moj kamen br. 23

8/13/2019 Moj kamen br. 23

1/29

8/13/2019 Moj kamen br. 23

2/29

IMPRESSUM

MOJ KAMENList hercegovakih studenata

Za izdavaa:Ivan Mihalj

Izdava:Zaviajni klub hercegovakihstudenata

Glavni urednik:Filip Krii

Zamjenici glavnog urednika:Leona iljeg, Kristina Mandi,Ante Boras, Robert Grabovac i

Gabrijela MitarAutori tekstova:Ivan Kvesi-Pegla, Ante Boras,Filip Krii, Mate Kova,Robert Grabovac, MarijanaRado, Antea Rado, AnteMilo, Mia Bajan, MartinaBandi, Ante Fumi, MarkoZadro, Ivan Rozi, Leona iljeg,Martina Leina, Maja Lali,SEF Mostar i Franjo uk.

Grafiko oblikovanje:Krik studio

Lektura:Urednitvo

Tisak:Grafostil

Naklada:5000

Kontakt:Moj Kamen

List hercegovakih studenataSavska cesta 25, 10 000 [email protected]

www.zkhs.hriro-raun:2360000-1101422885

Sadraj:

San o Hercegovini .................................................... 4

Ljubuki - Zagreb ..................................................... 6

Tribina - Poloaj Hrvata u BiH ................................ 8

Mala moja sa Zubaca fejsbui li kod ovaca ............ 10

Moj dida umjetnik... ............................................... 12

Preko Mostara do Zagreba ..................................... 13

Bescarinska zona .................................................... 14

...ivot je neshvatljivo udo jer se neprestano troi

i osipa, a ipak traje i stoji vrsto... .......................... 17

Konzervativnost vs Liberalnost ............................. 18

Intervju sa predsjednicima ZKHS-a ....................... 21

Humanitarna akcija:

Pruimo ruku prijateljstva i ljubavi....................... 26

Ljepota ili tako neto .............................................. 38

Borba s vjetrenjaama ili???..................................... 40

Anoreksija............................................................... 42

Ako vrag nosi Pradu, ta nosi Onaj suprotno? ........ 44

Kako je biti student u Mostaru? ............................. 46

Studirati u Varadinu.............................................. 48

Isplati li se vratiti u Hercegovinu? .......................... 51

Popis klupskih aktivnosti

u akademskoj godini 2009./ 2010. .......................... 52

2 - Moj Kamen Glasilo Hercegovakih studenata - 3

Dragi prijatelji!

Zaviajni klub hercegovakih studenata ove godineslavi 15. godina neprekidnog postojanja. Ovaj, 23. poredu, broj slubenog glasila ZKHS-a posveen je upravotome, 15. godinjici Kluba. Povodom tog vrijednog jubilejarazgovarali smo s etvoricom dosadanjih predsjednika

ZKHS-a (ZKSH) o proteklih 15 godina Kluba. Nastojali smokroz pitanja pribliiti i opisati atmosferu koja je vladalau njihovo vrijeme. Pitali smo ih brojna pitanja o Klubu, ostudentskom ivotu i o njima samima. Duplericu smo odluiliposvetiti kruni petnaestogodinjeg postojanja Zaviajnogkluba hercegovakih studenata, humanitarnoj akciji Pruimoruku prijateljstva i ljubavi o kojoj smo priali s voditeljemakcije dr. med. Tomislavom Madarom. Naravno, ni u ovombroju nismo zaboravili studente, njihova promiljanja oaktualnim temama, studentskim problemima i ivotu openito.Tako ete unutar korica ovog broja pronai zanimljive pjesmeo Hercegovini, saznati ete kako je to studirati u Mostaru iu Varadinu, osvrnuli smo se i na odranu tribinu o StanjuHrvata u BiH i na jo mnogo zanimljivih tema koje e Vasnadam se informirati, zabaviti i potaknuti na razmiljanje.Na kraju, kao glavni urednik, zahvalio bih se svim autorimatekstova, dragim sponzorima, a posebno mojim vjernimpomonicima Leoni, Kristini, Anti, Robi i Gabici to su sudjelovali

u stvaranju jo jednog kroniara vremena.Do sljedeeg puta, sve Vas lijepo pozdravljam!

Filip Krii

8/13/2019 Moj kamen br. 23

3/29

Sano Hercegovini

Usudim se rei da te volim! Nisam vie zal-ubljen u tebe, moji osjeaji su postali mnogoai, vei i iskreni do savrenstva.

Ovako zapoinjem priat o Tebi i s tom miljuu zavrit sve to poinje, sve to ini za mene

sve to jesi-Hercegovino! Piem Ti to kaoneemu to je ivo. Ti nisi iva, ali ima velikorce. Nikad nisam mogao shvatit kako izrazit

neto to dosad nije uspio nijedan pjesnik, zn-anstvenik... Kako srce kao centar neega moebiti, samo po sebi, vee od svega toga zajedno!?Moda je teko pisat o tome, jer svatko tko jeHercegovac i tko je na bilo koji nain povezan

a Hercegovinom to shvaa na neki nain.Ova tema gotovo uvijek povlai pitanje zaobom, zato se onda studenti ne vraaju,

nakon fakulteta, u Hercegovinu? Previe jepitanja i jo vie odgovora. Moram rei damo u nezavidnoj pozicij i. Nemamo u glavamaazjanjeno ni pitanje kome pripadamo. Jesmoi mi BiH, Hrvatska? Teritorijalno jesmo BiH,

mentalitet smo sami po sebi toliko specifianda to i ne elim svrstavat u ikakve dravnegranice, a svatko od nas se osjea kao Hrvatkoji ivi u Hrvatskoj.

Ipak, mislim da je narod najmanje kriv za takusituaciju. Politiari su neodluni, ali to je kakokau njihov posao, novinari su u najmanju rukuinteresantni, kao i dravne institucije koje namrade udne stvari i ni sami se ne mogu dog-ovorit oko pitanja Hercegovine. Ljudi vjerujuda smo mi Hercegovci snalaljivi, sposobnii sloni, jer takvi i opstajemo u svemu tome.Rezultat na izborima za novog predsjednikau Hercegovini to i potvruje, (94% za jednogkandidata). Marin ili nakon uspijeha naAustralian Openu je Hrvat, kao i ostali sportaikoji naprave neki zapaeni uspjeh na nekomnatjecanju i potuku svjetsku konkurenciju.

Da, Hrvat je i to iz Hercegovine koja je basmjetena u BiH, to je pomalo iritirajue. Alinije vano, samo nek Marin igra i osvaja sve tomoe. A ja se nadam da e negdje promovirati Hercegovinu, jer imam osjeaj da mu Her-cegovina kroz Meugorje daje snage da imatakve rezultate. Bilo kako bilo, elio bih rei dasmo skupa, gdje god da se nalazimo. U Zagre-bu tako ZKHS obiljeava 15-tu godinjicu odsvog postojanja kao najjaa s tudentska udruga.

Jedino ostaje al za svim tim kao mjestu radnjevan granica Hercegovine. Pa, zato se ne vratite

u svoju Hercegovinu? Znam da je volite i znamda moe bit jo jaa i uspjenija. Zamislite daimamo svoju reprezentaciju u nogometu, ru-kometu, koarci. Da Marin ili igra tenis zaHercegovinu, a da nam premijer ili predsjednikdrave bude Nino Raspudi. Sad izgleda nere-alno, ali zamislite kakve mi ljude imamo i tomoemo biti.

Trebamo bit ponosni na to to imamo. Svestvari se nekako mijenjaju kako odrastamoi sve postaje realnije i drugaije. Mladostkoja nas naui to je ivot, nezaslueno proenenagraena za tu veliku zadau. Prelijepi tre-nutci, kola, treninzi, gradovi, drutvo, sklad-nost, ljepota i topli duh Hercegovine meni su

dovoljni razlozi da se vratim tamo gdje samzapoeo svoj ivot. Zahvaljujem se Zagrebu,prelijepom studiranju i iskustvu! To je vienego dovoljno od jednog Hercegovca koji iviza Hercegovinu i voli je s osjeajima koji suiskreni do savrenstva. S tim sam poeo, s timu i zavrit. Sa molbom da jo jednom razmis-lite do kad e Hercegovina trpit gubitke svihtih ljudi koji joj pripadaju, emu to sve vodi iime je to zasluila. Hercegovina zasluuje na-gradu za sve to. Ljudi, nama nije zabranjeno dabudemo Monaco!

Pie: Ivan Kvesi-Pegla

U 15 g. izmeu lanovaKluba je spojeno preko

20 brakova

15


8/13/2019 Moj kamen br. 23

4/29


Nomadne, poa ja u Zagreb s Autohercom, kopo obiaju, nonom linijom. I moj brat takoer.Upaili mi mista, zauzeli, ostavili doli kuvere,namislili se i poli 'm'isusovo. U Grudan mi,kad eto ti neke babe, rezervirala ona na vakat,kae, ali sve neto zasilo, ne zna jadna di bi. Nailno joj oduevljenje, jedna cura ponudi poredebe misto:

A lipa moja, fala ti...ali neka eno ima doli jolobodno, i dokotura se do seije.

Uze ona povratnu, ree nee ona dugo raizo-vat, da se ne bi njen Mate vele zamislija. Belibaba prava Bekijka, do nje bija jedan mladi odnas, iz Nahije, ali naoe oni zajedniki jezik.Cili je autobus odzvanja njihovom pr iom, nisih moga ugasit. Mladiu se baba svidila, njena

otvorenost, to to ima smisla za humor, nije koostale babe Aj radit, aj kopat, ne smi ovo,ne smi ono... Baba kae, upisala vakultet, jevraga, pravo upisala kae, zakoturala baba, zaekipu, za dizanje atmosfere.

Samo uite dico, i Boga na pomo!

A zaran ste se vi udali?

Je, kad se nije ilo u kolu, bilo je ili kopajli se udaji!

Prikinu je u to poziv. Zvala nevista da vidi jei sve u red.

Ma, danas sve naopako, nije ko u vae vrime zapriava je Nahijanjin.

L j u b u k i - Z a g r e b

- Je, sad ti se gleda ko ima bolje auto... a prijeti je bilo ko ima vie zemlje!

Toliko su tefereili da nisu ni skuili da smove na granici, policijac je prigledavauj pu-tovnice, skromno d svoj komentar da ti gato brte na isto doe...

Pustili vozai neki film, ameriki, neke sudskeparnice, neto o smtrnim kaznama. Teka temaza ovu prigodu, nabijem slualice i nariktamnasuminu reprodukciju.

Kamo vodi me o siva cesto, jesan griija sani ja esto, a ta mogu, ne falin se s tin...- Dal-matino me uvik pogodi...

Monotonija gluhe noi obuzela je, tonijeoduzela, zadnje napore suvislih razmiljanja.Neudobni sicevi u sukobu s mojim pospanimkapcima, odravali su me na javi dovoljno darazumim sve to su ove dvi isprid mene traale.Slualice sam ve bija nakratko izvadija, nakon

facebook i ostala digitalizacija, misle umistonas. Ne emo se vraat u prapovist, moramoprihvatit novotarije, ali ne pod cijenu odricanjasvojeg identiteta...

Skoro sam upa u politiku, sria eto nas kodMacole. Stampedo ljudi nahrlija na wc. Ja ibrat takoer. Malo mi iza sili neto prigrizlii nesvojevoljno posluali simfonijske izvedbe

prisutnih oito prepijanih bohema. Ma sve jebolje nego bit vie i sekunde u autobusu. To-liko su nafinjcali ono grijanje da mi nije po-moglo ni to to sam skinija vie slojeva robe sasebe. Izali smo na zrak. Ba mi je odgovaraloonih nula po nives celzijusa. Eto vozaa, a jodo dva sata vonje eto nas i u metropoli. O lipi,o dragi, o slatki krevetu, dar u kom sva blaga

vinja nam Bog je da...

Iako su nama Hercegovcima glave sve kockastije ineprepoznatljivije i dalje uspjevamo odravati svojeredovne sastanke sa 20-30 ljudi u 1 prostoriji15

Pie: Ante Boras

stajanja u Hrvacam, u Vrebi. S bratom sam osvaki dan, pa smo jo otprije iscrpili teme, a inavika sam se toliko na ovu autobusnu relacijuda mi skoro pa brzo proe put, beli sam osamsati, koliko vonja traje, zna i korisnije i aktivn-ije iskoristit. A nekad dobro doe pustit mozakna pau, da se napase, neoptereen, neovisano drugima, tek s milju na druge. ovik, kad

utone u ovakvu konteplaciju, shvati puno vienego to mu dozvoljavaju uticaji medija, kam-panja, podlih interesa, kojima je opkoljen podsvitlima dana. Dok su se knjige spram sviomitale, dok se u veer sastaja cili komiluk uz

jedan paret, pa se divanilo, uivalo, ustavaloi ligalo s pismom, postilo se, molilo, znalo seko je stareina, sve je imalo nekog reda. Sadpuno vie znamo, informacija je blago, no ona

je i s redstvo manipulacije. Televizija, mobiteli,

8/13/2019 Moj kamen br. 23

5/29

Povodom brojnih medijskih rasprva potaknu-ih aktualnim dogaanjima u BiH u kojimau sudjelovali, po naem miljenju, nekompe-entni izlagai bez potpore veine Hrvatskeavnosti u BiH Zaviajni klub hercegovakihtudenata osjetio se pozvan organizirati javnuribinu u kojoj se pokualo cjelokupnu stu-

dentsku pa i hrvatsku javnost informirati otvarnom stanju u BiH, a posebno o poloajuHrvata u toj dravi.

Tribina se odrala 6. prosinca u prepunoj dvora-ni kina Forum u sklopu SD Stjepan Radi,a gosti izlagai bili su: dr. Nino Raspudi,vii asistent na FFZG; dr. Ivica Lui, prof.na FFMO; dr. Ivo Banac, bivi predava naprestino Sveuilitu Yale u SAD-u; te fraMarko Oroli, direktor internacionalnog imultikulturalnog centra u Sarajevu.

Tribina se bavila radom hrvatskih politikihtranaka u BiH, ulogom i znaenjem katolike

crkve, posljedicama i utjecaju meunarodnezajednice u BiH, kao i ukupnom gospodar-kom situacijom u BiH.

Na poetku tribine dr. Raspudi

staknuo je kako je za bilo kakavdijalog potrebno shvaanje realneituacije u BiH, iste one situacije

koja se dogaa npr. u Mostaru na-kon utakmice Zrinjskog i Velea,a ne od strane razliitih interesnihkupina. Navodi kako je BiH od

1992. godine podijeljena dravaa tri strogo odvojena drutva te

kako se svakoga dana rodi 100djece koja su okruena mrnjomprema drugim narodima, dok is-

tovremeno umre stotinjak ljudi koji se sjeajusuivota te u takvoj situaciji nije mogue iznaiodrivo rjeenje za BiH.

Na pitanje o podijeljenosti politikih stranakagosp. Lui rekao je kako su hrvatske strankeprevie klijentelistiki usmjerene i samim timeHrvati nemaju zajedniki stav o svojim nacion-alnim interesima te istie nedostatak instituci-onalnog okvira, popularnije zvanog entiteta,kojim bi se omoguilo profiliranje zajednikoginteresa. Kao zanimljivost dodao je kako je jou vrijeme Austro-Ugarske u parlamentu pos-tojala jedna muslimanska, jedna srpska i dvijehrvatske stranke.

Prof. Lui kao razlog nedostatka hrvatskepolitike elite u vrijeme 90-tih i danas istie

velika stradanja Hrvata u ratnim i poslijerat-nim zbivanjima sredinom prolog stoljea tenavodi kako je u to vrijeme pobijeno oko 22000 Hrvata, a od ega je 15 000 ubijeno nakonrata, dok je istovremeno biva drava tretirala tekrajeve kao kanjeniku zonu i onemoguavalanapredak.

O odnosu Hrvatske prema Hrvatima u BiHdr. Raspudi kazao je kako se esto Hrvatimaiz BiH spoitava kako oni odluuju o sudbiniHrvata u Hrvatskoj, dok se istovremeno zabo-ravlja kako je upravo Hrvatska supotpisnik

Daytonskog sporazuma koji danas funkcion-aira kao Ustav BiH i kojim je odreena sud-bina Hrvata u BiH. Pri tome je kao paradoksnaveo kako se u Holbrookeovoj knjizi o Day-tonu politiki predstavnici Hrvata spominjutek na 180 stranici.

Dr. Raspudi konstituirao je kako o situacijiHrvata u BiH i mogunosti opstanka Feder-acije najbolje govori to da Hrvati kao konsti-tutivan narod u BiH nemaju kanal na svome

jeziku, to da Mostar nakon 14 mjeseci nemagradonaelnika te apsurdan in meunarodnezajednice koja je omoguila izbor eljkaKomia (koji se deklarira da govori bosan-skim jezik) kao predstavnika Hrvata, iako je onbio kandidat bonjake lijeve stranke, SDP-a.Na njegov izbor utjecalo je i isticanje vie kan-didata od strane hrvatskih stranaka to je pri-

donijelo rasipanju glasova.O politici Srpskog politikog vodstva i njenogpremijera Dodika prema Hrvatima prof. Banackazao je kako je to jedna velika zamka u ko-

joj on podrava niz hrvatskih zahtjeva kako bipromovirao vlastiti koncept podjele BiH te utome vidi naivnost pojedinih struktura hrvat-ske politike elite koje nasjedaju na te njegovestavove iza kojih se krije tzv. proeuropska srp-ska politika koja ima podrku slubene Moskveu instrumentaliziranju Hrvata radi postizanja

velikosrpskih interesa.

Fra Marko Oroli podrao je prijedlog Hrvat-ske Biskupske konferencije BiH oko teritori-

jalnog ustroja te podjele BiH na 4 teritorijalnejedinice i pritom je istaknuo zadovoljstvo to jetaj prijedlog podrao i HDZ te je istaknuo dabi BiH trebao regionalizirati kako je to do sadai bilo. Prof. Lui nije se sloio sa prijedlogomHBK o podjeli na 4 teritorijalne jedinice te jeistaknuo da je to nerealan i lo prijedlog kojikorespondira sa prijedlogom Harisa Silajdia.

U govoru o gospodarstvu prof. Lui je spomen-uo kako je unitena perjanica Hrvatskog gospo-darstva, Hercegovaka banka koja je inila 1/3ukupnog platnog prometa u BiH te je na tajnain onemoguen daljnji razvoj gospodarstva,a u svim kasnijim istragama meunarodnihistraitelja dokazano je da nije bilo nikakvihmalverzacija te da je Herc. banka nepravednounitena. Ranije se ve dr. Raspudi priupitaokako je mogue da se novcem najjaih hrvatskihgospodarskih subjekata, kao to su Aluminiji Eronet financira Sarajevski filmski festival, aMostar nema kino dvoranu?

Tribina se privela kraju jo jednom polemikomprof. Luia i fra Orolia koji je ustvrdio kakobi budunost BiH trebalo rjeavati pomoumeunarodnih faktora jer narodi sami nisusposobni iznai rjeenje na to je prof. Luiodgovorio kako njemu nije prirodno traenjerijeenja od nekog treeg te predpostavka kakoemo se naviknuti na ta rijeenja i kako e namsvim biti dobro.

Na samo kraju studentima , koji su poka-zali zavidno poznavanje prilika u BiH, bilo jedozvojljeno postavljanje pitanja, komentara iukljuivanje u raspravu. Nakon zavretka tri-bine uprilien je domjenak i druenje za sveprisutne goste tribine.

Tribina -Poloaj Hrvata u BiH

Piu: Filip Krii i Mate Kova


8/13/2019 Moj kamen br. 23

6/29

Nakon podosta vremenaprovedenog razmiljajuikako zapoeti ovajlanak napokon mi jena um pala neka to-alno efektna reenica,

no prije nego to sam jeuope uspjela otipkati izvlastitih misli me trgn-uo onaj iritantan zvukkype-a. Prijatelj trai da

mu poaljem slike s pi-anke veer prije. I tako jaodailjem jednu po jednuliku, usput ih jo malokeniram, prouavam,

komentiram Onda sejetim neke scene od prethodnog izlaska kojuednostavno moram prokomentirati s doci-mericom, a vlastita lijenost mi ne doputa dae maknem iz kreveta tako da joj na dugo i nairoko poinjem pisati izvjee, a preko ega

drugoga nego preko skype-a, naravno! Mislim,pak smo jedna od druge udaljene tek par ko-aka, nema smisla da sad idem do nje, lake mie ovako.

Nakon to smo se nas dvije lijepo napriale, iz-mijenile nekoliko virtualnih pusa, popile virtual-nu kavu i jedna drugoj uputile nekoliko smajliaznate one kojima srca krue oko glave - ti su mi

ba fora i onaj to se stidljivo smjeka) vir-ualno joj mahnem i prekidam komunikaciju.

Razmiljam o tome da za promjenu sve svojeprijatelje, bili oni on ili off line obavijestimkako vie nisam available ili kako jednostavno

ne elim da me vie itko disturb. Onda pomis-lim kako bi to bilo glupo, jer ionako svi znajuda sam u to vrijeme u sobi, i da nemam nekogpretjerano pametnoga posla. Jo bih mogla is-pasti virtualno asocijalna! Dakle, i dalje ostajemtotalno on line, to zna, ako komu zatrebam!:)Nikad ne zna kad e se nai koja usamljena duakoja trai drutvo za menzu ili za Akademiju.Moje je da budem raspoloiva, hehe.

Nakon skype-a moram jo samo malo poviritina facebook i onda se stvarno vraam svojimobavezama. Hma to sam ono radila prijeskype-a?! Ah,dalanak! Nema veze, prvofejs. Logiram se i prvo to ugledam je milijunzahtjeva za farmu. Sve ih redom ignoriramisto kao to sam znala ignorirati ukuane svakiput kad bi mi spomenuli bilo kakav posao koji

je ukljuivao motiku, grablje i sline rekviz-

ite. Nikad nisam imala previe osjeaja ni zastvarnu floru i faunu, ne znam zato bih sesad zamarala ovim virtualnim kokoinjcem.Uostalom, imam dovoljno problema i bezrazmiljanja o tome to mi je bolje posaditi naimaginarnoj farmi: riu ili krumpire.

Na facebooku je inae svaki dan aktualna nekanova aktivnost, od izrauna vlastite sree u pos-totcima, preko kvizova koji vam sa stopostot-

nom tonosti otkrivaju ime osobe za koju etese udati. Iskreno se nadam da je u mom sluajudolo do male pogreke jer stvarno ne znam gdjebi me to mogao ekati moj Neboja!:) Danas suizgleda na repertoaru Balaevievi stihovi, tedubokoumne misli dana. Ajde idem prvo pro-bati s oletom. Nisam ba oduevljena onimto mi poruuje, znam ja da on moe i bolje papokuavam ponovno. Moj wall ipak zasluujeneki moniji stih. Nakon desetak klikova miemshvatim da ole danas stvarno nije u elementu.Ajde dobro, zadnji pokuaj, daj ta da: Ba ine bi bio neki brak kad je enin idol ika Freud,a njen suprug povran i lak, fudbal, coca-cola iPink Floyd. Pa dobro moglo je i gore.

Fildan kafe :) mi je upravo prognozirao nekidobitak tako da misao dana preskaem (da

ne bi bilo neugodnih iznenaenja ipak use drati samo ovoga dobitka:)). Jo me samozanima ime osobe koja bi me stvarno ubila damoe. Rezultat je neka Ivona. E ovo su mi sadstvarno slagali, jer ako sam se ikome zamjerila,nekoj Ivoni sigurno nisam. A dobro, ljudski je(odnosno fejsbuki :)) grijeiti. Prije nego tose konano maknem s facebooka lajkam parpatnikih statusa i na brzinu i sama objavlju-

jem jedan. Upravo kad sam se krenula odjavitiugledam kako je par osoba potvrdilo da dolazina No muzeja. Fora! Iako ve znam da u jeku

Mala moja sa Zubaca

fejsbui li kod ovaca

ispitnih rokova neu imati vremena ekati ubeskrajnim redovima da bih vidjela kojekakveizloke ipak potvrujem svoj dolazak. Ovako ubarem malo zavarati svoje facebook prijatelje,moda stvarno pomisle kako moj drutveniivot ukljuuje i dogaaje van famozne Savei Akademije. Malo kulturnog uzdizanja uvi-

jek dobro doe (ak i ako je ono lano hehe.)To bi bilo to sad za sad. Moda u tijeku danapovirim jo samo jednom, isto da vidim je liiija komplicirana veza u meuvremenu dobilastatus otvorene ili slobodne.

E sad da se vratim na sam poetak ovoga tek-sta. Prvotna namjera mi uope nije bila pisati oovome, no s obzirom na to da su mi facebook

i skype jo jednom oduzeli dobar dio vremenai koncentracije uinilo mi se zgodnim napisatipar redaka o ovim poastima. Iako im je prima-rni cilj povezivati ljude, te olakavati meusobnukomunikaciju ini mi se kako postiu potpunosuprotni uinak. Sve ono to bih ranije nekomeispriala na kavi (u Akademiji naravno :)) sada

jednostavno napiem na zid, a ako tema nije zaire mase, postoji rjeenje i za to - inbox.

Ve sam poprilino sigurna kako druenjeizmeu mene i laptopa lagano prelazi sve gran-ice normale. U prilog ovome svjedoi i injenicakako u mojoj abecedi ve dugo ne postoji slovo - umjesto njega tu jedj. A usput reeno,nedavno sam profesoru u kolokviju nesvjesnonacrtala par smajlia. Mislim da vam ne mo-ram ni govoriti da ih uope nije lajkao.

Pie: Marijana Rado

U 15 g. u Klub jeulanjeno preko2000 lanova15


8/13/2019 Moj kamen br. 23

7/29

Moj dida umjetnik...

Hercegovci nisu ba poznati po umjetnikimdjelima, mnogi bi se zamislili da moraju nav-esti nekoliko hercegovakih umjetnika. Tonam je razumljivo zbog injenice da su zbogivotnih okolnosti bili primorani usmjeriti trudna prehranjivanje obitelji, koja je tradicionalnobila mnogobrojnija nego danas. U Hercego-vini posebno naivna umjetnost jo uvijek nije

u potpunosti afirmirana, te su mnogi skloniuenju, a tek rijetki cijene ono to je drugaijeod uobiajenog. Ipak, nita od navedenognije sprijeilo moga dida Antu da uzme ko-mad drveta i umjesto da naloi vatru, drvo jeposluilo kao materijal za njegovo umjetnikozraavanje. Premda neoekivano, njegovaznatielja prerasla je u dugotrajno zadovoljstvo.

Od tog trenutka do danas u jednoj maloj im-proviziranoj galeriji u Gabela Polju nastajuazliite figure, uglavnom od drveta i kamena,

a trajnu inspiraciju pronalazi u svom rodnom

Tomislavgradu i kranskoj vjeri. Kao najeemotive njegovih figura moemo vidjeti pri-zore iz svakodnevnog ivota te iz Biblije. Kaonjegova unuka uvijek sam se divila upornostii ivotnoj snazi kojom je odisao, jer nikad nije

volio sjediti prekrienih ruku poput nekih.Govorio je kako to nije za njega. No, njegovadjela govore umjesto njega te ocrtavaju njegov

stav i njegovu osobnost, realnost i prosvjed pro-tiv nepravde i ljudskog nepotenja. Nikad neuzaboraviti kad mi je rekao da on ne eli sjeditii gledati na televiziji ono to su drugi postigli.Umjesto toga, njegov put bio je da sam napravineto vrijedno spomena.

Do sada je odrao nekoliko skupnih izlobi,te jednu samostalnu. Usprkos tome, za sada jenjegov rad poznat samo susjedima i ponekomznatieljnom prolazniku. Stoga sam ponosna usvakoj prilici istaknuti vrijednost njegova radate izazvati osmijeh na njegovu naboranu licu.

Pie: Antea Rado Mnogi e sada pomis-liti ma to se on tu naaoda nama pametuje gdje

je bolje i gdje treba iistudirati, ali oni koji memalo bolje poznaju znajuda sam jedan od rijetkihkoji moe kazati gdje jebolje. Zato? Zato tosam prvu godinu svogakademskog obrazovanjaproveo u Mostaru na Filozofskom fakultetu,smjer novinarstvo. Zahvaljujui Bologni i svimmogunostima koje ona nosi drugu godinusam nastavio u Zagrebu. Naravno, morao sam uMostaru neke uvjete ispuniti da bih uope imaopriliku pokuaja prebacivanja u Zagreb. Zatosam doao u Zagreb i to fali Mostaru? Pa meni

jedan od bitnih razloga je bio da imam kval-itetno obrazovanje i da idem na fakultet gdje seradi i ui ono to si izabrao na upisu faxa. Tou Mostaru i jesam i nisam imao, npr. profesorise na predavanjima pojavljuju jako rijetko, astiznimkama kojih je vrlo mali broj, nastava idepo bolonjskom procesu, a kolokviji su totalniendemi to je apsurdno.

Polaganje ispita ide teim putem, dakle prekozimskih, ljetnih i jesenskih rokova. Ovo svenavedeno se tie samo moga smjera gdje jebilo tako, a kako ujem od mojih kolega ni nji-ma nije puno drugaije. Takoer znamo da senaem narodu u Hercegovini uvuklo miljenjeda diploma iz Mostara ne vrijedi ni pola one izZagreba, npr. prilikom srednjokoloskog obra-zovanja neki od profesora nam daju savjetekoji se tiu ba toga, i sada mogu slobodno reida je mnogo lake studirati u Mostaru, nego uZagrebu to se tie samoga kriterija ocjenjivanjakod svih profesora. Sada se mnogi od vas pitajupa to Mostar nama studentima moe ponu-

diti? Bit u iskren i rea-lan i slobodno mogu reiNITA. Ako je ispijanjekava i noni ivot sve to

jednom studentu trebaonda ok, Mostar namnudi to, ali osim toga nitadrugo. Mnogi ne znajuali Mostar nema kino,

Mostar nema student-ski centar, a izmeu ostaloga Mostar nema nigradonaelnika. No da ne bi bilo da iznosimsamo loe stvari ima i neto ime se moe po-hvaliti, a to je da Sveuilite u Mostaru svakimdanom sve vie napreduje i da svaki dan uz velikistupanj modernizacije svih objekata i strunogkadra Sveuilita ono postaje kvalitetno europ-sko sredite za obrazovanje.

Pogledom u budunost mislim da e se sve topromijeniti i da e sve te loe navike nestati,te e se o Mostaru i njegovu Sveuilitu moipriati samo lijepo. Noni ivot u Mostaru, e to

je ono za to se moe rei da se ravnopravno nosisa Zagrebom. Dodue u Mostaru noni ivotkree dan kasnije nego u Zagrebu, etvrtkom.to se tie samoga izbora nonih klubova i glaz-

be koja u njima svira takoer imamo vrlo arolikizbor, od housea ,popa, turbofolka do punka,doista svega i svaega. A im dou ljepi danistadion pod Bilim brigom redovito ugoujerazne zvijezde, kako poznate nama Balkancimatako poznate i u svijetu. U posljednje vrijeme suto izvoai s druge strane Drine; Brena, oli,Balaevi i dr. Pri odabiru fakulteta mnogima

je bitno da su blizu svoje rodne kue i da svakivikend mogu kui i izii vani u svom gradu. Tuje Mostar itekako u prednosti, a moram priznatii ja sam se zbog toga prvi put odluio za Mostar.

PrekoMostaradoZagrebaPie: Robert Grbavac

vs


8/13/2019 Moj kamen br. 23

8/29

Kada bi nekog stranca na drugom kontinen-tu ili pak u zapadnoj Europi upitali zna li zaHercegovinu i Hercegovce, teko da bi dobili

potvrdan odgovor. Za Bosnu ve i nekako,ali za Hercegovinu bi morali potraiti nekogstrunjaka na podruju zemljopisa odnosnopovijesti Balkana ili neto slino. Za veinu jenaa zemlja Bosna u kojoj ivi stanovnitvo is-lamske vjeroispovijesti, odnosno Bosanci ili ponajnovijemu Bonjaci. No, ne treba nas to bapuno alostiti niti brinuti. Ti ljudi ionako neutjeu na nau sudbinu. Ono to nas itekakotreba brinuti jest da ni nai prvi susjedi nisusigurni u Hercegovinu. esto se dogaa da

je dio i Hercegovina u nazivu nae zemljeizostavljen, zaboravljen ili neto tree.

Proteklih mjesec dana se moglo puno uti oHrvatima u Bosni i Hercegovini. No nitko nijedo kraja definirao odgovor na pitanje tko suzapravo oni E pa, tko smo mi? Gdje zapra-

vo ivimo? Koja je naa prava domovina? Je lito Hrvatska ili Bosna i Hercegovina? Odgovorna ova pitanja nisu pronali ljudi s puno vieznanja i pameti od mene, pa, zasigurno, neuni ja. No elim ponuditi neka razmiljanja iinjenice koje su usmjerene prema odgovoru.

Brzopoteznim Daytonskim sporazumom Re-publika Hrvatska je postala vaan imbeniku kreiranju politike podjele i strukture vlastiBosne i Hercegovine. Tim sporazumom, Hr-

vatska, utjee na ivot svakog Hrvata u BiH,

od hrvatskog lana predsjednitva prekosveenika, potara, do djeteta u majinoj utro-bi. Tu spadaju i Hrvati Hercegovci?! to smosve doivjeli od Zagreba tijekom ovih godi-na, od osamostaljenja do danas? Puno prie,malo rada. Sjete nas se od izbora do izbora, au meuvremenu se loptaju s Beogradom orjeenju jo otvorenog pitanja nas i brae uBiH. A mi opet na poetku. Ne zna se je li gorebilo netom poslije rata ili danas?! A ovo da nasse sjete za izbore ne bi bilo tako loe da nasbar tada prihvate kao sebi ravne Hrvate kao touostalom i jesmo, ali ne. Oni tada rije Herce-govac spominju samo kada je pitanje o oduzi-manju prava glasa. U Lijepoj njihovoj Her-

cegovac je tada sinonim za svo zlo koje napadadomovinu: korupcija, faizam i itd. Jo samoda nas okrive za spor sa Slovenijom! Vjero-

jatno je Mate, Stipe ili Pero prodavao teritorijPahoru pa ga prevario. Tipino za Hercegovca!A, sigurno nije ni porez platio!

muslimanski dio, a Hrvati su samo karika napapiru- karika bez koje se moe. Gdje smomi zapravo sad? Zna li itko od nas to uope?

Kao da se nalazimo u nekoj bescarinskoj zoniu kojoj ne pripadamo nikome, ali odgovaramoza svoje postupke svakome. ak i kad imamopravo na njih! A o naoj papirnatoj draviZanimljivo bi bilo provesti anketu po Her-cegovini da vidimo koliko ljudi zna nabrojatisva 3 predstavnika Predsjednitva BiH ili pakime visokog predstavnika. Kako onda takvutvorevinu nazivati svojim domom? Moeli jedan prosjeni Hercegovac, koji je done-davno gledao preko niana na pripadnikedruge dvije nacionalnosti u BiH, danas ih pri-hvatiti kao svoje sudravljane? Pa mogao jeprije rata moe i sad, rekli bi. Da, kranski jepratati. No, kako sklapati oi pred ovime tose dogaa danas? Toliko smo itali o incidentuna irokom Brijegu. Meni je iz toga apsolutnosve prihvatljivo, ne i razumljivo, ali prihvatljivo

da... Huligani doli, porazbijali sve, uhieni izatvoreni, ubojica huligana je osumnjien, is-traga je u ti jeku, ovjek ranjen pred svojim do-mom Velika tragedija za jedno takvo malomjesto kao to je iroki Brijeg. Ali ono to jeuslijedilo je alarmantno i odurno! Zamjenikpremijera dolazi i oslobaa huligane, nevinusarajevsku djeicu kako su ih nazvali tamo.Gdje je tu demokracija? Gdje je tu pravnadrava? Gdje je tu ravnopravnost?! Al ak i

vea katastrofa je to nitko na to nije reagirao.

Bescarinskazona

Pie: Ante Milo

alu na stranu. injenica je da Hrvatska

moe utjecati u BiH, ali isto tako i to da si nemoe dozvoliti svau sa Srbijom i Sarajevomsamo zbog nas. Imaju puno vanijih briga,na primjer ulazak u EU. Moda nas se tadakonano rijee

Ako ste se sada malo rastuili itajui mojupercepciju hrvatske pomoi Hercegovcimai openito Hrvatima u BiH, onda i nemojteitati to imam rei o Sarajevu kao oazi spa-sa za nas! Naalost u zadnje vrijeme sve viekuamo gorak okus pojma ravnopravnostiu BiH. Kao da se BiH podijelila na srpski i

Ajmo sljedea crtica(u ovom trenutkunemamo inspiracije)15


8/13/2019 Moj kamen br. 23

9/29

Kako taj ovjek ima ovlasti samo tako oslobod-ti razbijae?! Pa to je apsurd! A na TV-u smo

mogli gledati i sluati do jutra kako je to izoliranncident i nije nacionalistiki nastrojen. Istina,

nije ni bio do tog poteza zamjenika premijera!No, to je samo moje skromno miljenje, modaam u totalnom krivu. Moda su kod nas nekimjudima dozvoljeni svi potezi. I dok se takvetvari dogaaju, velike opasnosti se spremaju.

Neki su nai politiari ugledali spas u MiloraduDodigu i njegovoj pomoi oko treeg entiteta.A kroz povijest znamo da je svaki na dogovorli udruivanje sa Srbima neslavno zavrio, dae tako blago izrazim. Mislim da tu moramo

biti jako oprezni i pametni. A vidi li itko nekog

naeg politiara takvog u BiH? Ako vidi nekami javi jer ja sam, za sada, izgubio nadu.

na kraju ove BiH prie, treba spomenutimoda i najvanije igrae u ovoj boles-noj igri. Znamo da, za sada, jo glavnu rijevodi Meunarodna zajednica kojoj, ini se, inismo ba ljubimci. No, veliku ulogu imajuSAD i ponovno Rusija i Turska. ini se da suponovno ugledali neku korist i ubacili se u ci-elu priu. Nastavlja li se hladni rat ne moemoznati, no eto treba spomenuti i taj imbenik ucijeloj ovoj prii!

I nakon ovog svega ovoga ini se da smo u rupibez dna. Moramo priznati da su naa nezain-teresiranost i razjedinjenost najvei razlozi tosmo u ovoj situaciji sada. Zato nai politiarinita ne rade? Zato jer smo im mi dozvolili! I

ja bi leao po cijele dane da znam da u i takodobro proi. Moramo se trgnuti i ukljuiti, zanau bolju sadanjost i budunost. Ne bih htioda za stoljee jedan drugi student pie o ovojtemi sa jo sto godina dodatnih muka.

Nadam se da vam nisam dosadio il uvrijediovae miljenje. To mi nije bila namjera. Ovo jesamo moje skromno miljenje o ovoj temi kojakroji nau budunost. Pozdrav do idueg puta!

...ivot jeneshvatljivoudo jer seneprestanotroi i osipa,

a ipak traje istoji vrsto...Znate li da je krozHercegovake noiprolo preko100 000 ljudi

15

Pie: Mia Bajan


ivot, najljepa i najvea radost koja se moedati i osjetiti. Ono je neshvatljivo udo popitanju nas samih, odnosno naeg postojan-

ja. Zar nije udno da smo svi roeni s istomnamjerom da proivimo ivot, osjetimo njegoveari i uda? Ali jo uvijek si postavljamo pitanjezato smo mi poslani u ovaj ivot, ako se ontroi i osipa, a mi proivljavamo i borimo seza opstanak. ivot traje i stoji vrsto samo zaone s jakom voljom i eljom za ivotom. Zaone koji su ivot spremni gledati s pozitivnestrane. Prihvatiti neugodna i neshvatljiva uda

kao neto to nam je potrebno da bi mi tra-jali i stajali vrsto. Kroz ivot ne prolazimo bezneuspjeha, moda nam budui uspjesi dolazepreko sadanjih neuspjeha. Ne moemo mrzitisve rue jer smo se na jednu uboli, ni mrziti sveprijatelje jer nas je jedan razoarao. Odustatiod molitvi, elja i ciljeva jer nam se predhod-ni nisu ispunili. Ne vjerovati u ljubav jer nam

jedna nije bila uzvraena. Isto tako ne moemoprestat ivjeti samo zato to smo razoaraninjegovim troenjem i osipanjem. Svaki krajivota poetak je novoga, svaki poetak ivota

je vrijedan jer e prerast u ivot pun nade, borbeza opstanak i velikom eljom da ga proivimo iiskoristimo na sve mogue naine. I nema danau kojem ne postoji neto dobro. Svaki dan namse nudi da od njega uzmemo sve to elimo.Ne trebamo ak ni otimati , ve nam se nudi,a mi trebamo samo uzeti i svoje najvee blago,ivot, oplemeniti.

8/13/2019 Moj kamen br. 23

10/29

Poto je veina pred-sjednika u 15 godinaKluba puilo tradicijanam je spomenutih15 godina, a da nisupuili tradicija bi nambila najmanje 30 g.


meuljudskih odnosa koji su mnogima danasnepojmljivi, inio je samo razvojnu stanicudananjeg stanja u drutvu koje je liberalno.

Liberalizam je postao pojam koji se koristisamo za mnoge nam blagodati koje ne smi-

ju bit sputavane od tamo neke konzerve kojanema iroke vidike. Shvaanje liberalizma idjelovanja u tom duhu ne smijemo zloupotri-

jebiti, ve vrlo oprezno procijeniti to nam jeon dosad dao i to bi nam jednog dana mogaodati. Liberalnost na raznim podrujima irislobodoumlje. Slobodoumlje nam je omoguilokakvu takvu demokraciju, ali isto tako pale sunam velike, moda i najbitnije vrijednosti iponaanja. Konzervatizam je nesumnjivo imao

vie vrijednosti od dananjih liberalnih. U netako dalekoj nam prolosti, imali smo jedansustav koji nije bio toliko slobodarski razvijen,koliko je bio vrijednosno razvijen. Danas ima-mo obrnutu situaciju, sustav koji je slobodarskiizuzetno razvijen, ali s druge strane nisko vri-

jednosno postavljen.

Postojee stanje drutva itekako bi se trebaloobazirati na greke koje su uinjene u prolosti,kako ne bi grijeili u sadanjosti, u nadi dobrebudunosti. Isto tako, ta budunost unositi

KonzervativnostLiberalnost

Koliko ste puta doli u sukob sa svojom okoli-nom jer se niste uklapali u tekst napisan nakonzervi tj. limenci u kojoj se nalaze ona pravaspravna tradicionalna ponaanja? Mladim lju-

dima, to se dogaa redovno. Tradicionalnostve vie gubi svoj pozitivni ton, a istovremenoe slobodi skladaju himne. Gdje nas to vodi?

Dananje drutvo kree se na ici ogranieneneogranienosti i zapravo ne zna to je to lib-eralnost. Kakva je to sloboda, kakva je to vrstalobode i nain slobode? Je li konzervativnost

uope sputavanje slobode? I koja je zapravo ra-zlika izmeu ove dvije toliko esto suprostav-jene strane?

Tradicija je na temelj. Mi mladi, trebali bibiti prvi pobornici ouvanja tradicije jer namona postavlja dobar dio ivotnih temelja. Iz tihemelja smo nastali i tim temeljima trebamo

biti zahvalni. No, tradicionalnost je pojamkoji se iri na mnoga razna podruja koja nasdovodi u razne nedoumice, pa i nesuglasicesa dananjim drutvom. Nikada pobornitvokonzervatizma ne bi smjelo odjeknuti pod si-

nonimom primitivizma, jer su to pojmovi kojinisu vrijedni spajanja. Ali, to je sve ei sluaj.Pojam konzervativnosti u dananje vrijemesve vie biva ismijavan, negativistiki odreeni napadan.

Takvo ponaanje je nedostojno nas mladih, nasna kojima ostaje budui svijet drutva, vjere,tehnologije, politike, ljubavi i svega ostalog.Ako ne cijenimo razmiljanja tree ivotnedobi koja je niknula iz doba nama dalekog vre-mena, to je znak nezrelosti. injenica je da semi rijetko sloimo s njihovim razmiljanjem,ali to nije bitno. Bitno je cijeniti i potovati. Utome lei bit naeg vjerovanja u budunost. Su-kob generacija ne bi smio ostavljati posljediceu obliku linovanja konzervativnosti na ko-

jem je taj svijet odrastao. A treba napraviti

pogled i s druge strane. Taj poredak drutva,

Pie: Ante Fumi

e nam nove pojmove za koje drim kako bitrebali biti superiorni pojmovima konzervatiz-ma i liberalnosti. Kako e taj pojam biti sroen,nebitno je. Bitno je samo da napredujemopotivajui i uvaavajui ono to su govorilinai stari.vs

8/13/2019 Moj kamen br. 23

11/29

Povodom 15. godinjice Zaviajnog kluba hercegovakih studenata razgovarali smo setvoricom dosadanjih predsjednika ZKHS-a (ZKSH) o proteklih 15 godina Kluba.Nastojali smo kroz pitanja pribliiti i opisati atmosferu koja je vladala u njihovo

vrijeme. Pitali smo ih brojna pitanja o Klubu, o studentskom ivotu i o njima samima.

O poecima Kluba pa sve do dananjih dana ekskluzivno za Moj kamen govore: FranjoSkoko, Antonio Gali, Ante kegro i Ivan Mihalj-abi

Franjo SkokoPotovani g. Skoko, molio bih Vas na poetku da sepredstavite za nae itatelje i kaete par rijei o sebi.

Zovem se Franjo Skoko, roen sam 1973. uLjubukome gdje sam zavrio i srednju kolu.1992. doao sam na studij u Zagreb, diplomiraona Pravnom fakultetu i trajno sam ostao u Za-grebu. ivim na relaciji Zagreb-Klobuk-Her-cegovina-Zagreb. Nakon dugogodinjeg rada unevladinim udrugama karijeru sam nastavio uOdnosima s javnou, a posljednjih osam godinabavim se razvojem ljudskih resursa kroz kreiranjei provedbu razliitih edukacijskih programa za

domae i strane kompanije te razliite institucije.Do sada je nae edukacijske programe prolo pre-ko dvije tisue polaznika. Posljednjih pet godinadirektor sam i suvlasnik tvrtke Coris Educa.

Moete li opisati atmosferu koja je vladala u vri-jeme osnivanja Kluba, jesu li ve postojali slinipokuaji i sline udruge i kako je nastala cijela idejapokretanja, tada, Zaviajnog kluba studenata Her-cegovine i tko su mu bili osnivai i prvi lanovi?

U to vrijeme studenti iz mnogih krajeva Hrvatskeimali su svoje zaviajne klubove, okupljali su svojestudente i promovirali su svoj kraj. Veliki broj njih

koji su vodili te klubove bili su moje kolege naPravnom fakultetu i kada su mi ispriali to rade

odluio sam, i mi moramo imati svoj Klub. Moramoosnovati Klub, pokazati drugima tko smo, to smo,od kuda smo i da nismo ni bolji ni gori od drugih bilesu misli koje su mi se vrtile po glavi. Jednog poned-

jeljka poslije vjeronauka u Palmotievoj kod pateraFridla svoju ideju ispriao sam kolegi s fakultetaDarku Bagi koji je odmah prihvatio ideju, nakontoga nam se prikljuio Ivan Boto i trojka je krenulana teren. Uslijedili su sastanci u Studentskom domuStjepan Radi u drugom paviljonu u sobi 218koju su djelili Darko Bago i Zoran Juki. Prikljuilisu nam se i Marijo Bencun, Ferdo Barbari,Vitomir Boras, Josip Budimir, Ernest utuk, Ra-

Intervju sapredsjednicima ZKHS-a

Glasilo Hercegovakih studenata - 21

ZOVE MEZove me

treperanje vjenog sjaja;Iskre tvoga bia

kad plavetnilo nebadodiruje

tvoje strune-u meni.

Ti si otiaozajedno sa uzdahom,

sa kricima slobodeu sjemenu ljepote.A neki novi zvuci

jo neopjevaniostaju u tvomenaruju.

Strune tvoga biau meni trepere

oplakanim ineoplakanim

snovimato sjaje u tami

i bijelimgolubovima.

PUTOVANJEU beskraju

jezdi moja haljaovita sjenkomnonih morai bistrinom

bojeg malja.Utkana u kopreni

beskrajne bitikroz Boji san

izronjenaja putujem...

MISTERIJVJENOG SNA

Klii,nek blaga

svjetlost zvijezdapljuti po namau tom misteriju

vjenog sna,da oviti tako

tim svjetlim nitimabudemo bljesakdo zadnje kapi

naeg dna;U iku, u treperenju

osvojeni.

PUTU aritu

gdje utiremi put;

kroz beznaese budim.

Ja i moj spokojhodamo uspravniirei ruke,sve bliei bliedodiru

vjenosti-Trnje eeneki putdo krvi...

I prte po menikroz

cvjetovemirisne,

svjetlosne,kapi

jednogsna.Pie: Martina Bandi

8/13/2019 Moj kamen br. 23

12/29

doslav Kraljevi,braa Zdravko ielimir Lonar teBoo Skoko. Nakonnekoliko sastanakaim nam je dobio

pojaanja u MariuKnezoviu, MariniMieti, Aniti Juki,Toniu Pavkoviu,Anti Baiu, NikoliMijatoviu i IvanuReniu. Dok smo pripremali Osnivaku skuptinu

uslijedila je vojna oslobodilaka akcija Bljesak, anakon toga i raketiranje Zagreba. Meutim, nasnita vie nije moglo zaustaviti i klub je utemeljen uubotu 6. svibnja 1995. godine.

Jesu li ondanji studenti blagonaklono gledali nanovopokrenuti Klub i gdje su se odravali pr vi sas-anci i prva druenja?

Odmah po osnivanju usljedile su prve studentskezabave u prostorijama Doma zaviajnih klubovatudenata u Savskoj 25, bile su to iznimno do-

bro posjeene zabave i vrlo brzo su dobile epitetnajposjeenijih i najbolje organiziranih stu-dentskih zabava u Zagrebu. Prve sastanke imalimo na Savi, a nakon toga redovito petkom u

Savskoj 25.

Nedugo nakon poetka djelovanja Kluba poeo

e tiskati Moj kamen, slubeno glasilo ZKSHpokrenuta je folklorna sekcija? Moete li namrei par rijei o tim i o drugim projektima koje jepokrenulo tadanje vodstvo Kluba?

Vrlo brzo nakon osnivanja Kluba na jedan odastanaka Predsjednitva doao je Toni Mari,ekao nam kako se on bavi folklorom i kako jepreman osnovati Folklornu sekciju pri Klubu.

Dali smo mu punu potporu, krenula su pr va oku-pljanja, odziv je bio jako dobar a nai folkloraibili su svakim danom sve bolji. U poetku smoza nastupe posuivali nonje i snalazili se na

razne naine. Nakonuspjenog gostovanja uNjemakoj i vicarskoji dobrotom fra Vladei fra Milana prikupilismo inicijalni kapitalza ivanje nonji. Tonije pronaao naegovjeka koji nam je is-pod cijene pristao saitinonje, Klub je pripo-mogao sa svoje strane i

saiveno je est pari nonji. Nai folklorai i danas

nastupaju u tim nonjama na to smo jako pon-osni.

Kao to je Toni stao iza folklora tako je na do-predsjednik fra Mario Knezovi bio kljunaosoba u pokretanju naeg klubskog glasila Mojkamen. Glasilo je bilo grafiki skromno, svakibroj bio je posveen drugoj temi, odraavalo jenae stavove o relevantnim temama u drutvu ibilo je na prozor u svijet.

Od drugih projekata svakako elim istaknutiizdavanje fotomonografije Hercegovina nazaviaj projekta koji je daleko nadilazio student-ske okvire i koji je u cijelosti realiziran zahvaljujuidobroti autora tek-stova, fotografija isponzora. Pokre-nuta je misa za

studente povodompoetka akademskegodine te sportskeigre i natjecanjeu tradicionalnimsportovima naJarunu za koje jeposebno zasluanIvan Boto. I jedan idrugi projekt su veprerasli u tradiciju iodravaju se redo-vito svake godine.

Kako se Klub u to poratno vrijeme financirao? Je libilo teko nai sponzore i donatore za ostvarivanjaprojekata? Tko vam je pruao najveu potporu?

Glavni izvor prihoda bile su nae studentske zabavezahvaljujui svojoj dobroj posjeenosti i izvrsnojorganizaciji. Prvi znaajniji novac smo zaradili odkoncerta Mate Bulia, 20. veljae 1998. u Gradskojkavani. . Od donatora i sponzora smo prikupljalisredstva iskljuivo namjenski za pojedine projektekao to je Monografija. Nikada nije bilo lako priku-pljati sredstva, trebalo je obii puno vrata, ali upor-nost bi se uvijek isplatila. Uvijek je bilo dobrih ljudikoji su nam bili spremni pomoi koliko su mogli i

na tome im se i ovim putem zahvaljujem. Najveui jedinu pravu potporu uvijek smo imali kod naihfratara u Samostanu hercegovaki franjevaca u Du-bravi. Bezrezerno su nas podravali, u Samostanusmo odravali nae mise, druenja poslije misa, tri-bine, uvali su nae Monografije i narodne nonje...Da su nas bar upola tako podravali nai politiariu Zagrebu i Hercegovini...

Jeste li u to vrijeme dobivali potporu odhercegovakih opina i upanija?

Jedina opina koja nam je dala skromnu novanudonaciju bila je opina Prozor-Rama, tadanajsiromanija opina.

Kakvo je miljenje o Hercegovcima prevladavalou Vae vrijeme i je li postojanje Kluba utjecalo naoblikovanje ili eventualnu promjenu tog miljenja?

Od poetne iznimno negativne percepcije Her-

cegovaca i Hercegovine u Zagrebu djelovanjenaeg Kluba u velikoj mjeri je sasvim zasigurnodoprinjelo njenoj promjeni. Kroz to vrijemeizvrsno smo suraivali s drugim zaviajnimklubovima studenata, pokazali smo im nau kul-turu i obiaje, suraivali smo s razliitim instituc-ijama, neutralizirali smo stereotipe i predrasudete djelovali po onoj narodnoj uzreici Tuepotuj, svojim se dii.

Je li Vam Klub, iskustvo, poznanstva i prijateljstvapomoglo u daljnjem ivotu? to mislite o postojanjuovakvih udruga?

Cijeli moj ivot je rad s ljudima, danas je izamene ve esnaestogodinje iskustvo u radurazliitih udruga od lokalnih, regionalnih pado nacionalnih. Sudjelovao sam u pokretanjurazliitih inicijativa, napisao lijepi broj statuta ipomogao mnogima pri osnivanju udruga. I danassam aktivan u razliitim udrugama i mislim daje to dobar put. U nekim zemljama se pri sti-pendiranju studenata ne uzima u obzir samo nji-hov prosjek ve je puno vaniji njihov drutveniangaman. Iz moga iskustva kroz rad u udruga-ma morate uloiti puno vremena, truda, ivaca imorate stalno ulagati a od toga nemate nikakvekoristi. Kratkorono gledano izgubite puno toga,ali dugorono vam to ivot na ovaj ili onaj nainvrati. Kroz Klub i druge udruge upoznao sampuno ljudi, stekao prijatelje i poznanike i to jemoje najvee bogatstvo.

Pratite li trenutni rad Kluba i, ako pratite, kako stezadovoljni sa svojim naslijeem?

Pratim to se dogaa u Klubu i oko njega i zamoju dobru informiranost moram se u velikojmjeri zahvaliti i aktualnom predsjedniku IvanuMihalju koji me redovito informira o svimznaajnijim aktivnostima Kluba. Samim time toe Klub uskoro obiljeiti svoj petnaesti roendandokaz je da radite dobro i da ste uspjeni. I daljeimate mise za studente, organizirate druenja,koncerte i tribine, uspjeno nastupate nanogometnim turnirima, odravate sportske igrena Jarunu, folklorna sekcija je aktivna, izdajeteMoj kamen, unaprijedili ste web stranice... Nasvemu tome mogu vam samo od srca estitati.


8/13/2019 Moj kamen br. 23

13/29

An to nio Ga liGospodine Galiu, odrasli ste se u Posuju, gdje stezavrili osnovno i srednjokolsko obrazovanje. UKlub ste doli 2000. g. Zavrili ste Graevinskifakultet. to nam jo moete rei o sebi?

Roen u irokom Brijegu, odrastao u Posuju, uZagrebu gastarbajter privremeno do mirovine,diplomirao sam na Graevinskom fakultetu iadim u struci u projektnom uredu Po-mark.

Direktor sam Agencije Arnea koja se bavi mar-ketingom, organizacijom koncerata, evenata,

azliitih promocija te sportskih, zabavnih i kul-urnih manifestacija.

Kada ste prvi put uli za ZKSH i kada ste pris-upili radu Kluba?

Za ZKSH prvi put sam uo po dolasku u Za-greb na studij, a radu Kluba pristupio sam 2000.godine, na treoj godini faksa, ini mi se (davnoe bilo :)).

Nedugo nakon ulaska u predsjednitvo i samipostajete predsjednikom? Koliko je trajao Va man-dat i tko su Vam bili suradnici?

Draga vlast :). Otprilike 4 mjeseca nakon ulas-ka u Predsjednitvo, postajem v.d. predsjednikado isteka mandata, a nakon toga PredsjednikKluba jo 4 god-ne. U to vrijeme,

Klubu se dogodilamjena generacijami mlai doli

mo u Klub u pa-ketu i doslovnomorali poetive ispoetka, od

ZKSH ostalo name skoro samo imearhiva. Suradniciu se mijenjali kroz

godine, nekima tonije bilo zanim-

ljivo, a neki su, Bogu hvala, to shvatili ozbiljnije.Za svog mandata posebno bi istaknuo najbliesuradnike Daria kegru, tadanjeg potpredsjed-nika Kluba, a danas postdiplomanta i asistentana Kineziolokom fakultetu i Stipu Bubala,tadanjeg glavnog tajnika Kluba, a danas dipl.ekonomista i vijenika u Opinskom vijeu uLjubukom. Ostali neka se ne ljute, urednik nedoputa previe imena, osim ako su iz Duvna :).

Kako se promijenio Va ivot nakon to ste postalipredsjednik Kluba? J e li Vam se popravila statis-tika kod cura? Jeste li imali otvorena vrata svimmondenim dogaajima u Zagrebu i Hrvatskoj?Jesu li Vas slijetali paparazzi i novinari? :)

U poetku samse teko nosio

sa tom iznenad-nom slavom ioboavateljicama,haha. alim se, nar-avno. Za odnose sjavnou (s cura-ma) bio je zaduenDario. Nita se tune dogaa prekonoi da bi se netoznaajno promijen-io ivot. Rad u Klu-bu, kao i bilo koja

slina aktivnost, jednostavno postane dio ivota ikroz taj rad se razvija, ui i otkriva neke stvario samom sebi. Netko otkrije da ga interesiranovinarstvo a student je strojarstva, netko otkrijeglumu a student je veterine, a ja sam otkrio dase osim graevine elim baviti glazbom i organ-izacijama nekakvim i sl. A to se tie mondenihdogaanja, tih dana (2000. godina) bila su namzatvorena vrata i od tulumare na Cvjetnom, akamo li nekog veeg prostora :).

Za vrijeme Vaeg mandata Klub je promijenio imei dobio nove prostorije u sklopu SD Stjepan Radi

gdje se nalazi i danas. Tko Vam je tu pomogao i kak-va je bila potpora tadanjih gradskih i sveuilinihvlasti? Tko se posebno isticao?

Sami znate da su promjenom vlasti 2000. god.Hercegovci nekako postali krivi za sve zlo u ovojdravi to je bilo vidljivo i meu studentima (nisusvi studenti intelektualci, naalost), i u viimstrukturama, ali smo ipak upornim dosaivanjemnadlenima u Studentskom centru uspjeli do-biti na koritenje prostorije u kojima Klub idanas djeluje. Posebno bi se tu zahvalio gi RuiJerkovi, tadanjoj upraviteljici SD StjepanRadi na velikoj pomoi tada i narednih godina.Od ostalih bi posebno istaknuo pok. ZlatanaLuburia tadanjeg direktora Croatia osiguranjaLjubuki, koji je posebno financijski pomagaoupravo Moj kamen.

Ima li neto to biste voljeli posebno istaknuti zavrijeme Vaeg mandata? Koje su aktivnosti pokre-nute i je li se povealo lanst vo Kluba?

Volio bih da je smjena generacija koja se desila2000.god. u Klubu prola nekako laganije, jersmo, mislim, previe vremena potroili na uho-davanje, upoznavanje nekih kljunih osoba naodreenim poloajima, dobivanje prostorija i sl.S druge strane, volio bih da se tada u rad Klubaukljuilo vie razliitih profila ljudi, jer niti smomi Hercegovci svi desni i konzervativni, niti svisluamo istu vrstu glazbe, nismo ni svi velikepameti, a ni glupi. Pored standardnih aktivnosti

kluba (studentske igre, predstave, tribine, Moj ka-men, opremanje klupskih prostorija raunalnomopremom, opremanje folklorne skupine) poseb-no istiem pokretanje Hercegovake noi, koja jepoevi sa 50 ljudi u tulumari na Cvjetnom dolana 2000 ljudi u e Bestu, GAPu i Roku i od2003. godine je konstantno najposjeenija stu-dentska veer u Zagrebu.

Smatrate li danas kako je rad u Klubu korisnoutroeno vrijeme?Svakom bi preporuio da se ukljui u rad Klubaili neke druge sline udruge, skupine, sekcije isl. pa i po cijenu slabijih ocjena na fakultetu :)(alim se za ocjene, ali moete smanjiti kave iizlaske). Kroz zajedniki rad s drugima, ovjek serazvija viestruko. Postaje i sposobniji i iskusniji ipametniji. Najtee je organizirati se s vremenomali potrudite se, vratit e vam se viestruko.

Kako vidite sadanji rad predsjednitva i to bisteporuili studentima?Drago mi je to je Klub zadrao kontinuitetrada svih ovih godina i to je iz godine u god-inu sve bolji i kvalitetniji. Dragi studenti, ovo suvam najljepe godine ivota i koliko god vam seto inilo udno nikad vie slobodnog vremenai manje briga na pameti neete imati nego sad.Zato, nemojte provesti studij samo u uenju, ispi-janju kava i izlascima, ve se ukljuite u aktivnostiovog naeg Kluba ili nekog drugog.

nastavak na str. 32. ->


8/13/2019 Moj kamen br. 23

14/29

Kruna petnaestogodinjeg postojanja Zaviajnog kluba hercegovakih studenata je

humanitarna akcija Pruimo ruku prijateljstva i ljubavi. Akcija je to pokrenuta2007. godine s ciljem nabave mobilnog mamografa za podruje Hercegovine u kojoj susudjelovali brojni prijatelji Kluba, gospodarstvenici, sportai, uglednici iz politikogi javnog ivota diljem BiH i Hr vatske... 2009. godine akcija je uspjeno privedenakraju, mamograf je predan u ruke Hercegovakoj ligi protiv raka i u punom je pogonu.O poecima projekta, o samoj ideji, problemima na koje su nailazili, realizacijisame akcije i dosadanjim rezultatima razgovarali smo s voditeljem akcije, dr. med.Tomislavom Madarom.

Dr. Madar, zasigurno je bilo puno dvo-jbi hoe li jedna studentska organizacijapoput ZKHS-a, iji ste i Vi bili lan, usp-jeti privesti kraju ovako veliku akciju. Tkoje i kako je doao na ideju nabave mobilnogmamografa za podruje Hercegovine?

Do ideje za nabavu mobilnog mamogra-fa za podruje Hercegovine vodio je nizivotnih okolnosti. Poetkom studijamedicine u Zagrebu i susretanjem sljudima ije su ivote i ivote njihovihblinjih odreivale teke bolesti s ko-

jima su se borili razvijala se moja em-

patija prema onima koji su neodgodivotrebali lijeniku i ljudsku pomo. Uto vrijeme i moja je majka oboljela odkarcinoma. Nakon duge i teke borbei lijeenja bolest je pobijedila, to jenepovratno promijenilo moj ivot idodatno poduprijelo moj budui humani-tarni angaman. Izuzetno sam ponosan tosam svoje lijeniko zvanje uspio obogatitihumanitarnim djelovanjem i to sam u toukljuio lanove svoje obitelji, te veliki brojdobrih prijatelja i poznanika koji su se kasn-ije istaknuli kroz predani rad u ovoj velikoj ihumanoj misiji. Uinilo nam se loginim dabi ZKHS, kao krovna organizacija koja okosebe okuplja mlade, perspektivne, obrazovanei neoptereene ljude porijeklom iz Hercego-

vine, trebao biti nositelj jedne takve akcije.Oformili smo Inicijativni odbor u kojemu suuz mene bili Antonio Gali te Dario i Antekegro, tadanji ministar MZO i predstavnikVlade RH Dragan Primorac, gradonaelnikZagreba Milan Bandi te Mate Buli. 29.oujka 2007. sportsko glazbenim spektaklomu Domu odbojke na kojem je sudjelovala svakrema estrade i koncertom Mate Bulia naHercegovakoj noi u klubu e best pokre-nuta je Humanitarna akcija Pruimo rukuprijateljstva i ljubavi.

Humanitarna akcija:

Pruimo rukuprijateljstva i ljubavi

Jeste li u poecima nailazili na potpo ru a kciji irazumijevanje politikih, gospodarskih i javnihuglednika? Koliko je novaca prikupljeno, kakosu se ti novci nabavljali i koji su ljudi i in-stitucije najzasluniji za uspjean zavretakakcije?

Velike humanitarne akcije poput nae obino

iza sebe imaju ogroman medijski prostor teveliku potporu marketinkih agencija i PRstrunjaka to je u naem sluaju izostalo.

Akciju je zapoe la i odradila skupina mladihi entuzijastinih ljudi koji su nakon stotinasati rada, grafikih priprema, intervjua, ne-brojeno prijeenih kilometara, kucanja nabrojna vrata i iznalaenja naina kako za-tvoriti financijsku konstrukciju nakon neto

vie od dvije godine prikupili gotovo milijuni pol kuna potrebnih za nabavljanje mobil-nog mamografa.Mamograf je nabavljen, sveano je puten u pogon i na njemu su obavljeni pr vi pregledi.

Dr. Madar: Svaki dan ljudi ostaju bez ene, majke,sestre ili prijateljice. Ne dozvolite da se to desi i vama!


8/13/2019 Moj kamen br. 23

15/29

Obratili smo se raznim institucijama,meutim, samo su odreeni tu svoju podrku

konkretizirali kroz financijske donacije bezkojih bi se ovaj projekt vrlo teko uspjeno pri-veo kraju.

Posebno elim izdvojiti ljude bez ije bi seotvorene podrke i pomoi teko izrealiziraoprojekt ove vanosti. Proelnika Ured zazdravstvo i socijalnu skrb Grada Zagreba dr.Zvonimira ostara koji je ustupio na koritenjeZagrebaki mamograf kako bi se zapoelo spregledima to prije dok se ne nabavi na, Ne-venka Barbaria naelnika Opine Ljubuki,patera Ivana Tolja, Jozu Pavkovia, glavnogurednika Veernjeg lista, Damira RamljakaTigra i Miru Pavlovia. Nikako ne smijemzaboraviti NK Dinamo i NK Zagreb te nji-hove izvrne dopredsjednike i predsjednike,gospodu Z. Mamia, M. Bariia i D. Mediakoji su zajedno s brojnim hrvatskim zvijez-dama i igraima u sklopu Akcije prisustvovaliportsko-glazbenom spektaklu u Domu od-

bojke Bojan Strani. Bitno je spomenuti i g.Damira egotu, predstavnika HOO, tadanjegministra MZSS doc.dr.sc. Nevena Ljubiia,

predsjednika Vlade ZH Zvonku Juriia,prof.dr.sc. Stipana Jankovia, tadanjeg dekanaMedicinskog fakulteta u Splitu koji nam je za-

jedno sa ing. Franom Mihanoviem pruio svustrunu pomo, predstavnika tvrtke Siemensg. Enesa engia, prof. dr. Damira Eljugu, dr.med. Ilonu Suac i dr. med Tihomira Majiakoji su svojim savjetima i pomoi pridonijeliovoj akciji. Broj ljudi ukljuenih u ovaj projektbio je vrlo velik i na alost nije ih mogue sveimenom spomenuti.

Sredstva za nabavu mobilnog mamografaprikupljana su razliitim nainima, a veliki kon-cert Mate Mie Kovaa u Areni Zagreb oznaio

je zavretak ove velike akcije. Manji dio sredsta-va prikupljen je izravnim donacijama na iro-raun otvoren za potrebe akcije te pozivima natelefonski broj putem kojeg su svi graani dobilipriliku ukljuiti se i dati svoj doprinos.

Mamograf je ureaj koji zrai, mobilan je, na-bavljanje potrebnih dozvola i administracija jezasigurno bilo mukotrpno. Koji su se problemi

javljali nakon to su prikupljena sredstva za na-bavu mamografa?

Dio sredstava odvojen je od velikih koncerata zvijezda poput Mate Bulia, Mie Kov aa i Draena Zeia

Odmah na poetku pojavio se prob-lem odabira adekvatnog mamografa.Zahvaljujui savjetima prof. Jankovia iing. Mihanovia odluili smo se za naj-suvremeniji mobilni digitalni mamografna ovom podruju. Drugi problemproizlazio je upravo iz injenice da seradi o mobilnom mamografu za koji jebilo nuno nabaviti i opremiti poseb-no transportno vozilo izolirano nazraenje i prilagoeno za lijenike pre-glede. Kao to ste i sami primjetili po-

javili su se i administrativni problemi.S obzirom da do tada Bosni i Herce-govini nije provoeno nita slino, nijepostojala zakonska regulativa putemkoje bi se pribavile sve potrebne doz-

vole. Bilo je jo dosta sitnih prepreka,no zahvaljujui dobroj volji i pomoiravnateljice Doma zdravlja Ljubuki,dr.med. Ive Bubalo, ministra zdravstvaZH dr. Borisa Grizelja te ravnateljaZavoda za javno zdravstvo ZH g.Stipe Dodiga sve prepreke su rijeene.

Digitalni mamograf je konano na-bavljen, i to najsuvremeniji na ovim

prostorima. Nabavljen je i opremljenkombi za njegov prijevoz te je predan nakoritenje Domu zdravlja Ljubuki. to

je to Hercegovaka liga protiv raka?

Hercegovaka liga protiv rakaje udruga koja je osnovana s ciljemosvjeivanja i educiranja o raku, pre-

venciji, ranom otkrivanju i lijeenju.Udruga se bavi pomaganjem obolje-lima, psiholokim savjetovanjem, or-ganiziranjem predavanja i seminarai strunom pomoi potrebitima. UUpravnom odboru Lige nalaze sepredstavnici ZKHS-a, Ministar-

Sportsko glazbenim spektaklom u Domu odbojke na kojem jesudjelovala sva krema estrade pokrenuta je akcija Pruimoruku prijateljstva i ljubavi.


8/13/2019 Moj kamen br. 23

16/29

tva zdravstva upanijeZapadnohercegovake,Hrvatske lige protiv raka inaeg Inicijativnog odbora,

Hercegovaka liga pro-iv raka je formalno vlas-

nik digitalnog mobilnogmamografa. ZKHS kaopravna osoba iz RH, nemoe biti vlasnik ureajau Hercegovini pa je stogaprikupljeni novac poseb-

nim ugovorom doniranHercegovakoj ligi protivaka.

Operativno, mamograf jena neodreeno vrijemeustupljen na besplatnokoritenje Domu zdravlja Ljubuki koji je,prema ugovoru, duan organizirati i provoditiskljuivo besplatne mamografske preglede.

Vrlo je vano istaknuti kako e se ovaj mobilnimamograf, osim u Hercegovini, po potrebi ko-istiti i na podruju Hrvatske. To je najmanjeto moemo uiniti za sve ljude koji su u Hr-

vatskoj sudjelovali u prikupljanju sredstavaza njegovo financiranje. To se isto odnosi iza podruje Bosne, mamograf moe raditi ci-

elu godinu i nema razloga da ne posjeti svakuopinu ako je to vremenski izvedivo. Cilj name pomagati svugdje gdje je to potrebno i gdjeo moemo uiniti.

Je li bilo problema sa postojanjem strunog kadrakoji e rukovati ovim sloenim ureajem i kako iod kuda se financiraju ljudi osposobljeni za r uko-vanje mamografom?

Uz pomo ve spomenutih dr.med. Ive Bubaloministra Borisa Grizelja oformljen je tim u

astavu: ing. radiologije Katarina Knezovi,

ing. radiologije Josip Mati i dr. radiologijePavo olak koji rade s mamografom. Finan-ciranje rada ovih ljudi do sada se provodilouz pomo Zavoda za javno zdravstvo ZHi Doma zdravlja Ljubuki. Ovom prilikompozivam sve gospodarstvenike i pojedincekoji su u mogunosti da daju doprinos raduHercegovake lige za borbu protiv raka kakobi se sve ene mogle besplatno pregledati ikako bi Liga mogala normalno funkcionirati ipomagati najpotrebitijima.

ene su prve preglede na novom mamografumogle obaviti u Ljubukom. Od tamo jemamograf krenuo put Posuja i irokog Brijega

prema itluku. Imate li informaciju koliko seena pregledalo i kakvi su rezultati pregleda?Koji su daljnji planovi s mamografom i koje e

jo gradove posjetiti?

Do sada je u spomenutim gradovima naprav-ljeno otprilike 1500 mamografija i na otprilikepedesetak sluajeva pojavila se sumnja na kar-cinom dojke to je jo jedan veliki pokazatelj

vanosti i potrebe za ovakvimprojektom. ivot i zdravljenemaju cijenu i na cilj je is-punjen ve i jednim spaenimivotom. Mamograf je mobi-lan i na poziv e doi svudadiljem BiH i Lijepe nae.

Rak je velika poast naeg vre-mena. Prema slubenim po-dacima iz Hrvatske oboljeli odraka dojke ine 23% svih obolje-lih od raka u Hrvatskoj. U Hr-vatskoj je svijest o tom proble-mu dosta razvijena. to biste nakraju kao dr. medicine poruilienama diljem Hercegovine?

Mamografija je dijagnostika metoda kojase preporuuje za rano otkrivanje raka dojke.Vie od 90% bolesnica s rakom dojke moese izlijeiti ako se dijagnoza bolesti postavi uranom stadiju i zato je podizanje razine svijestio ovoj bolesti neizmjerno bitno. Svaki dan ljudiostaju bez ene, majke, sestre ili prijateljice. Nedozvolite da se to desi i Vama. Interesirajte se ieducirajte o nainima i vrenjima samopregle-da i svakako se naruite na mamografski pre-gled ukoliko Vam se za to ukae mogunost.

Prezentacija mamografa u Posuju:Na prezentaciji su bili nazonipredsjednik Vlade dr. Zvonko Jurii,ministar zdravstva, rada i socijalne skrbidr. Boris Grizelj, te djelatnici i lijeniciDoma zdravlja Posujei Doma zdravlja iroki Brijeg.


8/13/2019 Moj kamen br. 23

17/29

An te kegroG. kegro,iako ste u Klubu proveli 6 godina idoekali i ispratili dosta generacija, na poetku bihVas molio da nam se ukratko predstavite.

a sam Ante kegro, roen sam u Ljubukom31.10.1981. godine.Po zanimanju sam diplomi-rani politolog, oenjen sam za najljepu i najboljuenu na svijetu koja se zove Danijela. ivim uZagrebu, trenutno se bavim obiteljskim poslomproizvodnje i prodaje vrhunskih hercegovakihvina Blatine i ilavke.

Jeste li uli za ZKHS prije dolaska u Zagreb? Kadaiz kojih ste se razloga prikljuili radu Kluba?

skreno, za ZKHS nisam uo prije dolaska uZagreb, ali nije trebalo proi dugo vremena kakobih uo za tu studentsku organizaciju. Budui daam ja ivio u Dubravi, ispoetka se nisam konk-

retnije susretao sa Klubom, ali nakon 6 mjeseciprovedenih u Zagrebu doao je poziv mojihprijatelja Stipe Bubala, Daria kegre, a kasnije

tadanjeg predsjednika ZKSH Tonija Galiada se aktiviram u radu. Uspjeli su me uvjeriti dae ZKSH organizacija koja svojim djelovanjempromie interese Hercegovine i Hercegovakihtudenata u Zagrebu i od tada poinje jedno odjepih razdoblja mog ivota.

Nedavno ste diplomirali i napustili predsjednitvo.Kako vidite Klub i ono to ste ostvarili

u vremenu svog mandata? Tko su Vambili najvjerniji suradnici?

U Klubu sam proveo 6 godina odoga 4 kao predsjednik u dva mandataukupno gledajui sam zadovoljan

postignutim. Klub je bio redoviti gostvih studentskih dogaaja i dogaaja

u gradu Zagrebu koji su imali vezea Hercegovinom. Konstantno smo

pratili dogaanja u Hercegovini i rea-girali u skladu sa naim poloajem idunou kao u sluaju afere Fabus i

dugotrajnog trajka prosvjetnih radnika i slinih

situacija u kojima smo mi kao studentska organ-izacija morali dati svoje miljenje. Istaknuo bihodlinu organizaciju folklorne skupine Klubakoja je svojim nastupima oduevljavala i radopriznajem da su folklorai bili moja najvea pot-pora u radu u Klubu. Posebno je potrebno na-pomenuti da klupsko glasilo Moj kamen nije nitijednom prestalo izlaziti.

Budui da sam u Klubu imao poprilian sta,suraivao sam sa razliitim generacijama te samimao puno dobrih suradnika, ali u ovom peri-odu u kojem sam bio predsjednik moji najbliisuradnici su bili sadanji predsjednik IvanMihalj,Mario Mrvelj, Filip Krii, Tomo utura,a nepravedno bi bilo ne spomenuti Vedranu Jaraki Josipa Kraljevia koji su mi bili velika potpora uprvom mandatu u Klubu.

Oenili ste se djevojkom koju ste upoznali upravo uKlubu. Nakon skoro pola godine, pravo vrijeme jeda pitamo, jeste li poalili to ste doli u Klub ili jouvijek imate pozitivno miljenje o njemu??? Znateli za jo koji slian sluaj di je Klub doivotno pov-ezao dvoje ljudi?

Budui da je Moj Kamen novina koja se ita na-jpametnije mi je odgovoriti da nisam poalio ida jo uvijek imam pozitivno miljenje o njemukako mi pravi Kamen ne bi doletio u glavu... Alialu na stranu. Mislim da je to jedno predivnoivotno iskustvo i za to velike zasluge pripadajutadanjoj ve spomenutoj folklornoj skupini koja

je isto tako zasluna za veliki broj prijateljstava.Mislim da smo mi prvi lanovi predsjednitvakoji su uplovili u branu luku , ali sve mi se inida neemo biti zadnji...

U vrijeme Vaeg mandata pokrenuta je i najveaakcija ZKHS-a, humanitarna akcija Pruimoruku prijateljstva i ljubavi. Akcija je to koja je za-htijevala veliku logistiku i strunu pomo raznihljudi i udruga. Tko Vam je najvie pomogao uprovedbi te akcije i biste li danas ponovno uli u tajveliki projekt?

Najvanija stvar u toj cijeloj akciji jest injenicada je ona uspjeno zavrena, da je mobilnimamograf kupljen i da on uspjeno obavlja svojuprimarnu djelatnost.U akciji su mi pomagali ljudi

koje sam ve spomenuo, koji su mi bili suradniciu klubu, a jedino jo elim spomenuti dvojiculjudi bez kojih ta akcija ne bi bila mogua. To sumoji prijatelji dr.Tomislav Madar i dr.sc DraganPrimorac koji su dali veliki doprinos tokom cijeleakcije. Kada me pitate bi li ponovno uao u tajprojekt teko mi je odgovoriti jer svako vrijemenosi svoje, ali zasigurno bih nekim ljudima punomanje vjerovao nego tada.

Kao bivi predsjednik ZKHS-a susretali ste i up-oznali velik broj hercegovakih studenata. Kolikibroj njih, barem to ih vi znate, se vratio u Her-cegovinu? Je li to dovoljno i koji bi se preduvjeti

trebali stvoriti kako bi se ta brojka poveala?Openito mislim da se mali broj ljudi vraa uHercegovinu nakon faksa i moram priznati dasam ja trenutno jedan od njih. Razlozi zbog kojihje to tako su razni. Prvenstveno mala mogunostzapoljavanja u Hercegovini, nesreena situacijau dravi i niski ivotni standard. Inae elimvjerovati da e se to promijeniti, da e Hrvatskipolitiari u BiH napokon shvatiti da tu nisu radisebe nego radi naroda koji ih i bira i da e Her-cegovina kao i svi dijelovi BiH gdje ive Hrvatiopet dobiti stari sjaj. to se tie povratka, unutarKluba je oduvijek bilo dobre volje, ali mislim datu veu ulogu moraju odigrati lokalne jedinicevlasti u Hercegovini.

> nastavak sa str. 25.


8/13/2019 Moj kamen br. 23

18/29

Ivan Mihalj - abiGospodine Mihalj, rodili ste se u idilinom seluRakitnu kraj Posuja, imate 25 godina, apsol-vent ste Veterine, mladi ste, zgodni, ... Ima li joneto to biste voljeli istaknuti o sebi?

Poto ja smatram da je ovo ozbiljan student-ski list, unato neozbiljnosti njegovog glavnogurednika, preskoit u odgovore na ova neoz-biljna pitanja te se nadam se da ih u nastavkuintervjua ne ete vise postavljati. :)

Svjedok ste i Bolonjskog i starog nainastudiranja. Jesu li se s novim studiranjem ismjenom generacija promijenile i navike stude-nata i studentski ivot openito? Je li to utjecalo ina sam rad Kluba?

injenica je da tzv. Bolonjski sustav kolovanja,za razliku od starog sustava, iziskuje puno viesvakodnevnog angamana studenta tijekomtrajanja samog semestra. Posljedino tome, stu-denti imaju manje vremena za izvan nastavneaktivnosti. No unato navedenoj injenici, radKluba je iz dana u dan sve bolji i osebujniji.

Drago mi je da u zadnjih est godina, od kadsam ja u Klubu, Klub nikad nije bio aktivnijii nikad nije imao vie raznovrsnijih aktivnostii projekata. Takoer, bez lane skromnosti,nikad ni na redovnim sastancima nije bilo vieprisutnih. Sudei po svemu tome usudim serei da studenti prepoznaju rad Kluba te ion-ako oskudno slobodno vrijeme trate radei naklupskim projektima.

Za Rakiane kau dasu uvijek bili sposobni i

probitani pa ste tako iVi nakon 4 godine radau predsjednitvu i sami

postali predsjednikom. Jeli Vam prijanje iskustvopomoglo u sadanjempredsjednikovanju i je liVas pripremilo za prob-leme koji su tek pred Vama, kako u radu Kluba,tako i u ivotnim situacijama?

Drago mi je da krue takve glasine o nama,ali elim rei Rakiani su prije svega radiannarod to je nauio, na Rakitskom kru, ivjetiiskljuivo od svoga rada koji nakon dugo vre-mena rezultira uspjehom. to se tie mog rada

u Klubu, istina je da sam se u rad Kluba ukljuioodmah na prvoj godini fakulteta te nakon etirii pol godine postao predsjednikom. Dakako dasu iskustvo i poznanstva steena tijekom tihgodina uvelike pomogla mojem predsjedniko-

vanju te olakala rjeavanje mnogih problemas kojim se danas u Klubu i u ivotu susreem.Miljenja sam da dobrim iskustvom i pozn-anstvima koja pravilno usmjerimo upornimtimskim radom moemo puno lake realiziratiprojekte koji e sluiti na dobrobit cjelokup-noj studentskoj populaciji te time doprinijeti ikraju iz kojeg dolazimo. Svi emo mi prije iliposlije zavriti fakultet, uplovit i u samostalanivot pun obiteljskih, poslovnih i drugih prob-lema za ije e rjeavanje iskustvo i poznanstvasteeni u radu na studentskim projektima bitiod neprocjenjive vanosti. Povezani na takavnain lake emo pomoi ljudima oko nas,sredini u kojoj ivimo i sebi samima.

Uz to to vodite Klub, lan ste i dramske i folk-lorne sekcije. Uz pomo Helene Kova, napisaliste i odglumili u vrlo uspjenoj predstavi Boi

u Rakitnu. Vie putaste nastupali na razn-im folklornim prired-bama. Ima li jo netoto biste voljeli izdvo-

jiti kao svoje i klupskeuspjehe za vrijemesvom trenutnog man-data?

U radu Kluba nitaposebno ne elim

izdvajati kao osobni uspjeh. Svaki uspjeh jerezultat dobre organiziranosti i timskog radamene i mojih suradnika u predsjednitvu klu-ba. Svaka tribina, predstava, portski turnir,humanitarna akcija, svaki tulum te svaki drugiprojekt kluba je uspjeh za sebe i uspjeh svijunas. ak i ovaj moj intervju ne bi postojao da

Veinu dananjeg sastava predsjednitva Kluba os-obno poznajete i suraivali ste s njima. Mislite lida su dostojna zamjena i da vode Klub u pravommjeru? Kako vidite rad trenutnog predsjednitva?

Mislim da je sadanje predsjednitvo vrlo dobropoelo svoj mandat, osjea se entuzijazam i voljaza radom kod novih lanova. Mislim da e svilanovi predsjednitva dati svoj maksimum jerznam da je predsjednik veliki motivator i organi-zator i upravo njega smatram najjaom karikomrenutno u Klubu, a naravno sve ostale jako

potujem. elim im svima poruiti da ustraju uadu i da im ne bude ao potroenog vremena.

Kad im doe svega na vrh glave da ne odustanunego da se jo vie potrude jer sve to vrijedi iza njih same i za Hercegovinu koju Klub pred-tavlja. Iskoristit u priliku da svima koji smo

bili lanovi kluba estitam 15 godinjicu Klubapozdravim sve one s kojima sam suraivao u

6 godina provedenih u Klubu, a od vas koji steada na vlasti oekujem da ete nas na godinjicu

negdje okupiti i da svi zajedno proslavimo taj vri-edni jubilej.


8/13/2019 Moj kamen br. 23

19/29

nas nema dvoje. Ovim putem elim pohvaliti izahvaliti se svim voditeljima sekcija i projekataKluba koje zaista funkcioniraju na jednoj za-vidnoj studentskoj razini. injenica je da tre-nutno nijedna studentska udruga nije aktivnakao Zaviajni klub Hercegovakih studenataniti okuplja toliki broj lanova kao ZKHS, noakoer moramo imati u vidu da smo mi samotudentska udruga i da sve stvari obavljamo uzvoje svakodnevne studentske obveze.

Ima li u radu u Klubu i zabave ili je samo rad,rad i rad? Moete li izdvojiti neku anegdotu ili

prigodu koja Vam se posebno urezala u sjeanje?sto tako kako se dosta radi tako se dosta i

zabavlja. Studentske zabave kod nas su dostaesta pojava te su nai tulumi pod nazivomHercegovaka no na daleko poznati kao

najbolji studentski tulumi u gradu. Poznan-tva sklopljena na naim zabavama, tulumimaizletima rezultirali su novim klupskim pro-

ektima, poslovnim dogovorima pa ak i veza-ma i brakovima meu lanovima. Posebno bizdvojio nedavnu enidbu mog klupskog pre-hodnika koji je svoju enu upoznao na jednoj

od naih zabavnih veeri.

to mislite o broju studenata koji se vraaju uHercegovinu po zavretku studija? Mislite lida Klub djelom ima odgovornost u tome i to

planirate poduzeti u tom smislu?

Naalost jo uvijek se mali broj studenata pozavretku studija vraa u Hercegovinu. Dijelom

je tome kriva i trenutna gospodarska i politikasituacija u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi.Dio odgovornosti dakako mora snositi i naKlub koji predstavlja krovnu organizacijuhercegovakih studenata u Zagrebu. Suoeni stom problematikom Klub pokree akciju pov-ratka studenata kui kroz koju emo nastojatipovezati politiku elitu i gospodarstvenike izHercegovine s studentima Sveuilita u Za-grebu te pokuati pronai to bolji model sti-

pendiranja studenata i zapoljavanja diploma-nata. Poveavajui postotak visokokolovanihljudi u Hercegovini nadamo se da emoutjecati i na popravljane sadanje politike igospodarske situacije dijelom stvorene i zbognedostatka kvalitetnog kadra.

Na kraju, to bi ste poruili naim studentima?

etiri stvari koje se ne mogu vratiti: izgov-orene rijei, ispaljena strijela, protekli ivot iproputena prilika zato drage moje kolegice ikolege studenti iskoristite svoju priliku, sudje-lujte u radu Kluba, budite dio dobre ekipe os-tvarite zajedno s nama svoje ideje i prijedlogeza drutvenu dobrobit iz ega e te i sami punotoga nauiti.

Intervjue vodio:

Filip Krii

36 - Moj Kamen

Vratit u se

Kad bi moga razmrviti grumenNa Lovrui, evaru il luciDa ostane oiljak na ruciZnoj po elu, a na licu rumen

Kad bi ai opet neto doda

Klita, macu, dikelu il patnuRano zoron il po suncu zlatnuDo pojeeg dok dotee voda

Vidija bi ivota i znanjaRada, srie, molitve i postaUz obitelj zauvik bi osta

Nu, ja ode radi nekog zvanjaNe u dugo vratit u se doliTi se majko jote za me moli 9.5.2009. u Zagrebu

Herceg-Bosno

Iz teb mi je ii moja Herceg-BosnoU daleki Zagreb vrcon put me tentaOko srca stee s natpisom me lenta:Volim te! svidoi oko moje rosno

Imenom u tvojim diit se ponosnoDa se bre vratim molit TranscendentaDa te obogatim znanjem tvog studentaKamen, kr kad vidim opet u radosno-

Kliknut iz sveg glasa: Herceg-Bosno domeTvoje gore list je opet svoj na svome

I srce e htit mi iskoit iz grudi..Jezika se svog ta ni roda neu manitS istom virom vrstom u taj dan u banitDugo je dotad no na apazu budi

3. 6. 2008. u Vitini

Pie: Ante Boras

8/13/2019 Moj kamen br. 23

20/29

Postoji jedan francuski slikar Jean-Albert Car-otti. Smatrao je da se ljepota sastoji u dijelovi-

ma koji su takvi da kada su spojeni ne moenita dodati, oduzeti ni promijeniti da bi bilojepe. Ovo se, naravno, odnosi na ljepi spol (za

one koji ele znati vie > ljepi spol = enskipol). Jo od jadnog Adama, ljepota (ena) je

pokreta veine mukih emocija. Moda jerebalo tako biti, da mukarci budu lovci pa

enu za kosu preko ramena dovedu kui kaouspjeno ulovljen plijen. Kad malo bolje raz-mislim, treba tako biti. Zamislite kako bi biloda ena nosi mukarca za kosu preko ramena.

Kao takav, mujak ima mnoge planove iaktike kako doi do enke. Kakav god on bio,treberi, sporta, umjetnik, roker, mamin sin,

mujak ima samo jedan cilj, a to je osvajanjeenke ili tako neto. I on e uiniti ta godreba da ispuni taj cilj, govoriti joj sta eli uti,spunjavati svoje lai, pretvarati se da je netoto nije, jednostavno sve u svrhu ispunjenjavog konanog cilja. U tom moru ena birai najbolju, jedna pobjegne hvata drugu itd.

Nikad nisam i nikad neu razumjeti one kojipate za jednom enom. Za ovo u citirati TinaUjevia: Kako da razumijem ovo ubiti se zbog

jedne ene? A gdje su sve ostale?. Mislim daveina ena ne smatra tako tj. one su svjesne datreba poljubiti mnogo aba da bi dole do svogprinca. Moje miljenje je da se treba igrati saenama dok si mlad, jer tko zna to je ljubav,pogotovo kad si mlad. Ako mislite da ste up-oznali onu pravu i ako imate 16 do 21 godinumoj savjet je bijeg. U tom dobnom intervalu83 % mukaraca nije psihiki spremno za nju izato je bolje da uivate ili tako neto.

LJEPOTA ILITAKO NETO

Nisam ba siguran u to ali elim vjerovatida za svakoga postoji ona prava. Svaki putkad izgubim nadu sjetim se jednog prijatelja injegove cure koji su mi olienje prave ljubavi.Sjetio sam se nedavno tog prijatelja kad sametao trgom i ugledao jedan stari par. Douoni do mene i zamoli me gospodin da ih us-likam. Bez razmiljanja uzmem fotoaparat, onise namjeste i zagrle, ona dignu pogled premanjemu, on pognu glavu prema njoj, izgledali sutako zaljubljeno kao da imaju 16 godina. Sto-

jim, gledam i ne vjerujem. Kaem im da u od-brojati 3,2,1 pa ih uslikati. Kad sam doao do1, on se nagnu i poljubi ju u lice. Nisam mogao

vjerovati da ih ljubav ili tako neto dri jo i u

tim godinama. Vraam im fotoaparat i priams njima, kau mi da su u braku 50 godina. Jane mogu izdrati da mi veza traje 50 minuta,a kamoli 50 godina. Pitam ih u emu je tajna,

jer elim i ja to ili tako neto jednog dana. Nisumi znali odgovoriti, rekli su samo da se jed-nostavno poklopilo tako. Hodanje ne bi trebalobiti tako teko.

Znate li da su se prvi sastanci ZKHS-a odravali u prostor-iji 2x2? 15 g. kasnije na sastancima svaki ponedjeljak budeprisutno prosjeno 30 ljudi u Upravi SD Stjepan Radi.15

Vjerujem da sa onom pravom ne bi trebalobiti takvih problema i kao to je taj gospodinrekao, jednostavno se poklopi, a ako je takoonda se stvarno isplati ekati. Dok ju ne naeteuivajte, igrajte igru. Doi e vrijeme kada nemognete zamisliti ivot bez jedne ene, jer ipakbez ene nema ni sree ni nesree ili tako neto.


Pie: Marco Zadro

8/13/2019 Moj kamen br. 23

21/29


Projekt Erasmus Mundusa koji svim studen-ima Sveuilita u Mostaru nudi mogunosttudiranja u zemljama poput panjolske, Ni-

zozemske, Turske i Belgije potpuno besplatno,plaenim trokovima putovanja i mjesenim

deparcem od 1.000 eura. Broj prijavljenih osam.

Stipendija Fondacije Konrad Adenauer uznosu od 250KM mjeseno za studente treih

godina ekonomije, politikih znanosti i prava.Broj prijavljenih studenata iz Mostara devet.

Nepostojanje zakona o visokom obrazovanjuto obezvrjeuje svaki ispit, kolokvij ili test

poloen na mostarskim sveuilitima. Broj za-nteresiranih studenata nula.

Ovo su samo neki od simptoma najgoremogue bolesti koja se moe javiti u jednojdrutvenoj zajednici. Bolesti koja nije ni ptija,ni svinjska gripa ve umalo stanje mladihumova zvano apatija. Uzroci ovog tekogpsihikog oboljenja omladinskog kolektivnog

razuma su mnogobrojni i kompleksni, ali emose u ovom tekstu dotaknuti nekolicine u nadida e to skrenuti pozornost na ovaj veomastvaran, ali potpuno zanemaren problem Mos-tara i BiH u cijelosti.

Ako krenemo po odreenom kronolokomredu, na prvo mjesto nam dolazi mentalitetutaban stoljeima tiranije velikih svjetskihsila na ovim podrujem te uredno betoniran

socijalistikim ustrojem bive nam drave.Okolnosti u kojima se sloboda govora svodilana jalove pokuaje uslijed teke represije cen-tralne vlasti. Tko bi uostalom i pokuavao kri-tizirati vlast kada je glavna preokupacija dounazad 50 godina bilo golo preivljavanje. Tose donekle promijenilo u Jugoslaviji, ali bezobzira to tko mislio o odnosu kvalitete ivotau bivoj i sadanjoj dravi, neosporno je da seu Jugoslaviji tolerirala iskljuivo aktivnost ipoduzetnost koja je ila na ruku vlastima.Ako popriate sa svojim roditeljima, generaci-

jom odgojenom u drutvu gdje se na politikunezainteresiranost gledalo naklono, ut eteuvijek istu priu prema kojoj je drava ne-dodirljiva i nepopravljiva, s ljudima na vlastise ne smijete suprotstaviti, a sama institucijadrave postoji kako bi ju obian stanovnikpodravao i pomagao, a ne obrnuto. Odgojenina takvim priama, naa generacija, pioniridemokratskog drutva na ovim podrujima,prihvaa spomenute stavove kao vlastite, ademokraciju smatra kao novu zanimljivu igru

jer naim se glasom ionako nita nee prom-ijeniti.

Odgoj je bitan faktor, ali u usporedbi sekonomskim utjecajem na kolektivnu psihupada u drugi plan. Ve 15 godina Bosna i Her-cegovina je zapletena u arobnom krugu neefi-

kasnog drutvenog ureenja i ekonomskogstagniranja. Dok se dravna administracijane pone smanjivati i poveavati efikasnost,ekonomskog pomaka nee ni biti. To najsliko-

vitije moemo vidjeti u brojevima. Po nekimpodacima, prosjena izdvajanja na adminis-traciju u Bosni i Hercegovini iznose ak 52%ukupnog budeta drave dok na prvi susjed Hrvatska u prosjeku izdvaja 15,43% svogprorauna na istu stavku.

No teko je vjerovati da e do ustavne reformedoi dok se standard ivota ne povea. Razloglei u sadanjim politikim programimanajjaih BiH stranaka koji se temelje na na-cionalnom kljuu. Takvim programima su

nizak standard ivota i ekonomska zaostalostudarna orua. Zahvaljujui njima sve svakod-nevne frustracije obinog naroda ventiliraju sekroz nacionalizam jer je okrivljavanje onihdrugih za postojee stanje puno jednos-tavnije nego traenje trna u vlastitom oku.Mladi ljudi u takvom okruenju ne vide ap-solutno nikakvu perspektivu. Ambicije susvedene na spajanje kraja s krajem bez obzirana sredstva i naine. Nai posao koji e pokri-ti raune, ali te nee previe umoriti je sangotovo svakog mladog Mostarca.Oni maloambiciozniji pak, svoje potrebe za napretkomi unaprjeivanjem trae preko granice. Jednos-tavno reeno ekonomska perspektiva Mos-tara i BiH je crna i naoko bezizlazna.

Po mom osobnom miljenju, najvaniji ra-

zlog drutvene apatije mladog puanstva leiu osjeaju pripadnosti. Opepoznata injenica

je da veina mladih Hrvata i Srba u Bosni iHercegovini svoju dravu, zemlju u kojoj suroeni smatraju maehom. Hrvatsku i Sr-biju u veini sluajeva smatraju domovinom.Naalost, ti osjeaji ne ogledaju se samona sportskim terenima ve i na politikom,ekonomskom i drutvenom planu. Teko jeoekivati da se za promjene bori netko komeu biti nije ni stalo do tih promjena, netko tkonema ni traak vjere u svjetliju budunost ove

arolike drutvene zajednice zvane Bosna iHercegovina, netko kome politika previranja,kolosalni drutveni projekti i more katastrofal-nih ministarstava, vlada i parlamenata vie liina komini reality show B produkcije nego naozbiljne probleme koji ekaju rjeenja. Takavstav podsmijeha prema vlastitoj dravi i iz-

javljivanja svoje pripadnosti nekim drugimdomovinama znatno koi bilo kakvu vrstudrutvenog angamana kako u Mostaru, takoi irom BiH.

Borba s vjetrenjaama ili???Pie: Ivan Rozi

Ovi uzroci apatije mladih u BiH nisu i ne sm-iju biti izgovori i opravdanja. Generacije naihpredaka suoavale su se s mnogo ozbiljnijimproblemima pa opet nikada nisu odustajali iprekrienih ruku ekali sudbinu. Bezbrojnisu i primjeri naih vrnjaka iz cijeloga svijetakoji u ovom trenutku mijenjaju svoja drutvabilo otvorenim bilo tihim revolucijama. Naabudunost i budunost nae zemlje Bosne iHercegovine u potpunosti je u naim rukama.Mjesta za promjene ima vie nego dovoljno.No da bismo napokon uvidjeli pravu snagunaih ruka, moramo ispuniti 2 preduvjeta. Prvi

je da se rijeimo okova prolosti, stavimo postrani sve nacionalne, religijske i jezine razlikete primimo se jedinog bitnog posla graenjabolje sredine za svoje potomke. Drugi predu-

vjet je stvaranje kritine mase mladih ljudi sjasnom vizijom budunosti i arkom eljo mza promjenama.

Tek onda e jurianje na bosanskohercegovakevjetrenjae dati konkretne rezultate.

8/13/2019 Moj kamen br. 23

22/29

Na Hercegovakim su nastupala sva poznata imena HRestrade: eljko Bebek, Jasmin Stavros, Zlatko Pejakovi, MioKova, Jole, Magazin, koro, Zei, Dalmatino, Mate Buli15


U novom tisuljeu i vjealice imaju noge.Zanimljivo. Anoreksija i bulimija su jo uvijekdva najpoznatija oblika poremeaja prehrane.Znamo li o njima dovoljno? Problem se pojav-o u 17. stoljeu i kulminirao do danas. Vladaiina, o problemu se ne pria. Zato?

Kako bi onda funkcionirale sve modne agen-cije i dizajneri bez svojih vjealica?

Sva poznata imena koja zarauju na krhkim ti-elima ne ele priati o spomenutom. Potisnutineto ne znai izbrisati isto. Sve to sklonimo,amo se preoblikuje u neto drugo i pojavi uo gorem obliku. Sublimira. Mravice bezpogovora nose sve to se na njih stavi. Uvjerene

da su slobodne, postale su vlastiti robovi. Nisuvjesne. Svijet je pun materijalnih banalnosti,moralnih lai i estetskih privida.

Nametnuta nam je sli-ka vitkih linija i idealn-h proporcija, a zdrav-je zanemareno. Kolikokalorija dnevno? Svezbrajaju, svaku bobicukoju unesu u svoj or-ganizam. Znaju ka-orijsku vrijednost svih

nisu odgovori. Potrebna im je pomo. Tekdesetak godina unatrag, ozbiljnost problema

je uoena. I dalje se ne poduzimaju rigoroznemjere u sprjeavanju istog. Djevojke umiru. Is-tina. Najvie umire onih na modnim pistama.Mlada Ruskinja, Olgi Shkolkina izgubila jeivot zbog hrpe tableta za mravljenje i do sm-rti se hranila samo jabukama. Ni crvima jabukenisu dovoljne. Izjava Karla Lagerfelda, kultnogdizajnera, potresla je javnost. Naime, on kao i

veina Dizajnera promovira anoreksian izgled.Smatra da djevojkama diljem svijeta, koje nisumrave, ne stvara komplekse. Ako bi s mod-nih pista nestale sve anoreksine djevojke, te semravost uklonila, djevojke bi bile iskomplek-sirane jer su manekenke lijepe. Mislite?

Oni koji masno zarauju na tijelima koja nesmiju ni vidjeti rije masno, jer bi dobili kilo-gram na teini, opravdavaju se na sve moguenaine. Nije nebo krivo jer je plavo, pa tako niDizajneri zato to im trebaju mravice. Svakidan ih je vie. A to ih je vie, to ih je manje.Umiru.

Moemo im pomoi, jer one nisu svjesne. Zr-calo u kojem se one gledaju, refleksija je slikeiz njihovih glava. Najvie pomau one djevo-

jke koje su p

moj kamen br. 23

Documents