8/13/2019 Moj kamen br. 11

1/50

8/13/2019 Moj kamen br. 11

2/50

8/13/2019 Moj kamen br. 11

3/50

MOJ KAMEN str.1

MOJ KAMENGlasilo hercegovakih studenata

Izdava:ZAVIAJNI KLUB STUDENATAHERCEGOVINE

Glavni i odgovorni urednik:Stipe Bubalo

Urednitvo:Bla Ere,Mirela Gali,

Boris Lonar,Lucija Lonar

Suradnici:Domagoj Bari, Boana Beli, Hrvoje Gali,Ivan Kova, Mirna Kova, Josipa Kutle, IvanLandeka, Mate Logara, Ivan Luburi, IvanLukini, Marijana Ljuban, Tomislav Madar,Dragan Mati, Josip Odak, Stana Odak, NikolaPapac, Kristina Papak, Slaven Pekas, Danijela

Rebac, Boo Skoko, Josip iljeg, Ante kegro,Dario kegro, Antonio Zdilar, Mario Zori

Prijelom i grafika obrada:Marijana Pekas

Tiskara:INTERNOS

Adresa urednitva:Glasilo hercegovakih studenataZaviajni klub studenata HercegovineSavska cesta 25, 10000 Zagreb

E-mail:zksh@net.hr

iro raun:2360000-1101422885

Glasilo se besplatno dijeli lanovima

i prijateljima kluba

UREDNIKOVO SLOVO

Cijenjeni kolege itatelji,

evo jo jedan Moj kamen je pred vama. Jo jednom smo se slomiliod posla, povlaili suradnike za rukave, tukli se s rokovima inepredvienim preprekama. I jo jednom smo uspjeli! Uvjeti ukojima smo radili bili su gotovo nemogui: bez odgovarajuegprostora, bez opreme, za svaki smo se lanak i za svako slovomorali poprilino namuiti. Usporedno s radom na listu u klubu seradilo na jo dosta toga: tako ste se zabavili na tulumima naCvjetnom i na posljednjem velikom koncertu u Pauku, nasmijalismo vas predstavom mostarskog Hrvatskog narodnog kazalitaCinco i Marinko, folklorna skupina radi punom parom - upravo suimali prvi nastup, nakon vie od dvije godine, na Duvanjskoj veeriu Sheratonu, slijede nogometni turnir kao i tradicionalneHercegovake studentske sportske igre na Jarunu, a suorganiza-tori smo i Prvog studentskog hodoaa u Meugorje. Bez pret-

jerivanja i laskanja, imamo najposjeenije i najbolje organiziraneprograme, na emu nam zavide drugi klubovi i udruge, koji nisu ustanju napraviti neto takvo. Na koncu, zaslugom svega naegrada i zalaganja uspjeli smo ostvariti ono to nije uspjelo elnitvukluba ve pet godina, upravo u vrijeme zakljuenja ovog broja,izborili smo se za svoje prostorije. Mala sobica iznad kina Forumu Studentskom domu S. Radi postati e sredite klupskihdogaanja, tu ete moi saznati sve to vas zanima i ulaniti se uklub, doi sa svojim prijedlozima, pomoi nam u ostvarenju naihprojekata, sudjelovati u pisanju Mog kamena. Jo jednom apeli-ram na sve studente: aktivirajte se to prije, volontirajte, ukljuitese u projekte, upoznajte ljude, jer e brzo doi kraj studiranja.Mora se imati na umu da su lane prie o bogaenju na brzinu bezrada, o stjecanju drutvenih prednosti na temelju snalaenja,

veza i ideoloke pripadnosti. Steeno znanje i portvovan radjedini su jamac uspjeha. U klubu emo posebno na raspolaganjustajati novopridolim brucoima. Stoga sadanjim maturantima,koji u trenucima dok itaju ovaj broj odluuju o odabiru vrste imjesta studiranja, toplo preporuujemo da dou u Zagreb,metropolu svih Hrvata, jer se nee pokajati, a ovaj klub e im sig-urno upotpuniti studentske dane do konca studija, odnosnopovratka u zaviaj.

Urednitvo se jo uvijek pouzdaje u svoje ideale kao dovoljnuhranu motivaciji i volji. I ovim brojem potvrujemo da hercegovakistudenti mogu razmiljati, da znaju pisati i potvruje njihovu pri-padnost europskom intelektualnom krugu. Ponovno je vidljivnapredak koji nas prati iz broja u broj, on se ne ogleda samo upoveanju broja stranica (za ak 50 % u odnosu na prole bro-jeve), ve ponajprije u mnotvu tekstova i tema gdje e svatkopronai neto za sebe. Kao i uvijek sadrajni naglasak jest napropagiranju ideja i programa nae zaviajne studentske udruge isvega vezanog uz Hercegovinu, dosta toga pounog ali izabavnog za trenutke odmora od uenja. Od ovog broja postalismo i asopis u pravom smislu rijei, dobili smo ISSN broj -meunarodni standardni broj serijske publikacije i prijavili se uNacionalnoj i sveuilinoj knjinici gdje odsad moete zatraiti iitati nove kao i stare brojeve.

Svima elim puno uspjeha pri polaganju ispita. Dobro se odmoritepreko ljeta i odmorni krenite u nove pobjede! Brucoi nita nije

tako strano - sve se da poloiti. Samo ne dajte da vas zaplae!

Stipe Bubalo

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 1

8/13/2019 Moj kamen br. 11

4/50

MOJ KAMEN str.1MOJ KAMEN str.2

sadraj

DRUTVOPet kamenia; Retko Peri, biskup; str.5

Preko muke i kria do uskrsnua; Ivan Landeka; str.6

Crkva i politika; Mate Logara; str.7

Nova generacija hrvatske politike; Boo Skoko; str.8

Mama, to je to Haki sud?; Hrvoje Gali; str.9

Vraje kolo; Antonio Zdilar; str.10

STUDENTSKE TEME I KLUPSKA DOGAANJA

Rije studenata oduvijek je bila jaka, a pero najdjelotvornije oruje; Darko Juka; str.12S faksa na pealbu; Petar Bezjak; str.13

Intervju: Domagoj Jeli; Stipe Bubalo; str.14

Hrvatska akademska debatna liga; Domagoj Bari; str.16

Vijesti iz kluba; str.17

Kreni kolo, kreni bolje; Boris Lonar; str.18

EKOLOGIJA

Pismo poglavice Seattlea; str.22

Hutovo; Marijana Ljuban; str.26

Hercegovina iz limenke; Mario Zori; str.28

KULTURA

Podno kule grad; Dragan Mati i Josip iljeg; str.30

Svadbeni obiaji u Hercegovini; Danijela Rebac; str.32

Ganga; str.33

U povjesnom kontekstu; Ivan Kova; str.34

Niija Zemlja; Nikola Papac; str.35

Spolne bolesti; Tomislav Madar; str.36

SPORT I HUMOR

Intervju: Gordan Koulj; Stana Odak; str.38

HNK Ljubuki; Ante kegro; str.41

Braa Vui; Stana Odak; str.41

port naih starih; str.42

Pozdrav lihvarima; Josip Odak; str.43

Dnevnik brucoa; Bla Ere; str.44

Seoski zavodnik; Dario kegro; str.46

Strip; str.47Vicevi; str.48

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 2

8/13/2019 Moj kamen br. 11

5/50

DDRRUUTTVVOO

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 3

8/13/2019 Moj kamen br. 11

6/50

MOJ KAMEN str.4

MRTVOM HRVATSKOM VOJNIKU

Ti samo misli da sam mrtav, Majkoovo ja samo spavamnita meni nijeuspravi se i ut e kako braa pjevaju,posluaj ovu pjesmu

uvijek je Tvojim srcem rominjalaBoe moj iste li melodijeto ustvari cijela Kroacija u koru slobode govori sinovea tebi majkosuze naviruti ne zna plakatii nemoj i ti pjevajpjevajte planine,govorite ita,ivite proljea,vidi onaj brijeg

tu mi je lijepo,ovdje u ostati,ovdje e doi naedjevojkekolo zaplesatija u i tada sanjati dobre ruke tvoje,dobra moja majko,nisam mrtavsamo sam zemlju zagrlio,i to je moja mjera i moja vjerati se uputi pored rijeke i misli izvor,

idi nasipom rijekedo nae kueu ruite nae uetaj i bijelu ruu uberii stavi je na moj leaj

i znade;ti ne zna plakati

IN MEMORIAMGojko uak03. 05. 1998. - 03.05. 2002.

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 4

8/13/2019 Moj kamen br. 11

7/50

str.5 MOJ KAMEN

U Svetom Pismu ima trista mjestana kojima se spominje kamen. Kamenna studencu, kamen molitve, susreta,svjedoanstva, pomirenja, saveza,sjeanja, spoticanja, prepiranja, mlinskikamen, veliki kamen, odvaljeni kamen.A ima samo kamenovati - trideset puta.Ali neemo o tim velikim kamenovima,

nego o kameniima, o onih biblijskihpet.

Mjesto susreta: Terebintska dolina.Vojske, filistejska i izraelska, stoje jednaprema drugoj, danima i tjednima. Bue,koopere se, izvikuju. Najprije verbalnabitka, onda e maevima, kopljima i tol-jagama prijei na fiziku. Jedan odFilistejaca ve 40 dana izaziva izraelskuvojsku. U izazovu sama oholost, mrnjai prezir. Uosobljenje neprijatelja. Borbaza ivot i smrt, slobodu i ropstvo.

Izraelci osramoeni, zacrvenili sedo pasa. Tono se ponaaju kakodumanin hoe. Ni Jonatan - sin kraljaaula, ni Abner, glavni vojvoda i zapov-jednik aulove vojske, ni sam kralj aul,koji je bio svom glavom iznad drugih, ni

on ne smije ni poviriti na bojno polje.Nigdje junaka, nigdje nema Jelai-bana, da se suprotstavi tomu gaduGolijatu, dvoipometrau, tvravi eljezai bakra. Svojim hrapavim tonom plaisame gore, a kako tek uveliava svojugorostasnost. Izraelci ko mievi, zavuklise u rupe. Ovako Biblija: Iz filistejskihredova izae jedan izaziva. Zvao seGolijat, a bio je iz Gata. Visok bijaeest lakata i jedan pedalj. Na glavi jeimao mjedenu kacigu, obuen je bio uljuskav oklop, a oklop mu teak pettisua mjedenih ekela. Na nogama jeimao mjedene nogavice, a na ramenimamjedenu sulicu. Kopljaa njegova kopljabila je kao tkalako vratilo, a iljak kopl-ja teak est stotina eljeznih ekela.Pred njim je stupao titonoa (1Sam

17, 4-7).Vidi prema samom prikazu daje izgledao kao grdosi ja, opremaizvanredna, sami mjed, iljci, ekeli,sulice, kacige i oklopi. Strah i trepet! Ibacio na bojno polje rukavice. Izvoli,aule!

On se postavi pred izraelske bojneredove i dovikne: ...Izaberite izmeusebe jednoga ovjeka pa neka sie kmeni! Ako pobijedi u borbi sa mnom ipogubi me, mi emo biti vae sluge.Akoli ja pobijedim njega i pogubim ga, ondaete vi biti nae sluge i nama ete robo-vati(1 Sam 17,8-9).

to je ili tko je Golijat? To je kao kadbismo se mi hvalili kako smo tjelesnomladi i snani, umom razvijeni i vrlodaroviti, kulturni, izobraeni, imamomnotvo nagradnih ekela, medalja ikaciga itd. Koliko se puta doista i hval-imo tim prirodnim darovima i sposob-

nostima, i onima za koje apsolutnonismo nita zasluni, jer smo ih samonali u ivotu, primili preko roditelja.

S druge strane, Golijat je izazovsvijeta, avla, tolikih problema u svijetu,droge, strasti, zlih ljudi. Plae te, pro-gone, mrze, pretvaraju nas u roblje, tri-jumfiraju nad nama. ovjek se osjeaslab, nemoan, prestraen. Proitajmalo svoju nedavnu nacionalnu povi-jest:

U godini smo 1989. Golijat se zoveJNA, koja je ljudima oduzela orujetakozvane teritorijalne obrane. Hrvatskigenerali porazmjetani po bivojJugovini. Preureene vojne oblasti kakoodgovara jugo-armiji. Razapele se

UDB-ine mree kako se najbolje mogupohvatati eventualni revolucionari, reak-cionari, separatisti. Na sve naine nam-jestile se zapreke ha-emigrantima da sesluajno ne poveu i ne udrue sdomaim izdajnicima. K tomu ne moeostati od huke SANU-a i njezinaMemoranduma. Probie ti ui ratniavioni i tenkovi. Rutinski treninzi. Zaduite ratna panika s radija i televizije:Svemu kriva Hrvatska, koja eliuskrsnuti. Uskrsnula etrdesetprva!Reagovanja Politike, Borbe, Nina,Duge i Jea. Dok se nije dolo i do bal-van-revolucije, da ne moe preko svojevlastite zemlje normalno prijei. Iotpoela agresija s optubom na hrvats-ki narod i njegovo vodstvo, na janje tovucima vodu muti.Vratimo se Davidu.

David pred aulom (1 Sam 17,31-39). Mladi pastir David ohrabruje kraljaaula. aul odvraa, razumno: Davide,pazi, ti si mlad, a Golijat je iskusan rat-nik. David navodi iskustvo iz obanluka.Lav, medvjed, on tri za lavom, hvata gaza grivu, otima ovcu, dobar pastir, dobarratnik. Na kraju sve polae u Boje ruke.Bog je ovdje izazvan. ivi Bog. VjerujeDavid u Boga da e ga on izbaviti izruke filistejske. aul Davida blagoslivljei daje mu svoje haljine. Poi, sine u stodobrih asa! Oblai David aulovehaljine. Svi su mu pomagali da seobue. Ne pau mu. Nije navikao. Svlaisa sebe. Taman kao kad mala od trigodine obuje babine opanine pa hodapo kui. David je poletan, neiskusan, aliipak ima neke vjetine sa ivotinjama,

ali ne s ljudima.aul ga poteno upozo-rava, ali on u ime Boje. Ne moe uzetiaulove haljine. Svatko za sebe. Svojekreposti, svoje znanje.Nitko ne moe zadrugoga. Ni spasiti se, ni poloiti ispite.Ne moe se ni na prijestolje popeti dase obuku kraljeve haljine. Bog e tebeuzdii i obui. Jednoga e se dana sveuhvatiti to nije uredno, to je pukiverc. Ti mora sudjelovati sa svojimznanjem i imanjem.

U ime Gospodina nad vojskama (1Sam 17,40-54). David ide sa tapom,torbom i pet kamenia, obuljaka. tapnosi da zavara neprijatelja, kao pastir, ilida pokae Golijatu koliko vrijedi. Alizapravo on krije pravo oruje: praku,nju dri iza lea, i vjeru u srcu.

Sa suprotne strane prezirno se pri-bliava Golijat. Mrmosi protiv Boga,protestira protiv aula, ruga se kako

takav klinac moe ii prema njemu.Otklonio je titonou ispred sebe. Doida dam tvoje meso grabeljivim orlovi-ma. David mu pet puta odgovara da Bogpostoji u Izraelu. Bog je gospodar bitke.Ima Boga, Golijate! Samo to se Bogune uri da ti to dokazuje. Eto to jeDavidova vjera... Izrael je Boje stado.

Dvije vojske po gorama kao navi-jai na stadionu. to e biti na ovommegdanu, svima stao dah i smijeh.

Kad se David primae, praka muzavrtje, kamen fijuknu, poletje iz vjeteruke, fis, tono u elo Golijatu, ni tamoni amo, ni desno ni lijevo, pravo u zvi-jezdu, u mozak. Nisu mu trebala drugaetiri kamenia. Pade gromada

oholosti, eljeza i mesa. Tko se uzvisi,ponizit e se... David pritri, uzme maGolijatov i njime... VelianstvenaTizijanova slika u jednoj crkvi u Veneciji(Svetoga Spasa), na svodu sakristije.David tek to je otkinuo Filistejevuglavu, i poloio ma na njegova prsa,stavio koljeno na pazuhu, uzdigao rukeprema oblacima, a iz oblaka sipaju zracisvjetlosni. Ne vidi se Davidovo lice, svaje molitva u ispruenim rukama Bogu.Nevien prizor!

Nastaje opi mete i urnebes uTerebintskoj dolini. Vojska se filistejskadaje u bijeg, raspruje se. Izraelci iJudejci u potjeru za njima. David eodnijeti glavu i ma Golijatov u svetiteNob kao najvei ratni trofej.

Eto to ini Gospodin; suradnja seljudska hoe. ovjek malo, a Bog sveostalo. Kolika je god sitnoa tvoja, Bog

je kadar izvojevati pobjedu s tobom.Budi s Bogom, sve e pobijediti, iGolijata!

10 smo ili 12 godina kasnije. MaliDavid stoji pred takozvanim Meunaro-dnim Golijatom koji je udario na hrvats-ki narod i u Hrvatskoj i u Bosni iHercegovini, svim i svaim, osobitonainima neodgovorne slobode, neod-govorna tiska i pritiska.

Najprije se svjetska Golijatua kajeto je prerano priznata Hrvatska.Nijedna druga drava i dravica nije pre-rano priznata, samo Hrvatska! Njoj bitrebalo stanjiti priznanje, osakatiti je,ograniiti joj pa onda oduzeti suveren-itet.

Hrvatska je 95. izvukla meunaro-dnu zajednicu iz notorne sramote kojajoj je zaprijetila zbog Bihaa, nakonSrebrenice.

Ali Hrvatska je mali David, koji seuzda u Boga. Ona je jednimkameniem udarila Golijata u podrujeMiljevaca, drugim kameniem u pros-tore Medakova depa, treim obuljkomusred Krajine, etvrtim piljkom uzapadnu Slavoniju, petim u IstonuSlavoniju i Baranju. Pade Golijat kopokoen!

Mladi itatelju Moga kamena, netreba ti puno kamenia, dosta ih je pet,pet osjetila ili sposobnosti ljudskih, dasu svi u redu, da ih razvija po zakonuBojem. Pamet u glavu! Ljubav u srce!

Zasui rukave! Stisni zube! Podignielo! Ne moe ne izvojevati pobjedu.U ime Boje! (finis)

PET KAMENIARatko Peri, biskup

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 5

8/13/2019 Moj kamen br. 11

8/50

MOJ KAMEN str.6

pise: Ivan Landeka

Biti kranin znai ponajprije vjerovatida je Isus, koga su ljudi raspeli,uskrsnuo od mrtvih i time pobijediosmrt, a onima koji ga ljube otvorio prist-up u vjeni ivot. Ova injenica ini jez-gru apostolskog propovijedanja.Kranska se zajednica na toj tvrdnjizasniva, razvija i iri. Sv. Pavao, apostol

naroda, nam to potvruje kada kae daje uzaludna vjera naa, ako Krist nijeuskrsnuo. I danas je potrebno, modavie nego ikada prije, da svi koji se diekranskim imenom u sredite svog iv-ota postave vjeru u nazonost uskrslogKrista.

Uskrsnue Isusa Krista je sigurnonajvei dogaaj u povijesti ovjeanst-va, koji je utjecao i jo danas utjee nesamo na tijek dogaaja kod pojedinacai naroda koji su povjerovali u Njega,nego i kod onih pojedinaca i naroda kojisu pripadnici drugih vjera ili su nevjerni-ci. Meutim, netko bi danas mogao vrlolako zakljuiti da je Kristovo roenjesredinji dogaaj kranske vjere.

Zato? Boi je na neki nain ukorijen-jen odnosno opeprihvaen u naemdrutvu, i to ne samo kada govorimo okranskom drutvu, nego openito odrutvu. im se pone pribliavati Boiodmah moemo vidjeti na televizijiboine reklame, na naim izlozima

razne boine nakite i ukrase itd. Iakonisam gledao puno filmova, primijetiosam da ima mnogo onih koji govore oBoiu ili ga barem spominju. Naalost,u njima esto nije iznesena ona temelj-na poruka Boia (roenje Bojeg Sinaradi nas i naega spasenja), nego seBoi vee uz neke druge manje bitnesadraje, kao to su darivanje jednidrugih, boina jela, kienje bora itd.

Mora se takoer priznati da je Boinekako omiljeniji od Uskrsa. Kada seradi o Uskrsu, ne elim rei da je svepotpuno drugaije, ali mi se ini da sveproe nekako mirnije, tie i spokojnije.Stvara se dojam da je uskrsnueGospodinovo manje vrijedno od

roenja, iako se bezuskrsnua vjerojatnodanas ne bi sjeali nitislavili samo roenje.

to je to, dakle, toUskrs ne ini tolikopopularnim iprivlanim svijetu kaoBoi, iako je to danpobjede dobra i ivotanad zlom i smru?

Moj odgovor odnosnomoje razmiljanje nadovim pitanjem, kojeu sada iznijeti nemora biti tono, ali senadam, i to mi jeprvotni cilj, da e ivas, dragi itatelji, ovopitanje zainteresirati ida ete sami pokuatinai pravi odgovor.Naime, uskrsnue jeslavni dogaaj koje-mu prethode patnja,muka, kri i smrt. Isusnam je svojim ivo-tom pokazao da beztrnja i krvavog znojanema niti uskrsnua.U ovom trenutkupada mi na pamet iona latinska poslovi-ca Per aspera adastra ( Preko trnja dozvijezda). Ne moese postii prava sreai radost ivei lagod-nim i raskalaenimivotom. To je ono toljudi ne vole, to imsmeta, a naposedananjem ovjekukoji eli postii tovie bez imalo truda inapora. Nadalje,Uskrs je ozbiljanpoziv na svjedoenje,ako je potrebno, i doprolijevanja vlastite

krvi. U Djelima apos-tolskim itamosljedee: Primit ete

snagu Duha Svetoga koji e sii na vasi bit ete mi svjedoci u Jeruzalemu, posvoj Judeji i Samariji i sve do kraja zeml-je (Dj 1, 8). Apostoli su, dakle, tek posli-je Isusova uskrsnua i uzaaa shvatilito znai biti pravi svjedok Isusa Krista,uskrslog i proslavljenog. Zasigurno bisvi mi voljeli da je Isus nakon svoguskrsnua rekao: Ja sam se za vasrodio, patio, muku trpio, kri nosio, umro

i uskrsnuo, a vi sada uivajte. Ali Ongovori o neem sasvim drugom: Hoe litko za mnom, neka se odrekne samogasebe, neka uzme svoj kri i neka ide zamnom (Mt 16, 24). Isus eli slobodna iodvana ovjeka, koji e biti sposobansvoju vjeru potvrditi djelima.To nije tako lako ostvariti pa se ovjeku,koji nije duboko uvjeren u spasonosnumo kria, taj put od muke i kria douskrsnua ne ini ba privlanim.Pravog kranina to ne bi trebalo zbun-jivati, jer on zna komu je povjerovao. Onje svjestan da jedino ovaj put, put mukei kria, vodi u ivot, u uskrsnue.Uskrsnue poinje onda, kad ponemou svjetlu uskrsloga Gospodina prepoz-navati u ovjeku Boga. Svaka udal-jenost od Boga i jednih od drugih jedna-

ka je grobnoj tami i smrti, a svakimkorakom kojim dolazimo blie Bogu uovjeku i ovjeku u Bogu ostvaruje seuskrsnue (S. Barbari). Kristovouskrsnue je zalog naega uskrsnua ipoetak novog svijeta kojeg mi kranipoinjemo ostvarivati ve ovdje nazemlji, a njegova punina je ivot vjeni.

Mi Hrvati imamo dugu i bogatukransku, katoliku i patniku povijest.Od samih svojih poetaka na ovim pros-torima na se narod smatrao i bio jesmatran kranskim i katolikim. Nainam prei sauvae i predadoe u tra-jnu batinu ono najdragocjenije to suimali, a to je vjera u uskrslog IsusaKrista. ivei tu vjeru oni su imali snagesauvati svoj kulturni,

nacionalni i vjerski identitet kroz mnogastoljea sve do naih dana, iako ih jekroz itavu povijest pritiskao tekituinski jaram. Sada kada smo se oslo-bodili vanjskih neprijatelja, nemojmodopustiti da postanemo neprijateljisamima sebi. Na svima nama je dablago vjere koje smo primili od svojihprea predamo naratajima koji dolaze.Samo ako to uinimo moemo se nadatisvjetlijoj i boljoj budunosti.

Svojom mukom, smru i uskrsnuemKrist je davao smisao ivota naem nar-odu kroz cijelu njegovu patniku povi-jest. Nai prei su znali da samo kriniput vodi u vjenu radost. U svijetlu vjereuskrslog Krista traili su i nalazilirjeenja svojih svakodnevnih problema ipotekoa. Duboko se nadam i vjerujemda emo i mi u radosnom noenju krianae svakodnevnice pronai smisaoivota i tako prispjeti k uskrsnuu.

PREKO MUKE I KRIA

DO USKRSNUA

to je to, dakle, to Uskrs ne ini tolikopopularnim i privlanim svijetu kaoBoi, iako je to dan pobjede dobra iivota nad zlom i smru?

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 6

8/13/2019 Moj kamen br. 11

9/50

str.7 MOJ KAMEN

Jedna od najeih krilatica reima kojinisu skloni Crkvi i kojima Crkva nijeba sklona jest Crkvi nije mjesto upolitici. Jasno je da ovakvi reimi (lib-eralno-socijalistiki u pravom smislurijei) ele oslabiti ulogu Crkve u

drutvu jer se ideologija koju oni zastu-paju u mnogo stvari razlikuje od svjet-onazora i vrijednosti koje zastupaCrkva. Problem je u tome to i veliki diovjernika (u Hrvatskoj, prema istrai-vanju objavljenom u Globusu, oko65%) smatra da Crkva ne bi trebalakomentirati politiku. Pokuat u obra-zloiti zato mislim da to nije ispravanstav i ukratko objasniti kako Crkva vidisvoju ulogu u drutvu.

Odnos Crkve prema politici i vlasti

Iako politika kod mnogih ljudi i nije bapotivano zanimanje, Crkva je visokocijeni ukoliko se ona shvaa kaosluenje opem dobru. Graani su utome duni podupirati politiare i njiho-va je moralna obveza plaati porez isudjelovati u obrani zemlje.Crkva takoer smatra da u svakomdobro ureenom drutvu mora posto-

jati vlast. Ona je nuna za odravanjereda, jedinstva i promicanje opegdobra svake zajednice i svakog pojed-inca u drutvu. Vlast kao takva dolaziod Boga, ali oblik politikog ureenja jepreputen graanima.Iako Crkva sebene vidi samo kao zemaljsku stvarnost,ona smatra da su se njezini lanoviduni pokoravati svakoj zakonitoj vlastiukoliko ona ne donosi nepravednezakone ili mjere koje su protivnemoralu. Ali ona takoer smatra da imapravo i obvezu, kao i svi ostali udrutvu, pomagati vlasti u onome to

je dobro i upozoravati na ono to jeloe. Svi su duni promicati ono to jekorisno za drutvo, ali i opirati seonome to je nepravedno i protivi se

moralu, osnovnim pravima ovjeka iliBojim i prirodnim zakonima.Ako se uzme u obzir ovo to je nave-deno, oito je da utjecaj Crkve u politi-ci - ukoliko ona eli ostvariti ono za tose zalae - mora sezati donekle i u

praksu, a ne samo u teoriju.

Odnos Crkve i drave

Jedna od temeljnih odrednica Crkvejest njezina odvojenost od drave.Drava ne smije nametati vjeru, vjeramora poivati na slobodnom uvjerenju(kardinal J. Ratzinger). Ideja odvajanjaCrkve i drave se pojavljuje tek skranstvom. U svim kulturama dotada religija je bila sastavni dio drave,a drava je bila uvar religijskog poret-ka (tako je i danas u mnogim islam-skim zemljama). Upravo su se zbogtoga u poetku kranstva pojavljivaliprogoni krana koji nisu bili spremnisvoju vjeru podrediti dravnom ustro-

jstvu. Kranstvo je prva religija kojase usudila otrgnuti od vlasti drave ipostati vjerom pojedinaca (barem upoetku). Iako se kasniji razvoj odvijaou drugom pravcu, tako da je Crkvanastojala postati gospodar drave, amnoge su drave pokuale podreditiCrkvu svom ureenju, do stapanjaCrkve i drave, u smislu pretkranskihreligija, nikada nije dolo. Ipak jekranstvo uvijek teilo za time da nebude samo subjektivni osjeaj - negoda bude istina koja e se prenositi

javnosti, koja e postavljati mjerila te uodreenoj mjeri obuzdavati dravu imonike ovoga svijeta (Ratzinger).Ovim se eli rei da unato odijel-

jenosti Crkve i drave, Crkva nikako nesmatra da su krani duni biti neutral-ni u bilo kojem pitanju koje se tie poli-tike. Zato je Crkva sama razvila mjerilaprema kojima bi katolici trebali ocjenji-vati programe pojedinih stranaka te

zakljuivati jesu li moralno ispravni izasluuju li povjerenje i podrku. Okonekih pitanja koje Crkva smatra poseb-no vanim izjanjavaju se i biskupi.Ukratko u navesti kako se to oituje unekim od europskih zemalja.

Odnos Crkve i drutva u nekim

europskim zemljama

esto se misli da su crkvene interven-cije oko nekih politikih pitanjaosobine samo Hrvatske i slinih zemal-

ja, a da u Zapadnoj Europi Crkva uti.Na nekoliko u primjera pokazati da tonije tako. I u zemljama koje su udemokraciji otile daleko ispred nasCrkva upozorava da se katolici kodglasovanja na izborima trebaju voditinekim naelima.U Italiji se i sam Papa oitovao o nekimstvarima koje se smatraju politikimpitanjima a koja se tiu morala, iako jeto redovito nailazilo na estoku kritikumedija. Tako je traio od ljekarnika kojisu katolici da ne prodaju sredstva kojase koriste za izazivanje pobaaja, iakosu to po zakonu bili duni initi udravnim ljekarnama. Talijanski subiskupi javno podravali strankukranskih demokrata nastojei takopostii jedinstvo krana na politikojsceni. Ta je stranka dugo vremena bilana vlasti iako se kasnije raspala.U panjolskoj Crkva izriito poziva dase ne glasuje za stranke koje ele oza-koniti pobaaj i sl., iako to socijalistitumae kao izravnu podrku stranci navlasti. U Poljskoj su biskupi podravali

jednog kandidata za predsjednika, apred prole su parlamentarne izborepozvali da se ne glasuje za strankukoja je u svim anketama uvjerljivo vodi-la. U Maarskoj je takoer dolo dosukoba Crkve i reformiranih komunista,a u ekoj Crkva optuuje vlast da jeeli smjestiti u geto.

Slovenski su biskupi vie puta izjavilida je Crkvi u Sloveniji sada gore negou bivoj Jugoslaviji te da mediji i mnogipolitiari vre sada jai pritisak naCrkvu kroz vrijeanje i javno omalo-vaavanje nego u vrijeme najgoreg

komunizma. U Francuskoj je podrujeutjecaja Crkve dosta sueno zbogstroge interpretacije zakona o odvo-

jenosti Crkve i drave. U Velikoj BritanijiKatolika Crkva takoer, baremslubeno, nema velikog utjecaja navlast jer je slubena vjera anglikanska,a kralj i predsjednik vlade moraju bitianglikanci.

Kada se ovo ima u vidu oito je da seCrkva u Hrvatskoj dri prilino neutral-no, iako ima i neprimjerenih izleta upolitiku od pojedinih sveenika. U BiH

je situacija mnogo sloenija i nuno jeda se biskupi neto vie politikiangairaju nego u Hrvatskoj da bipokuali zatititi barem osnovna pravaHrvata.

Na kraju se postavlja pitanje kako bi seCrkva trebala danas drati u politici. Jasmatram da ipak ne bi bilo dobrosvrstavanje lijevo ili desno. Mislimda se Crkva treba ograniiti na to dapokua zatititi osnovne moralne inacionalne vrijednosti a izbor politikestranke treba prepustiti svakom pojed-incu. Najidealnije bi bilo da katoliciaktivnije sudjeluju u politikom ivotu ipromiu kranske vrijednosti, a ostalisami ispravnoprocjenjuju stranke po njihovom pro-gramu i vrijednostima za koje sezalau (socijalna pravda, potivanjeljudske osobe, zatita ivotaneroenih). Tada nikakve biskupskeupute ne bi bile potrebne, ali bojim seda e do toga trebati jo dosta dugoekati.

Mate Logara

CRKVA I POLITIKACRKVA I POLITIKA

I u zemljama koje su u demokraciji otiledaleko ispred nas Crkva upozorava da sekatolici kod glasovanja na izborima trebajuvoditi nekim naelima.U Italiji se i sam Papa oitovao o nekimstvarima koje se smatraju politikim pitan-jima a koja se tiu morala, iako je toredovito nailazilo na estoku kritiku medija.

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 7

8/13/2019 Moj kamen br. 11

10/50

MOJ KAMEN str.8

Pie: Boo SKOKO

Vrlo esto se sjetim savjeta jednog svognastavnika iz osnovne kole, koji jeznao rei ako elite uspjeti u ivotuklonite se motike i politike!. Razlog zaovo prvo nam je uvijek bio jasan,naroito kad smo morali tijekom ljetnihpraznika poneto raditi na tvrdoj zemlji.Danas se taj savjet pokazuje jo prag-matinijim jer uistinu poljoprivrednik uokolnostima u kojima ivimo vrlo teko

moe zaraditi kunu ili marku iz svojezemlje.A kad je politika u pitanju ipak nam nijebilo sasvim jasno zato bismo bjeali odtog zanimanja ali smo se zadovoljavalistarom uzreicom naega naroda, kojakratko kae - politika je kurva. I ta jemetafora u to doba bila dovoljna!Kad se danas prisjetimo tog vremenakomunistikih osamdesetih godinasasvim nam je jasno zato su politiaribili omraeni u hrvatskome narodu.Stvaranjem hrvatske drave, poetkomdevedesetih godina, donekle se izmje-nio taj odnos prema politici jer smonakon dugih godina konano dobilisvoje politiare i svoju vlast... Ondaje doao rat, potom oslobaanje, zatimje prola pretvorba, onda je dolo do

manjinskog bogaenja i veinskog siro-maenja a onda se promijenila i vlast...

Deset godina kasnije razmiljanja opolitici su opet slina kao i onih davnihosamdesetih! Iako nije vie rije oHercegovini ve o hrvatskoj metropoli,opet sluam kako obini ljudi govorekako je politika kurva i kako se trebakloniti te neasne ljudske aktivnosti.Meutim, ipak osobno vie ne mislimtako! Pokuat u objasniti zato! U pro-teklih desetak godina promijenili smonekoliko garnitura vlasti, od kojih dvije spotpuno razliitim ideolokim predz-

nakom. Na televiziji su se izredali dese-ci premijera, ministara, saborskih zas-tupnika, naelnika, savjetnika, upana,gradonaelnika... Iako se jedni nazivajudemokranima, drugi liberalima a treisocijaldemokratima ini se da nemavelike razlike u nainu njihova funkcioni-ranja. ast pojedincima koji su asnoobnaali politike dunosti u proteklomperiodu ali najvei broj tih bivih isadanjih politiara - nije zasluio nispomena kad je u pitanju voenjehrvatske drave i njezinih institucija.Veini njih politika je bila samo siguranizvor prihoda i put do bogaenja, buduida mnogi od njih nita drugo nisu niznali raditi u ivotu!Sasvim je jasno da mnogobrojni poli-tiari ni danas ne govore istinu, obino

daju lana obeanja, esto rade protivinteresa svoje zemlje, nekanjeno kre

dravne zakone i propise, olakopotkradaju dravu, protuzakonito sebogate, prodaju nam demagogiju i sl. Ito, ini se podjednako bez obzira na nji-hovu stranaku pripadnost! Naravnouvijek su u prednosti oni koji su na vlastijer im je to - lake! Istodobno, kad suosobni interesi u pitanju jasno je da selako dogovore i toboe najtvrdokornijipolitiki protivnici.Nedavno mi jedan saborski zastupnikdobronamjerno ree kako mu je svejed-

no tko i kako vlada zemljom. Jedino muje vano - kae - da preivi mandat odetiri godine u Saboru, da redovitouzima mjesenu plau od (gotovo) 20tisua kuna i ujedno osigura zastup-niku mirovinu! Jedan stranaki dunos-nik unutar vladajue petorke, u tijekunajeih unutar stranakih sukoba,mirno je izjavio kako zasad nema opas-nosti da se koalicija raspadne jer ih naokupu dri zajedniki interes - da ostanuna vlasti, jer su novi izbori rizik za nji-hove fotelje! Politike stranke umjestoda zagovaraju i provode dobronamjernupolitiku prilagoenu njihovu ideolokompredznaku te se nadmeu u kvalitetiideja, one sve vie postaju interesneskupine u kojima se meusobno ucjen-juje, ostvaruju privatni profiti ili trguje

ljudskim sudbinama...Ne ini li vam se da se velika veina

politiara i na vlasti i u oporbijednostavno ne moe nositi sizazovima modernog doba ipotrebama ljudi koji su ihbirali. Jednostavno ti ljudi nemogu shvatiti da ne ivimovie u komunistikom mental-itetu, da politika nije sluenjepartiji ve ovjeku a dadravne institucije nisu svrhasama sebi ve su stvoreneba kao i drava da bi njezin-im stanovnicima bilo bolje!Nain komuniciranja, opho-

enja i uope ponaanja veine naihpolitiara bez problema mogu zasjenitimnogobrojni odlikai ve iz srednjekole.Ukratko (iako dodue pomalo i vulgar-no) moemo zakljuiti - da je velikaveina aktualnih politiara (bez obzirana njihov ideoloki predznak) jednos-tavno potroena, ma koliko se oni pro-davali kao politiari za 21.stoljee ili kaonova generacija hrvatske politike.

Svjedoci smo teke gospodarske iopedrutvene situacije u zemlji! Izdana u dan pratimo, ako ne smijene aonda nelogine poteze pojedinih min-istara i drugih vladinih slubenika. Aonda nam premijer mirno priopi kakoon uistinu nema boljih ljudi od onih kojeredovito gledamo okupljene na sjedni-cama Vlade. Moda ih on ili koalicija inemaju! Ali ima ih sigurno Hrvatska!Ti sposobni ljudi koji u ovom trenutkutrebaju naoj domovini moda ne sjedeni u oporbenim redovima, moda ihstranke uope ne zanimaju, moda seniti ne bave politikom... Oni su uspjenipoduzetnici, znanstvenici, izvrsni stu-denti, dobri roditelji... I imaju znanje,sposobnost i volju uiniti neto zaHrvatsku i svakog njezina ovjeka. Oni

moda nemaju iskustva ali zasigurnoimaju vie energije od onih koji nam sesmijee s predizbornih plakata, zacijeloimaju vie morala i odgovornosti. Onimoda uope nisu optereeni komuniz-mom, partizanima i ustaama, strana-kim prepucavanjima i ideologijamapoput veine na vlasti i u oporbi. Onizasigurno mogu uiniti ono to aktualnapolitika garnitura ne moe. Meutimoni najee rade svoj posao, pomausvome blinjemu koliko mogu, meu-sobno se potue na situaciju u kojoj ivi-mo i idu dalje! Takvi ljudi se nalazemeu nama. Treba ih ohrabriti i dati impoticaj da se ukljue u politiku. Treba semeusobno umreiti i pomagati! Nijevano kako politiki razmiljaju. Vanoje da im je na prvom mjestu Hrvatska i

njezin napredak. Vrijeme je za smjenugeneracija u hrvatskoj politici! Vrijeme jeza nova lica u Hrvatskom saboru ihrvatskoj Vladi, koja ve godinama nemoemo uoiti. Vrijeme je za nove ikvalitetne ideje u strankama na vlasti alii u oporbi. Vrijeme je da se konanookrenemo prema budunosti!A kad bismo takve ljude imali u politici ikad se ne bi nakon inauguracije pok-varili onda zasigurno vie nebismogovorili da je politika kurva. Politika je -kako bi rekli neki teoretiari - asnosluenje svome narodu. Problem je tomi u Hrvatskoj u naelu nemamo srees ljudima koji obnaaju politike funkcijeda uistinu to i osjetimo!I dok se god budemo ustruavali oduplitanja u politiku dotle e na naimmjestima sjediti neki kojima tamo nije

mjesto. Stoga, vrijeme je da sluenjenarodu i dravi kroz politiku shvatimo ikao moralnu obvezu!

Nova generacija

hrvatske politike

Vrijeme je za smjenu generacija u hrvatskoj politici! Vrijeme je za nova licau Hrvatskom saboru i hrvatskoj Vladi, koja ve godinama ne moemouoiti. Vrijeme je za nove i kvalitetne ideje u strankama na vlasti ali i uoporbi. Vrijeme je da se konano okrenemo prema budunosti!

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 8

8/13/2019 Moj kamen br. 11

11/50

str.9 MOJ KAMEN

pie: Hrvoje Gali

Kad vas, za kojih 20ak godina, vae dijete upita ovo pitanje ba sam znatieljankoliko ete mu znati rei? Veina prosjenih Hrvata e mu rei da je to sud koji senalazio u glavnom gradu Nizozemske te da je sudio (ili trebao suditi) ljudima koji supoinili ratne zloine. Uz to e, vjerojatno, neki od mojih kolega pravnika dodati okojoj se vrsti postupka tu radilo, kakva je bila mjesna, a kakva stvarna nadlenost tekakav je sve to utjecaj imalo na razvoj cjelokupnog meunarodnog kaznenog prava.Ipak, svi e oni glavni naglasak svog tumaenja baciti na politike opservacije, kojesam spomen Hakog suda, u njima budi.Pa, iako se u ovom studentskom asopisu do sada govorilo o politici vie nego uprosjenom politikom magazinu, ja vas time neu time zamarati!Moja je elja obinom studentu pribliiti jedan aspekt drutvene svakodnevnice ukojoj ivimo te mu pomoi da je bolje razumije.Nakon dvije i pol godine rada na prouavanju ustrojstva samog Suda te njegovadjelovanja, organiziranja mnotva tribina i desetodnevnog radnog posjeta Haguosjeam se dovoljno pozvan govoriti o tim stvarima.Za poetak bih vas molio da pokuate rijeiti potonji test. Ako vam uspjenost bude90% ili vie vi dalje ne morate ni itati jer ionako sve znate!

Bude li vam izmeu 70-90% preporuam vam da, ipak, proitate jer, tko zna modasaznate neto novo?Svi ostali: ODMAH NA ITANJE!!!

1. Tko je osnovao ICTY? 6. Koja je maksimalna kazna koju ICTY moe izrei?a) UN (Ujedinjeni Narodi) a) 45 godina zatvorab) EU (Europska Unija) b) smrtna kaznac)SAD c) doivotni zatvord)zemlje bive Jugoslavije d) u visini kolika je bila na prostorima ex SFRJ

2.Tko je glavni tuitelj ICTY-a? 7. Teritorijalna nadlenost ICTY protee se na podruje?a)Graham Blewitt a) BiHb)Carla del Ponte b) RH i BiHc)Claude Jorda c) Kosovad)George Robertson d) podruje cijele ex SFRJ

3.Koji se pravni sustav primjenjuje na ICTY-u? 8. Ima li nacionalni sud prednost pred ICTY-em?a)anglosaksonski a) Dab)mjeoviti b) Nec)kontinentalni 9. Pred ICTY-em kazneno odgovaraju?d)pravni sustavi bivih jugoslavenskih republika a) samo neposredni poinitelji

4.Kada je osnovan ICTY? b) samo naredbodavci ( po zapovjednoj odgovornosti)a)1948 c) obojeb)nakon Daytonskog sporazuma 10. Koji su naini mogui da se optueni pojavi pred ICTY-em?c)1991 a) izruenjemd)1993 b) dobrovoljnom predajom

5.Kolika je maksimalna kazna koju ICTY moe izrei ? c) uhienjem od strane UN-aa)45 godina zatvora d) na sve gore navedene naineb)smrtna kaznac)doivotni zatvord)u visini kolika je bila najvea kazna na prostorima SFRJ Toni odgovori: 1.-a, 2.-b, 3.-b, 4.-d, 5.-c, 6.-c, 7.-d, 8.-a, 9.-c, 10.-d.

Sad kad smo pokazali svoje znanjekreemo s injenicama:- Haki sud (punim imenom Meunaro-dni Kazneni Sud za podruje biveJugoslavije) osnovan je rezolucijom 827Vijea Sigurnosti UN-a 25.03.1993.godine te mu je za sjedite odreen,

glavni grad Kraljevine Nizozemske, DenHag. Jedan od glavnih inicijatora osni-vanja bila je Republika Hrvatska.- Haki sud je nadlean suditi svimosobama koje su odgovorne za ozbiljnakrenja meunarodnog humanitarnogprava poinjena na podruju napodruju bive Jugoslavije od 1.1.1991.godine po nadalje... Sudi se pomjeavini kontinentalnog i anglosakson-skog postupka.

Osobna opaska: Ovdje vidite da nepostoji zavrni datum do kojega binadlenost bila ograniena, tj. ako bi sedanas zbio neki novi zloin Haki sud biza njega bio nadlean! Postojao je sporda li OLUJA spada u nadlenostHakog suda? Ja se, iskreno, nadam dau njoj nije bilo krenja meunarodnoghumanitarnog prava, ali ako jest: ona sezbila u kolovozu 1995. godine napodruju bive Jugoslavije pa ju je po toj

osnovi Haki sud ovlaten ispitati.- Haki sud se sastoji od tri dijela : 1.SUCI - izmeu mnotva uglednihpravnika koje se njihove drave pred-loile, Glavna skuptina UN-a bira njih16. Trenutani predsjednik je ClaudeJorda. Osobna opaska: S obzirom na

strunost i ugled ponuenih kandidatamogunost pristranosti je minimalna!2. TUILATVO - u naelu bi trebalo bitineovisno od bilo kakvih utjecaja, u njegase biraju najpoznatiji odvjetnici i policaj-ci. Glavna tuiteljica je Carla Del Ponte.Osobna opaska: Kao i u veini drava,mogunost politikog utjecaja je ovdjenajvea. Da li ga ima, u to ne ulazim, alipogledajte nae Dravno Odvjetnitvopa e vam neke stvari biti malo jasnije...3. TAJNITVO - bavi se svim tekuimstvarima potrebnim za normalnofunkcioniranje Suda, npr : organiziranjepritvora, rospodjela sudkog prorauna,promicanje drutvene uloge Suda... Naelu mu je Dorothee da SampayoGarrido- Nijgh. Osobna opaska: Ovo jenajbolje organizirani dio suda te na nje-

gov rad, redovito stie najmanjepritubi.- Trenutno na Hakom suda radi oko

1200 osoba, a proraun se, s 276.000$1993. godine, popeo na, fascinantnih95.,942,600$ 2000. godine.- Na Hakom sudu je do sada podignu-to 79 optunica ( 19 Hrvata, 7Muslimana, 53 Srba) . Trenutno su upritvoru 48ica, 28icu drave odbijaju

izruiti (1 Hrvat - Gotovina), a trojici jeoptuba odmah odbaena (2 HrvataIvan anti i Marinko Katava ). Samo 5osoba je potpuno osloboeno optubi (4 Hrvata: braa Kuprekii i DraganPapi). Osobna opaska: Tu do izraajadolazi, po meni, najvea nepravdaHakog suda, a to je nepostojanje odgo-varajue naknade za one koji suproglaeni nevinim, a prije toga su ponekoliko godina proveli u pritvoru... Jobih elio istaknuti jednu stvar : CIA je,neposredno nakon Daytonskog spo-razuma, izbacila svoju neslubenu proc-jenu o tome kakav bi omjer pojedinihnaroda trebao biti u Hagu s obzirom napoinjene ratne zloine. Po toj procjeniomjer je 10:3:1-Srbi:Hrvati:Muslimani..Da li se Sud pridrava te proporcije i da

li se vi slaete s njom, procijenite sami...Svi ovi podaci su tu da bi vam prikazali

koliku vanost Haki sud ima za ovo

podruje.Ustanovljen je da bi kaznio sve one kojisu poinili ratne zloine, ubrzaopomirenje i smanjio revanizam meunarodima. Teko da bilo tko ne bi sloios ovim idealima. Da li on to u praksiuspijeva, je li on nepravedan, politiki

orijentiran?To su pitanja na koja e te sami moratinai odgovor, ovaj lanak je tu samo davas na to potakne...elim samo istaknuti da ako smo mi

inili zlo, to zlo nije niim umanjeno akoje netko i nama uinio isto to zlo ( paak ako ga je uinio i prije nas).Niste vimanji krivi ako ubijete neiju sestrusamo zato to je taj netko ubio vaegbrata! Ako bi tako razmiljali vratili bi sena Hamurabijevo doba i na ono uvenonaelo: Oko za oko, zub za zub!Iskreno se nadam da smo tu civilizaci-jsku razinu davno nadvisili te da emonaoj djeci usaditi ispravne ideale.Ako im damo krivi odgovor lako jemogue da se za kojih 50ak godinaosnuje neki novi sud za neko novo

podruje, a tada e naa djeca poalitito su uope ikad pitali:MAMA, TO JE TO HAKI SUD?

Mama, to je to Haki sud?

Napomena:skraenica ICTY oznaava International Criminal Tribunal for former Yugoslavia - ili , po naki, Haki sud!

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 9

8/13/2019 Moj kamen br. 11

12/50

MOJ KAMEN str.10

Zemlja s povijeu od svega nekolikostoljea preuzela je ulogu jedine pravesvjetske sile, svjetskog policajca, svjet-skog uitelja demokracije i pravde.Zemlja u kojoj su unatrag pedesetakgodina ljudi bili proganjani zbog bojekoe, u kojoj je jedino priznato mjerilovrijednosti novac, danas drsko i samou-vjereno, skrivena iza topovskih cijevipropisuje pravila igre i ponaanja,osuuje i kanjava.U tom svemu mi, Hrvati, smo pijuni i tou partiji aha s puno polja (pretenonaftnih...) i puno figura pri emu pravila

kretanja i naizmjeninog, ravnopravnogpovlaenja poteza nisu ni priblino jed-naka za sve.Budimo realni, ne moemo

mijenjati svijet (barem jo ne),ali biti lutka na koncu u kazalitukoje ni djecu vie ne zavaravabilo bi u suprotnosti sostavtinom naih predaka, bilobi okretanje lea povijesnim isti-nama, na koncu konca, bilo biupanje naih korijena!Sve je poelo haranjem osman-lijske nemani koja je u tijeluondanje Hrvatske ostavilaogroman ugriz-dananju BiH.Pet stoljea nasilja, agovanja inajvee tragedije od svih-nasil-

no islamiziranje jednog odnajkranskijih naroda, nasilnoislamiziranje Hrvata. Hrvatska-

predzie kranstva-prvi put!Narednih godina BiH je opstala zah-valjujui bratstvu i jedinstvu, a umeuvremenu bjeei pred Turcima uzemlju su upuzali i Srbi, narod opsjed-nut samim sobom i svojom veliinom,Srbija odavde do Tokija! Reklo bi se,svaki komentar je suvian!Pria o Domovinskom ratu svima je poz-nata i ponavljat je neu, jer zna se da jebilo svoj ili mrtav, to i nije neki teakizbor.Tada smo bili pijuni koji su odigralina svoju ruku, protivno velemajs-torskim idejama svijeta, tada smo imalisvoje JA!Hrvatska je danas u tekoj moralnoj iinoj kaljui s velikom tendencijomtotalne besperspektivnosti. Posluna irasprodana, ali zato nas cijene nekiBushevi i Blairovi-ma dajte molim vas!Al na stranu sve, pustimo ljeviarstvo idesniarstvo, zanemarimo injenicu dasam iz grada u kojem je najee imeAnte, budimo samo realni i pravedni:

Rei da Hrvatska nema nita sHrvatima iz BiH, da oni imaju

svoju dravu je najnotornijaglupost, ako ne i bezo-brazluk. Volim svehrvatske krajeve, ali kao

Imoaninu, oku, a pogo-tovu srcu mi je najblia

Hercegovina, a za ui u nju mi

je kao potrebna putovnica -jo je nikad nisam ponio i

neu. ta e potenuoviku putnica!Postavlja se pitanjekonanog cilja.Redovito nam se

imputira cijepanje BiH, jer gospodaglobalni policajci ne shvaaju da suupravo oni razbili BiH i to nepovratno.Tzv. Republika Srpska je praktikisamostalna i koliko god grubo zvuaoizraz-etniki gotovo ista, a u tojnekakvoj Federaciji Hrvati lagano nesta-ju. Mogla je biti i recimo nekakvaRepublika Hrvata, ali izgleda da je bilonedopustivo nastajanje muslimanskedrave u srcu Europe. Hrvati-predziekranstva-drugi put!Ne mora Hercegovina biti dio Hrvatske,ali te dvije zemlje Hrvata moraju ivjetikao jedno, ali ne-EU plaa izgradnjesuvremenih graninih terminala, a naaVlada zduno gradi. Tapu ih po rameni-ma za takve poteze i kau im da e uiu Europsku Uniju i onda e im ona datinovca, zlata, moda nekih 30 srebrnja-ka-sve na veresiju-naravno! Mi smo zaEuropu, ako je Europa za nas! Naalostnije tako.Pa dokle emo iekivati pusta izvjeastranih velebnih komisija o pravdi idemokraciji u Hrvatskoj. Zar nije apsurdda hrvatski ministar izraava zadovoljst-vo ili tugu zbog izvjea neke amerikekomisije o ljudskim pravima u nas!Pozdrav od Palestinaca!

Puzati se mora da bi se znalo hodati.Hrvati s obje strane granice su svojeotpuzali, sad bi malo na noge, podiuijedni druge-s EU ili bez nje, s Ivicom iStipanom ili bez njih!

pise: Antonijo Zdilar

VRAZJE KOLOVolim sve hrvatske krajeve, ali kao Imoaninu,oku, a pogotovu srcu mi je najblia Hercegovina,a za ui u nju mi je kao potrebna putovnica - joje nikad nisam ponio i neu. ta e potenuoviku putnica!

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 10

8/13/2019 Moj kamen br. 11

13/50

8/13/2019 Moj kamen br. 11

14/50

MOJ KAMEN str.12

U razgovoru s obinim ljudima, studen-tima, uenicima ili sluajnim prolaznici-ma, veina e njih rei ono najobinije:To nije u redu, to je nepravda, trebauiniti ovo ili ono. Meutim, sve ostajeupravo na tim rijeima. Mladi ljudi su,naalost, danas u veini sluajevanezainteresirani poduzeti bilo to.Povijest nam pokazuje koliki su znaajstudenti imali u dosadanjim previranji-ma diljem svijeta. Svaka drava imablistava razdoblja povijesti, kada sumladi podigli svoj glas i neto promije-nili. Tako je i s Hrvatskom, sjetimo seHrvatskog proljea. Neki e modapostaviti upit - zato spominjatiHrvatsku?Pomireni sa situacijom, veina Hrvatskusmatra drugom i stranom dravom.Zaboravljaju na povijesne hrvatskegranice, oduzete prolim politikim idravnim sustavima. RepublikaHrvatska je, prema mom sudu, domov-ina Hrvata u BiH i zasigurno ne bi bila niuspostavljena bez ogromne zasluge bhHrvata. Sline pojedinosti, koje se,zasebno, nekima mogu uiniti nevani-ma, u globalu pruaju sliku hrvatskogaovjeka na ovim prostorima. Mladi suumrtvljeni, a politikom se kod nas bavejo samo dinosauri i onda se pitamokako su naa prava ugroena, kako sunaa nacija, vjera, kultura, jezik, povi-jest i obiaji toliko potisnuti i na rubu istr-jebljenja. To nisu rijei pretjerivanja,svakodnevica pokazuje istinitost tihinjenica

Uobiajeni sudovi

Kada mladom ovjeku pria o stanju uzemlji, socijalnim problemima,nedaama u gradu i okolici - odmahnute i rei:Ti nisi OK, koji ti je vrag? Mapusti to. Ajmo na pivu. To bi bila sasvimnormalna reakcija kada bi ivjeli uvisoko razvijenim zemljama zapada, alihtjeli mi to priznati ili ne, ivimo naBalkanu i odmahujui rukom, okreuiglavu od problema, poniremo dublje unjih i gubimo svijest o bitnome.Vano je istaknuti kako postoje mladiangairani u politikom ivotu kojipokuavaju neto promijeniti. Te osobereagiraju na razliite pritiske, nepravdu iugnjetavanja. Osuuju nekorektnepoteze politiara, kritiziraju nepravilanrad i pruaju potporu onom ispravnom.To i jest dunost mladoga ovjeka - sug-erirati predstavnicima svoga naroda napogrjeke (kojih je, naalost, sve vie) iukazati na pravi put. Boriti se za opsto-jnost Hrvata na stoljetnim ognjitima.

Kako izroniti iz duhovne abokreine

Monici su uzeli za pravo nazivati nasovakvim ili onakvim imenima. Gledajuineke injenice reklo bi se kako imajupravo na to. alosno je kako na kaza-linu predstavu, predstavljanje knjige, ilibilo kakvo kulturno zbivanje doe 30-takljudi (ako imamo sree), a koncert srbi-

vali su nekim drugima.Poruka je jasna -mladi, probudite se, ustanite i recite tomislite! Ukaite na ono to vas titi!Rije studenata oduvijek je bila jaka, a

pero najdjelotvornije oruja! iskoristitepruene mogunoti i poaljite poruku!Osigurajte onima koji dolaze duhovno

janskih zvezda broji na tisue pos-jetitelja.Poaljimo im drugu sliku pokaimokoliko volimo svoje, koliko cijenimo svojutradiciju i obiaje. Apsurdno bi bilo gov-oriti kako je tue loe, ali ti ljudi, kojinam, pjevaju, prije nekoliko godina pje-

ozraje u kojem e, poput mladih u svi-jetu, moi iznije ti slobodno svojapromiljanja.

Darko Juka (Opomena,list Studentskog zbora Sveuilitau Mostaru, broj 3, sijeanj 2002.)

RIJE STUDENATA ODUVIJEK JE BILA JAKA,

A PERO NAJDJELOTVORNIJE ORUJE

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 12

8/13/2019 Moj kamen br. 11

15/50

str.13 MOJ KAMEN

Kad je poetkom sijenja ovegodine premijer Raan u Hrvatskojgospodarskoj komori okupio pred-stavnike svih relevantnijih tvrtki kako biim predstavio novi Vladin paket mjerakoje bi trebale zastaviti rast neza-poslenosti i sanirati postojee (katastro-falno) stanje, nitko nije znao to sezapravo sprema. S kakvim se to arob-nim tapiem premijer vratio s boinih

blagdana, osjetno raspoloen i samou-vjeren? Jer 2001. ispratili smo bezsuvinog optimizma i sa strepnjom zabudunost, sa sasvim opravdanimaobzirom na zateeno stanje; u timgospodarskim okolnostima smijati semogao samo cinik! No premijer, poznatpo suzdranosti i politikoj odmjerenos-ti, vratio se s odmora vedra raspoloen-ja. Projekt S faksa na posao, inilo se,

skriva objanjenje toga obrata!Ta i kako ne bi kad je rije o projek-

tu koji ve u prvoj godini provoenjajami zapo ljavanje vie od sedamtisua ljudi, koji pokriva sve ugroenekategorije nezaposlenih, koji jeuostalom prvi sustavni plan rjeavanjadefinitivno najveeg problema uHrvatskoj! Osim toga, ovoj Vladi je i prvi-jenac (dosad nikakvih sustavnih plano-va za rjeavanje bilo kojeg problema

javnost nije vidjela) a - poznato je - prvise pamte! Stoga se nije alilo ni sredst-va ni truda da ga se dostojno predstavi,kako Vladinim stratekim partnerima(gospodarstvenicima i poduzetnicima)tako ciljanim skupinama te javnostiopenito.

Cijela parada poela je, rekosmo uHGK, nastavila se u medijima, a

zavrila po studentskim tribinama iokruglim stolovima, gdje joj je uostalomi mjesto, ako uvaimo da iz samog nazi-va projekt gravitira studentima premdapredvia subvencionirano zapoljavanjei drugih ugroenih kategorija, kao to suinvalidi, branitelji, osobe bez radnogiskustva i drugi. Za glavnog promotorameu studentima, premijer je odabraovrckastog ministra javnih radova,obnove i graditeljstva Radimira aia,

poznatog po uestalim ruenjima kuau 2001., ali i vrsnog gospodarstvenika,veinskog vlasnika jedne od, kako samkae, svega nekoliko uspjenih idokazanih hrvatskih tvrtki - Coninga.Stoga i ne udi to je dotini ministarpromocijom S faksa na posao lucidnopovezao ugodno s korisnim te je pri kon-taktu sa studentima istima poruio kako

dobivene vauere za dravnu subvenci-ju iskoriste upravo u njegovoj tvrtci.Logino, jer to bi spiskali novac koji jeVlada tekom mukom otrgnula iz 70 mil-ijardi kuna tekog dravnog prorauna(da se podsjetimo kegrin rekord bio jemanji od 50 milijardi!) na neku tvrtku odkoje nitko (pa ni ministar) nema nikakvekoristi!

S druge strane, studenti kao mladi,entuzijastini i znatieljni sa zaniman-

jem su doekali S faksa na posao ipokazali puno veu spremnost ukljuitise u projekt od gospodarstvenika koji susastanak u HGK mahom prespavali ive sutra nastavili po starom. Zanimaloih je gdje i kada mogu dobiti vauere,koji su uvjeti, hoe li postojati liste prior-iteta, jami li drava da e svaki imateljvauera i dobiti posao i slino. Stoga ine udi to ih je kao hladan tu doekaoodgovor ministra aia koji je, mrtav -

hladan, na tribini u Varadinuporuio: zavrite fakultet i iditeraditi vani! Pridodao je jo daje Varadin gad s mentalite-tom abokreine, da se pro-jekt S faksa na posao moeodvijati jedino u Zagrebu te dau Hrvatskoj ionako nemaju od

koga uiti... kad se sve zbroji -uvjerio nas je! Zaista, ako je toperspektiva koja se mladomHrvatu nudi, to je loginijenego otii van? aievi argu-menti otvorili su nam oi -sada naime razumijem i nje-govu donedavna urnebesnosmijenu izjavu kako seobeanje o 200 000 novih rad-nih mjesta ostvaruje (a podat-ci s burze govore da jepoetkom 2000. bilo oko 330000 nezaposlenih dok ihdanas ima 410 000) - ta min-istar je mislio na radna mjestau inozemstvu!

Jedino to jo, u tom kon-tekstu ostaje nejasno jest,

zato dobivene vauere nemoemo zamijeniti za jednos-mjernu avio-kartu...

Petar Bezjak

Premijer, poznat po suzdranosti i politikoj odmjerenosti, vratio se s odmora vedra

raspoloenja. Projekt S faksa na posao, inilo se, skriva objanjenje toga obrata...

S FAKSA NA PEALBUPrenosimo iz lista studenata matematike LIMES, broj 1, oujak 2002.

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 13

8/13/2019 Moj kamen br. 11

16/50

MOJ KAMEN str.14

Razgovarali smo s DomagojemJeliem, koji je na mjestu Predsjednikastudentskog zbora Sveuilita uZagrebu naslijedio Zrinka ustonju,kojije svoj mandat vie nego uspjenoodradio. I Domagoju u vrenju takoodgovorne dunosti elimo puno uspje-

ha!

- Kratko se predstavite naimitateljima. Kako izgleda radni danprvog studenta zagrebakogSveuilita?

Roen sam 1978.godine u Mnchenu,Njemaka i student sam i IV.godineFakulteta kemijskog inenjerstva itehnologije Sveuilita u Zagrebu.Ako se moe rei da ponetko troi daneja mogu rei da i dani troe ovjeka.Biti, kako vi kaete, prvi studentSveuilita u Zagrebu vrlo je odgovornai zahtjevna uloga. Ja ju tako doivl-javam. Kroz itavi dan vam se ispreplieniz okolnosti koje vi ne programirate pavam nameu odstupanje u jako puno

sluajeva od onoga to ste sami pred-vidjeli u redoslijedu provedbe.Jutrozapone jo dok sam kod kue s pozivi-

ma, a onda u Studentskom zboru nas-tavimo s pokuajima ali i provedbamaonog to se mora napraviti.Volio bih kad bi mogao primjeniti onunjemaku poslovicu koja glasi:Ono toje teko izvedivo to emo napravitiodmah, a za ono to je nemogue treba

nam malo vremena.Meni je drago da mi u Studentskomzboru nismo samo mjesto za pritubeve se vrlo aktivno ukljuujemo ucjelokupan studentski ivot i studentskirad naih sveuilitaraca.Jasno je da tu ne smijemo precjenitinae mogunosti ali ih nastojimo koristi-ti u svim studentskim okvirima. To dotierad studenata preko Student servisa,smjetaj studenata, informiranost stude-nata i srednjokolaca - buduih stude-nata, meunarodni angaman....i niz jonenabrojenih aktivnosti. Neki su rekli dabi trebalo biti aktivan 24 h na dan a noda bude za odmor- ala. Ne smijemozaboraviti da se mi studenti kroz na radesto susreemo s profesionalcima i sljudima velikog gospodarskog i

politikog iskustva a mi smo joneupueni i ponekad nekima vjerujemovie nego zasluuju pa imamo i

dodatnog tranja. Ukratko ispada danema radnog vremena. Stvarno radi sedok neto nije zavreno ako to ikakostane u okvire dana.

- Va mandat traje godinu dana. toza to vrijeme planirate uiniti za stu-dente i poboljanje njihovog standar-da? Hoete li inzistirati na odravan-ju postojeih cijena studentskeprehrane i smjetaja?U okviru mandata od 1 godine uinitiu sve to mi zakonski okviriomoguavaju da se studentski zaht-jevi prepoznaju i da se uvrste u onekoji su rjeivi. Morate znati da su imoji prethodnici kao i njihoviprethodnici , kao i prethodnici nji-hovih predhodnika nastojalipoboljati studentski standard.

Moje miljenje je da u gospodarskirazvijenijem drutvu prevladava i pozi-tivni pristup rjeavanju realnih potrebastudenata. Osobno nisam zadovoljantrendom zbivanja u gospodarstvu i akose ovako nastavi teko e se Hrvatskistudent osjeati potrebnim i kroz to svizijom za budunost u radu i ivotu.Postojee cijene prehrane i smjetaja sobzirom na ukinute doplatke dozavretka kolovanja su preveliki finan-cijski udarac na roditeljske mogunosti.Ako k tome dodamo da su nam roditeljiugroeni kroz nesigurnost na posluneizbjeno se razvija u obitelji atmos-fera blago reeno nesklada.To je sigurno dodatna oteavajua okol-nost koja destimulira i oteava pozitivanrazvoj kod studenta a i svakog mladogovjeka.Zato zadravanje postojeih cijena sma-tram da nee biti nikakav uspijeh ali.....

- Kakav je Va komentar stanja uStudentskom centru i na tijek sanaci-je?

Pravu ocjenu o potrebi sanacije ili oocjeni da je isforsirana tj. nametnutatrebali su dati nepristrani strunjaci zaekonomiju. Ali ako i ti nai uzori rade poneijem diktatu onda se bojim za vri-

jeme poslije njih.....

- Kakav je odnos Studentskog zboras Ministarstvom znanosti i tehnologi-je? Da li je Zbor marginaliziran? Gdjese stalo s prijedlogom novog zakonao Studentskom zboru, sudjeluje liZbor u izradi tog i Zakona o visokomkolstvu?

Za nas studente je Ministarstvo znanos-ti i tehnologije institucija s kojom bimorali imati jasne , iste i vrlo korisneodnose. Oni bi nas trebali doivljavatikao svoje nasljednike a mi njih kao onekoga se moemo uvijek osloniti.Skoro kao oevi i djeca. to e nampruiti na putu naeg formiranja u ljudesposobne da se nosimo s meunarod-nom konkurencijom kako kod nas tako ivan nae zemlje morali bi oni u min-istarstvu znati procijeniti. O tome ovisiuspjenost njihovog mandata uMinistarstvu. Naa elja je da odnosibudu jako skladni i da su na putustalnog uspona.Uslijed promjena vlasti dogaa se da sestudente doivljava kao nepodobne alito je neutemeljeno jer mi nismo nikomeduni i ne moramo nikome posebno bitiprihvatljivi ili ne prihvatljivi. Neka svatkou stukturama odradi korektno i na koristnaroda a time i studenata pa se mineemo osjeati zakinuti, marginal-izirani ili jo neto gore.

- to mislite o studentskoj pasivnos-ti? Kako animirati studente? Mislite lida e se sada vie aktivirati kada imse prava na neki nain?

Moemo slobodno rei da su nam itavislojevi u narodu nedovoljno aktivni. Da lije to i pasivnost, u nekoj mjeri i je.Iz takvog miljea nam svakodnevnodolaze i studenti. Studenti moraju imatisvoje uzore.Gdje imamo poticaje i tomogu u ovoj situaciji biti poticaji za stu-dente?Ne smije se dogaati da mladi ovjekpadne pod utjecaj razmiljanja da kadzavri fakultet nikamo ne pripada a dokje na fakultetu osjea neku zatitu.

RAZGOVOR: DOMAGOJ JELI,

PREDSJEDNIK STUDENTSKOG ZBORA SVEU

MOJ KAMEN

- SIMBOL RAZUMNE I PLE

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 14

8/13/2019 Moj kamen br. 11

17/50

str.15 MOJ KAMEN

Mladi u sebi nose dovoljnoenergije.Uvjeren sam da je to pozitivnaenergija ali ju treba pomoi usmjeriti i totako da mladi a posebno studentskapopulacija prepozna korisnost tog usm-jerenja.Od kad postoje studenti otad sigurnopostoji i zakidanje njihovoh prava.Pitanje je da li u manjoj ili veoj mjeri.Ako uzmemo u obzir to su studentismjeli za vrijeme vladavine komunista iu dananje vrijeme demokracije vidimoda je to neusporedivo. Unato vladavinidemokracije sadanje nastojanje vlastida nas raznim mjerama kao zakidanjena prehrani, podizanje poreza na stu-dentski rad, ukidanje doplatka za stu-dente sigurno proizvode nezadovoljstvoali nastojat emo svim razumljivim argu-mentima upozoriti da tako krupni udarina studente ne vode rjeenju kako stu-dentskih problema isto tako ni drava nemoe iz takovih restrikcija oekivati poz-itivan razvoj.

- Izabrana je nova rektorica prof. dr.sc. Jasna Helena Mencer. Moemo lioekivati nastavak bezuvjetnog zala-ganja za autonomiju Sveuilita i odnovog vodstva?

Novoizabrana rektorica uiva stu-dentsko povjerenje i mi se iskrenonadamo dae ona prepoznati sve ili makar glavninustudentskih interesa a u to svakakoulazi autonomija Sveuilita kao naj-vanije institucije u dravi.

- Sprema li Studentski zbor nekeprojekte do kraja ove akademskegodine koje bi eljeli posebnoistaknuti?

Unato tekoama s kojima sesusreemo i to svakodnevno u nama nezamirestvaralaki duh - pa mladi i puni energi-je smo- mi pripremamo projekte koji suvrijedni pozornosti. Nabrojit u samoneke npr.organizacija Europskog prven-stva u debati , Sveuilina regata simpresivnim brojem sudionika ,

meunarodni kulturni festival - Test ,studentsko Hodoae u Meugorje ;vei broj svakogodinjih manifestacija.

- Za kraj, molimo Vas da uputiteporuku naim itateljima, hercego-vakim studentima u Zagrebu!

Imate lijepo ime glasila Moj kamen.Neka vam to bude i simbol razumne iplemenite vrstoe. Nastavite odravati

kontinuitet visokog postotka zavrenihstudenata kao to su bili i vai stariji i togeneracijama.irite vezu meu svim studentimaHrvatske ali nastojte i s inozemnim pri-jateljima bit i na putu suradnje i gajenjudobrih odnosa.Osjeajte da ste pripadnici naegSveuilita jer ga samo takvi moetevoljeti i budite sigurni da imate zato.

Razgovarao: Stipe Bubalo

ILITA U ZAGREBU

MENITE VRSTOE

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 15

8/13/2019 Moj kamen br. 11

18/50

MOJ KAMEN str.16

TO JE DEBATA?

Debata, relativno mlada disciplina uHrvatskoj, u svijetu (osobito SAD-u tezapadnoeuropskim zemljama) je uobrazovanju prisutna ve stotinjak godi-na. Debata razvija komunikacijske i gov-ornike sposobnosti, logiko razmiljan-je i kritiko miljenje, no ona je istovre-meno i natjecateljska disciplina te se

odvija u virtuelnom parlamentarnomokruenju u strogo ogranienom vre-menu i unaprijed zadanoj temi.Razlikujemo nekoliko glavnih vrstadebate: Amerika parlamentarna,Britanska parlamentarna, Karl Popper iLincoln-Douglas.Debata je strukturirana, formaliziranarasprava u kojoj dvije ekipe raspravljajuo odreenom (drutvenom) problemuiznosei stavove i argumente za i protivzadane teze.Teze obuhvaaju sva ivot-na podruja: znanstveno, politiko, kul-turno, obrazovno i dr... Prije poetkadebate kockom se odreuje tko e zas-tupati koju stranu, te se tako estodogaa da osoba zastupa suprotnestavove od vlastitih, to je upravo jedanod naina kako spoznati i drugu stranu

odreenog problema. Natjecatelji imajuodreeno vrijeme za pripremu (kojevarira ovisno o vrsti debate od 15 minu-ta do jednog sata), a zatim slijedi deba-

ta.Nakon debate suci, koji su sluali cijeludebatu, donose presudu tko je biouspjeniji u dokazivanju svoje strane, neuzimajui u obzir svoj osobni stav o temive iskljuivo argumente koje su uli udebati. Debata je u Hrvatskoj prisutnaod 1994., uglavnom samo u srednjimkolama, a studentska debata po prviputa znaajnije djeluje od 1997.

H R V A T S K AA K A D E M S K ADEBATNA LIGA

Hrvatska akademska debatna liga jekrovna studentska debatna asocijacijakoja koordinira debatne aktivnosti nanacionalnoj razini i organizira nacional-na debatna prvenstva. Kako je jedan odglavnih ciljeva HADL-a irenje debatena sve visokokolske ustanove uRepublici Hrvatskoj, HADL organizira idebatne seminare i predavanja iuspostavlja debatna drutva pri timustanovama. Tako su do sadauspostavljena debatna drutva uZagrebu, Splitu i Dubrovniku. Da bi seseminari mogli to uinkovitije odravatii da bi debatna drutva mogla to boljefunkcionirati, HADL se brine i za izradu

i nabavku debatne literature i drugihdebatnih materijala. S obzirom da jeHADL krovna organizacija za debatu uHrvatskoj, on provodi i certifikacijusudaca i predavaa.

Jedan od HADL-ovih velikihprojekata je svakako i Meunarodni stu-dentski debatni turnir u Dubrovniku, kojise ove godine odrava po trei put i kojiokuplja debatante i suce iz cijelog svije-ta. Taj je turnir po mnogoemu posebani prepoznatljiv u debatnom svijetu jerosim natjecateljskog dijela nudi i sjajnupriliku za edukaciju i proirivanje debat-nih znanja kroz seminare koje drevrhunski svjetski govornici i suci. Osimtoga, turnir u Dubrovniku je odlina prili-ka za oputanje i zabavu jer se odravaod 22. do 30. lipnja i osim debateukljuuje mnogo drugih dnevnih (odboj-ka na pijesku, cjelodnevni izlet brodomna Elafitsko otoje, izlet brodom naLokrum, razna sportska dogaanja imnogo slobodnog vremena za kupanje isunanje) i veernjih (disco veeri,cocktail veer, sveana zavrna veera)aktivnosti.

DEBATNO DRUTVO

SVEUILITA UZAGREBU

Debatno drutvo Sveuilita u Zagrebuje ustrojstveni oblik HADL-a i ono sebrine za koordinaciju debatnih aktivnos-ti na Sveuilitu u Zagrebu. U radudebatnog drutva sudjeluje nekolikodebatnih klubova a jedna od zadaadrutva je upravo i proirivanje debatena sve fakultete i osnivanje klubova nanjima. Zato Debatno drutvo Sveuilitau Zagrebu organizira prezentacijskedebate na raznim fakultetima teedukaciju novih debatanata i voditeljaklubova. Osim toga, Debatno drutvoorganizira i debatne turnire za podrujeZagrebakog sveuilita i kvalifikacijsketurnire za odlazak na Svjetska iEuropska sveuilina debatna prvenst-va. Premda je Debatno drutvoSveuilita u Zagrebu osnovano tek kra-jem prole godine, ono je odmah poelosa aktivnostima i marljivim radom, to jerezultiralo i osvajanjem dozvole zaodravanje Europskog sveuilinogdebatnog prvenstva pri Sveuilitu uZagrebu, u travnju slijedee godine.

Svi zainteresirani za debatu mogu seslobodno javiti na broj telefona 098 807707 ili e-mailom na hadl@hadl.hrDetalji o meunarodnom turniru uDubrovniku mogu se pronai na webadresi www.hadl.hr/dubrovnik

Domagoj Bari

HRVATSKA AKADEMSKA

DEBATNA LIGA

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 16

8/13/2019 Moj kamen br. 11

19/50

str.17 MOJ KAMEN

U ponedjeljak 8. travnja u zagrebakomkinu Forum u Studentskom domuSjepan Radi izvedena je predstavaCinco i Marinko. Glumci Hrvatskognarodnog kazalita (HNK) iz Mostara:Toni Pehar(Marinko) i MiroBarnjak(Cinco) uspjeli su, zanimljivomglumom dogaaja iz ivota hercego-vakih gastrabajtera, nasmijati gotovoprepunu dvoranu.Zaviajni klub stude-nata Hercegovine(ZKSH), kao glavniorganizator, omoguio je svim studenti-ma i prijateljima Hercegovine da uiva-ju u zaista odlinoj izvedbi predstave.Naravno,uspjeh i realizacija same idejeo predstavi ovisila je i o novanojpomoi naih zemljaka.Ovoga puta

sponzor cijelog dogaaja bio jemostarski Aluminij koji je iznosom od1500KM pomogaoorganizatoru i glumcima u realizacijipredstave. Ovim putem, jo jednomsrdano zahvaljujemo, gosp. mr. MijiBrajkoviu, generalnom direktoruAluminija i Predsjedniku Upravnogvijea HNK Mostar, bez kojeg ovogzanimljivog dogaaja ne bi ni bilo. Porijeima Mire Petrovia, zaduenog zamarketing u HNK Mostar, kazalite uMostaru je u vrlo tekoj situaciji, te je iova predstava izraz elje glumaca dase teko stanje rijei. Nova zgradakazalita se gradi na mjestunekadanje robne kue HIT kako tofinancijske mogunosti doputaju.Inae, HNK Mostar od svojih poetaka

do danas je izvelo 20 premijera, te odi-gralo oko 700 repriznih predstava, kakou FBiH tako i u RepubliciHrvatskoj.Predstava Cinco i Marinkosvakako je jedna od zanimljivijih nji-hovih izvedbi.

Boana Beli

15.02.2002.g. odrana je izborna skuptina Zaviajnog kluba studenataHercegovine. Na njoj su izabrani novi lanovi tijela Kluba. Tako su u predjednitvouli: Antonio Gali, Iva Kraljevi, Mirela Gali, Dario Kova, Boris Lonar, Lovreimunovi, Goran Grgi, Lucija Lonar, Blago Gudelj, Daren Raspudi i Dariokegro.U nadzorni odbor: Zvonimir uljak, Danijela Rebac, Mirjana Lonar, Josipa Gali iPetar Begi.

U sud asti: Bernardina Kova, Vedran Maji, Jerko Juri, Ivan Boto, Marijana iri.Na prvom sastanku predsjednitva predloeni su i izabrani : Za pedsjednika AntonioGali, podpredsjednicu Iva Kraljevi, tajnika Stipe Bubalo, rizniara Katrina uul izapisniara Ante kegro.Takoer su izabrani lanovi urednitva i glavni i odgovorni urednik lista Moj kamen.To su: Bla Ere, Mirela Gali, Boris Lonar, Lucija Lonar i Stipe Bubalo kao glavnii odgovorni urednik.

Slaven Pekas

25 i 26.svibnja 2002.g. na terenimaRC Jarun odrat e se studenske igreu tradicionalnim i modernim sportovimau organizaciji Zaviajnog kluba. I ovegodine biti e odrana natjecanja unogometu, koarci, odbojci, skoku udalj, potezanju klipa, povlaenju konop-ca, bacanju kamena s ramena, i obaran-ju ruke.Ovim putem pozivmo vas sve daprovedete dan s nama u sportu i ugod-nom druenju.

CINCO I MARINKO

IGRE NA JARUNU

IZBORNA SKUPTINA

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 17

8/13/2019 Moj kamen br. 11

20/50

MOJ KAMEN str.18

momcima jer, udna li uda, imamo vie djevojaka. Ovaj kronini nedostatak poseb-no do izraaja dolazi kod pjevanja, jer kod nas definitivno ne vrijedi ona malo nas jealsmo jaki. Doite i prikljuite nam se. Upoznajte se s obiajima naih starih.Zaigrajte trusu, taraban i trojanac i zapjevajte s nama. Uz to cete upoznati i noveljude, stei nove prijatelje, a moda i ljubavi, tko zna. A pored svega toga imat ete ipriliku pokazati naueno (o jednom takvom nastupu u rubrici vijesti). Jedino to tre-bate imati je malo dobre volje.Detaljnije informacije o radu folklorne sekcije moete dobiti u klupskim prostorijamaili nas jednostavno posjetite na Kneiji svake srijede u 20:00 h i tako iz prve ruke saz-najte sve o naem radu i planovima.

Ovom prilikom zahvaljujemo se KUD Hercegovac i Folklornom ansambluTuropolje na nonjama koje su nam posudili za nastup i naim domainima tosu nam ustupili svoje prostorje. Svima Vama jedno veliko HVALA.

Boris Lonar

I tako. Krenulo je. Nakon gotovo dvijegodine ponovno je zapoela s radomnaa folklorna sekcija. Sekcju vodiDanijela Rebac iz apljine, a uzDanijelu tu je i Hrvoje Gali iz irokogBrijega, koji pomae u stvaranju kore-ografije. O tome koliko su njih dvojedobar, odnosno uigran par neemo, barne ovaj put.Probe se odravaju jednom tjedno, i tosrijedom u 20:00 h u prostorijama upeMarije Pomonice na Kneiji. Sekcijabroji dvadeset aktivnih lanova, zasada. Ovim putem pozivamo sve zain-teresirane da nas posjete i ukljue se urad sekcije. Poseban poziv upuujemo

Kreni kolo, kreni b

U ovom broju Mog kamena predstavljamo vam folklornu sekcijukoja djeluje pri Zaviajnom klubu studenata Hercegovine.

KAMEN 29/4/02 9:10 Page 18

8/13/2019 Moj kamen br. 11

21/50

str.19 MOJ KAMEN

olje

KAMEN 29/4/02 9:11 Page 19

8/13/2019 Moj kamen br. 11

22/50

MOJ KAMEN str.20

KAMEN 29/4/02 9:11 Page 20

8/13/2019 Moj kamen br. 11

23/50

eekkoollooggii jjaa

KAMEN 29/4/02 9:11 Page 21

8/13/2019 Moj kamen br. 11

24/50

MOJ KAMEN str.22

PISMO POGLAVICE SEPISMO POGLAVICE SEGodine 1854.Veliki bijeli poglavica u Washingtonupoelio je kupiti veliko podruje indijanske zemljei obeao rezervat indijanskom narodu. Odgovorpoglavice Seattlea ubraja se u najljepe i naj-dublje misli to su ikada sroene o ovjekovomokoliu, te ga Moj kamen donosi u cijelosti, jerslikovito prikazuje odnos crvenog ovjeka,Indijanca, s raznolikim stvorenjima koja za njegaznae ivot, dok bijeli ovjek razmilja o njimasamo kao o materijalu koji je mogue iskoristiti zastjecanje vlastite dobiti.

Poglavica Seattlea Suquamisha i Duwamisha, Washingtonskom guverneru Stevensu,prema zapisu Dr. Henry Smitha, 1853. god.:

To nebo koje je vjekovima lilo suze suosjeanja nad mojim narodom, i, koje se nama ini nepromjenljivo i vjeno,moe se promijeniti. Sutra moe biti prekriveno oblacima. Moje su rijei poput zvijezda koje se nikad ne mijenja-

ju. Na svaku Seattleovu rije Veliki se Poglavica u Washingtonu moe osloniti s toliko sigurnosti s koliko se moeosloniti na povratak sunca ili godinjih doba. Bijeli Poglavica kae da nam Veliki Poglavica u Washingtonu aljepozdrave prijateljstva i dobre volje.To je lijepo od njega, jer mi znamo da on nema osobitu potrebu za naim pri-

jateljstvom. Njegovih ljudi je mnogo. Moj je narod malen. On nalikuje na ratrkano drvee olujom opustoeneravnice.Veliki, i pretpostavljam, dobri Bijeli Poglavica alje nam vijesti da eli kupiti nau zemlju i da je voljan prui-ti nam onoliko da moemo udobno ivjeti. Ovo se zaista ini pravednim, ak dareljivim, jer Crveni ovjek nemavie prava koja bi on morao potivati, i ponuda bi mogla biti i mudra, jer nama vie ne treba ovako velika zemlja.Bila su vremena kada je na narod prekrivao zemlju kao to valovi vjetrom uzburkanog mora prekrivaju njegovokoljkama poploano dno, ali to vrijeme je davno prolo zajedno s velikim plemenima koja sada nisu nita drugodo bolnih sjeanja. Neu raspravljati niti aliti nad naom prijevremenom propau, niti u brzopleto prigovaratimojoj bljedolikoj brai, jer je moda i na nama dio krivice.

Mladost je nagla. Kada se nai mladi razbjesne zbog nekog stvarnog ili izmiljenog zla, kada narue svoja licacrnom bojom, to znai da su im srca crna, i da su esto okrutni i nemilosrdni, i nai ih starci i starice ne moguobuzdati. Tako je oduvijek bilo. Tako je bilo kada je Bijeli ovjek poeo prvi put tjerati nae oeve prema zapadu.No, nadajmo se da se neprijateljstvo meu nama nee nikada vratiti. Mogli bismo sve izgubiti i nita ne dobiti.Osveta meu mladima se smatra dobitkom, ak i pod cijenu njihovih ivota, ali starci koji ostaju kui za vrijemerata, i majke koje mogu izgubiti sinove, znaju bolje.Na dobri otac u Washingtonu, jer pretpostavljam da je sada i na otac kao i va, otkako je kralj George pomakaosvoje granice prema sjeveru, na veliki i dobri otac, kaem, javlja nam da e nas zatititi ako uinimo ono to onzahtijeva. Njegovi hrabri vojnici stajat e uz nas poput uzdignutog zida snage, i njegovi e predivni ratni brodovinapuniti nae luke tako da e nai prastari neprijatelji daleko na sjeveru, Haidi i Tsimpsiansi, prestati plaiti naeene, djecu i starce. Onda e u on zaista biti na otac, a mi njegova djeca. Ali, moe li on to biti? Va Bog nije naBog! Va Bog voli va narod i mrzi moj! On obavija svoje snane zatitnike ruke oko bljedolikog i vodi ga za rukupo zemlji kao to otac vodi svog malog sina, ali on je zaboravio svoju crvenu djecu, ako ona uope i jesu njego-va. ini se da nas je i na Bog, Veliki Duh, zaboravio.Va Bog ini va narod svakog dana jaim. Uskoro e ispuni-ti cijelu zemlju. Na narod opada poput plime koja se brzo povlai i nikada se nee vratiti.Bog Bijelog ovjeka nemoe voljeti na narod niti ga zatititi. ini se da smo siroad koja se nikome ne moe obratiti za pomo. Kakoonda moemo biti braa? Kako va Bog moe postati naim i pokrenuti na napredak i probuditi u nama snove opovratku veliine. Ako mi imamo zajednikog boanskog oca onda je on pristran, jer se pr iklonio svojoj bljedolikojdjeci. Mi ga nikad nismo vidjeli. Vama je dao zakone, ali nije imao rijei za svoju crvenu djecu ije je mnotvo

ispunjavalo ovaj prazan kontinent kao to zvijezde ispunjavaju nebeski svod. Ne, mi smo dvije razliite rase sarazliitim porijeklom i razliitim sudbinama. Imamo tako malo zajednikog.Nama je pepeo naih predaka svet, a njihov grob posveena zemlja. Vi lutate daleko od grobova svojih predaka,ini se bez imalo alosti. Vaa religija je zapisana na kamenim ploama eljeznim prstom vaeg boga tako danikad ne zaboravite. Crveni ovjek to nikada ne bi mogao shvatiti ni zapamtiti. Naa religija su obiaji naih preda-ka, snovi naih staraca koje im je u sveanim satima noi dao Veliki Duh, vizije poglavica, ona je zapisana na srci-ma naih ljudi.Vai mrtvi prestaju voljeti vas i svoju zemlju im prou vrata grobnice i ponu lutati daleko iznad zvijezda. Oni suuskoro zaboravljeni i nikada se ne vraaju. Nai mrtvi nikada ne zaboravljaju svijet u kojem su ivjeli.Oni jo uvi-

jek vole zelene doline, predivne planine, osamljene dolove, zelenilom obrubljena jezera i zaljeve i uvijek s ljubavljuude za zemljom, i esto se vraaju iz Vjenih Lovita da posjete, vode, savjetuju i utjee.Dan i no ne mogu ostati zajedno. Crveni ovjek je uvijek bjeao pred naletom Bijelog ovjeka, kao to jutarnjamagla bjei pred jutarnjim suncem.Bilo kako bilo, va se prijedlog ini pravednim i mislim da e ga moj narod prihvatiti i povui se u rezervate kojeste im ponudili. Tada emo ivjeti u miru, jer rijei Velikog Bijelog poglavice ini se da su rijei prirode koja seobraa mom narodu u samoobrani.Malo je vano gdje emo provesti ostatak svojih dana.Nee ih biti puno. Indijanska no obeava da e biti mrana.Niti jedna zvijezda nade ne lebdi iznad njegova horizonta.Vjetrovi tunim glasom jecaju u daljini. Okrutna je sud-bina, ini se, za petama Crvenog ovjeka, i gdje god iao ut e pribliavanje koraka svog unitenja i pripremit e

se ravnoduno za svoju propast, poput ranjene srne koja se okree prema nadolazeim koracima lovca.Jo par jecaja. Jo par zima, i niti jedan potomak mone vojske, koja se nekad kretala ovom zemljom ili ivjela usretnim domovima, zatienim Velikim Duhom nee ostati da ali nad grobovima naroda, nekad monijeg odvaeg. Ali zato bih ja trebao aliti nad preranom sudbinom mojega naroda? Pleme slijedi pleme, nacija slijedinaciju, kao i valovi na moru.To je pravilo prirode i alost je beskorisna. Vae vrijeme e sigurno doi, jer ak i Bijeliovjek iji je Bog hodao i priao s njim kao sa prijateljem, ne moe biti poteen zajednike sudbine. Moda bismona posljetku mogli biti braa.Vidjet emo.Razmislit emo o vaim prijedlozima i javit emo vam kad odluimo. Ali, budemo li ih prihvatili, ja ve sada postavl-

jam uvjet da nam nikad ne smije biti zabranjeno posjeivanje grobova naih predaka, prijatelja i djece. Svaki dioove zemlje je svet po miljenju moga naroda. Svaki breuljak, svaka dolina, svaka ravnica i svaki gaj je proetnekim sretnim ili alosnim dogaajem iz davno prolih dana. ak i kamenje koje se ini nijemim i mrtvim dok sepri na suncu du tihe obale, treperi od sjeanja na burne dogaaje iz ivota moga naroda, i ova praina na kojojsada stojite ljepe prihvaa njihova stopala nego vaa, jer je bogata krvlju naih predaka i naa bosa stopalasvjesna su tog dobrohotnog dodira. Nai pokojni junaci, drage majke, sretne i bezbrine djevojke, pa ak i naamala djeca koja su ovdje ivjela i radovala se kratko, voljet e ovu mranu usamljenost i u noi e pozdravljatipovratak sjenovitih duhova.Kada nestane i posljednji Crveni ovjek i kada uspomene na moje pleme postanu mitmeu bljedolikima, ove e obale biti preplavljene nevidljivim mrtvima moga plemena, i kada se djeca vae djecepomisle da su sama u polju, radnji, duanu, na autocesti, negdje u tiini neprohodnih uma, ona nee biti sama.Na cijeloj zemlji ne postoji mjesto posveeno samoi. Nou kada su ulice vaih gradova i sela tihe i vi mislite dasu prazne, one e se napuniti onima koji su ih nekada nastanjivali i koji jo uvijek vole ovu predivnu zemlju. Bijeliovjek nikada nee biti sam.Neka bude pravedan i dobar prema mom narodu, jer mrtvi nisu nemoni. Mrtvi kaem? Nema smrti, samo prom-

jena svjetova.

KAMEN 29/4/02 9:11 Page 22

8/13/2019 Moj kamen br. 11

25/50

Velikom bijelom poglavici u Washingtonu (1854.)Indijanski poglavica Seattle.

Kako moete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta misao nam je strana. Ako mi ne pos-jedujemo svjeinu zraka i bistrinu vode kako vi to moete kupiti?Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka pjeana obala,svaki traak magle u tamnoj umi, svaki kukac, sveti su u pamenju i iskustvu moga naro-da. Sokovi koji kolaju kroz drvee nose sjeanja na crvenog ovjeka.Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga roenja kada odu u etnju meu zvijezdama. Naimrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer ona je majka crvenoga ovjeka. Mi smodio zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvijee nae su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi suoni naa braa. Stjenoviti vrhunci, soni panjaci, toplina tijela ponija i ovjek - svi pripada-

ju istoj obitelji.Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona alje glas da eli kupiti nau zemlju, trai previeod nas. Veliki poglavica alje glas da e nam sauvati mjesto tako da emo mi sami moiivjeti udobno. On e nam biti otac i mi emo biti njegova djeca. Mi emo razmatrati vau

ponudu da kupite nau zemlju. Ali to nee biti tako lako. Jer ta zemlja je sveta za nas. Tasjajna voda to tee brzacima i rijekama nije samo voda ve i krv naih predaka. Ako vamprodamo zemlju morate se sjetiti da je ona sveta i morate uiti vau djecu da je ona sveta,i da svaki odraz u bistroj vodi jezera pria dogaaje i sjeanja moga naroda. ubor vodeglas je oca moga oca.Rijeke su naa braa, one nam utauju e. Rijeke nose nae kanue i hrane nau djecu.Ako vam prodamo nau zemlju morate se sjetiti i uiti vau djecu da su rijeke naa braa,i vaa, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pruili svakome bratu.Mi znamo da bijeli ovjek ne razumije na ivot. Jedan dio zemlje njemu je isti kao i drugi,

jer on je stranac koji doe nou i uzima od zemlje sve to eli. Zemlja nije njegov brat negonjegov neprijatelj i kada je pokori on kree dalje. On za sobom ostavlja grobove svojih otacai ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zeml-

ja to mu djecu raa zaboravljeni su. Odnosi se prema majci zemlji i prema bratu nebu kaoprema stvarima to se mogu kupiti, opljakati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegovapohlepa proderat e zemlju i ostaviti samo pusto.Ne znam. Na nain je drugaiji nego va. Izgled vaih gradova boli oi crvenog ovjeka.Ali moda je to zato jer crveni ovjek je divlji i ne razumije.Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog ovjeka. Nema mjesta da se uje otvaranje listo-va u proljee ili drhtaj krila kukaca. Ali moda je to jer sam divlji i ne razumijem. Buka jedi-

no djeluje kao povreda za ui. I to je to ivot ako ovjek ne moe uti usamljeni krik kozoro-ga ili nonu prepirku aba u bari? Ja sam crveni ovjek i ne razumijem. Indijanac vie voliblagi zvuk vjetra kad se poigrava licem movare kao i sam miris vjetra oien podnevnomkiom ili namirisan borovinom.Zrak je skupocjen za cr venog ovjeka, jer sve ivo dijeli jednaki dah - ivotinja, drvo, ovjek.Bijeli ovjek ne izgleda kao da opaa zrak koji die. Kao ovjek koji umire mnogo dana on

je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo nau zemlju morate se sjetiti da je zrak skupoc-jen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim ivotom koji podrava. Vjetar to je mojem djedudao prvi dah takoer e prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo nau zemljumorate je uvati kao svetinju, kao mjesto gdje e i bijeli ovjek moi doi da okusi vjetar to

je zaslaen mirisom poljskog cvijea.Tako emo razmatrati vau ponudu da kupite nau zemlju. Ako odluimo prihvatiti, postavitu jo jedan uvjet: bijeli ovjek mora se odnositi prema ivotinjama ove zemlje kao premasvojoj brai.Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi nain. Vidio sam tisue raspadajuih bizona u pre-riji to ih je ostavio bijeli ovjek ustrijelivi ih iz jureeg eljeznog konja. Ja sam divljak i nerazumijem kako dimei eljezni konj moe biti vaniji nego bizon koga mi ubijamo samo daostanemo ivi. to je ovjek bez ivotinja? Ako sve ivotinje odu, ovjek e umrijeti od velikeusamljenosti duha. to god se dogodilo ivotinjama, ubrzo e se dogoditi i ovjeku. Sve su

stvari povezane.Morate nauiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako dabi potovali zemlju, recite vaoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Uite vau djecu kaoto inimo mi s naom da je zemlja naa majka. to god snae zemlju snai e i sinovezemlje. Ako ovjek pljuje na tlo, pljuje na sebe samoga.To mi znamo: zemlja ne pripada ovjeku; ovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvaripovezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane.to god snae zemlju, snai e i sinove zemlje.ovjek ne tka tkivo ivota: on je samo struku njemu. to god ini tkanju, ini i sebi samome.ak i bijeli ovjek, iji bog govori i eta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne moe biti izuzetod zajednike sudbine.Mi moemo biti braa poslije svega.Vidjet emo. Jednu stvar znamokoju e bijeli ovjek jednog dana otkriti - na bog je isti Bog. Vi sada moete misliti da ga viimate kao to elite imati nau zemlju, ali to ne moete. On je bog ovjeka i njegovasamilost jednaka je za crvenoga ovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je draga Njemu i kodi-ti Zemlji jest prezirati njenog Stvoritelja. Bijeli takoer trebaju prolaz; moda bre nego svadruga plemena. Zaprljajte va krevet i jedne noi uguit ete se u vlastitome smeu. Ali uvaoj propasti svijetlit ete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na tu Zemlju iza neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim ovjekom. Sudbina jetajna za nas jer mi ne znamo kad e svi bizoni biti poklani i divlji konji pripitomljeni, tajnikutovi ume teki zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele breuljke zamrljan brbljajuomicom.Gdje su zeleni obronci? Nema ih. Gdje je orao? Otiao je. To je konac ivljenja i poetakborbe za opstanak.

str.23 MOJ KAMEN

TTLEATTLEA

KAMEN 29/4/02 9:11 Page 23

8/13/2019 Moj kamen br. 11

26/50

MOJ KAMEN str.24

TTUULLUUMMII ZZAAVV II CCAA JSS TTUUDDEENNAATTAA HHEE

I u ovom broju donosimo vam dijeliatmosfere s ve tradicionalno dobrihtuluma u organizaciji Zaviajnogkluba studenata Hercegovine.Kao to znate oni se odravaju jed-nom mjeseno u polivalentnoj dvo-rani Depresija u sklopu studentskogdoma Cvjetno. Na posljednjem jebilo oko 1000 ljudi od kojih je velikaveina bila zadovoljna organizacijomi atmosferom.Klub je organizirao i gostovanjenaih pjevaa Josipa Ivania iBrune Bakovia koji su nastupili udisco klubu Pauk na Savi. Odlinojzabavi su se pridruili i nai konobarikoji ovaj put nisu morali toiti pianego su umjesto njih to radili SC-ovikonobari.Atmosfera se ne moe objetivno opi-sivati zato doite i doivite.

KAMEN 29/4/02 9:11 Page 24

8/13/2019 Moj kamen br. 11

27/50

str.25 MOJ KAMEN

NNOOGG KK LLUUBBAA

RRCC EEGGOOVV II NNEE

KAMEN 29/4/02 9:11 Page 25

8/13/2019 Moj kamen br. 11

28/50

8/13/2019 Moj kamen br. 11

29/50

str.27 MOJ KAMEN

nego i itnica, panjak i sjenokosno podruje.Nekad su po tim panjacima pasla bro-jna stada goveda, konja, ovaca. Kau da je to bila idilina slika koja je proizlazila izukrotie i u Svitavi izgradie reverzibilnu hidroelektranu apljina.Veliki dio Hutovablata pretvorie u akumulacijsko jezero tj. ribnjak. Opet su rtvovane oranice,panjaci, zelene povrine koje ivot znae. rtvovane su ptice i ribe jer im je unitenoprirodno stanite. rtvovan je i ovjek jer nije imao od ega ivjeti. Mnogi su se tadaiselili, sela su ostala pusta. Je li to moda nekome bio cilj?!to rei na kraju?

Hutovo blato je jo uvijek dragulj neopisive ljepote koji je spreman ovjeku prui-ti sve svoje blagodati, ali samo onom ovjeku koji e ivjeti u skladu s prirodom, kojiui na grekama, a ne onom koji i dalje misli da je jai od prirode i da mu je svedoputeno na putu do cilja, da bi zadovoljio svoju pohlepu.Nadam se da emo usp-jeti prevladati ovo vr ijeme plastenika, herbicida, pesticida i genetskog ininjeringa.Nadam se da e ljudi poeti vie cijeniti prirodu i potivati njene zakone. A priroda enam to sigurno uzvratiti. Nadam se da e se ljudi vraati na svoja ognjita, u Hutovoblato, da e uskoro doi vrijeme kad emo zaista spoznati vrijednosti plodova zeml-je, ekoloki zdrave hrane, a kroz sve to, i mogunost eko-turizma u ovom kraju.Nadam se da emo imati sluha uti glasove naih predaka koji nas zovu da se vrati-mo svojim korijenima i pokuamo vratiti bar dio te idile iz njihovog vremena.

Evo, od silne elje da ispriam sve o ovom kraju, ne samo povijesno-zemljopisneinjenice nego prije svega etnoloki milje tog dijela Hercegovine, ini mi se da punotoga nisam uspjela spomenuti zbog ogranienog prostora.Za sve to bih, izgleda, tre-bala napisati knjigu jer ima toliko zanimljivosti i detalja iz ivota ovih ljudi. Moglo bi sepuno pisati o obiajima, tradiciji, nonji, o svakodnevici nekad i sad. Kako ja to nisamu mogunosti, nadam se da e se pojaviti netko kao to je bio Mile Budak koji je usvom antologijskom romanu Ognjite uao pod kou likom seljaku ili kao to je bioIvan Raos koji je u Prosjacima i sinovima vjerno doarao teak ivot lucidnog imot-skog seljaka, sa svim njegovim vrlinama i manama. Zaista se nadam da e nekinadareni i nadahnuti Hercegovac ovjekovijeiti ivot naeg seljaka, ali ne ovogdananjeg (modernog), s mobitelom i Mercedesom, nego onog iskonskog, uljavihruku, koji polako izumire.

Tom seljaku posveujem i ove stihove na kraju:Marijana Ljuban

KUA (Vladimir Pavlovi)

Sagradio sam kuu. Dom od svjetlosnih pramenova. Upravo na ovom mjestu. I nigdje

drugdje. A toliki je svijet: irok, neravan, posut zvijezdama. Poprskan kukurijekom.

Sagradio sam dom. Kuu od ljubavi. I strah sam u nju uzidao, takoer. Pred njom trebao

se otvoriti vrutak. Bistra voda koja izvire iz dubina. Ali je nema. A ja je zamiljam. Tee mi

u snu. I tri suncokreta isto. Oni su izrasli do nebesa. Pod njima, dolje u dubini, uspavljuje

se moja dua. Kao kortenzija. Rumenkasta snijenica. Gore i dolje je strah. Jablan u dalji-

ni, stado u zapaljenoj travi. Utonulo je posve. U runo mu se uvlai zima. Meteoriti oko

njega sijevaju. Ono jednako pase.

A o kuu mojih predaka odbija se zvono. Nebeski praporac koji dri na okupu sve.

(Nedjelja je. Bruji bunar, zove. Hrle mrtvaci na misu ispod hrastova. Golubica je na grani

zaspala. Vraaju se blijedi. Usput umivaju oi u njemu to je pao u rane )

Sagradio sam kuu. to u s njom sada? Kad moram je ostaviti. Sam. Uplakan. Idem na

vojnu. Ve kijae su oko mene, ve sulice, ve mrak mi je na oi pao: sve me zove. I tako

- moram poi.

A onaj vrutak pred njom, kojem sam se nadao, ili ga je samo eljela J., Tko zna gdje vrlu-

da sad.

I umi u svemiru i pronosi bistar glas.

KAMEN 29/4/02 9:11 Page 27

8/13/2019 Moj kamen br. 11

30/50

MOJ KAMEN str.28

Svi se sjeamo vremena kad je limenkau Hercegovini bila egzotian predmetuporabe, koja bi se nakon to je ispran-jena korist ila na razli ite naine iuporabljavala u najrazliitije svrhe.Pravili bi smo recimo od nje lampu,koristili bi smo je kao stalak za olovku ilismo je jednostavno drali kao dekora-tivni predmet.Danas nam limenki zaistane nedostaje. Ima ih na svakom koraku.Ali ono to pri tome definitivno gubimoona je egzotina iista Hercegovina bezlimenki. Prije bi smo i ono malo smeato je stizalo iz nama egzotinogZapada reciklirali na nain da ga nismotek tako odbacili nego smo ga viekrat-no koristili. Danas ko