebakih vizura. Godinu dana ranije taje zgrada bila preputena Hrvatskom dr-avnom arhivu. Od 1914. godine u pro-storijama Sveuiline knjinice smjetenaje i Metropolitana, bogata zbirka knjiga i

dokumenata Kaptolske prvostolne crkve.Njezini poeci seu u 11. stoljee, u vrije-me kada je Zagreb postao biskupskim gra-dom. Knjinicom u punom smislu te rijeipostala je ve u 14. stoljeu. Od kodeksakoje spominje najstariji inventar, izdvaja-ju se Biblia solemnis, Liber sententiarum,Passionale i Benedictionale. Temelj knji-

nice ine juridike, biblijske, liturgijske, fi-lozofske i teoloke knjige. Ova knjinicauva i brojna djela koja svojim sadrajemobuhvaaju sva podruja znanosti i kultu-re, a rukopisi potjeu iz eke, FrancuskeItalije, Maarske, Njemake, i Hrvatske.Sva je prilika da je njezin najstariji rukopisPassionale iz 11. stoljea, napisan u Splitu.

Ostala djela pisana su hrvatskim, latinskim,njemakim, grkim, talijanskim i inim jezi-cima, a najvei je broj rukopisa pisan goti-com, karolinom, nekolicina glagoljicom, a

samo jedan u potpunosti beneventanom.

etiri stoljea Nacionalne i sveuiline knjinicepovijest grada

Nacionalna i sveuilina knjiica u Zagrebu i zagrebaka

Klasina gimnazija imaju neto zajedniko: obje su nastale

prije puna etiri stoljea, godine 1607. godine

Riznica znanja i simbol mudrosti

Tekst: Jurica Mileti


6/409

Iz ljevaonice umjetnina Akademije likov-nih umjetnosti spomenik Marku Maruli-u, rad akademskog kipara Vlade Rada-sa, na svoj je trg i postolje bio dopremljen iprije dogovorena roka. Spomenik visok oko

tri i pol metra i teak dvije i pol tone, iz ra-

dionice u Ilici 58 do Trga Marka Marulia zakina je vremena bio dopremljen za manjeod sata, to je iznenadilo brojne etae, ali inovinare, jer je Maruliev dolazak bio najav-ljivan za kasno prijepodne. I tako je ve okodevet sati, pomou snane dizalice podignutiz kamiona i postavljen na postolje u obli-

ku travnatog saga. U prvi mah postavljen je

bio tako da je gledao na erjavievu, a ondaponovno podignut i okrenut prema Arhivu.Nekima to ni danas nije posve pravo. Samautor Radas tom je prilikom izjavio:- Neki su oekivali puno manji rad, no shva-tio sam da je spomenik, s obzirom na Maru-

liev knjievi opus, jednostavno zahtijevao

ovakve dimenzije.Marko Maruli kojem se esto pridodaje pri-djevak Splianin i kojeg mnogi dre ocemhrvatske knjievnosti, rodio se 1450. godineu Splitu. Prozna i pjesnika djela pisao je ina latinskome i na hrvatskom jeziku, a kaokranski humanist nastojao je antiku mu-

drost i poetiku uskladiti s biblijskim profetiz-mom i kranskom duhovnou. U svojimse djelima nadahnjivao Biblijom i hagiogra-fijom, antikim klasicima i kranskim mo-ralnim naelima. Slavu je stekao duhovnimi moralistikim spisima na latinskom jezikukoji su u 16. i 17. st. doivjeli brojna izdanja iprijevode i bili medu tadanjima najitanijim

duhovnim djelima. Njegova Judita religioznije ep na hrvatskome jeziku i akavskomenarjeju, nadahnut starozavjetnom junaki-njom Juditom i onovremenim zbivanjima, aistodobno je i tuma kranskog svjetonazo-ra. To je prvo vee knjievno djelo u cijelostinapisano hrvatskim jezikom, to je autoru

priskrbilo titulu oca hrvatske knjievnosti.

U ast ocu hrvatske knjievnostiZagrebaki spomenici

Kao sredinji dio zelenog saga izmeu bive Sveuiline knjinice, a

dananjeg Dravnog arhiva, i ulice Jurja erjavia, sa zgradom HAZUu zaleu, spomenik Marku Maruliu prua izniman prizor

Tekst: Jurica MiletiFoto: Darko Tonaj

Mihanovieva ulica je jedna od glavnihdonjogradskih ulica, koja je 1895. godi-ne dobila ime po preporodnom pjesni-ku Antunu Mihanoviu (Zagreb, 1796. - Klanjec,1861.) Bio je tajnik Banskoga stola, vojni auditor ikonzul u Solunu i Izmiru, a jo kao 19-ogodinjaknapisao je Re domovini od hasnovitosti pisanja

vu domorodnom jeziku. Njegova najvanija pje-

sma Horvatska domovina koja je postala hrvat-

skom himnom, bila je objavljena 1835. godine uDanici, a pod imenom Lijepa naa, uglazbio ju je

Josip Runjanin.Mihanovievom ulicom gospoduju tri zgrade:stara, ali obnovljena ljepotica Esplanade koja jepostala Regent, zgrada Mirovinskog i invalidskogosiguranja, i palaa u kojoj je smjetena upravaHrvatskih eljeznica. Ponekom je u sjeanju ostaloi udno okruglo, nikad dovreno, pa onda sruenookruglo zdanje koje je prije nekih desetak godinagotovo doticalo Oleander terasu hotela, ba na mje-stu gdje je prije vie desetljea bila neasfaltiranapovrina, svojevrsni autobusni kolodvor s kojeg suautobusi tipa Caravela kretali prema moru.Botaniki vrt zauzima najvei dio june strane uli-ce, odnosno junu stranu zelene potkove. Uteme-ljen je bio davne 1889. godine kad je Kraljevskazemaljska vlada izdala nalog za izradu nacrta. Slje-dee je godine zemljite bilo ograeno i podigla se

vrtlartska kua. Utemeljiteljem vrta dri se botani-

ar Antun Heinz koji je prethodno dobro upoznaobotanike vrtove Francuske, Italije, Njemake ivicarske. Zagrebaki je vrt ureen u engleskomstilu, s krivudavim stazama i slobodnim skupi-nama drvea i grmlja. Nakon Univerzijade, prijetono dvadeset godina, oivjela su proelja nekihzgrada njemu nasuprot, ali su ubrzo u svojemdonjem dijelu bila unakaena i iarana bojom izsprejeva u rukama mladei kojoj je to bio vrhu-nac umjetnikog iivljavanja. Zapadna strana vrtaokrenuta je Runjaninovoj ulici, pa su se tako zajed-no nali i pjesnik i uglazbitelj njegovih stihova.

Malo je ulica koje se mogupohvaliti tolikim zelenimpovrinama: na istoku zapoinjeStarevievim trgom, polovicomnjezine duine protee se Bota-niki vrt, na zapadu Marulievtrg i Svaiev odmah iz ugla

Zagrebakim ulicama

Ulica Antuna Mihanovia

Tekst: Jurica MiletiFoto: Darko Tonaj


7/4010

povijest grada

Djeve sa zagrebakih proelja

Tekst i foto: Vladimir Vuinovi

Kad je papa Ivan Pavao II1995. godinu proglasio Go-dinom ene, poelio sam su-djelovati i zabiljeiti kame-

rom ene moga grada. Ljepotice koje suprolazile pokraj mene bile su zanosne,

armantne, duhovite, ivotne - ive! Po-digao sam pogled i spazio druge ljepo-tice koje su me, s proelja zgrada krajkojih svakodnevno prolazim, jedno-stavno oarale. Shvatio sam kakva imje nepravda nanesena time to su po-stavljene iznad vidokruga prolaznika pa

sam ih spustio na fotopapir i pokazaoljubiteljima izlobi, a zatim i knjige.To nije bilo ba sasvim jednostavno.Traio sam ih, promatrao kako ih jeisklesao neimar, zatim, koristei svojmedij, fotografiju, interpretirao pomou

prirodnog svjetla (jer drugog nije bilona raspolaganju). Ipak, odabirom dobadana pa i godine, a time i svjetla i sje-ne dodao sam im vlastiti peat. Tako sefotografije nisu zadrale samo na fakto-grafskom biljeenju.Sve moje dame su mi vane, ipak, usu-dio bih se izdvojiti onu koja se nalazi na

jednoj od najljepih secesijskih zgradau Europi, rad arhitekta Rudolfa Lubin-skog, a krase je reljefi Roberta Frange-a i Rudolfa Valdeca. Jedan prikazujeumjetnika kojem pozira ena grkogprofila, a zapetog tijela, mladog, vrete-nastog. Stoji na prstima, a na ramenimajoj zabaen veo pa se ini kao da e

poletjeti. Tako, pod toplinom zalazeegsunca pristiglog na Rakovu obratnicu,bude osvijetljena tek par minuta tijekompet-est dana. Odabrao sam upravo tapodneva, pri takvom svjetlu, da bih je

snimio i prenio drugima svoje vienje

kamene ljepotice.Rijei su to Vladimira Vuinovia - ar-lija koji je izdao knjigu o svojim ljepo-ticama, pod nazivom Djeve sa zagre-bakih proelja.- Postojala je jedna grana umjetnosti,koja je do te mjere iezla, da se danas

o njoj gotovo i ne vodi rauna. U Za-grebu se pojavila prije vie od stotinugodina zajedno s historijskim stilovimau arhitekturi, zatim je rasla i proirila sepoput vala i nestala prije pedeset godi-na. Otada su majstori izumrli, pa samonjihovi sauvani radovi na zagrebakimzgradama svjedoe o tom obrtu - umjet-

nosti. Tu bismo granu mogli nazvati -primijenjenom skulpturom - napisala jeu predgovoru knjige Lelja Dobroni.

Vladimir Vuinovi - arli roen je u Zagrebu 1946. godine, gdje je maturirao i studirao kemiju na PMF-u.Bez aljenja pri samom kraju, naputa studij, pragmatino se okree obiteljskom poduzetnitvu, a fotogra-fiji, pravoj ljubavi, posveuje se posve neoptereen ogranienjima profesionalne fotografije. On je amateru najpunijem znaenju te rijei - fotografija mu je ujedno i ljubav. Promilja o temama, pravi krokije i tekkad je posve siguran da je stvorio upravo ono to je elio - poziva na izlobu.ivo sudjelujui u svemu to ga okruuje stvara neformalne Portrete, poetina Godinja doba, duhoviteOglase, Aktove, Lica posjetitelja izlobe, fotografije s temom rata i ratnih razaranja, te iznimno snanumetaforinu kolekciju Rahela. I uope nije sluaj to je ciklus Djeve sa zagrebakih proelja nastao 1995.godine - u Godini ene.Izlagao je samosatalno, ali i na mnogim skupnim izlobama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je niza prizna-nja i nagrada od kojih mu je najdraa nagrada Too Dabac Fotokluba Zagreb za cjelokupni rad na podrujufotografije. Svoje je znanje i iskustvo nastojao prenijeti i mlaima, pa je u klubu vodio nekoliko teajevafotografije. Neko vrijeme vodio je Galeriju Fotokluba Zagreb te izlobama promovirao fotografe i iz drugih

sredina. Time je poticao druenje i suradnju fotografa razliitih senzibiliteta, a svako otvorenje izlobeobavezno bi zavrio pokliem: ivjela fotografija!.

Biljeka o autoru

Sve moje dame su mi vane, ipak, usudio bih se izdvojiti

onu na jednoj od najljepih secesijskih zgrada u Europi,

rad arhitekta Rudolfa Lubinskog, a krase je reljefi Roberta

Frangea i Rudolfa Valdeca

Ljepotica s velom


8/4011

Uokviru tradicionalnoga niza marakakoji Hrvatska pota ve godinama iz-daje pod nazivom Znameniti Hrvati,godine 2000. pojavio se kip Marka Marulia.Te se, naime, godine obiljeavala 350. obljetni-ca njegova roenja. Nominalna joj je vrijednostbila 3,50 kuna, a u likovnom smislu djelo jeZlatka Kesera. Inae, niz je imao pet maraka, aostale etiri vrednote posveene su Andriji Me-duliu, Matiji Petru Kataniu, Mariji Ruikoj-Strozzi i Blau Jurjeviu-Trogiraninu . Neke jemarke oblikovao ve spomenuti slikar Keser,a neke pak slikar Hrvoje ercar. Kao i mnogaprethodna izdanja, i ove su marke tehnikom

viebojnog ofseta bile tiskane u akovekoj ti-skari Zrinski, u arcima od 20 maraka, i u uku-pnoj nakladi od 350.000 nizova, a u prometusu se pojavile uoi Jurjevdana, 22. travnja.Marko Maruli kojem se esto pridodaje pri-djevak Splianin, rodio se 18. kolovoza 1450.u Splitu u kojem je zavrio humanistiku ko-lu. Kao sredinji lik splitskoga humanistikogakruga, u rodnom se gradu bavio odvjetnitvomi obavljao sudake slube. O njegovoj mlado-sti krue oprene prie: dok neki vjeruju da jeivio raskalaeno i s prijateljem Dminom Pa-paliem odravao veze s istom djevojkom, aobraenje doivio tek kad je ta djevojka bilaubijena, drugi tvrde kako je Marko od najranijemladosti ivio poluisposnikim ivotom.

Aktivno je pomagao hrvatske knezove u borbiprotiv Turaka, a Hrvati su mu glavni predstav-nici borbe protiv Osmanlija, pa u svojoj pjesmiMolitva suprotiva Turkom Maare i ne spo-minje. Prozna i pjesnika djela pisao je i nalatinskome i na hrvatskom jeziku. U svojim sedjelima nadahnjivao Biblijom i hagiografijom,antikim klasicima i kranskim moralnim na-elima. Slavu je stekao duhovnim i moralisti-

kim spisima na latinskom jeziku koji su u 16. i17. st. doivjeli brojna izdanja i prijevode i bilimedu najitanijim duhovnim djelima.Pouke za estit ivot prema primjerima svetaca(De institutione bene vivendi per exempla san-ctorum) iz 1498. godine moralistiki je spis kojije jo za njegova ivota bio preveden na viejezika, ukljuujui i japanski, a Evanelistar jesustavna moralistika rasprava o etikim nae-lima i moralnim dunostima. Davidijada je re-ligiozni junako-povjesni spjev na latinskomeu 14 knjiga sa 6765 heksametarskih stihova.

Judita (napisana 1501. godine, objavljena 20godina kasnije.) religiozni je ep na hrvatskomejeziku i akavskome narjeju, Vanost Judite jeu tome to je to prvo vee knjievno djelo ucijelosti napisano hrvatskim jezikom, to je au.Na hrvatskome je jeziku napisana i Suzana,utemeljena na biblijskom motivu. Meu osta-lim djelima na latinskom jeziku su i O poni-znosti i slavi Krista (De humilitate et gloriaChristi) i Dijalog o Herkulu kojega su nadvisiliKristovi tovatelji.


Marko Maruli, kojem se esto pridodaje pridjevak Splianin, rodiose 18. kolovoza 1450. godine u Splitu u kojem je zavriohumanistiku kolu

S likom Marka

Marulia

O Zagrebu markom i igom


9/4012

Zagrebaki gradonaelnici

povijest grada

Ba i nije uobiajeno da grad starkao Zagreb svojeg prvog grado-naelnika dobiva tek prije neto

vie od stoljea i pol, ali u za-grebakom sluaju, to je posve opravdanoi razumljivo: sve do 1850. godine Kaptol iGradec bili su administrativno razjedinjenii trajali kao dva podruja s posve odvo-jenim upravama i pravorijekom. Njihovospajanje u jednu jedinstvenu cjelinu - onu

koju nazivamo Zagreb gradom - ini se daje u velikoj mjeri zasluga bana Jelaia. Istoga se tek godinu dana kasnije dogodi-lo ono to je u nekim drugim gradovima,u drugim krajevima i zemljama bilo veposve uobiajeno: na elu ujedinjenogagrada 15. svibnja 1851. godine naao segradonaelnik, odnosno prvi ovjek grad-

ske uprave. Na taj je poloaj jednoglasnobio izabran Janko Kamauf.Taj roeni Zagrepanin koji se rodio teknekoliko kua dalje od Kamenitih vrata,slijedom povijesnih prilika nije se rodiou Zagrebu, ve u Gradecu, kako se te1801. godine njegov rodni dio Zagrebanazivao. U istom se gradu kolovao, za-

vrivi u njemu i puku kolu i gimnazi-ju, a na studij se otputio u Petu, u Ugar-sku, gdje je zavrio pravoslovne znanostii poio odvjetniki ispit, a potom postao

odvjetnikom i Zagrebake biskupije i

nekolicine vlastelinstava. Prilikom ob-nove gradskog magistrata 1830. godine,postao je njegovim zastupnikom, zatimbio izabran za senatora, potom za pri-vremenog gradskog suca (tj. naelnika),

a onda i za gradskog izaslanika za ve-liko varmedjijsko spravite u skuptiniZagrebake upanije. Budui da su tegodine 1851. tri jurisdikcije - gradeka,biskupska i kaptolska sjedinile u jednu,u tzv. Ravnateljstvo grada, prvim je gra-donaelnikom postao upravo on.U to doba godinja plaa prvog ovjeka

Grada bila je 2000 srebrnih forinti. Ka-mauf je bio idejnim zaetnikom mnogihgradskih akcija i prepun planova za bo-ljitak i razvitak grada, ali mnogi su odnjih ostali tek na papiru. Naime, za svenjegove projekte valjalo je izdvojiti ak400.00 forinti, a siromani je Zagreb tada

imao tek 17.000 stanovnika. Otprilike to-liko stanara danas imaju Mamutica i Su-per Andrija zajedno.Gradonaelniku dunost Kamauf jeobavljao sve do 1857. godine, a nakonumirovljenja etiri godine kasnije obav-ljao je uglavnom poasne sudake du-nosti. Godine 1872. car i kralj Franjo

Josip I. dodijelio mu je plemstvo s pri-djevkom Podgorski. Umro je 1874. go-dine, a u pamenju suvremenika ostaoje kao ovjek poduzetan, poten i odan

gradu.

Poduzetnom, potenom i

gradu odanom prvom

gradonaelniku car i kralj

Franjo Josip I. udijelio je

plemstvo. Premda roeni

Zagrepanin, rodio se nije u

Zagrebu, ve u Gradecu, jer

Zagreb e ujedinjenim

gradom postati tek

poetkom njegova

gradonaelnikovanja


Janko Kamauf:

plemi na elu grada


10/4014

A

ustrijska veleposlanica dr. Helga

Konrad na svojim je poslovnimdunostima provela mnogo vre-mena boravei u razliitim ze-

mljama i susretala se s raznim kulturama.U posljednjih godinu i pol dana dunostveleposlanice u obavlja u Zagrebu. O tomekako joj se svia Zagreb i Hrvatska podije-

lila je svoje miljenje i s nama.

Kada ste doli u Zagreb?

Konrad: U Hrvatsku sam dola kao velepo-slanica i to u srpnju 2005. godine.

Gdje ste sve radili prije toga i na kojim du-nostima?Konrad: Od najranije mladosti posebnosu me zanimali politika, povijest i kultura.Nakon zavretka Diplomatske akademije uBeu, zapoela sam karijeru u austrijskomMinistarstvu vanjskih poslova u svibnju1975. na pravnim, a kasnije i na politikomposlovima. Moj prvi mandat u inozemstvu

bio je u Washingtonu gdje sam radila napravnim i nuklearnim poslovima. Nakontoga bila sam u Kinshasi, pa u Zairu kaosavjetnica. Nakon povratka u Be, radilasam u Politikom odjelu za Junu Europu

- Juni Tirol. Moj sljedei mandat bio je u

Buenos Airesu, bila sam zamjenica velepo-slanika te sam obavljala poslove kulturnogataea, to se pokazalo fascinantnim po-

slom. Nakon toga otila sam u Nizozemsku,ponovo kao zamjenica veleposlanika, a ba-vila sam se politikim i kulturnim pitanjimate medijima. U Odjelu za meunarodne od-nose austrijskog Parlamenta, gdje sam bilaodgovorna za sve meunarodne aktivnostipredsjednika i lanova Parlamenta, provelasam est godina. Od 2000. do 2005. godine

bila sam Veleposlanica Austrije na Kubi. Tajposao bio je iznimno zanimljiv kako s po-litikog tako i s ljudskog stajalita, a ujednomi je to bio vrlo koristan zadatak.

Kakvi su bili vai prvi dojmovi po dolaskuu Zagreb?Konrad: S obzirom da sam rodom iz obli-

nje tajerske, poznajem Zagreb ve 35 go-dina. Nakon mog dolaska u Zagreb u uloziaustrijske veleposlanice, shvatila sam da jevaa zemlja prola znaajne promjene po-sljednjih godina. Jedna od prvih stvari kojesam primijetila bio je intenzitet prometa uZagrebu!

Jeste li zadovoljni poslovnom suradnjom uZagrebu i Hrvatskoj?Konrad: Austrija, kao i mnoge druge dr-ave, ima odline mogunosti za ulaganjei sklapanje poslova u Hrvatskoj. Ponosnismo to moemo pruiti podrku Hrvat-skoj u njenom ekonomskom razvoju i na

njenom putu u Europsku uniju.

Kako izgleda va radni dan?Konrad: U Veleposlanstvo svaki dan do-lazim u devet sati, provjeravam pristigluelektroniku potu, organiziram hitne ak-tivnosti, susreem se sa svojim suradnicima

i posjetiteljima, koordiniram posjete Austri-janaca i Hrvata koji trebaju moju pomo,bacim pogled na novine, piem politikaizvjea, potpisujem dostavnice i diplomat-ske note. Nakon toga obino imam dogo-

voren poslovni ruak s hrvatskim suradni-

Uivam u zagrebakomglazbenom ivotuU godinu i pol koliko je dr. Helga Konrad, austrijska veleposlanica, provela u Zagrebu

primijetila je da se grad ubrzano iri i prua bogat kulturni program kao i posebno visoku

kvalitetu ivljenja. A najdraa su joj mjesta u naem glavnome gradu muzeji i galerije,

HNK i Dvorana Lisinski, ali isto tako Gornji grad, Sljeme i park Tukanac

Tekst i foto: Biba Salata

razgovor sa strancem


11/4015

cima ili diplomatima. esto razgovaram i sdunosnicima iz Ministarstva vanjskih po-slova i europskih integracija, kao i iz drugihhrvatskih ministarstava. Naveer najeeprisustvujem slubenim dogaanjima, toredovito znai primanja, kokteli ili kulturna

zbivanja.

Kako provodite slobodno vrijeme?Konrad: U slobodno vrijeme volim slua-ti glazbu, itam, idem u etnju sa svojimpsom. Ime mu je Zorro. Primam goste izAustrije i razgledavam grad. Naalost, umojoj rezidenciji nema dovoljno prostora

za klavir ili elektrine orgulje koje volimsvirati. Takoer, uivam u kuhanju i sku-pljanju razliitih recepata.

Druite li se sa Zagrepanima, jeste li sklopi-

li neka vana prijateljstva?Konrad: Pravo prijateljstvo je jedan posebandar, rekla bih ak blagoslov, koje je vrloteko postii u diplomatskoj slubi, zbogprirode samog posla. Vrlo je jednostavnouspostaviti kontakte, ali zbog stalnog se-ljenja iz drave u dravu teko je zadratidugotrajna prijateljstva. Na sreu, u dana-nje vrijeme imamo modernije mogunosti

komunikacije, kao na primjer e-mail, kojiznatno olakava prijateljstva odrati na i-votu.

Poznajete li i okolicu Zagreba?Konrad: Posjetila sam najznaajnije grado-ve i okolicu Zagreba, ali su to naalost bili

samo letei posjeti. Moje dunosti u Vele-poslanstvu ne doputaju mi dua izbivanja.

Gdje ste sve bili u Hrvatskoj?Konrad: Sreom, predsjednik Mesi i mi-nistrica vanjskih poslova i europskih inte-gracija vrlo su plemeniti i irokih nazora,s nadasve velikodunim pozivima za di-plomatski zbor. Na taj sam nain posjeti-

la Brijune, Kornate kao i druga zanimljivamjesta.

Nakon vie od godinu dana provedenih uZagrebu, moete li rei kako ga sad vidite,kako se u njemu osjeate, jeste li primijetilito mu nedostaje?

Konrad: U ovih godinu i pol koje sam pro-vela u Zagrebu, primijetila sam da se gradubrzano iri i prua bogat kulturni programkao i posebno visoku kvalitetu ivljenja.Naalost, promet i parkiranje postali su pro-blem za urbano planiranje.

Koja su vam najdraza mjesta za izlazak?Konrad: Moja najdraa mjesta u Zagrebu sumuzeji i galerije, Gornji grad, Sljeme i parkTukanac, ali isto tako i HNK te DvoranaLisinski.

to mislite o kulturnoj ponudi u Zagrebu?Konrad: to se tie kulturnih dogaanja,volim posjeivati koncerte klasine glazbei jazza, ali i druge vrste glazbe. Posjeujemkoncerte pod otvorenim nebom u Paviljo-nu i Muzejskom centru. Zagreb se moepohvaliti bogatim i intenzivnim kulturnimprogramom.

Austrijski ured za vanjsku trgovinu

Austrijski ured za vanjsku trgovinu, kaosastavni dio Veleposlanstva RepublikeAustrije, obiljeio je prije dvije godine nesamo svoje 50-godinje postojanje ve i prvora-

zredni razvoj bilateralnih gospodarskih odnosa.Vanjskotrgovinski obujam iznosio je prole go-dine vie od 1,9 milijardi eura. Takav dinamianrazvoj i pozicija Austrije kao vodeeg investitorau Hrvatskoj - austrijske tvrtke su investirale od1993. u mnogobrojne gospodarske grane u Hr-

vatskoj vie od 2,9 milijardi eura - dokazuje doj-mljivo austrijsko povjerenje u razvoj Hrvatske.Glavna uloga Austrijskog ureda za vanjsku trgovi-nu je briga za daljnje intenziviranje gospodarskihodnosa izmeu Austrije i Hrvatske. Uz potporuza ulazak na trite i obradu trita, Austrijski

ured za vanjsku trgovinu organizira poslovne

susrete austrijsko-hrvatskih gospodarstvenika,sudjelovanje na sajmovima, a etablirao je i Skupaustrijskih gospodarstvenika (WT), priredbu iji

je cilj Top-Networking u Hrvatskoj i koja se odra-va redovito. Austrijski ured za vanjsku trgovinuhrvatskim poduzeima prua potporu u potraziza poslovnim partnerima u Austriji, prije svega

uspjenim publiciranjem poslovnih prilika(oglasa) u elektronskom newsletteru koji tjednoprima 25.000 austrijskih poduzea. U suradnji sMarketinkim uredom u Splitu i svojim fokusira-njem na podruje infrastrukture, zatite okolia iprehrane Austrijski ured za vanjsku trgovinu na-mjerava maksimalno potaknuti suradnju u ovimgospodarskim granama kao i suradnju usredoto-enu na pojedine regije.Priredbama u Austriji i Hrvatskoj s fokusom nagospodarske teme zaokruuje se spektar djelova-nja Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu i pri-

donosi dobivanju informacija i stvaranju svijesti.

Nadalje, preko 500 austrijskih tvrtki ima u Hrvat-skoj podrunice ili reprezentacijske urede, kojisvjedoe o austrijskoj ulozi jednog od najveih in-

vestitora u Hrvatskoj. Rezultati poslovnog istrai-vanja meu austrijskim poduzeima u Hrvatskoj,provedenog prole godine, bili su uglavnom dobrii vrlo dobri, a ispitanici su iskazali nadu za po-boljanjem gospodarske situacije u budunosti.Ispitanici u prvom redu oekuju poboljanja napodruju birokracije i pravosua, a velik dio njih

je bio suoen i s mitom i korupcijom. Takoer oe-kuju poboljanje stanja u zemljinim knjigama,rada na crno kao i poreznog sustava i nepravil-nosti kod javnih natjeaja. Ono to su ispitanicinajvie u Hrvatskoj cijenili su geografski poloajzemlje, kvalifikaciju i zalaganje suradnika, stu-panj gospodarskog razvoja i stanje u okoliu.

Popis austrijskih tvrtki i reprezentacijskih uredau Hrvatskoj moete pronai pod sljedeim lin-kom: http://www.austriantrade.org/hrvatska/austrija-u-hrvatskoj/predstavljamo-vam/hr

Tekst: Dr. Peter Hasslacher, direktorAustrijskog ureda za vanjsku trgovinu

Glavna uloga Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu je briga zaintenziviranje gospodarskih odnosa izmeu Austrije i Hrvatske

Predstavnik Austrijske gospodarske komore u Hrvatskoj

Zahvaljujuipredsjedniku Mesiui ministrici Kolindi

Grabar Kitarovi, osimZagreba, vidjela sam

i Brijune, Kornate...


12/4016

egida

16

Sva je prilika da je na planini Med-vednici ljudskih naselja bilo ve upretpovijesno doba. U srednjem

vijeku zbivanja oko Medvednicebila su vezana uz Medvedgrad i Sused-grad, te Gradec i Kaptol. Novovjekovnazbivanja na zagorskoj strani vezivala suse uz feudalne posjede i dvorce u Gor-njoj Bistri, Golubovcu i Gornjoj Stubici, aime Medvednica prvi se put spominje u

kraljevskoj darovnici Gradecu 1142. Med-vednica se naziva i Zagrebaka gora, ali tajnaziv ume vrijedi samo za dio koji je odkraja 16. stoljea bio u posjedu grada. ImeSljeme za najvii dio na zemljovidima sepojavilo potkraj 18. stoljea.

Od podnoja do vrhaDo podnoja Medvednice iz razliitih dije-lova Zagreba stii se moe tramvajem i au-

tobusom, a dalje do vrha brojnim oznae-nim planinarskim stazama. I iz zagorskihnaselja nekoliko planinarskih staza vodido vrha. Snjeni pokriva prije globalnogzatopljenja u prosjeku je trajao stotinjakdana, a najdeblji je u veljai. Sunanih je

sati na Medvednici zimi bilo znatno vienego u Zagrebu i Zagorju.Prvi planinarski objekt u povijesti hrvat-skoga planinarstva bila je drvena piramidapodignuta na vrhu Sljemena 1870., a prviplaninarski dom bio je podignut osam go-dina kasnije. Meu mnogobrojnim dosad

sagraenim planinarskim domovima, izle-titima i ugostiteljskim objektima, najpo-znatiji su vjerojatno domovi Crvenog kria,Grafiar, Ivan Pakovski, Risnjak, Runolisti eljezniar. U sklopu parka prirode Med-vednica, najvii vrh Sljeme tek je dese-tak kilometara udaljen od sredita grada.Oduvijek iznimno popularno zagrebako

izletite, skijalite i sanjkalite, prikladnoje za planinarenje i uivanje u prirodi nasvjeem zraku...Najvii vrh Zagrebake gore visok je 1033metra, a s gradom povezan 17 km dugomcestom koja zapoinje u zagrebakom fir-tlu Graani. Na visini od nekih 900 metaracesta se rava: jedan krak vodi prema sa-

mom vrhu Sljemena i hotelu Tomislavovdom, dok drugi ide prema planinarskomdomu eljezniar i dalje prema Puntijarki,Rauchovoj lugarnici i Hunjki, pa sve do

sjeverne strane podnoja. Od Tomislavo-

va doma cesta dalje vodi prema podnojuplanine i do estina. Grad s vrhom Med-vednice povezuje i ZET-ova iara sagra-ena prije 44 godine.

Popularno izletiteSljemensko skijalite zapoinje na visini od1025 metara, a to je ujedno i gornja stanicavunice s tri sjedala. Osim ove, postoje joi dvije vunice popularno zvane sidra, aneko je na stazi zvanoj Panjevina vozioi jednosjed. Panjevina je danas poligonza boardere i vie nema vlastitu vunicu.

Sljeme ima nekoliko spustova, a staze nisuoznaene brojevima, ve su imenovaneiskljuivo bojama. To moe i zbuniti jerspust zvan Zeleni ni u kojem sluaju nijei najlaki. Osim zelenog postoje jo Bijelii Plavi spust. Bijela ili inovnika livadajedina je okrenuta prema istoku, tako dauvijek mami jutarnje sunce. Zahvaljujui

poloaju, taj je spust najposjeeniji, ali sena njemu snijeg najprije poinje topiti. Cr-veni je spust dug tisuu, a uti i Zelenisvaki samo 500 metara. Bijeli i Plavi spustdugi su samo 200, dok vunice premou-ju razdaljinu od 450, odnosno 815 metara.Na sjevernoj, odnosno zagorskoj strani

ima otprilike etiri kilometra staza na koji-ma vikendima vlada guva, ali je boravakna njima tijekom radnih dana prava ui-vancija. Zagreb je jedan od rijetkih grado-va koji ima skijalite u neposrednoj blizini

sredita.

povijest ZG-sporta

Skijalite pokraj srca gradaDugo vremena nesvjestan svih blagodati gore koja ga dijeli od Zagorja, Zagreb je tek

nedavno zapoeo iskoritavati i njezine kvalitete kao skijakog odredita do kojeg seiz sredita grada stie za manje od sat vremena

Skijanjenad Zagrebom

Tekst: Jurica MiletiFoto: Arhiva Zagrebakog ski. saveza


13/4018

Tekst: Jura GaparacFoto: Darko Tonaj

Vi ne vjerujete u anele, kaete ni-ste ih vidjeli. Aha, razumijem vas.Dugo nisam ni ja. Prolazili su krajmene kao to prolaze pokraj vas, ali otkadsam dobio dar da ih vidim, zaista sam imaosree. Neki od njih postali su mi i jako do-

bri prijatelji. Kaete- ne postoje. Niste ihvidjeli, moda ne vi-dite ni svoje misli, azar ja zato mogu reida ne postoje? Ili suove moje stvarne jer

ih zapisujem, to neznai da su stvarnepostale samo zatoto sam ih zabiljeio na papiru.Meni je problem bio u tome, kao vjerojatno

i vama, to sam ih elio vidjeti idealizirane,

kako su najee prikazani u raznim vjer-skim knjigama. Savreno lijepi, s krilima,bez spola, bezgreni, besmrtni. Moram pri-znati da me, kad sam razmiljao o njima,muilo jedno pitanje, a pomalo i ljubomo-ra: zato je dobri Bog, koji je savren i koji

je apsolutna ljubav,stvorio ovjeka kojije tako nesavrenobie stalno razapetoizmeu dobra i zla?Zato nije stao na an-elima? Zapitao samse nije li s nama Sa-

vreni malo ili malovie fulao. Uh, ve

sam se poeo osjeati kao heretik. Zatomi je morao stvoriti tu sumnju?

A onda mi se dogodilo da sam uniao u

priu koju bih zaista nazvao udesni suputovi Gospodnji. Upoznao sam enukoja slika gotovo iskljuivo anele. Njenoje ime Ella Svilan Svalina. Pomislio sam danetko tko slika iskljuivo anele svakakovjeruje u njih. Vjerojatno je upuena u ra-

zna vjerska uenja pa je tako ono to jenekima mit njoj postalo stvarnost.Pitao sam je koje je vjere, a njoj se lice ra-zvuklo u osmijeh dok mi je govorila kakobi moda najjednostavnije bilo rei da jeateist. E, sad zaista mojem uenju nijebilo kraja. Pa zato onda slika anele? Nebi li slikar trebao vjerovati u ono to radi?

Oni mi je na to odgovorila da potpuno vje-ruje u to to slika.Naime, vi ste me pitali koje sam vjere, re-kla mi je Ella, a ja kao jedinka nisam sre-

la ni jednu osobu koja razmilja potpuno

Ellini

aneliSvi koje zanimaju anelimogu svratiti u galeriju uPetrinjskoj ulici 9,

u Otvoreni atelje Kod Elle,

i upoznati Ellu Svilan Svalina

i njene anele - harlekine,

pomorce, djevojice,

policajce...

U svakom novoroenombiu krije se udesan,osoben svijet koji nije

uzaludno stvoren da bibio bez ikakvog poslanja

mala kola antikvarijata


14/4019

Krilata bia u umjetnosti

Tekst: Jura GaparacFoto: Darko Tonaj

Krilata su bia u raznim civilizacija-ma inspiracija umjetnika gotovo odpamtivijeka, a umjetnou se kao

gotovo i svim drugim oduvijek trgovalo.Tako danas nema umjetnikog razdoblja izkojeg se ne bi mogli nai neki umjetniki

predmeti, a meu njima su i prikazi krilatihstvorenja: krilati bikovi, lavovi iz stare Perzi-je, amoreti klasine antike, srednjovjekovniprikazi anela u odjei, rekli bismo - zakop-anih do zuba, u stilu ikonografije i umjet-nosti toga vremena.Renesansa nas je vratila riznici izriaja kla-sine antike pa tad u kransku ikonografiju

ulaze razigrani klasi-ni amoreti te kupidiu obliku razigranihanelia. Postali suvrlo omiljeni u deko-raciji pa se izraujusve do naih dana u

bezbroj stilski slinihvarijanti te od razlii-tih materijala: mramor, drvo, plastika.Na naem su tritu starina najee slike iskulpture anela iz baroka. U tom je razdo-

blju na naim prostorima postalo ekonomski

stabilnije, nakon minulih stoljea ratova, jerje u 18. vijeku napokon oslabila turska ek-spanzija s istoka. Dolo je do porasta puan-stva i nove ekonomske moi, koju uz plem-stvo sve vie pokazuje i graanstvo.

Grade se mnoge nove ili ureuju stare crkve,a za njihovo je ureenje potrebna i umjetni-ka dekoracija. Nastaju umjetnike radioniceza izradu crkvenog inventara, meu kojimasu i majstori specijalizirani za izradu gotovonazamislivih oltara, a sve u skladu sa stilomvremena bez prikaza anela. Mnogi od tiholtara postaju prave pozornice na kojima

mnotvo anela svira, leti, klanja se i to svene, a sve u slavu Oca Stvoritelja i njegovihsvetaca.Kod nas, uz rjee i skuplje mramorne, naj-ee nalazimo drvene oltare. Skulpture sve-taca na njima, pa tako i anela, obino suizraene od lipovog drva, jer je podatno za

skulptorsku obradu. Na njega se nanosi slojkrede, koji se fino obrauje da bi se na njegananijela boja te vrlo esto zlatna ili srebrnafolija (listii).Kako se mijenjala moda u odjei, pa je sta-ra odbacivana, tako se mijenjala i moda uinterijeru, pa su esto vrijedna umjetnika

djela, u naletu novog stila, unitena ili ba-ena u neku ropotarnicu. Danas ih stareti-nari i muzealci neumorno trae, i uz pomorestauratora nastoje vratiti u stanje to blieoriginalnom.Stari prikazi anela vrlo su omiljeni i jakotraeni na tritu starina, jer uz umjetnikuljepotu nose i prelijepu poruku - simboli-

ku duhovnog savr-enstva. Ako nistepoznavalac starina,a eljeli biste naba-viti starog anela,ne srljajte u kupnjusami jer je na tritu

bezbroj kopija, upra-vo zato to su toliko

omiljeni. Kao to idete lijeniku specijalistukad vas neto boli, tako i u nabavi antikvite-ta morate potraiti pomo strunjaka ili mu-

zealca, koji e vam u tome pomoi.

Najei su barokni aneliU vrijeme renesanse anelii su postali vrlo omiljeni u ureenjucrkava, a sve do naih dana izrauju se u bezbroj stilski slinih

varijanti te od razliitih materijala - mramora, drva i plastike

Ako elite anela, a nepoznajete starine, budite

oprezni jer je na tritubezbroj kopija

isto kao ja, pa bih se teko savreno snalau bilo kojoj grupi, ako mogu tako upro-teno nazvati razne religijske zajednice.Prelijepo je znati povijest. Neodvojiva jeod vjerovanja, religija. Postoje tolike reli-gije i kao kulture obogauju svijet, ali ga

naalost i dijele. Naime, tijekom stoljea

mnoga prelijepa uenja proglaavana sujedinima ispravnima, iskljuujui sva osta-

la, a gotovo sva govore o istome. Govo-re o jednom apsolutnom dobru, zvalo seono moral, etika ili Bog Stvoritelj, koje sesvakodnevno tako vidljivo oituje u naimivotima. Sve to na prvi pogled izgleda

tako nesavreno, kao to je zlo kakvo po-znajemo u svim nijansama na svijetu, mo-glo bi se opravdati onom narodnom da jesvako zlo za neko dobro. Naime, mnogiivotni trenuci za koje mislimo da su ka-tastrofa s odmakom vremena postaju nammilost. Doveli su nam moda nove prijate-

lje, nova iskustva, oslobodili nas strahova,uinili nas boljima, slinijima anelima. Akad smo kod strahova, mislim da je naj-vei ljudski strah strah od smrti, strah odmijene ili promjene, od nepoznatog. Jesteli ikad uli da se netko boji promjene kojase zove roenje i koje je zaista udo?Nita ne nestaje, samo se mijenja. U sva-

kom novoroenom biu krije se udesan,osoben svijet koji nije uzaludno stvoren dabi bio bez ikakvog poslanja, nego je samoenergija u svojoj udesnoj ljepoti promije-nila oblik. Oblik kojem je potrebno punodati da bi opstao, ali koji se najljepe osje-a kad moe dati, a nije li to stanje kadnesavreni ovjek dobije krila i osjea se

poput anela? Samo se osjea poput ili je


15/4020

u danom trenutku zaista aneo?U ivotu sam puno toga dobroga primilau raznim oblicima. Mislila sam da je to odobinih ljudi, na primjer roditelja, uitelja,lijenika, pekara, djeteta, prijatelja, ljubavni-ka, apotekara A je li uope itko obian?Naravno da nije. Svatko ima neki dar. Pruanam se bezbroj mogunosti da se osjeamo

kao zaista obini-neobini aneli.Dok sam odrastala, znala sam se osjeatitako obino. Htjela sam zagrliti cijeli svijet,lijeiti ljude, ali sam padala u komu kadbih vidjela krv, a druei se s djecom nisambila ba neto autoritativna da bih uspjelakao uiteljica. Probala sam pei kruh i ko-

lae, ali ih ni moji najblii nisu ba netoposebno hvalili, a tako je bilo s jo mnogozanimanja koja su mi imponirala i s kojimasam mislila da bih ljudima mogla na nekinain vratiti barem dio onoga to sam od

njihovih raznih talenata primila. Ali, kad

bih u ruke uzela olovku, kist, boje, rukesu ile same od sebe i svatko je elio nekumoju crtariju.Kad bih ih poklanjala, bila sam ponosnai osjeala sam kao da mi rastu krila. Na-la sam svoje ivotno poslanje i preko togdara likovnosti koji mi je dan shvatila samda i ja mogu neko-

me koji to nema, aeli, neto dati. Upoetku sam obliko-vala razne motive, aonda su me neodo-ljivo privukli aneli.Umjetnici su ih stva-rali stoljeima. Najee su u njima eljeli

prikazati savren ideal ljepote. Naravno daje taj ideal ljepote i dobrote varirao ovi-sno o tome kako je umjetnik doivljavaotu ljepotu. Moji aneli su moda moja psi-

hologija, u kojoj je ljepota relativan pojam.

Svako je lice lijepo ako ga iznutra obasjavaprekrasna snaga dobrote duha.Tako je nastala cijela galerija likova ane-la. To su mali aneli harlekini, pomorci,djevojice, policajci - likovi koje su ljudiprihvatili i zovu ih Ellinim anelima. Mo-da sam tako u nekom djeliu uspjela uini-

ti vidljivima, materijalizirati svoje misli kojesu osobni podsjetnik na sve dobro to samu ivotu primila, a sa eljom da ih drugitako prepoznaju te da im svojom poziti-vom budu sve vidljivi podsjetnik na onoto zovemo aneoskom dobrotom, kojanije ni daleka ni imaginarna ni nevidljiva.Svuda je oko nas, moda najvie u nama

samima, a najee je nismo ni svjesni...Ovi moji zapisi, rekao bih - moje piskara-nje, nastali su na temelju impresija u raz-govorima, izmjenama misli s Ellom SvilanSvalina u vremenu koje sam imao sreuprovesti s njom. Moda ete mi vi, a za

Ellu uope ne sumnjam, rei da sam je izi-dealizirao i stvorio takvu u svojom aa-vim mislima, ali zar je to sad vano!?Ako ne vjerujete u moje vienje Elle, ipakvas je vjerojatno zaintrigiralo pitanje tko jeona zapravo. Moda vam se sviaju njenianeli, ali ih doivljavate drukije nego ja i

nimalo se ne slaete

s mojim miljenjem.E, pa ako vas sve tomui, dana vam jezaista lijepa mogu-nost svratiti do njenegalerije u Petrinjskojulici 9, koja nosi na-

ziv Otvoreni atelje Kod Elle, i provjeriti jeli Ella ba takva ili puno bolja. Moda vampostane prijatelj, a i vi njen.Imati dobrog prijatelja, kao to ja znam daga imam u Elli - po emu je to tako razlii-

to od imati anela uvara?

Svako je lice lijepo akoga obasjava prekrasna

snaga dobrote duha


16/4024

Tekst: Ljerka Njer

Foto: Vinja Serdar

Zagreb je moj grad. Toliko dana oku-panih suncem, toliko dana uz kiu- toliko lijepih dana, toliko s tugomu srcu! U Zagrebu sam doivjela sve svojeivotne faze, i eto odjednom retrospektiv-ne izlobe mojih radova, retrospektive ivo-

ta. Zagrebaki Muzej za umjetnost i obrt jemjesto uz koje sam odrastala i uila ,mojakola primijenjene umjetnosti je u neposred-noj blizini, tamo sam uila od najboljih pe-dagoga toga doba Blanke Duanec i Stelle

Skopal. Keramika je postala moj ivot. Zar

je zaista toliko godina prolo? To ne osje-am, samo se sjeam. Studij slikarstva na

Akademiji likovnih umjetnosti proletio je ucrtanju i slikanju u klasi slavnog profesora i

slikara Marina Tartaglie, uz kolege na godiniMiroslava uteja, Almu Orli, Maju Doleni,

Antu Kuduza, Zlatka imunovia... Prave go-dine za sjeanje. I, naravno, ljubavi... Takodavno, a opet kao da je bilo juer. Roenjesina Borisa i poetaknovog ivota, uz bor-bu za opstanak...

Poele su se redatiizlobe: prve u Italiji,zatim odlasci u Lon-don k sestri, prvo izla-ganje u WoodstockGallery... Sjeanja naboravke u Portuga-lu, prekrasne susrete

s kolegama, izlobe, simpoziji, kolonije... Iopet sam u Zagrebu. Svako slijetanje avionana Pleso ispunjavalo me je sreom - vraamse, Zagrebe, tebi.

Nakon deset godina doao je moj drugi sin,

Tomislav. Bez obzira na ljubav prema slikar-stvu i keramici - a zaista sam puno radila- obitelj mi je bila na prvom mjestu. Velikistan u Bokovievoj ulici bio je uvijek punprijatelja moje djece, kao i naih prijatelja,

i svi su unosili duh Zagreba, ivot koji jevrio...Moja retrospektivna izloba, koja se ovaj mje-sec otvara u zagrebakom Muzeju za umjet-

nost i obrt, moja jedruga izloba u tomprekrasnom prostoru

- nakon 24 godine.Preplavljuju me sje-anja na taj dogaaj- jer ta izloba bilaje prijelomna u momradu. Otkrila sam radu porculanu i viso-kopaljenoj keramici.

Nakon to sam godinu prije radila kao gostumjetnik (artist in residence) u tvornici por-culana VISTA ALEGRE u Portugalu, prenijelasam svoja iskustva u Zagreb i poela raditi na

novoj koncepciji. Mnogi su tada bili iznena-

Zagreb je moj grad

Sjaj grada i umjetnostiU Zagrebu sam doivjela sve svoje ivotne faze, i eto odjednom retrospektivne izlobe

mojih radova, retrospektive ivota, 20. oujka u Muzeju za umjetnost i obrt

Tehnologija nastankakeramike kompliciranaje, trai puno znanja, a

izvedba je skupa, zatomnogi odustaju

kultura


17/4025

eni tim mojim radovima, a sretna sam bilada je tada kod mene to vidio i slavni na arbi-tar na polju primijenjene umjetnosti - arhitektBernardo Bernardi. Imala sam sreu da je tajmoj rad u nastajanju mogao pratiti filmskomkamerom vrsni snimatelj i redatelj - tada ufamoznom Zagreb filmu - Ernest Gregl. Filmza koji je dr. Radovan Ivanevi napisao da

je autor ...uspio izraziti karakter ove lirskekeramike. I, konano, na otvorenju te mojeizlobe u MUO premijerno je prikazan taj filmUmjetnost gline i vatre. Prikazivan je poslijeuz mnoge moje izlobe u svijetu kao speci-fian dokumentarno-animirani film o kerami-ci, a uvrten je i u program mnogih strunih

festivala.Na retrospektivnoj izlobi u MUO bit e izlo-eno oko 350 mojih radova, i u slikarskimtehnikama i u keramici. To e biti najsveo-buhvatnija i najvea izloba moga rada tije-kom 40 godina, prireena u strunoj obradi iizboru vrlo cijenjene povjesniarke umjetno-sti prof. Ivanke Reberski. Golem smo posao

morali odraditi, jer trebalo je izabrati zapra-vo samo najbolji dio onoga to sam stvaralatolike godine. Samo ono to je u domovini- iz privatnih do javnih zbirki u kojima seuvaju moji radovi - od prvih izlaganih 1965.godine (prva samostalna izloba u galeri-ji ULRICH), do najnovijih radova u novommediju za mene, staklu - u tehnici fuzije,

2007. godine, nastalih u radionici TAPIKERu Zagrebu. Dio radova vratila sam i doni-jela iz Engleske, ali, naravno, mnogo toga semoralo izostaviti. Ovom prilikom u istaknu-

ti da e ponovno - kao gotovo svake godine

- moj rad biti krajem mjeseca ponuen naaukciji Suvremene keramike (CONTEMPO-RARY CERAMICS) u zbirci aukcijske kueBONHAMS u Londonu.Rad na ostvarenju ove moje izlobe ispunja-

va me velikim zadovoljstvom, a nezamisliv jebez iskustva i suradnje sa strunim osobljem

Muzeja za umjetnost i obrt. Termin otvore-nja, 20. oujka, neumitno se pribliava, ajo se puno toga mora napraviti. Uz rad naorganizaciji izlobe, zavrava se i rad na fil-mu, ovaj put pravom dokumentarcu Zapisii dogaanja od 1965. do 2007. godine. Bite prikazani videozapisi mnogih otvorenja

i dogaaja s mojih izlobi te snimke mojihradova.Sve to budi u meni razne uspomene i sje-anja koji su dio moga ivota, moga rada umediju koji volim i u kojem nalazim radost,usprkos problemima koje stalno donosi i-

vot. Esencijalno je pitanje s kojim se stalnosudaramo mi keramiari - pogotovo oni koji

su i slikari - stalno dokazivanje da i keramikaspada u likovnu umjetnost. Taj problem jeoduvijek i u cijelom svijetu, jer mnogi ke-ramiku shvaaju samo kao primijenjenuumjetnost, neto to je samo dekorativno,samo za upotrebu... Tehnologija nastankakeramike komplicirana je i zahtijeva punoznanja, a izvedba je skupa, zato mnogi odu-

staju ili odlaze u primijenjene. Ali, istotako, mnogi veliki umjetnici - poput Picassa(kod nas Oton Postrunik, Ernest Tomae-

vi) - radili su s velikim uspjehom i radouu tom mediju. Ja ostajem vjerna i slikarstvu ikeramici, meni je to nedjeljivo, stapa se jed-no s drugim, a to stapanje najbolje se vidi

na ovoj mojoj izlobi. Ipak, nikad neu za-boraviti naslov u novinama nae renomira-ne kritiarke u povodu jedne moje izlobe:Slikari je trpaju u keramiare, a keramiariu slikare. Uz ta sjeanja ivim novim, da-nanjim ivotom, jo uvijek punim pluima,u blizini svoje obitelji, moje unuice Tine iunuka Tina

Muzej za umjetnost i obrt

Ljerka Njer: Retrospektiva(1958.-2006.), slikarstvo / kiparstvo,od 20. oujka do 22. travnja 2007.

Tekst: Ivanka Reberski

Usvom stvaralakom nagnuu sli-

karica i keramiarka Ljerka Njer

okuavala se u irokom rasponu

likovnih izriaja. Iako poznatija u keramici,

ova naa vodea i meunarodno najugled-

nija keramiarka temeljnom je vokacijom

ponajprije slikarica. Iz slikarstva je prelazila

na keramiku, iz keramike na slikarstvo, stva-

rala je u grafici, kolau, emajlu i tapiseriji, a

odnedavno kreira u staklu. No, kojim god se

materijalom ili tehnikom sluila, ona stvara

sliku, umjetniko djelo, a ne samo predmet.

Malo je koji umjetnik tako vjeto ostvario fu-

ziju dvaju umjetnikih vokabulara kao ona.

Izvornim slikarskim senzibilitetom udahnula

je keramici novu kvalitetu koja je mnogo vie

od gole primjene.

Prvotna izraajnost Ljerke Njer formirala se

na likovnim iskustvima domae sredine. U

keramici isprva slijedi domau tradiciju, a u

slikarstvu se zauvijek opredijelila za figuraciju

na tragu koloristike osjetljivosti Marina Tar-

taglie. Nakon to je zapoela radom u tehnici

visokopaljene keramike i porculana otvorile

su joj se 80-ih godina nove mogunosti. U

porculanu stvara matovite + i bizarne obli-

ke, utiskujui u jo mekanu materiju gline

ipkaste materijale i listove, obogaujui po-

vrinu na posve inovativan nain.

Na tragu postmodernih estetika nastao je

oko 1995. godine jo jedan znaajni ciklus

slika inspiriran cvjetnim motivima njenog in-

timnog okruja kojim je postigla nedosegnu-

tu koloristiku ekspresiju. Godina 2000. nova

je prekretnica u stvaralatvu Ljerke Njer, kad

je novoprobuenom energijom u naem li-

kovnom prostoru oivjela drevnu japansku

tehniku raku, s kojom e stvaralatvo ove

umjetnice dosegnuti apogej. Progovorila je

snanom gestom, bojom i formom, iskora-

ila je reljefom u treu dimenziju, izmamila

je oaravajuu ljepotu kromatskih tonova i

ocaklina, to sve odaje snagu inventivnosti

koja se godinama ne gasi, nego sve jae i

plodnije zrije.

I na kraju, umjesto oekivanog smirenja,

stvaralaka vatra Ljerke Njer opet se ra-

splamsala. U jeku priprema ove retrospekti-

ve zaputila se u novu avanturu.


18/4028

Tekst: Biba SalataFoto: Darko Tonaj

Sadanji predsjednik Uprave Badela 1862, i tove drugi mandat za redom, Anto Perkovi,u Badelu radi cijeli svoj radni vijek od 1974.godine do danas. Gotovo da i nema mjesta u tom

poduzeu na kojem nije radio. Za njegova man-

data tvrtka je za razvoj Badela 2005. godine dobila

nagradu Grada Zagreba. U toj je godini otvorila

veliku tvornicu mineralne izvorske vode, Kalnike

vode d.d., zasadila mnogo vinograda u Krievci-

ma i Benkovcu, otvorila novu punionicu vina na

itnjaku, uredila Badelovu zgradu u Vlakoj 116,

dovevi je u izvorno stanje. Tu e jednog dana,

kae Anto Perkovi, biti Muzej hrvatskih vina, jer

je red da grad Zagreb dobije Muzej hrvatskih vina,

a ta je zgrada vrlo reprezentativna.

to je s Croatiavinom, udruenjem vinara Hrvatskeiji ste predsjednik?Perkovi: Croatiavino je udruenje najveih proi-zvoaa vina koji ine oko 80 posto vinske pro-

izvodnje Hrvatske. Vinari su u jednom trenutku

shvatili da svaki za sebe teko mogu funkcionirati

te da bi se to udruivanjem moglo promijeniti,

posebno kada je rije o vanjskom tritu, zajed-

nikim izlaganjima na sajmovima ili o zajednikoj

ponudi. Dakle, udruili smo se ne bismo li nali

Anto Perkovi,predsjednik uprave Badela

Badel e biti meu najveima

nain za dobivanje bolje pozicije na domaem i

inozemnom tritu te da bismo preduhitrili opa-

snosti koje nam prijete kao maloj zemlji koja ima

izuzetno kvalitetna vina. No s tim udruenjem

nisu zadovoljni ni vinari, ni podrumari, ni vino-

gradari, pa ni ja sam, jer nismo postigli ono zbog

ega je udruenje osnovano. Dobri su rezultati

izostali i djelomino zbog nerijeenih i nesreenih

vlasnikih odnosa, poput primjerice onih kakve

po pitanju vlasnitva ima Dalmacijavino, veliki

proizvoa koji je jo uvijek u dravnom vlasni-

tvu. No problemima tu nije kraj. Naa proizvodnja

nije dovoljna ni za pokrivanje domaih potreba.

Stoga mislim da ne bismo trebali ii po svijetu, tra-

iti kupce i u bescjenje im prodavati svoja vina, a

posebno to ne bismo trebali initi ako uzmemo u

obzir injenicu da k nama godinje doe deset mi-

lijuna turista sa svih strana svijeta koji i te kako do-

bro znaju to je kvalitetno vino. Na tom nam polju

predstoji jo dosta rada, kako s dravom tako i s

ministrastvima turizma, poljoprivrede i umarstva,

da bismo na kraju zajedno stvorili jedinstveni pro-

jekt koji bi pomogao i proizvoaima vina.

Kad smo ve kod kvalitete vina, moete li rei to jepica u Badelovoj ponudi?Perkovi: Na prvom mjestu je Ivan Dolac, koji jeprole godine u Parizu dobio zlatnu medalju. Tu

je i Dinga, izuzetno kvalitetno vino koje samo

sebe prodaje, a treba svakako spomenuti i Postup,

Diplomat vina iz Nestoa, uvenu Daruvarsku

Graevinu, Krievaku Graevinu, Poip, Mal-

vaziju iz Vodnjana i Benkovaki roze. U Badelu

Prije ulaska u Europsku uniju u Badelu imaju cilj da se poveu s nekim stratekim partnerom, velikimproizvoaem vina ili sokova na europskom tritu. Time e krenuti na put koji e im omoguiti daostvare svoj plan: naime do 2010. tvrtka se eli etablirati kao jedan od najveih proizvoaa pia

razgovor


19/4029

imamo izuzetno dobru paletu vina i smatramo da

smo doli u fazu kad smo u stanju krojiti vinsku

kartu Hrvatske.

I vi se vjerojatno susreete s problemima zbog uvo-za jeftinih vina koja domaim proizvoaima ruecijenu?

Perkovi: To je veliki udarac za nae proizvo

a

e.No to je ujedno i jedan od neuspjeha Udruge Cro-

atiavino. Nita nije uinjeno kako bi se sprijeio

uvoz jeftinih vina. Svi znamo da u ovom trenut-

ku u svijetu ima vika vina. Taj se viak plasira u

tranzicijske zemlje gdje jo uvijek ne funkcionira

pravna drava. Stranci znaju da se u takvim ze-

mljama lako dolazi do uvoznih dozvola i da je tu

lako nekvalitetno prodati pod kvalitetno. I laiku

bi trebalo biti jasno da pjenuac ne moe biti

pjenuac ako stoji deset kuna, te da ni vino ne za-

sluuje da ga se tako naziva ako kota 9,99 kuna.

Zasad se nikako ne uspijevamo izboriti za to da

se tome stane na kraj. Neki su proizvoai zbog

toga primorani prodavati svoje zalihe po niskim

cijenama i to im donosi goleme potekoe. No

ipak postoji zrno optimizma: malo po malo stvari

idu na bolje. Nama ne smeta uvoz kvalitetnih i

uvenih vina. To nam moe biti samo poticaj, ali

naim vlastima zamjeramo uvoz tueg bofla jer

one su najvei krivac to se to dogaa. Ta jeftina

vina esto mogu tetno djelovati na zdravlje. Ima

sluajeva da su vina koja dou na nau analizu

dokazano tetna, i nije nam jasno kako nae in-

spekcije to toleriraju.

Ima li problema i kod otkupa groa?Perkovi: Mi nemamo. Badel ima svoje kooperan-

te s kojima dugorono surauje. To su Poljopri-

vredna zadruga Peljeac, znai Dingana Peljecu,

i Poljoprivredna zadruga Jedinstvo u Smokivici na

Koruli, Poljoprivredna zadruga Daruvar i druge. S

njima se dogovaramo unaprijed, tono se zna koja

je cijena groa, plaa se u dvanaest jednakih rata

od berbe do berbe.

S obzirom na irenje Badelovih asortimana na pro-

daju sokova i voda, pripremate li i nove akvizicije?Perkovi: U naoj je strategiji zacrtano da Badel naneki nain opet bude stari Badel, onakav kakav

je bio prije nesretne privatizacije u kojoj je izuzet-

no stradao. Ostao je bez Badel Bapa, to jest bez

proizvodnje sokova i licencije za Pepsi Colu, koju

smo sad otkupili od Lure. Ostao je bez Badela Se-

svete, dakle bez osnovne sirovine koja se zove

Rafinada, bez Jamnice koju smo imali 25 godina.

Jedina nam je jaka ostala proizvodnja alkoholnih

pia i vina. Nadamo se da emo akvizicijama vra-

titi Badel Sesvete. Jamnicu ne moemo vratiti i sva

je srea da je ona danas u rukama ovjeka koji je

dobro razvija. Ali za vraanjem Jamnice zapravo ni

nema potrebe jer smo napravili najmoderniju tvor-

nicu u ovom dijelu Europe, Kalnike vode d.d., u

netaknutoj prirodi Kalnika, kod Krievaca.

Kako stvari stoje s prodajom estokih pia? Padaju liprihodi od njihove prodaje ili rastu?Perkovi: Prihodi padaju. I to u prvom redu zbogkrivotvorenja, crne ili garane proizvodnje, kako

je mi zovemo. Neka su ispitivanja pokazala da

danas ima 50 posto legalne i 50 posto ilegalne

proizvodnje alkoholnih pia. Naravno, to je teko

dokumentirati, jer su dostupni samo podaci od

legalne proizvodnje. Kad se uzme u obzir broj po-

troaa i legalna proizvodnja, ispada da potronja

drastino pada. Drugi je problem u tome to je u

Hrvatskoj, za razliku od zemalja Europske unije,

troarina na alkoholna pia velika: iznosi 60 kuna

po litri apsolutnog alkohola, a to je 38,96 posto

cijene proizvoda. Kad na to dodamo jo i PDV,

uee drave je preko 50 posto, a to je za 47 po-

sto vie nego u cijeni istog proizvoda u zemljama

Europske unije. Stoga raunamo, da e prodaja

alkoholnih pia dobiti novi zamah s ulaskom u

Europsku uniju.

Recite nam neto o plasmanu vode Unique u Ame-

rici?Perkovi: Unique je posebna voda. To pokazujei sam njen naziv. Opredijelili smo se za to da

ne idemo na klasine nazive koje koristi naa

konkurencija, nego da odgojimo potroaa od

jaslica i vrtia do poznih godina. To nam zasad

uspijeva. Prema prvim rezultatima naa je voda

postala u neku ruku doista moderna voda. Kva-

litetom zadovoljava visoke standarde i ameriki

certifikat NSF po kojem je od sto moguih bo-

dova dobila 93,7. I ona je jedina voda u ovom

dijelu koja ima toliki broj bodova. Na ameriko

smo trite krenuli znajui da nam nee biti lako,

ali i znajui da to trite guta najveu koliinu

vode i zna prepoznati njenu kvalitetu. Iz prvih

se rezultata dade izvui zakljuak da je ameriko

trite obeavajue za nau vodu. Uskoro emo

krenuti jo jedan korak dalje. Naime vjerojatnoemo poeti s proizvodnjom tzv. strukturirane

vode, vode s poveanom koliinom kisika u

boci.

Kakvi su planovi za budunost Badela?Perkovi: Na je plan da do 2010. godine Badelbude meu najveim proizvoaima pia. Prije

ulaska u Europsku uniju cilj nam je povezati se

s nekim stratekim partnerom, velikim proizvo-

aem vina ili sokova na europskom tritu. To

je danas, za nas, Eckes iz Njemake. Badel tre-

nutano uvozi Eckesova dva proizvoda, Stock i

sok Granini. S njim imamo dobru i uspjenu su-

radnju i raunamo da emo s njima prije i lake

izai na novo trite i stii do nove drave koja

se zove EU. U pregovorima ima dosta pote-

koa, ali se nastavlja s razgovorima i nadamo

se uspjenom zavretku. Ukoliko ne uspijemo

s Eckesom, trait emo novog stratekog par-

tnera.


20/4030

Svoj ponos tradicijom Badel je traj-

no utkao i u svoj naziv dodavisvome imenu godinu osnivanja,1862. Time nije samo odao po-

ast jednom od svojih utemeljitelja, ve sei nedvosmisleno odredio kao kua dugetradicije.Badel 1862 je najvei i najstariji proizvoavina i alkoholnih pia u Hrvatskoj, a danas

je najvea hrvatska tvrtka u svojoj grupacijisa 55 posto hrvatskog trita jakih alkohol-nih pia, a orijentacija na vinski programrezultira vodeom ulogom i u ovom po-

druju. Kompanija je to s kontinuiranim i

stalnim rastom na tritima. Badel 1862 jelider na hrvatskom tritu jakih alkoholnihpia i vina jer je svoj dananji proizvodniportofolio, koji je utemeljen na proizvodi-ma iz 144-godinje tradicije, stalno prilago-avao suvremenim potrebama potroaa,slijedei suvremene marketinke trendove,ali uvijek uvaavajui tradiciju.

Od Pokornyja do Badela 1862Franjo Pokorny, jedan je od utemeljiteljadananjeg Badela 1862. Isprva je posvesam proizvodio jaka alkoholna pia, pa-kirao ih i distribuirao trgovinama. Rijetkoviena upornost ubrzo je poela donositi

plodove: od svoje je proizvodnje tijekomvremena stvorio najveu izvoznu silu ubrani. Ubrzo je proirio svoja trita ubrojnim srednjoeuropskim zemljama, asvojim je likerima, osim znaajnijih europ-skih metropola, opskrbljivao i carski fran-cuski dvor Napoleona III.Godine 1867. osnovana je Tvornica vina i

rakije Mijo Arko, nazvana prema uteme-ljitelju. On je bio gorljivi zagovornik najsu-vremenije opreme u proizvodnji i jedan odprvih hrvatskih strunjaka u podrumarstvute ouvanju najvrednijih osobina pia. Nje-gova se tvornica isticala vrhunskom kvali-tetom proizvoda. Svestranou i poduzet-

nou odlikovao se i njegov sin Vladimir,ijom je zaslugom tvornica Arko postalacijenjenim imenom u proizvodnji konjaka,pjenuca, ruma, rakije, likera i dugih pia.Patria je osnovana 1886. godine i isticala

se bogatom ponudom probranih alkohol-

nih pia posjedujui vlastitu pecaru, nobavila se i proizvodnjom vonih sokova.

Glavni proizvod Patrije bio je Patria bran-dy medicinal, koji je svojom omiljenounadivio tvrtku.Ukazom tadanje vlasti, u Zagrebu se 1950.godine osniva Marijan Badel, tvornicalikera i rafinerija alkohola. etvrt stoljeakasnije, Marijan Badel, spaja se s po-

duzeem Vinoprodukt koje je u svojemvlasnitvu imalo veinu vinarija diljem Hr-vatske. Ponuda jakih alkoholnih pia jaa-na je bogatim vinskim asortimanom, pa jeovaj poslovni potez Marijan Badel uinionezaobilaznim imbenikom u hrvatskomgospodarstvu.

povijest tvrtke

Rast dug144 godine

Badel 1862


21/4031

Simbol kvaliteteinjenica je da je gotovo cijelu svoju povi-jest Badel 1862 bio simbol kvalitete jakihalkoholnih pia. Strategija razvoja Bade-la 1862 kao selektora najboljih hrvatskihvina uinila ga je i najveom hrvatskom

vinskom kuom. Objedinjavanjem vina-

rija s cjelokupnog vinorodnog podrujaHrvatske, Badel 1862 danas kreira vinsku

kartu Hrvatske. Ostvarena je poslovno teh-nika suradnja s proizvoaima vina dugetradicije - PZ Dinga, Peljeac; PZ Svire,Svire; Vinarija Vodnjan, Vodnjan. No te-melj bavljenja vinima Badela 1862 bili su

i bit e vlastiti vinogradi i podrumiu Daruvaru, Krievcima, Benkovcui Nespeu.Badel ima tradiciju i u proizvodnjivode. Godine 1967. tadanji je Ba-del kupio pogon za proizvodnjumineralne vode Jamnika kiselica

te otvorio Janino vrelo. Tradicijuje nastavio Badel 1862 izgrad-njom moderne punionice izvor-ske i mineralne vode u Apatovcu, podnoKalnika, gdje se danas pune mineralnavoda Kapljica i izvorska voda Unique. Tiizvori navode se u dokumentima ve 1841.godine, a ve sljedee godine je u Zagre-

bu napravljena prva analiza apatovake

vode na temelju koje je zakljueno da seradi o prirodnoj rudnoj (mineralnoj) vodi.Apatovaka je kiselica osvajala vrijednapriznanja i na meunarodnim strunimizlobama: Madrid i Trst 1882., Barcelona iBologna 1887., Berlin, Paris, Strasbourgh iBreslau 1900., Hamburg 1901. godine...

Povijest protkana uspjesimaMeunarodni uspjesi nisu bili rijetka poja-va u povijesti Badela 1862. Franjo Pokornyjo je krajem prolog stoljea bio jedan odnajveih hrvatskih izvoznika, a njegova supia bila cijenjena i u najvienijim drutve-

nim krugovima Europe. Jednaod najznaajnijih potvrda dauporite u takvoj tradiciji morarezultirati proizvodima vrhun-ske kvalitete stigla je u pro-sincu 1890. godine, kada je nasvjetskom izboru pia Monde

Selection odranom u Londonu,Badelov Cherry Brandy ovjen-an glavnom nagradom, Meda-

ille DOr avec Palmes. Bio je to jedan odvelikih uspjeha, jer je kvaliteta zasluenonadmaila monije europske marke pia.Zavrimo taj niz nagrada najnovijom. Najednom od najprestinijih ocjenjivanja vina

u svijetu Vinalies Internationales 2006 u

Parizu, Ivan Dolac 2003. Barrique osvojio

je zlatnu medalju u konkurenciji od skoro3000 uzoraka i kao predstavnik Hrvatskezauzet e svoje mjesto i u publikaciji podnazivom 1000 Vins du Monde (Tisuuvina svijeta) koji izdaje Francuska unijaenologa.

Prolost - zalog za budunostFilozofija duboko utkana u temelje po-slovanja Badela 1862 je pogled stalnousmjeren prema budunosti, na proizvodekojima osvaja nove trine prostore, te knastojanjima da se uzme najbolje od pro-losti i jo bolje od budunosti. Stoga je isadanjost Badela 1862 u finoj ravnotei

izmeu tradicije i novoga, izmeu europ-skih kriterija i autentinih hrvatskih vrijed-nosti.


22/40

Pie: Ivica Grar, [email protected]: Darko Tonaj

Financijska agencija (Fina) u drav-nom je vlasnitvu, ali nastoji poslova-ti prema trinim naelima, koliko jojto vlasnik omoguuje. Predsjednik Nad-zornog odbora Fine je Ivan uker, ministarfinancija, a za mandata prethodne vladepredsjednik Nadzornog odbora bio je Da-mir Kutrak, u to vrijeme zamjenik ministrafinancija. To to su predsjednici Nadzornog

odbora Fine ministri financija, odnosnonjihovi zamjenici, najbolje govori o ulozi i

vanosti te agencije u cjelokupnom hrvat-skom financijskom sustavu.Za neke je poslove, meutim, Fina osposo-bljenija od pojedinih slubi Ministarstva fi-nancija, Hrvatske narodne banke ili poslov-

nih banaka. Nerijetko je posljedica toga daministri financija ili guverneri Hrvatske na-rodne banke moraju odluivati o tome hoeli posao povjeriti Fini i otputati slubenikeu svojoj kui, ili ga prepustiti nekoj od slu-

bi Ministarstva ili HNB-a, premda te slube

nisu osposobljene za taj posao, ili barem neu mjeri u kojoj je to Fina.Dosad su takve odluke bile uglavnom natetu zaposlenih u Fini. Primjer za to su

premjetanje sustava velikog i malog pla-anja u sklopu Nacionalnoga klirinkog su-stava iz (tadanjega) ZAP-a u HNB ili napla-te doprinosa za mirovinska i zdravstvenaosiguranja iz Fine u Poreznu upravu.

Meubankovna plaanjaFina posluje s poslovnim bankama, Hrvat-skom narodnom bankom kao sredinjomnacionalnom bankom, s brojnim poslovnimsustavima, ali je i najvaniji partner dravi uservisiranju javnih financija. Rije je o vieod 180 raunalno umreenih poslovnica soko 120 tisua etvornih metara poslovnog

prostora u cijeloj Hrvatskoj te oko pet ti-sua kvalificiranih financijskih slubenika.Poslovnim bankama Fina kao outsorcing-partner servisira platni promet, a pruausluge i u voenju Registra rauna klijenata

banaka procesiranjem svih transakcija (go-

tovinskih ili bezgotovinskih). Uz poslovanjes poslovnim bankama i Hrvatskom narod-nom bankom, Fina servisira i Nacionalniklirinki sustav, sredinje mjesto dnevnog

obrauna u prosjeku vie od pola milijunameubankovnih manjih transakcija (sustav

velikih meubankovnih plaanja, kojih jeznatno manje, vodi se izravno u HNB-u).Fina servisira dravu, odnosno sustav jav-nih financija uslugama u voenju sustavaDravne riznice, ukljuujui evidencijunaplate javnih prihoda i njihova rasporei-

vanja, usluge u voenju sredinjeg registraosiguranika zakonski obveznih osiguranjate poslove za potrebe Porezne i Carinskeuprave, regionalne i lokalne financijskeuprave i samouprave.Prema podacima iz poslovnih izvjea, vieod 60 posto prihoda Fina ostvaruje komerci-jalnim djelatnostima za poslovne banke. Go-

tovo 30 posto prihoda ostvaruje obavljanjemposlova za sustav dravnih i javnih financija.

Vie od 10 posto prihoda ostvaruje se poslo-vima s gotovim novcem, a ostatak poslovi-

ma za Nacionalni klirinki sustav i voenjem

Fina je osposobljenija za

financijsko servisiranje od s

njom usporedivih slubi

Ministarstva financija,

HNB-a i svih poslovnih banaka

u Hrvatskoj

Najvaniji partnerza javne financije

32

novac Poslovi za dravuPremda Fina formalno nije dio dravne uprave, go-

tovo veinu djelatnosti obavlja, zapravo, za sustav

dravnih i javnih financija. Daje usluge Ministarstvu

financija za Poreznu upravu, podsustave utvrivanja

poreza, porezno knjigovodstvo, porezni nadzor, pre-

krajne postupke, prisilnu naplatu i izdavanje pore-

znih potvrda, a za Carinsku upravu usluge u eviden-

ciji carinskih deklaracija te u naplati i knjigovodstvu.

U Fini se vodi velik dio upravljanja sustavom javnogaduga, obavlja sredinji obraun plaa za tijela drav-

ne uprave, razvija sustav fiskalnih blagajni, treba

se razvijati sustav praenja donoenja i izvravanja

prorauna jedinica podrune uprave i lokalne samo-

uprave, sustav upravljanja dravnom imovinom, kao

i mnoge akcije sve na jednome mjestu ili Hitro.

Najvei su korisnici Fininih usluga Hrvatski sabor,

Vlada Republike Hrvatske, Ured Predsjednika Re-

publike Hrvatske, tijela dravne uprave, jedinice lo-

kalne i podrune (regionalne) samouprave, Hrvatski

zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za

mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapolja-

vanje itd.


23/4033

raznih komercijalnih registara.

RegistriU Fini se vodi i Jedinstveni registar raunaposlovnih subjekata u kojemu se evidenti-raju svi redoviti rauni poslovnih subjekata,

neovisno o tome u kojoj su poslovnoj banci

otvoreni (taj posao Fina radi za ra

un i uime HNB-a). Vodi se u Fini i Registar go-dinjih financijskih izvjea, sredinji izvorpodataka o uspjenosti poslovanja, kao iRegistar koncesija o svim koncesijama ugo-

vorenima u Republici Hrvatskoj.Radi se i na ustroju Registra zalonih pra-

va, Registru digitalnih certifikata, a i Finineusluge pruanja informacija o financijskomrejtingu (bonitetu) tvrtki u Hrvatskoj otprijesu poznate.Fina prua i usluge pohrane, obrade i dis-tribucije gotova novca, kako za klijenteposlovne banke, trgovake lance, Hrvatsku

potu, opsluivanje bankomata, none tre-zore itd., tako i za raun Sredinje bankeu izdavanju i pologu gotova novca svihposlovnih banaka u Hrvatskoj. Ta je djelat-nost u posljednje vrijeme izloena uesta-lim pljakakim napadima, to je veinomposljedica njezina trinog otvaranja privat-nim zatitarskim tvrtkama, zbog kojih su

donedavno potpuno nedostupni podaci odistribuciji gotova novca poeli curiti i naneeljene punktove.

Ukidanje financijske kontroleMoe se rei da Fina ima tradiciju dulju odpola stoljea. Pod tim imenom posluje od

sijenja 2002., ali je sljednica Zavoda zaplatni promet (ZAP-a), osnovanog 1993.,nakon ukidanja Slube drutvenog knjigov-odstva (SDK). A nekadanji SDK ezdesetih

je godina nastao izdvajanjem Slube zaplatni promet iz Sredinje banke, s time damu je, osim platnog prometa, pridodana ifunkcija kontrole poslovanja i cjelokupnogprotoka novca u zemlji.Nakon promjene gospodarskog i politikogsustava, najprije su 1991. ukinute dotadanje

nadzorne funkcije SDK Hrvatske. Istina je dasu bile ustrojene netrino, ali je injenicai da nakon njihova ukidanja do danas nijeustrojen uinkovit sustav financijskog nad-zora u Hrvatskoj. Dravna riznica ni nakon

vie od 15 godina nije u cijelosti dovrena,a dravna i komercijalna revizija ne mogunadomjestiti uinkovitu financijsku kontrolu

koja se provodila u sklopu sustava platnogprometa. To e jo manje moi interne reviz-ije koje se osnivaju u veim tvrtkama.

Valja spomenuti da su u Sloveniji postupnoukidali nadzorne funkcije tamonjeg SDKu okviru platnog prometa tek nakon to biustrojili nove, trinom gospodarstvu primje-renije financijske kontrole. U slovenskom je

parlamentu 1991. bilo otvoreno reeno danije mogue dekretom preko noi ukinutinadzorne funkcije SDK, jer u razdoblju do

ustroja novih ne bi imao tko kontroliratiVladu i ministarstva u troenju novca por-eznih obveznika. No, ako to moe biti utje-ha, u susjednoj Bosni i Hercegovini ukinulisu cjelokupni tamonji SDK, tako da se ras-pao sustav platnog prometa u zemlji, to seu Hrvatskoj, zahvaljujui premotavanju

ZAP-om, ipak nije dogodilo.

Bez monopola jo skupljeReforma platnog prometa u Hrvatskojpoela je 1993., i prema tada prihvaenomZakonu o platnom prometu od 1. sijenja1995. trebao se ukinuti monopol SDK,

odnosno ZAP-a, na obavljanje platnog pro-meta u zemlji. No, suprotno u to vrijeme

vaeem zakonu, Savjet Hrvatske narodnebanke 1. sijenja 1995., umjesto izdavanjaodobrenja poslovnim bankama za obav-ljanje platnog prometa, prihvatio je Osnoveza unapreenje platnog prometa.

Time je reforma platnog prometa odgoenado 1. travnja 2003. Uz mnogo napora, sus-tav plaanja odrao se bez zastoja od 15.oujka do 1. travnja 2003., kad su se moralidvostruko voditi svi stari i novi poslovnirauni fizikih i pravnih osoba u Fini,poslovnim bankama i tedionicama.Suprotno oekivanjima, nakon ukidanja

monopola u obavljanju poslova platnogprometa usluge su poskupjele, a ne pojef-tinile. Budui da poslovne banke nisu bileosposobljene za preuzimanje poslova plat-nog prometa, gotovo sve su, ukljuujui idvije najvee - Zagrebaku banku i PBZ,zakljuile ugovor s Finom da za njihov rauni nadalje obavlja poslove platnog prometa.

Jedino su dotadanjim Fininim monopolnimcijenama pridodale svoje trokove.

Fina - izvori prihoda

60 %Poslovne banke

30 %Drava i javne

financije

10 %Poslovi s gotovim novcem


24/4038

razgovor s potpisom

Dr. Danica Ramljak

Washington, proljee 1994. Velikouzbuenje - priprema se otva-ranje Veleposlanstva RepublikeHrvatske i eka potpisivanje Vaingtonskogsporazuma. Oekujemo dravni vrh i mnogevisoke dunosnike iz Hrvatske i Sjedinjenih

Drava. Poslije otvaranja na banketu e bitii Hrvati iz svih krajeva SAD-a, njih oko dvijetisue. Upoznajem ih, priaju mi anegdote onapornim mjesecima ureivanja Veleposlan-stva. Tih za nau dravu nezaboravnih, povi-jesnih dana upoznajem dr. Danicu Ramljak,prijatelji je zovu Danja. Ve pri prvom susre-

tu nadmaila je sva moja oekivanja. Spon-tana je, topla, zrai Poetak je to lijepogprijateljstva. Ubrzo shvaam svu dimenziju ivanost njenog kolovanja i rada u Americi.Stekavi diplomu na Veterinarskom fakultetu

u Zagrebu, odluila je posvetiti se multidisci-

Pametni e lijekovi biti svima dostupniDr. Danica Ramljak je nakonstudija na prestinom amerikom

institutu National Institute ofHealth u ekipi uvenog dr. Marca

Lipmanna sudjelovala uudesnom otkriu lijeka protiv

raka, a danas spajanjemznanosti i gospodarstva nastoji

pribliiti spasonosne lijekove toveem broju onih kojima su nuni

plinarnom studiju toksikologije i farmakologi-je u humanoj medicini. Uspijeva zahvaljujuiprestinoj stipendiji amerike vlade Cochran

Scholarship, kao jedan od etvero izabranihkandidata od njih 200. Kakav poetak! Nitamanje nije bio uzbudljiv ni nastavak. PoinjeDanjina medicinska pustolovina, istraivanjemolekularnih meha-nizama nastanka, ot-krivanja i spreavanjarasta tumora.

Doktorice Ramljak,esto spominjete godineprovedene na Natio-nal Institute of Health,Nacionalnom institutuza zdravlje. Kakva je toustanova?Dr. Ramljak: To jenajvea i najvanijamedicinska institucijau Sjedinjenim Amerikim Dravama, neka

vrsta krovne organizacije, s najveim mogu-

im utjecajem na sva dogaanja i istraivanjau medicini, i u Americi i u svijetu. Godineprovedene u toj ustanovi sigurno su najva-

nije u mom ivotu, tu sam najvie nauila.National Institute of Health ini 27 razliitihinstitucija, meu kojima je sigurno najvanijiNational Cancer Institute - Nacionalni institut

za rak, najprestinijiinstitut za rak u svi-jetu. O njegovu zna-enju moda najbolje

govori podatak dadirektora tog institutabira ameriki pred-sjednik, a Kongresodobrava golemibudet. Institut za rakdiktira trendove istra-ivanja i ulaganja ne

samo u SjedinjenimDravama, nego i usvijetu. To je ustano-

va vrhunske znanosti - centar izvrsnosti. Bo-

lje od toga ne postoji.

Pie: Helga Vlahovi BrnobiFoto: Lider

U malim, a vrhunskim

biotehnolokimtvrtkama pokuat emoto uspjenije iskoristiti

znanost u procesu koji ena kraju iznjedriti lijek.To je trend u Americi, azove se transfer znanja


25/4039

to se novoga dogodilo kad ste 1998. preli naSveuilite Georgetown?Dr. Ramljak: Postala sam docent i lan ekipeuvenog dr. Marca Lipmanna, koja je dola,bavei se posebno rakom dojke, do ude-snog otkria - dokazali smo protutumorsko

djelovanje jedne tvari u kakau. Da, kakao,

osnova zaokoladu! Patentirali smo to ot-krie i danas je ta tvar u nekim lijekovima

protiv raka, to je rezultat klinikih ispitivanjakoja su provodili znanstvenici s Harvarda i uKaliforniji.

Kako djeluje ta tvar?Dr. Ramljak:To je jedan polifenol, koji dje-luje selektivno na tumorske stanice dojke ispreava njihov rast, a zdrave stanice pre-ivljavaju, za razliku od kemoterapije, koja,naalost, djeluje neselektivno, pa uz bolesnounitava i zdravo tkivo. Na tom selektivnomprincipu, ali razliitih mehanizama, djelu-

ju mnogi takozvani pametni lijekovi protivraka. Neki, na primjer, spreavaju stvaranjenovih krvnih ila koje hrane tumorske sta-nice, onemoguujui njihov rast i razmnoa-vanje, dok drugi blokiraju stanine receptoreza imbenike rasta. Upravo te specifinostipojedinih vrsta tumora, koje se otkrivaju vrlosofisticiranim dijagnostikim metodama, kao

to su patohistoloka analiza i imunohistoke-mija, napokon e dovesti do individualnoglijeenja svakog pojedinog bolesnika. Zna-mo, na primjer, da ljudski organizam imanekoliko obrambenih razina protiv mnogihbolesti. Tek kada popusti vie tih obrana,ovjek se razboli. Tako imamo i jedan pro-

tein, tzv . tumor supresor gen P-53, koji nastiti od raka dojke, plua, debeloga crijeva.Otkriveno je da je kod 70 posto oboljelih odneke vrste karcinoma taj gen mutirao - da-kle, vie nije mogao obavljati svoju zatitnufunkciju. Upravo status tog gena u budu-nosti e nam pokazati tonu, ciljanu terapijuza svakog pojedinog bolesnika. To je nova

terapija.

To zvui ohrabrujue. Sigurno ste vrlo ponosnina rezultate svojih istraivanja kao i na injeni-cu da ste suraivali s vrhunskim autoritetima natom polju, ali oito Vam je trebao i novi poslovniizazov.Dr. Ramljak:Pa, eto, kad smo patentirali svojizum, da se tako izrazim, pratili smo i rezulta-te klinikih ispitivanja kolega u Kaliforniji i sHarvarda. Tad su se ukljuile i farmaceutskekompanije koje, prirodno, i financiraju takva

istraivanja, a tu su im potrebni konzultanti,

naravno, iz baze, znai znanosti. Tako sami ja postala konzultant, to je bio prijelaz iziste znanosti u poduzetnitvo. Poela sam,dakle, primjenjivati svoje znanje tako da sampouavala druge kolege u pisanju projeka-ta za primjenu bazinih znanja na klinikoj

razini. Naime, u Europskoj uniji, a osobito

u SAD-u, postoje brojni fondovi s golemimbudetima, namijenjeni znanstvenicima zaprimjenu njihova znanja. Ali, uvjeti, formal-nosti i administracija esto su toliko sloe-ni da bez pomoi konzultanta gotovo nijemogue probiti se do odbora i komisija kojeodobravaju takve projekte. To se podjednako

dogaa i mladim, ali i ve uglednim, proslav-ljenim znanstvenicima. Tako sam u Americiosnovala tvrtku Medora Global Consultants,

a sad i podrunicu u Hrvatskoj. Nastojatemo povezati znanost i gospodarstvo, kaoto u Americi ve odavno rade konzultanti,sveuilini profesori. U malim, ali vrhunskimbiotehnolokim tvrtkama

zagreb moj grad br.1

Documents