zagreb moj grad br.6

7/29/2019 Zagreb moj grad br.6

1/45

Besplatniprimjerak

ISSN1

846-4378

Broj6GodinaIRujan2007.


2/45

3

sadraj

Jesen u gradu

Vratili smo se s mora, a poele su i prve kie ihladnoe.

Nakon cjeloljetnih radova, grad nas je doekaouljepan, ali (naalost) fasade jo nisu onakve ka-kvima bismo ih eljeli vidjeti.

Za ljubitelje shoppinga, otvoren je najvei shop-ping centar u Hrvatskoj: Avenue Mall; tako je ko-nano i Novi Zagreb dobio kinodvorane. Uskoroe stanovnici Novoga Zagreba dobiti i predivanmuzej pa e taj dio grada imati sasvim novi kultur-ni znaaj. A kada ve spominjemo kulturu, jesen uZagrebu je na tome planu i vie nego bogata. Usklopu cijenjenoga Festivala svjetskoga kazalita,imat emo prilike vidjeti najvee zvijezde svjetsko-ga teatra. Zanimljivu izlobu pod nazivom Dalma-tinska zagora - nepoznata zemlja, svakako vrijedipogledati u Klovievim dvorima.

Broj 40 znaajan je za PIF, ove je godine po 40. put odran u Zagrebu, i za najpopularniji

zagrebaki nogometni klub - Dinamo. Zagrebaki plavi, naime, slave 40 godina od osvajanjaKupa velesajamskih gradova, a o tome samo za itatelje asopisa Zagreb moj grad piu sudio-nik te pobjede Branko Graanin i poznati sportski novinar Tomislav idak.Glavnu temu smo posvetili zgradi kole za primijenjenu umjetnost, a s obzirom na to da jepoetak kolske godine, mislili smo i na nae kolarce..Svjesni vanosti da prometni odgoj i obrazovanje djece u poznavanju prometnih propisa ima

veliku ulogu u poveanju sigurnosti cestovnoga prometa (kao i u podizanju prometne kultureopenito), Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske ve niz godina poduzima raznepreventivno-represivne mjere i provodi aktivnosti s ciljem zatite djece u prometu. Tako i ovegodine nastavljaju s akcijom Djeca, prijatelji u prometu.

Drage itateljice i itatelji, ne preostaje mi nita drugo nego da vam zaelim ugodno itanje!

Biba

Izdava:BIBRA Izdavatvo d.o.o.Trg kralja Tomislava 21, ZagrebTel./fax: 01/488 0555e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:Biserka Rajkovi Salata

Novinari:Milka BaboviBranimir poljari

Suradnici:Jura Gaparacdr.sc. Darija Vranei BenderSanja OpaakZlatko Puntijar

Fotografi:Ivan Bali CobraInes Novkovi

Marketing:

Biba Salata, 091/4880 555

Pravni zastupnik:Tuak Mileti i partneriOdvjetniko drutvo

Grafika priprema:Artes [email protected]

Tisak:

6 Povijest gradaZgrada kole primjenjene umjetnostii dizajna

10 Svjetlotisak

13 O Zagrebu markom i igom

15 Zagrebaki gradonaelniciVjekoslav Heinzel

16 Povijest sportaHazena

20 40 godina od najveeg uspjehaGospodski klub - Dinamo

22 Razgovor sa strancemIlir Kerni

31 Mala kola antikvarijata

34 KulturaZagrebake razglednice u pjesmi

54 Zdravlje

Osteoporoza u postmenopauzi56 Roditelji i djeca Nedostatak eljeza i anemija

eljezo - Ferrum (Fe)60 Djeca, prijatelji u prometu

64 Doruak, vaan obrok za kolarce

66 Kuhinja Rajica

Besplatniprimjerak

ISSN1

846-4378

Broj6GodinaIRujan2007.

Fotografija naslovnice:Fotomonografija Zagreb, ZagrebIvo Pervan


3/45


4/45

7

izvedba ove zgrade govori i podatak da jeuz poveanje kolskog prostora u dvori-nom dijelu (u korist Muzeja koji je preu-zeo nekadanje prostore internata), slinakvadratura kolskoga prostora za danasdeset puta vei broj uenika.

Muzej je osnovan 1880, kola 1882. go-dine kao privremena; status stalne i kra-ljevske dobiva 1889. godine kada joj jeodlukom cara i kralja dodijeljen Muzej zaumjetnost obrt jer da e taj zbirkom uzo-raka sluiti Obrtnoj koli i time promicatiumjetni obrt. Muzej je isprva smjetenu Gajevoj, a kola u danas nepostojeojzgradi na Dolcu; sljedeih sedam godi-na do preseljenja, nastava se odravala uadaptiranim prostorima Ilice 45 (danas jeu dvoritu javni parking!).

Zgrada stara 116 godina

Sveano otvorenje dananje zgrade zbilose 21. lipnja 1891. godine. Zgrada je, da-kle, stara 116 godina. Zgrada je specifinei prepoznatljive siluete, izvedena u stilusjevernjake renesanse: ipak je Bolle biorodom iz Klna, kolovanjem je iz Beai u Zagreb donio taj ukus i stil ozbiljneaustro-ugarske, tj. beke monumental-nosti kakvom se gradio prsten trgova na

bekom Ringu ili petanskim palaamaili Vaclavskim namestima u Pragu. Viso-ki katovi, srednji i ugaoni rizaliti (isturenidijelovi zgrade), dekorativna patetina ialegorijska skulptura, bukom imitiranrustikalni kamen, eljezne kovane ogradei dekoracija na sljemenu krova (kao nekakrovna ipka) sve je nekako isto, a ipakrazliito!

Jasna je koncepcija: zgrada je zrcalnosimetrina, glavni ulaz naglaen dvostru-kim rizalitom i pilastrima visokog reda (tosu polustubovi s kapitelom u visini 1. i2. kata), polustupovima i raskonim vrati-ma iznad koji je slijepi dekorirani prozor,a bono su polukruni prozori s dekora-tivnim obrubom luka; prozori 2. kata suetvrtasti. Boni su ulazi (sjeverni i juni)

jednostavniji i dignuti u odnosu na trg sdesetak stepenica i u gornjim katovima

im pripada po est prozora, a krajnja dvaprozora su popraena pilastrima. Krovni

vijenac prati rizalitne lomove i ukraenreljefnim girlandama. Krov je zanimljivorijeen: muzejski srednji dio naglaen jedignutim krovitem, slijepim prozorom,dekorativnim volutama i alegorijskim ki-parskim figurama majke i djece. Ugaonirizaliti imaju simetrino tornjaste krovoves bravarski izvedenim gromobranima (na-crt Bolle, izvedba majstori i uenici). To jeturi opis, ali primijetite neke detalje: npr.figuru majke i djece! Zato su tu? Odgo-

vor je jednostavan: kao to majka skrbi osvojoj djeci, tako i kola o svojim pitom-cima (pitomci zavoda kako su ih ondaoslovljavali), a muzej o povjerenoj batini.I vjernici i bioenergetiari i alternativciprepoznat e u poloaju ruku, iscjeliteljskistav, blagoslov, zatitu ili zatvaranje aure prostor doista kao da emanira pozitivnuenergiju.

Bolle i pitomci

Sam Bolle nije bio visoka stasa, bio jeoenjen (Marijom) i bez djece, bez biolo-kih potomaka; mi smo batinici njegovadjela, a ono je doista vieznano i slojevi-to. Primijetite reljefe na pilastrima: oni sugrbovi raznih obrta (bravarskoga, klesar-skoga, tesarskoga, graditeljskoga, slikar-skoga), neki se ponavljaju i lako ete ihprepoznati: bravarski ima klijeta i kljue-

I kad etate gradom i kada zapa-zite neto dobro, lijepo ili naprostofotogenino, moda je ba to radioneki na stari Bolle ili mladi LukasNola, Ivana Popovi ili Vlasta De-limar, Gabi Novak, Yaya ili Zvoni-

mir Balog ili Sanja Pili


5/45

8

povijest grada

ve, stolarski ima pilu, slikarski kist, gradi-teljski otvoreni trokut i estar, tesarski imadrveni bat; svi su reljefi keramiki i izradilisu ih majstori i uenici kole (navedenipitomci, a nacrt Bolle). Primijetite i ovo:svima koji prolaze trgom, jasno je da te-ren trga ima blagi pad prema Savskoj kako to da juni i sjeverni ulaz imaju jed-nak broj stepenica? Ne nudim odgovor:otkrijte, razmislite! Nadalje, to je u onomslijepom prozoru u visini 1. kata iznadulaza; kakav je to grb? I zato u reljefnomokviru pie Muzej za umjetnost i obrt ikola se ne spominje, a ja tvr-dim da je zgrada napravljena zaObrtnu kolu i za potrebe kole?

E, to je stoga to je izvorno pisa-lo Kr.z. Obrtna kola(Kraljevskai zemaljska....), potom je za Kra-ljevine Jugoslavije pisalo: Dr.Obrtna kolapa je u neko dobasocijalizma otueno ono Dr. isve do 1987. pisalo je Obrtna

kola i Muzej za umjetnost i obrt, a ondase za Univerzijadu grad obnavljao i tada-nji je ravnatelj Muzeja mudro iskoristioprigodu i obnovio derutno proelje te us-put falsificirao reljefni natpis. Sadrajno

je cijela zgrada bila koncipirana tako da

srednji ulaz pripada Muzeju (br. 10), jerse time dijelio radi i neradni dio zgrade;juni ulaz (br. 9) vodio je u internatskisklop (= aki dom) a danas je dio Mu-zeja; sjeverni ulaz (br. 11) je ulaz za na-stavno osoblje i ravnatelja, a danas je toglavni ulaz u PUD. Svi su prostori pove-zani dugakim nadsvoenim hodnicima,a katovi povezani velikim stepenitima, tese i danas taj prostor doima labirintskimi ogromnim. Izmeu sjevernoga i junogadijela su dva krila paralelna glavnom pro-elju u kojemu su i danas (kao i nekada)struni odjeli kole ili radni i restaurator-ski odjeli muzeja.

Nekadanji i dananji aci

Nekadanji aci minimalno su se odmara-li: pravilnik internata je neumoljiv i iz da-

nanje perspektive izu-zetno okrutan subota

je bila radna, nedjeljomsu ili u skupne etnjes prefektom, ustajanjeu zimsko vrijeme u 6h,ljetno u pola 6, spre-manje, doruak, rad ilinastava po rasporedudo 12h, odmor i objedi ponovno od 14 18h(uina u 16h), veera u18.30 i slobodno (bezizlazaka van) do 20h,a u pola 9prefekt gasisvjetlo u spavaonicama iprovjerava spavaju li sviuredno tj. na boku i srukama iznad pokriva-a. I takva su nam djeca

kovala raskone metalne ograde u atrijuMuzeja i velikim naim stubitima, kao ione najljepe u Opatikoj ulici br. 10; ui-li su gradei vlastitu kolu i ukraavajuigrad. Kao i danas, ali ipak to rade na dru-gaiji nain. Prefekti i ravnatelj stanovalisu u zgradi; kako je to inae u ta davna

vremena bio obiaj, Bolle je tu stanovaodo umirovljenja 1914. godine i njegovom

je stanu pripadalo svih 6 prozora u prvomkatu sjevernoga ulaza danas su tu velikauionica br. 35, raunovodstvo, zbornicai ravnatelj; stanu su pripadale prostorijeu kojima su danas tajnik, pomonik rav-natelja i crtaona br. 39, koje imaju dvo-

rine prozore. (Prefekti su stanovali uzjuni ulaz = prodavaonica slikarskih po-treptina i njihov stan je znatno, znatnoskromniji: tek nekih 70 kvadrata!). Sasvimna kraju prema zgradi nekadanjega neu-

spjelog nebodera, kolni je ulaz u dvorite,velika vrata i rampu otvaraju zatitari zanae automobile, s obje strane vrata nala-ze se spomenike biste Isidoru Krnjavomi Hermannu Bolleu rad danas pokopa-noga kipara Ante Despota, koji je autor ione spomenute biste na Mirogoju. Velik

je broj znamenitih ljudi vezanih za ovuzgradu: od Zdenke Munk, Radoslava Pu-tara, Vladimira Malekovia do neizbrojivihslikara, graditelja (Stjepan Plani!), kipara(Koari), grafiara (Krizman, utej, Bu-an, Ili), medaljera, tekstilki, fotografa,snimatelja, kamermana, kanuista, odboj-kaa, sportaa raznih, filmskih reisera,scenografa, pjevaa i pjevaica, kostimo-grafa, konceptualaca i postmodernista,pjesnika i knjievnica, gradonaelnika(Heinzel je bio uenik, a kratko vrijemei profesor na koli)... A sigurno i vi znatenekolicinu! Jer, stodvadesetipet je 125 x100 maturanata godinje, a to je za ovusredinu veoma mnogo; i neka ih je samo10 % uspjeno tko e njih 1250 uopei nabrojiti! I kada etate gradom i kadazapazite neto dobro, lijepo ili naprostofotogenino, moda je ba to radio nekina stari Bolle ili mladi Lukas Nola, Ivana

Popovi ili Vlasta Delimar, Gabi Novak,Yaya ili Zvonimir Balog ili Sanja Pili ...


6/45

9

Podastire Branimir poljariFoto: Hrvatski portski muzej

Sjeanja na stari Zagrebtikleci

povijest grada

Sve do 1877. godine Zrinjevac jebio neosvijetljen; tek tada je uve-dena plinska rasvjeta, a zrinjeva-ke klupe postavljene su prije 127godina, tonije u proljee 1880.Elektrine su lampe zasvijelile Zri-

njevcem 1907., a 1911. je asfal-tiran zapadni i sjeverni dio trga,juni 1923., a istoni godinu danakasnije.

Poetkom 1908. god. izala su iztiska u izdanju HAK-a Pravilanogometa koje je napisao MilovanZorii. Knjiica je bila u oblikunogometnog igralita, a naslov-nu stranicu izradio je poznatizagrebaki slikar i grafiar Men-ci Klement Crni. Ta pravila je30.5.1911. Hrvatski portski sa-vez proglasio slubenim pravilimasaveza, pa je HAK potkraj istegodine izdao drugo izdanje Pravilanogometne igre.

Nogomet, najvanija sporedna stvar na svijetu u Zagrebu se poeo igrati 1903.godine. Prvu utakmicu odigrali su HAK i PNIK 28.10.1906. na tzv. Zapadnomperivoju (danas Maruliev trg), spred zgrade Dravnog arhiva (biva Sveuilina bi-blioteka). Utakmica je zavrila nerijeeno (1:1). Selekcija sastavljena od igraa zagre-bakih klubova (HAK-a, PNIK-a i Akademije) nastupila je kao hrvatska nogometnareprezentacija u Pragu protiv SK Slavije u lipnju 1907. i izgubila (0:15, 0:20).Prva meunarodna nogometna utakmica u Zagrebu odigrana je 16.5.1909. izmeuHAK-a i Budapesti Egyetemi Athleticai Clubom (Budimpetanski sveuilini atletskiklub) na ELIPSI dananjem Srednjokolskom igralitu (3:0 za HAK).


7/45

10

povijest

Pisanje svjetlom

Pisanje svjetlom sastavni je dio na-

ziva za fotografiju u svim jezicima

i izvedenicama iz grkoga korijena.

Takav grafiki otisnut i umnoen svje-

tlosni zapis postao je mogue upravo u

vremenu pojave novoga stila secesije.

Mogunosti nove tehnike najiru su pri-

mjenu nale upravo u razglednici koja

u svojoj biti objedinjuje obje rijei iz

fotografske sloenice: sliku i pismo. Ra-

zglednica uskoro postaje vie od sredstva

komunikacije; ba poput maraki, i one

se sakupljaju. Velika zbirka Muzeja za

umjetnost i obrt nastala je upravo zahva-

Razdoblje secesije tako je ujedno i zlatno doba kartofilije, odnosno kolekcioniranja

razglednica, koje su tehnikom umnaanja fotografije svjetlotiskom postale veoma

popularnim masovnim medijem koji je idealno odgovarao zahtjevima vremena,

naroito poecima razvoja turizma

ljujui nekolicini strastvenih sakupljaa

poput Franje Buara ili pripadnika obitelji

Tkali i Burgstaller. Relativno mlada dis-

ciplina prouavanja i muzeoloke obrade

razglednica tek je u novije vrijeme dobi-

la naziv deltiologija, po grkome nazivu

deltos, koji je oznaavao malu glinenu

ploicu za pisanje. Razdoblje secesije tako

je ujedno i zlatno doba kartofilije, odno-

sno kolekcioniranja razglednica, koje su

tehnikom umnaanja fotografije svjetloti-

skom postale veoma popularnim masov-

nim medijem koji je idealno odgovarao

zahtjevima vremena; naroito poecima

razvoja turizma. Sredstvo su putnicima da

obavjetavaju prijatelje i obitelj kako im

se razvija putovanje i da im prue vizualni

trenutak njihove destinacije. Razglednice

su imale vaan uinak i na nain komuni-

ciranja meu ljudima. Ogranieni prostor

na njima promovirao je kratku i direktnu

metodu pisanja, distinktivni prijelom s

diskurzivnim oblikom pisanja pisma.

Kao i estitke (drugi oblik kratke koris-

pondencije), bile su u suglasju s ubrzava-

juim ritmom prijeloma stoljea, s novim

naglaskom na ubrzavanje svih aspekata

ivota.

Tekst: mr. Marija Tonkovi

Foto: zbirka razglednica MUO


8/45

11

nice pa e uskoro mahom i profesionalci

i amateri izraivati svoje fotografije skoro

iskljuivo na papiru tog standardiziranog

formata nepromijenjenog do danas.

Ova izloba iz fundusa muzeja predstav-

lja mali karusel razglednicom po Hrvat-

skoj po rubovima dvaju stoljea. U tre-

nutku upotrebe, one su bile zamiljene

iskljuivo za osobnu upotrebu i da bi bile

Razvoj razglednice

Nai ve etablirani turistiki centri (poput

Dubrovnika ili Opatije), a i sve popularni-

ji ljeilini turizam po raznim toplicama

na sjeveru ili Thalasotherapijama po obali

naprosto vape za dobrom razglednicom,

to su vrlo dobro iskoristili strani izdava-i poput Stengel & Co. iz Dresdena, Alois

Beer iz Klagenfurta i jo mnogih drugih,

poglavito bekih tiskara. Iako je razgled-

nica prvi puta u svijetu uvedena u Austriji,

ipak e jaka njemaka tiskarska industrija

preuzeti otiskivanje dvije treine ukupne

svjetske produkcije. Rudolf Mosinger je

pionir naega svjetlotiskarstva, koji osni-

vanjem Svjetlotiskarskoga zavoda s lito-

grafskim odjelom prvi u Hrvatskoj ostva-

ruje sve pretpostavke za poduzimanje

velikih projekata.

Osim to snima i sam koristi i fotografije

lokalnih atelijera te se pojavljuje kao iz-

dava ili pak samo kao tiskar za narudbe

malih provncijskih nakladnika. Ubrzo se

na njegovu djelatnost ugledaju Josip Mi-

lisich i Josip Karaman u Splitu, a Eugen

Selzer u Osijeku i Josip Kulii u Dubrov-

niku. Na reversu otiskuju svoje podatke

(ponekad ak s godinom izrade) na nain

kako je to radio, primjerice, dubrovaki

fotograf: Specialita Ansiskarte Fotograf u.

Verlag J. Kulii, Ragusa, to umnogome

olakava atribuciju. Amerika tvrtka Ko-

dak patentirala je kameru ija je dimenzija

ploe odgovarala upravo veliini razgled-

uvane samo od onih koji su involvira-

ni. Iako izdvojene iz konteksta vremena

u kojemu su nastale, one zadobivaju novi

ivot. Interesantne su kako iz perspekti-

ve zajednike europske kulturne batine,

tako i kao segment upoznavanja jednoga

nesuhoparnog detalja iz ivota na naim

stranama.

Govore o ivotu lijepome poput razgled-

nice. Pruaju nam njegovane slike grada

i spomenika, kupalita i marina, ljupkih

krajolika mediteranskog raslinja blage

klime kao turistikih atrakcija svilenopla-

vih horizonata. Poslane s naih arobnih

brijegova, ljeilita poput Daruvara, To-

puskog, Varadinskih i Krapinskih Toplica

potiho apu o nekim davnim nadanjima

kad su ljudi osjeali i vjerovali u nebo nad

sobom. One su i materijalni dokaz neko-

ga davnog uitka. Razglednica je lijepa

misao nabijena emocionalnim kapitalom.

Uglavnom nose jednostavnu jednozna-

nu poruku koja nam danas s obzirom na

osobni karakter zvui kao kriptogram. U

otporu zaboravu, spremnica su i prije-

nos dobre energije od ljudi kojih odavno

nema meu nama; pokazujui vitalnost

razglednice u njezinoj pripadnosti onim

vremenima, netragom nestaloga i danas

postojeega.


9/45

12

Uz veliku izlobu Secesija u Hrvat-

skoj Muzej za umjetnost i obrt pri-

redio je 2004. godine u suradnji s

Galerijom Badrov izlobu razglednica iz

fundusa Hrvatska u svjetlotisku.

Izloba je potom bila predstavljena u Opa-

tiji, a izvan zemlje, zahvaljujui zajedni-

kom angamanu Ministarstva vanjskih

poslova i europskih integracija i MUO bila

postavljena u Londonu, Bruxellesu, Stutt-

gartu.

22. kolovoza ove godine izloba je otvore-

na u Erin Roomu Dublin Castlea, reprezen-

tativnom prostoru dvorca ija je gradnja u

Dublinu zapoela davne 1204. godine i

najposjeeniji je turistiki objekt u Irskoj.

Izloba razglednica s prijelaza stoljea mali

je karusel razglednica koji prikazuje razlii-

te krajeve Hrvatske. Njegovane slike grado-

va i spomenika, kupalita i marina, ljupkih

krajolika mediteranskog raslinja i blage

klime. Izlobu razglednica iz razdoblja se-

cesije koncipirala je mr. Marija Tonkovi,

muzejska savjetnica i voditeljica zbirke

starije fotografije Muzeja za umjetnost i

obrt. Sastavljena je od 50 razglednica, a

poseban naglasak u koncipiranju izlobe

stavljen je na poetke turizma u Hrvat-

skoj. Na otvorenju izlobe nazoni su bili

predstavnici diplomatskog zbora u Irskoj,

te politikog i kulturnog ivota Irske, kao i

hrvatske zajednice.

Izloba e 20. rujna biti otvorena u Beu.

Hrvatska u svjetlotisku

SVJETLOTISAK -

(Lichtdruck, Albertypie)

Opisao ga je mnchenski dvorski foto-

graf Josef Albers i objavio 13. studenog

1868. Njegov postupak bio je toliko usa-

vren da kasnije nije zahtijevao bitnih

promjena, ujedno je bio vrhunac i kraj-

nji domet svih umjetnikih reprodukci-

ja fotografskim sredstvima viebojnog

plonog tiska. Tiskarski postupak koji je

predstavnik plonog tiska. Kao tiskov-

na forma slui bruena staklena ploa

preparirana elatinom, a kao kopirni

predloak vietonski negativ. Osvijetlja-

vanjem dolazi do fotokemijskoga otvrd-

njivanja kromatne elatine, proporcio-

nalno tonskim vrijednostima negativa.

Nakon razvijanja (ispiranja) kromatna

ploa se sui na 50 60 C. U stroju za

svjetlotisak ploa se vlai vodenom oto-

pinom glicerina. Svjetlotisak se odlikuje

velikim bogatstvom tonskih vrijednosti,

koje nisu ralanjene u rasterske tokice.

Postupak je prikladan za tisak reproduk-

cija u velikom formatu, ali je ograniena

izdrljivost forme. Omoguuje nakladu

od maksimalno 1000 primjeraka.

Svoj procvat svjetlotisak doivljava u

razdoblju od 1880 1914. godine. U Hr-

vatskoj je prvi svjetlotiskarski zavod krat-

kotrajno osnovao Vaso Margeti, dok jeSvjetlotiskarski zavod Rudolfa Mosinge-

ra ostvario mnotvo projekata u svjetlo-

tisku.

povijest


10/45

13

povijest gradaTekst: Dunja Majnari Radoevi

Poznati hrvatski slikar Hrvoje er-car autor je likovnih rjeenja svihtriju maraka u seriji Obljetnice hr-vatske kulture 1995. godine

Slika zgrade Muzeja za umjetnost i

obrt i Obrtne kole u Zagrebu nalazi

se na prvoj od tri potanske marke Re-

publike Hrvatske u seriji Obljetnice hrvatske

kulture koja je izdana 14. listopada 1995.

Prema likovnome rjeenju marke, iza fron-talnoga prikaza zgrade nalaze se detaljizagrebake katedrale i portret Hermana

Bola, znaajnoga i plodnoga hrvatskogarhitekta. Ovom markom se obiljeava150. obljetnica njegova roenja.

Herman Bol je roen u Klnu 18. listo-pada 1845. Nakon zavrene Graditeljskeobrtne kole, trogodinjeg usavravanja irada u klnskim i bekim atelijerima, Bol

je esto putovao prouavajui europskugraditeljsku batinu. Tako je na putova-nju po Italiji sreo biskupa Josipa JurjaStrossmayera i Izidora Krnjavija koji suga pozvali u Hrvatsku. Nakon dolaska u

Hrvatsku (1876. godine), preuzeo je ob-novu zagrebake katedrale i izvedbu pa-lae Akademije znanosti i umjetnosti uZagrebu. Nastanivi se trajno u Zagrebu,od 1890. je imao i hrvatsko dravljan-stvo. Bolovi kulturni i pedagoki interesidoli su do izraaja u njegovu sudjelova-nju pri osnivanju Muzeja za umjetnost iobrt kao i Obrtne kole (kasnije kola zaprimijenjenu umjetnost) u Zagrebu. Na-kon izrade projekta za zgradu Muzeja ikole, projektirao je i cjelokupnu opremuza Obrtnu kolu te program za crtanje ipraktini rad svih njezinih odjela. Nakon

Objetnice hrvatskekulture

Zgrada Muzeja za primijenjenu umjetnost i kole za umjetnost i obrt na potanskim markama

otvorenja, 32 godine je rukovodio radomObrtne kole.

U Zagrebu je izgradio brojna zdanja kaoto su: Zavod Sv. Josipa u Nazorovoj uli-ci, sjemeninu kapelu i mnoge kurije na

Kaptolu, Muku uiteljsku kolu u Meduli-evoj ulici, meteoroloki stup i vodoskokna Zrinjevcu, proelja i ograde mnogihpalaa, parkova i sl.. Po njegovim su na-crtima izraene i brojne zgrade u nekolikohrvatskih gradova: Osijeku, Iloku, Kriev-cima, Pakracu, Kostajnici itd..

Rad Hermana Bola u mnogim je projek-tima bio povezan sa znaajnom linouhrvatske kulture - Izidorom Krnjavijem,kojemu je posveena druga marka u serijiObljetnice hrvatske kulture. Marka tako-er obiljeava i 150. obljetnicu roenja

Izidora Krnjavija.Izidor Krnjavi rodio se 22. travnja 1845. u

Naicama. U Osijeku je zavrio gimnaziju,u Beu studij povijesti, povijesti umjetno-sti i filozofije te slikarstvo u Beu i Mn-chenu. Ovaj je svestrani hrvatski intelek-tualac bio prvi upravitelj Strossmayeroveumjetnike zbirke u Akademiji znanosti iumjetnosti, profesor na Katedri povijesti

i umjetnosti na Filozofskome fakultetu uZagrebu, Predstojnik Odjela za bogotov-lje i nastavu, prevoditelj, reorganizatorArheolokoga muzeja, inicijator osnutka igradnje najznaajnijih ustanova u Hrvat-skoj toga vremena. Jedan je od uteme-ljitelja Drutva umjetnosti koje je za ciljimalo promidbu domaega umjetnikogobrta. 1880. godine Drutvo osniva Mu-zej za umjetnost i obrt, a 1882. Obrtnukolu. Najljepi rezultat zajednikoga rad

Hermana Bolla i Izidora Krnjavija jestmonumentalna zgrada u kojoj su domnale dvije znaajne ustanove: Muzej zaumjetnost i obrt i kola za primijenjenuumjetnost.Izidor (Iso) Krnjavi je bio politiar ko-

jega se esto povezuje s promaarskompolitikom Khuena Hedervaryja. U starosti

je takvu svoju politiku orijentaciju oka-rakterizirao kao kompromis, jedinim rje-enjem kojim se neto moglo postii zadobrobit kulture, prosvjete i gospodarstva

Hrvatske. Krnjavi je umro u Zagrebu1927. godine.

Poznati hrvatski slikar Hrvoje ercar autorje likovnih rjeenja svih triju (trea je mar-ka 100 godina zgrade HNK u Zagrebu)maraka u seriji Obljetnice hrvatske kul-ture 1995. godine. Nominala prve marke(Bol) je 1,30 kn, a druge (Krnjavi) 2,40kn. Marke su raene u arcima od 20, a unakladi od 350.000 komada. Tiskane su uoffsetu u Tiskari Zrinski u akovcu.


11/45

14

Hrvatski pjesnik i pisac (roen u Bri-

stu kraj Makarske 1704., a umro u

Zaostrogu 1760. godine), pretea je

hrvatskoga narodnog preporoda, a mnogo

je u svojim djelima pridonio buenju naci-

onalne svijesti i to ne samo u Junoj Hr-

vatskoj. Najpoznatija su mu djela Razgovor

ugodni naroda slovinskoga iz 1756. i Kora-

bljica iz 1760. godine. Razgovor... je kronika

dogaaja koji su se odvijali meu Slaveni-

ma, posebice Hrvatima, a djelo je namijenje-

no siromasima, teacima i obanima te je

odmah bilo prihvaeno kao narodna itanka

koja uzdie narodni ponos i potie otpor

protiv vlasti Otomanskog carstva. Poslije

prvoga, doivio je jo 63 izdanja. Svoje ko-

lovanje Kai je zapoeo u franjevakome

samostanu u Zaostrogu; stoga ga je kipar

Ivan Rendi ovjekovjeio u skromnome fra-

njevakom habitu s mladenakim pogledom

prema daljini, sa smotkom papira u lijevoj

i pisalicom u desnoj ruci. Ivan Rendi ro-

en je u Imotskom l849. godine, a djetinj-

stvo je proveo u Supetru na Brau, gdje je

bio vezan uz kamenarstvo, a kao talentiran

mladi poslan je na akademiju u Veneciju

(koju zavrava 1871.), a kiparstvo usavrava

u Firenci. Kao veliki domoljub, ali i veliki ki-

par, zamilja ovjekovjeiti hrvatske velikane

maa i pera galerijom portreta. Tako je na-

stao niz poprsja koja rese na Zrinjevac, ali

i monumentalni spomenici (kao to je onaj

Petru Preradoviu iz 1894.), da bi tri godine

ranije, u Trstu, gdje mu se nalazio atelijer,

stvorio svoga Andriju Kaia Mioia, svea-

no otkrivenoga na poetku Mesnike ulice

u Zagrebu, s izuzetno lijepom ogradom od

kovanoga eljeza.

Spomenik Andriji Kaiu Mioiu

Tekst: Branimir poljari

D

ananja ulica Andrije Hebran-

ga mnogo je puta mijenjala ime:

prvotno je, godine 1878. nazvanaKukovievom, po topolovekom vlastelinu

Mirku Kukoviu koji je u toj ulici zapoeo

graditi golemu (i runu) stambenu kuu

koja se po njemu i danas naziva Kukovi-

evom kuom, dvadesetak godina kasnije

zvat e se Domobranska.

Neku veu dra toj graevini, barem s vanj-

ske strane, nisu uspjeli dati niti pub, niti

restoran, ali mnogi i danas pamte njezinu

stranju stranu u ulici A. Kovaia. U neka-

danjem klubu studenata tehnike, opepo-

znatom CAM-u, bili su izvanredno dobro

posjeeni plesnjaci, na kojima je svojom

svirkom suvereno vladao bend Djeaci.

Malo tko zna da je dananjom Hebrango-

vom sve do 1926. godine vozio tramvaj, a

mnogi pripadnici poslijeratnih narataja

zvali su je jednostavno: zeleni val. Prije

nego je godine 1927. postala ulicom kralji-

ce Jelene, zvala se Marulievom, a onda

opet Kukovievom, sve dok 1946. nije

postala ulicom brae Kavuria. Godine

1990. ime je dobila po hrvatskome politi-

aru Andriji Hebrangu. Ulaz u Hebrangovu

Zagrebake ulice i spomenici

desetljeima je bio u

znaku amerikoga

konzulata. Bilo jeto vrijeme kada je

zgradom domini-

rao ostakljeni odjel

amerike knjinice i

itaonice i kada jo

nitko nije znao za

strah od terorizma.

Urednitvo asopisa

Kaj bilo je u nepo-

srednoj blizini, ba

preko puta prodava-

onice odjee Bora iz

Travnika s nevelikim

izlogom.

Na sreu, jer stilski, dizajnerski i bojama,

odjea je u njoj bila olienje socrealistike

rugobe. Na popularnosti meu mladima,

ulica je neprijeporno dobila poetkom se-

damdesetih kada je u njoj bio otvoren dis-

co-klub.

Istovremeno je bio otvoren i disco-klub u

nedalekom Studentskom centru, ali ovaj

su, u tadanjoj ulici brae Kavuria, mnogi

smatrali elitnijim sastajalitem. Preko puta

njega, u blizini prodavaonice u koju se go-

dinama hodoastilo po dobar i jo bolje i

tanje runo narezan prut, neko davno bio

je jeftin restoran, valjda radnike ili turisti-

ke prehrane.

Danju i nou se u podrumskim prostorija-

ma (glasovitoj vemi) sastajala mlaarija

eljna druenja i poneke aice pia jer ple-

snjaci su se zatvarali oko pola noi, a osim

dva-tri bara, boljih mjesta za bilo kakav

provod jednostavno nije bilo.

Hebrangova ulica


12/45

15

Vjekoslav Heinzel, zagrebaki grado-naelnik od 1920. do 1928., jedanje od najuspjenijih u povijesti gra-

da, kreator i realizator modernoga Zagreba.Ujedno je i jedan od rijetkih gradonaelnikaroenih u Zagrebu. Uz njega, roeni Za-grepanci bili su Janko Holjac, Janko Ka-mauf i Stanko Andrijevi.Roen 1871., nakon zavrene realne gim-nazije, nastavlja kolovanje u Grazu naVisokoj tehnikoj koli gdje je diplomiraoarhitekturu 1893. Po povratku u Zagreb,odrauje praksu kod svoga oca, kako bi ka-snije, osamostalivi se, poeo s izgradnjomniza stambenih zgrada. Treba spomenutisamo neke od njih: uglovnica u Gunduli-evoj 45, dvije zgrade na Svaievom trgu,zgrada u Juriievoj 7, dvije zgrade u Pal-motievoj. Heinzel je bio i lan gradskogazastupstva te je inicirao proirenje grada iintenzivnu izgradnju stambenih prostorato je i realizirao kada je postao gradona-elnik. Od godine 1911. do 1921. obavljafunkciju predsjednika Trgovako-obrtni-ke komore u razdoblju u kojemu je na

njegovu inicijativu sagraena nova palaaKomore s vijenikom dvoranom. No, kadaje 1920. izabran za gradonaelnika, zdunose zalagao za plansko graenje pa je takoza njegova mandata 1923. donesena Re-gulatorna osnova te planiranje izgradnjeistonoga dijela grada. Otvorene su noveulice, od kojih je najznaajnija bila Zvoni-mirova ulica, kao magistralna prometnicau koju su se ulijevale nove ulice sa svojimkuama. Nastaju nove zagrebake etvrti:Sigeica, Trenjevka, Kruge, Rebro; grade senove kole, ambulante, bolnice samo se-dam bolnikih zgrada na Zelenom brijegu,a otvorena su i dva gradska kupalita: naKvaternikovom trgu i u dananjoj Nazoro-voj ulici. A i stono sajmite je premjetenona novu lokaciju u ulicu koja danas nosiime po gradonaelniku Heinzelu.im je zasjeo na naelniki stolac, uoio jepotrebu ureenja i proirenja zagrebakihprometnica te je inzistirao na taraciranju iasfaltiranju ulica i trgova. Bio je svestransporta pa mu je taj sportski duh pridoniou ostvarenju ciljeva koje je kao gradona-

povijest grada

elnik postavio pred sebe. Nije se ustrua-vao podizati zajmove, znao je kako do njihdoi, bio je tvrdoglav i uporan inei svekako bi ostvario svoje zamisli na dobrobitgrada. Zbog svoje naravi nije bio obljubljenkod svojih podreenih (ali ni nadreenih)jer se, primjerice, znao suprotstaviti ak iresornome ministru. No i rijetki prijatelji, alii mnogi neprijatelji morali su mu priznativelike zasluge za cjelokupan razvitak grada.Jedan od poteza koji su mu najvie zamje-rali, bilo je ruenje staroga Dolca uz crkvusv. Marije i izgradnja centralne gradske tr-nice. Doivljavao je otre kritike od najpo-znatijega povjesniara grada Zagreba: ureSzaboa, a pjesnik Dragutin Domjani napi-sao je ak i pjesmu al za starim Dolcem.No, gledajui iz dananje perspektive Dolacje postao prvorazredna turistika atrakcijanaega grada.Uza sve svoje gradonaelnike obveze, He-inzl se nije prestao baviti i sportskim ak-tivnostima. Dugo je godina bio odbornikI. hrvatskog klizakog drutva, a bio je iinstruktor obitelji nadvojvode LeopoldaSalvatora koja je boravila u Zagrebu 1914.uei ih klizanju na zagrebakom klizalitu.Aktivno je djelovao i u automobilistikomsportu pa je meu prvima (uz Fedinada Bu-dickoga) vozio automobil zagrebakim uli-cama, a bio je mnogo godina odbornik Hr-vatskog automobilskog kluba, od njegovogutemeljenja 1906. godine. Zanimljivo je i toda je sudjelovao na prvoj biciklistikoj utrcina Zrinjevcu (1886.) na visokom kotau idobio vie prvih nagrada. Sa svojom su-prugom Bertom sudjelovao je na mnogimautomobilistikim izletima u zemlji i ino-zemstvu, a njegova je supruga bila i kumazrakoplovu Zagreb, 9. travnja 1928., koji jeHeinzl nabavio kao veliki prijatelj avijacije.Vano je istaknuti da je Heinzl kao grado-naelnik izuzetno mnogo pridonio razvitkuplanske izgradnje nakon I. svjetskog rata.Umro je u svom gradu 1934. godine.

Tekst: Branimir poljari

ZAGREBAKI GRADONAELNICI

Jedan od najuspjenijih

zagrebakih

gradonaelnika Vjekoslav

Heinzel, po roenju

Zagrepanin, uspjean

sporta. Zasluan je

za plansko graenje

Zagreba, ali i za ruenje

staroga Dolca i gradnju

novoga, na koji smo danas

svi ponosni.

Vjekoslav Heinzelkreator modernog Zagreba


13/45

16

povijest sportaTekst: Milka Babovi

Hazena:

Svjetske prvakinje 1934.

Sport koji mnogi poistovjeuju s rukometom svoje zaetke nalazi u ekoj krajem 19. stoljea, a u Hrvatskoj sepoinje igrati u kolama poetkom 20. stoljea. Za povijest hazene u Hrvatskoj je od neprocjenjive vrijednostipisana ostavtina Bogdana Cuvaja, koji je desetljeima tragao i pronalazio i dokaze i odgovore.

Reprezentativke Jugoslavije prije odlaskau London 1934, snimljeno na igralitu uZagrebu.Stoje s lijeva: Anica Oman (Ilirija Ljubljana), slu-

benica; Zlata Cuvaj (Concordia, Zagreb), slube-

nica; Melita Lovreni (Concordia,), uenica VII

raz.gimnazije; Marica Cimperman (Concordia),

slubenica; Zdenka Kuntek (Concordia, slu-

benica.

ue s lijeva: Fani Bernik (Atena, Ljubljana),

krznarska radnica; Ivka Tonkovi (Concordia),

slubenica; Ema Greti (Concordia), laborantica

u ljekarni; Nada Bobinsky (Concordia), slubeni-

ca i Katja Mihoinovi (Concordia), slubenica

koja se samo pridruila

Na poetku treba razmrsiti onoto je prividno zamreno: jesuli hazena i rukomet dva imenaza jedan sport!? Odgovor je: nisu, to sudva imena za dva sporta, koja jesu bliska(mogli bismo rei u rodbinskoj vezi), alinisu istovjetna.

Krajem 19. stoljea u kolama eke, unastavi tjelesnog odgoja postoji igra do-bacivanja lopte rukama - dvije skupine nadva improvizirana gola. To je zaetak ha-zene, a i rukometa kao sljedbenika. Za

vrijeme ljetnog odmora 1895. prof. Fra-njo Buar (21.11.1866. 26.12 1946.)pohaa u Pragu dva teaja i upozna-

je igre loptom: djevojake i djeake.Godine 1904. Hrvatski sokol u broju 5objavljuje lanak Igre za drutvo i kolu.

Ostavtina Bogdana CuvajaZa prolost ovoga sporta (i ne samo njega)u Hrvatskoj je od neprocjenjive vrijednostipisana ostavtina Bogdana Cuvaja, koji jedesetljeima tragao i pronalazio i dokaze iodgovore. Bogdan Cuvaj (20.10.1905., Za-greb 25.7.1983., Zagreb), inae bankov-ni slubenik, bio je od rane mladosti lanHK Concordia. Kao srednjokolac bavio seatletikom. Kao organizator i trener sredioje i unaprijedio hazenu. Dovoljno govoripodatak da su hazenaice zagrebakogaHK Concordia od 1929. do 1933. odigrale63 utakmice (to prijateljskih, to prven-stvenih, u zemlji i inozemstvu) a da nijed-nom nisu bile pobijeene. Kao povjesniarsporta, samo je u asopisu Povijest sportaobjavio 64 naslova, a spasio je od zaborava

U tom lanku prof. Franjo Buar nazivaigru rukomet.Godine 1905. konanu je verziju ove igreosmislio praki uitelj tjelovjebe AntonKritof. Igra je dobila ime HAZENA odeke rijei hazeti / baciti, dobaciti. Aba je dobacivanje lopte rukom osnov-no pravilo. Loptu se smjelo udariti o tlosamo dva puta uzastopce i dobaciti da-lje. Hazenu su igrale i djevojke i djeaci,ali je hazena ipak bila enski sport. Meusportaicama se bre irila, jaala je i dugose odrala. Hazena te godine postaje dioredovitoga programa nastave tjelesnogodgoja u ekim kolama. Olimpijski odborehoslovake 1911. priznaje hazenu. Timetaj privlani sport dobiva i meunarodnulicencu.


14/45

17

dragocjenosti nae sportske prolosti. U tojsmo riznici saznali mnogo. Izmeu ostalo-ga i to da ne poinje ba sve u Zagrebu.Jedva da netko ne zna da su studenti izPraga donijeli igru baluna u Split. E, panije naodmet saznati da su i hazenu u Hr-

vatsku donijeli studenti. Oni su tu ivu igruloptom nauili takoer u ehoslovakoj.Bogdan Cuvaj ostavio nam je zapis sjea-nja Vukovarca Oskara Winklera. Studirao jestrojarstvo u Brnu. Nekolicina njih je igralohazenu u mjesnome idovskom sportskomklubu.

Prije odlaska na ljetne praznike, kra-jem juna 1920., dogovorili smo se da emou svojim sredinama poraditi na propagi-ranju hazene meu enskom omladinombudui da ona nije do tada poznavala nijednu sportsku igru.

Razvoj hazenePosljedice djelovanja tih zanesenjaka bilesu iznenaujue. U Slavonskome Broduosnovan je ve iste 1920. prvi aki sport-ski klub: Olimpija. Hazena se po prvi puta uHrvatskoj (u cijeloj tadanjoj dravi) redo-vito igra u kolskome programu sportskihaktivnosti. Zatim se 10. kolovoza 1920. uOsijeku, za vrijeme Sleta idovske omladi-ne, igra prva javna utakmica hazene Osijek- Vukovar 1:4.U Parizu je 1921. osnovan Meunarodnisavez enskih sportova i ve se u kolovozu,u Monte Carlu odravaju 1. svjetske sport-ske igre ena i hazena je bila u slubenomprogramu.Zagreb je brzo nadoknadio tu godinu ka-njenja. U tim su vremenima kola i uiteljitjelesnog odgoja bili spremni djelovati. Ujesen 1921. hazenu poinju igrati uenice2. enske realne gimmnazije (zgrada na Ka-tarinskom trgu na Gornjemu gradu). Igralose na tadanjem Srednjokolskom igralituu Tukancu (kod staroga vodovoda). Ta jegeneracija imala sreu - uiteljica tjelovje-be bila im je Ivana Hirschman (23.2.1966. 8.5.1943.), jedina ena koja je pohaalateaj za uitelje tjelovjebe. Isjeak iz sje-

anja prof. Ivane Tomljenovi- Meller, tadauenice VI. razreda, takoer iz ostavtineBogdana Cuvaja, Naa nastavnica IvanaHirschmann znala je zavriti sat gimnasti-ke veselom i ivom igrom. U poetku smoje zvali rukomet, a kasnije prihvatile imehazena. Golove smo oznaile stalcima zaskok uvis, na prsima smo nosile crvene iliplave kokarde. Uenice su u slobodno vri-jeme same dolazile na igralite Da se dosita naigramo, golove smo oznaile vino-gradarskim kolcima.

U proljee 1922. uprava Hrvatskog aka-demskog portskoga kluba (HAK) osnivasekciju hazene. Uenice VI. razreda su pri-hvatile poziv i u HAK-u su (pod trenerskimokom eha Zelenke) prerastale od dobrihhazenaica svoje kole u vrsne sportaice:hazenaice. A na igralitu kraj starog vodo-voda u Tukancu igrale su nove klinke.

Uloga tiskaU prvoj javnoj utakmici 30. srpnja 1922.dvije druine HAK-a - crvene i bijele- igrale su predigru nogometnoj utakmiciHAK - Ilirija. Bila je to dobra odluka: tuprvu javnu utakmicu hazenaica u Zagrebugledalo je 3.000 ljudi. Veina ih je do-la radi nogometa, ali nisu mogli ne vidje-ti i igru hazenaica. Pobijedile su crvene17:6. U asopisu Povijest sporta broj 7.moe se proitati i ovo Dnevnik Jutarnjilist (u broju 3771. od 30.7.1922. na str.2) na sam dan utakmice objavljuje izvodiz pravila igre hazene uz primjedbu daomoguimo opinstvu da s razumjevanjemprati samu igru. A u izvjetaju sljedeegadana, u Jutarnjem listu 31.7.1922., moglose proitati: Kojih 3000 gledalaca imalo

je priliku uivati kod prve priredbe ove vr-ste. Uglavnom smo s uspjehom zadovoljni.Najtei je prvi korak, a taj je uinjen. Naaenska mlade pokazala je izvrsnih kvalite-ta pa se ne treba bojati ni inozemne kon-kurencije.Prvim javnim nastupom uenica srednjihkola, dio nastavnika nije bio oduevljen.Zato su neke nastupale pod nadimcima, anovinare su zamolile da ni u izvjetajimane iznose njihova imena, kako ne bi paleu nemilost nekih nastavnika. Zagrebaki

dnevnik Novosti (broj 205. od 31.7.1922.str.2) pie: Moramo najotrije osuditikonzervativnost i jo vie reakcionarnostgospode koja nastoje svojim zastarjelim iantipedagokim nazorima sprijeavati raz-voj ovog lijepog i korisnog sporta. Nema-mo dovoljno rijei kako da igoemo ovajpostupak tih moralista. Udovoljavamo ovajputa elji ovih mladih sportaica, ali drugiputa ne emo imati vie obzira prema tojgospodi profesorima i iznijet emo njihovaimena pred sud javnosti.No, pohod hazene u zagrebaki sport, viese nije mogao zaustaviti. Dva tjedna nakonprve javne utakmice 15. kolovoza 1922.,igraice HAK-a odigrale su u Zagrebu iprvu javnu meunarodnu utakmicu. Gostprotivnik bile su hazenaice SK idenice izBrna, koje su bile u samom vrhu toga spor-ta u ehoslovakoj. Goe su pobijedile(12:3), ali je to bila prva kola za nae. U tojsu koli velika pomo bile etiri utakmices hazenaicama klubova iz Ljubljane.

Osnivanje Jugoslavenskog savezaU kolovozu 1922. i HK Concordia osnivahazena-sekciju: Igralite Concordije bilo je

Nije naodmet saznati da su i ha-zenu u Hrvatsku donijeli studenti.Oni su tu ivu igru loptom naui-li takoer u ehoslovakoj.

Prva javna utakmica u Zagrebu 30. 7. 1922. HAK crvena i bijela

U Parizu je 1921. osnovan Meunarodni savez enskih sportova i vese u kolovozu, u Monte Carlu, odravaju 1. svjetske sportske igre ena;i hazena je bila u slubenom programu


15/45

18

na Tratinskoj cesti, pa su, prirodno, novelanice dolazile iz Uiteljske kole u Me-dulievoj ulici i iz stambenih zgrada uTratinskoj ulici.Hazena ne samo da jaa, nego se iri Za-grebom: na istoku u Maksimiru je HAK,na zapadu u Tratinskoj Concordia. Godine1923. u pet zagrebakih klubova djelujusekcije hazene: HAK (1922.), Concordia

(1922.), 1. Hrvatski graanski SK (1923.),HK Penkala (1923.) i prvi sportski klubuenica: Vesna (1923.). Bio je to klub 2.realne gimnazije. U njemu su glavnu ha-zensku rije vodile mlae uenice koje suuskoile u prazninu koja je nastala kada sustarije uenice, pionirke hazena u Zagrebu,prerasle kolsku hazenu i prele u novoo-snovani HAK. Bogdan Cuvaj navodi i lijepprimjer onovremene suradnje kole i rodi-telja piui o osnutku i djelovanju Vesne:Te mlade uenice imale su svog zatitinikai mecenu u majci uenica Melite i VericeVidali, Veri Vidali koja je ujedno bila i pred-sjednica roditeljskog vijea.U sportskom rivalstvu najboljih momadiHAK-a i Concordie hazena je, uz vee imanje tekoe i zapreke, napredovala. Ju-goslavenski lakoatletski savez u Zagrebu(JLSA) 1923. prima hazenu pod svoje. Tese iste godine odrava i prvenstvo Zagreba.Prvakinje su hazenaice HAK-a. Konanose, 1924. osniva Jugoslavenski hazena sa-vez, a 1925. se odrava u Beogradu i 1.prvenstvo Jugoslavije. Prvak je BSK Beo-

grad. Prvenstva se nisu odravala redovi-to, ali kad jesu, zagrebake hazenaice supobjeivale. Od 1927. do 1938. Concordiaje bila prvak 1927., 1931., 1932. 1937., aHAK 1938.

Put u LondonKada je u Pragu 1930. na 1.svjetskom pr-venstvu hazenaica (odranom u okviru 3.svjetskih sportskih igara ena) reprezenta-cija Jugoslavije bila druga, hazenu se vienije moglo zanijekati. Ali, kada je trebaloposlati najbolje u London 1934. (na 2.Svjetsko prvenstvo), slika je dobila svojeprave obrise i boje. Iz pisanih sjeanja ZlateCuvaj, lanice Concordie jedne od najboljihigraica tadanje reprezentacije, saznajemomnogo.U Zagrebu je reprezentacija 8.srpnja 1934.pobijedila u kvalifikacijskoj skupini odlinureprezentaciju Poljske uvjerljivo 10:3, iplasirala se za London; svi su ih ve vidje-li u Londonu. Reprezentativke su se pripre-

male i sreivale na svojim radnim mjestimadozvole da svoj godinji odmor koriste zavrijeme Svjetskoga prvenstva. Samo naj-upueniji su znali da nae putovanje nijesigurno jer se oekivala finacijska pomoMinistarstva za tjelesni odgoj. Savez nijeimao novca. Nada je bila da e dravapriskoiti i platiti barem efektivne putnetrokove. Organizator je osiguravao hranui smjetaj.U toj sveopoj napetosti, urednik sportskerubrike zagrebakog Jutarnjeg lista PavleKauders u lanku Tako je to na ovom svi-jetu pie o vrijednosti tih sportaica, ko-je skupljaju milodare. Dan prije odlaska,kada su nade ve skoro propale, stie vijestda je Ministarstvo za tjelesni odgoj odobri-lo troak za put u London. Novac naravnonije stigao i nae hazenaice odlaze na putzaduujui se kod Putnika, skromno i bezikakve reklame, bez izjava, da izvre svojuzadau sebi i naim bojama na ast.Krenule su u ponedjeljak 6. kolovoza. ULondon su stigle u srijedu 8. kolovoza na-veer. Putuje 7 igraica i 2 rezerve i tajnik

Saveza, Teodor Fuhrmann (kao voa puta).Putuju preko Mnchena i Klna do lukeOstende vlakom, treim razredom (drveneklupe). Do Dovera su pojele hranu to su jeponijele od svojih kua. Za skupu hranu nabrodu nemaju novaca. Nakon 48 sati puto-

vanja stigle su u London. U hotelu Bristolekala ih je zakuska. Zlata Cuvaj slikovitoopisuje: Na stolu se ve nalazio pladanjsendvia. aj, kava i okolada jo nisu biliservirani. Posluga se nije mogla nauditikako smo mi taj pladanj sa sendviimatako brzo ispraznile, a mi smo se udilekako Englezi uspiju narezati tako tanke,gotovo prozirne komade kruha. Bile smopreponosne da kaemo naoj pratilici dagotovo 24 sata nismo nita zaloile.A kada su u etvrtak 9. kolovoza 1934. po-bijedile do tada nepobjedivu reprezentacijuehoslovake sa 6:4, bile su smrtno umor-ne i neizrecivo ponosne. U hotelu smo pri-mile i prvu brzojavnu estitku iz domovineod naeg dugogodinjeg uitelja i treneraBogdana Cuvaja. Na povratku je ve u Jesenicama sviralaglazba; bacali su im cvijee kroz prozor.Tako su ih doekivali cijelim putem doZagreba. Na zagrebakom peronu tisueljudi, koranice svira vojna glazba, po-zdravlja ih dr. Stevan Hadi predsjednik

Saveza sportskih saveza Jugoslavije. ZlataCuvaj se sjea: Ispred kolodvora formira-la se povorka na elu s vojnom glazbomi krenula pjeke Zrinjevcem, Jelaievimtrgom, Ilicom, Gundulievom do zgrade

Kola na Kazalinom trgu gdje je u ta-monjoj restauraciji bio prireen objed.Zagrepani su nas tako sjajno i velian-stveno doekali i svakoj je sve to ostalo unezaboravnoj uspomeni.

povijest sporta

Druina HK Concordia - Prvi hrvatskigradjanski portski klub, Zagreb 1933.

Ivana Tomljenovi (HAK) vodi loptu,Zagreb 1926.

Kada su jugoslavenske hazenaice u etvrtak 9. kolovoza 1934. pobi-jedile do tada nepobjedivu reprezentaciju ehoslovake sa 6:4, bile susmrtno umorne i neizrecivo ponosne


16/45

20

povijest grada

Pobjednika generacija stvarana jenekoliko godina da bi kulminirala1967. godine. Osvajanjem Kupa ve-lesajamskih gradova. Kada se spominje tajpodvig, nabrajaju se vrlo eto samo imenaigraa koji su igrali obje finalne utakmiceplus Lamza. No ne smijemo nikoga izosta-viti iz te generacije, nikoga tko je na bilokoji nain bio ukljueni u taj pothvat. Zatou pokuati obuhvatiti sve koji su bili vezani(posredno ili neposredno) uz tu generaciju.Na prvome mjestu svakako treba izdvojitidolazak Branka Zebeca 1966. g. na mjestoprvoga trenera, koji je od jedne rekao bihprosjene momadi u samo godinu i poldana stvorio respektabilnu momad kojaje bila jedna od najjaih u Europi ( peta).Svi su igrai pod njegovim vodstvom na-predovali pojedinano, a momad je podnjegovom dirigentskom palicom postalasinonim pobjede i ponos grada Zagreba icijele Hrvatske. Bez pravoga efa orkestrafilharmonija, iako sastavljena od najboljihsvjetskih glazbenika, ne moe svirati dobro.Nevjerojatan trenerski talent, suptilnost ilucidnost u svim delikatnim situacijama (naterenu i izvan njega), rezultirali su vrhun-skim rezultatima te generacije. Usudim se

godina od najveeg uspjeha

Datum koji e zauvijek ostati upisan

zlatnim slovima u bogatoj povijesti

NK Dinamo zagrebakoga

i hrvatskoga nogometa uope jest 6. 9.1967.. Toga dana, prije to-

no etrdeset godina, NK Dinamo je

osvojio Kup velesajamskih gradova,

pobjedom 2:0 u Zagrebu i odigravi

0:0 u uzvratu protiv Leeds Uniteda.

su ubrzo shvatili da je bojazan neosnovana,jer je naprosto sama od sebe prerasla u je-dan nevjerojatan respekt prema ovjeku kojije svo svoje neizmjerno znanje samo elioprenijeti na nas. Na svakoj se utakmici osje-ao taj neizmjerni sklad izmeu izvoaa iuitelja. Provodio je spartansku disciplinu,ali je jednako tako znao i popustiti u pra-vome trenutku. Znao je i zaplakati kada bimu se igra povrijedio. Molio je i preklinjaodoktore da daju sve od sebe da ga izlijee.Tu njegovu silnu brigu za nas vraali smomu na terenu. Uglavnom smo pobjeivali,znali smo i izgubiti, ali se ne sjeam da nasje itko nadigrao.Iz jo dan danas neobjanjenih razloga,Branko Zebec je napustio Dinamo te uspje-no vodio mnoge njemake klubove, meukojima i najvei Bayern Mnchen, stvorivii afirmirajui Beckenbauera, Mulera, Maye-ra, Brajtnera i druge. Nakon jedne utakmicena tiskovnoj konferenciji, na upit jednog odvodeih sportskih novinara; koja je po nje-govom miljenju najbolja momad koju jevodio, (gotovo svi prisutni novinari napisalisu unaprijed ime Bayerna), on je bez imalorazmiljanja rekao: Najbolja momad kojusam ikada vodio je NK Dinamo, Zagreb.

rei da su plodovi njegova rada i njegovegenijalnosti uivali dugo godina poslije nje-ga, njegovi nasljednici (Ivica Horvat, vodionas je na dvije finalne utakmice, zatim Zlat-ko ajkovski, Draan Jerkovi).Momad sastavljena od: kori, Dautbego-vi, Mrgan, Vujina, Kovai, Cvek, Graanin,Brni, Braun, Lonari, Mesi, Valec, Be-lin, Ramljak, Blakovi, Piri, Juki, erek,Zambata, Gucmirtl, Lamza, Rora, Kobeak,Novak, Ki, Rai, Mati, Kafka, Lipoinovi.Pod vodstvom trenera Branka Zebeca i nje-govih pomonika V. Zajeca, O. Jazbineka,P. Langa i Draana Jerkovia (sportskogadirektora), medicinskog osoblja sastavlje-noga od dr. G. Jankovia, T. Krmpotia,fizioterapeuta K. agara i J. akovia,ekonoma D. Cizaria, oruara A. Varge, N.Markovia te uz svesrdnu potporu vodstvakluba: Ivana ibla (predsjednika), Ivana Leke(potpredsjednika), Jure Naglia (tehnikogadirektora), Franje Wolfla (tajnika, Otte Hoff-mana (generalnoga direktora), stvorena jesnana momad svjesna svoje snage i moi.Zebec nas je nauio respektirati protivnika,ali ga nikada ne podcijeniti. Nauio nas jepobjeivati. Bio je alfa i omega te generaci-je. Na poetku su ga se igrai pribojavali, ali

Tekst: Branko GracaninFoto: Hrvatski portski muzej

4040


17/45

21

Gospodski

klub

Dinamo, a davno prije i Graanski,bili su i ostali zagrebaki simbo-li, na koje su Zagrepani uvijek

bili slabi! U onoj je Jugoslaviji Dinamofigurirao kao gospodski klub (izbruenihmanira), kojega je beogradska arija

varala i krala, ali mu atribut gospodskinije mogla oduzeti. Znalo se da su Zvezdai Partizan bili desperadosi, koji su otimalititule, Dinamo ih je u toj dravi osvojiosamo etiri.

Danas se taj aristokratski tih negdje za-gubio, Zagreb je postao megapolis i naj-ivahniji grad istono od Pariza, kako suga opisali francuski turistiki novinari. Iz-gubio se vlakoulianski okus i miris...I Dinamo je danas drukiji. Kada spiker na-

javljuje purgerski sastav, ut ete imenaEtto, Sammir, Carlos, Eduardo da Silva.Nekada je bilo drukije, nekada je vladalauzreica: nema stranca do Bosanca!Generacija iz ezdesetsedme, najslavni-

ja od svih Dinamovih generacija, bila jesmjesa igraa iz cijele Hrvatske, plus De-nijal Piri iz ivinica, Fahrija Dautbegoviiz Donjega Vakufa. Josip Gucmirtl (koje-ga su engleski radioreporteri i na finalnojutakmici zvali Gismartl) doao je iz Osi-

jeka, tef Lamza iz Siska, Slaven Zama-bata iz Sinja, Marijan Brni iz Rijeke, a

Krasnodar Rora iz ibenika. kori, Belin,Graanin, Novak, erek sve su to bilinogometai iste purgerske krvi...

Momad, koja je 1967. godine osvojilaKup velesajamskih gradova (koji neki da-nas pokuavaju omalovaavati, proglaa-

vajui ga drugorazrednim), dugo se stva-rala. Zidanje europskoga Dinama poelo

je etiri godine ranije, kada su modri naputu do finala sruili Porto u Portu (2:1),belgijski Union Royal (2:1), a naroito

je zazvonila pobjeda u Mnchenu, nadBayernom (13. oujak 1963. godine, 4:1).Golove za modre zabili su Zambata (2),

Jerkovi i Kobeak...etiri godine kasnije, 6. rujna, na Elland

Roadu u Leedsu, modri su bili u najdeli-katnijoj zadai. Uoi finala ostali su bezdvojice najvanijih ljudi, trenera BrankaZebeca i Stjepana Lamze. I dok je tef paos balkona Vile Rebar i samo udom ostaoiv, Branka Zebeca su smijenili zbog nes-porazuma s upravom, a do guve je do-lo zbog ugovora Rudija Belina. Zebecovaostavka nikad nije potpuno razjanjena, nitadanje novine nisu previe kopale potom problemu. Tadanji direktor Otto Ho-fmann naao je zamjenu u Ivici Horvatu,koji je ranije bio asistent treneru Eintrach-ta iz Frankfurta, Egonu Schwarzu...

Branko Zebec je dugo drao momad uspartanskom reimu, jedino bi mu pone-kad ispod ruke pobjegao tef Lamza, aliznalo se gdje e ga nai, Lamzina baza jebio Splendid na Zrinjevcu i kad bi ga tre-balo odvesti u karantenu, Otto Hofmannbi poslao auto po tefa...

Na putu do velike pobjede, Dinamo jeproao malu kalvariju, a najtee je bilou prvome kolu, protiv prake Sparte, kada

je o putniku u drugo kolo odluivao nov-i. Kau da je pao na Dinamovu stranu.Zatim su padali Dunfermline (2 : 4, 2 : 0),

Juventus (2:2, 3:0), Eintracht Frankfurt(0:3, 4:0). Na toj utakmici emo malo stati

jer je to jedna od najveih koje je Dinamo

odigrao. Veliki njemaki klub je u Zagrebupregaen s 4:0, a golove su zabili Zamba-ta, Gucmirtl, Novak i Belin. Finale je opje-

vano u mnogim novinskim tekstovima, aza 2:0 su bili najzasluniji Marijan Erek i

Krasnodar Rora.Dinamo je i nakon 67-e imao velikih ge-neracija i velikih trenutaka, kao 1982. go-dine, no na europskome je planu padao

ve na prvoj stepenici. Dvije godine zare-dom (1998. i 1999.) bio je sudionik Ligeprvaka; tih godina su u Maksimiru zgae-ni Partizan (5:0), Celtic (3:0) i Porto (3:1),Ajax u Amsterdamu (1:0), Grasshopper uZrichu (5:0), a modri united je ak i naOld Traffordu izborio 0:0 u sudaru saslavnim Manchester Unitedom. Ipak, niti

jedna od tih pobjeda ne moe se mjeriti srezultatom zlatne Dinamove generacije iz67-e. Uostalom, tada je Dinamo na slu-benim rang-listama bio 5. europski klub.Taj teko ponovljiv rezultat ostvarili su:kori, Brni, Graanin, Belin, Ramljak,

Blakovi, Erek, Piri, Zambata, Gucmirtli Rora.

Mnogo je slika velikih igraa u plavomehodniku u Maksimirskoj 128. Dinamo

je imao ono to nema niti jedan svjetskiklub: dva najbolja strijelca svjetskih pr-

venstava (Jerkovi i uker), imao je Ve-limira Zajeca i Zlatka Kranjara, imao jei Zvonimira Bobana. Oni su pisali plavupovijest, ali zlatnim se slovima smije ispi-sati samo onih jedanaest imena. Plus tef

Lamza, za kojega se i danas tvrdi da je bionajvei Dinamov igra svih vremena. Iakosu ovdje igrali i Robert Prosineki i Davoruker i Zvonimir Boban i Velimir Zajec...

Mnogo je slika velikih igraa u plavom hodniku u Maksimirskoj 128. Dinamo

je imao ono to nema niti jedan svjetski klub: dva najbolja strijelca svjetskih

prvenstava, imao je Velimira Zajeca i Zlatka Kranjara, imao je i Zvonimira

Bobana. Oni su pisali plavu povijest.

Tekst: Tomislav idak


18/45

22

Zagrebu nedostaje

baletna akademijaSgospodinom Ilirom Kernijem razgo-varala sam u hotelu Regent Esplana-de povodom nagrade Oskar Harmoza ulogu Putnika u baletu Pjesme ljubavi ismrti Gustava Mahlera/Milka paremblekakoju je dobio za najbolje baletno ostvare-nje ove godine, kao i za cjelokupni odnosprema profesiji.

razgovor sa strancem

Gospodin Kerni zasluni je umjetnik Repu-blike Albanije, roen u Tirani, gdje je zavr-io baletnu akademiju. Od 1977. angairan

je u nacionalnome kazalitu u Tirani, gdjeje ubrzo stekao status prvaka baleta. Uisto vrijeme predaje i na Baletnoj akade-miji. Zahvaljujui petomjesenoj UNESCO-

voj stipendiji za pedagogiju i ples, 1991.

Tekst: Biba Salata

Ilir Kerni

Prvak baleta HNK-a u Zagrebu, Ilir Kerni,

ve trinaest godina ivi u glavnome gradu

Hrvatske, u kojemu se osjea kao kod kue.

Kako je iz Tirane doao u Zagreb te postao

prvak zagrebakoga baleta, ispriao nam je

uoi poetka nove kazaline sezone.

godine usavrava se u parikoj operi te uStrasbourgu. Od 1991. do 1993. je bio an-gairan u Ballet du Rhin. Suraivao je smnogim koreografima kao to su: Clode

Bromorch, Ivo Cramer, Oscar Araizz, Ber-trand DAt, Vasco Wellenkamplan Baleta HNK Zagreb postaje 1994. uperiodu u kojem ostvaruje sljedee ulo-


19/45

23

bio zaposlen u strasbourkoj operi do kraja1993. Poetkom 1994. sluajno sam doaou Zagreb na turneju s jednom folklornomgrupom, gdje sam sreo Milka paremble-ka za kojega sam uo dok sam boravio u

Francuskoj. Nakon toga me gostovanja onpozvao u Zagreb.

Mislio sam da e to biti avantura koja etrajati est mjeseci; nisam namjeravao osta-ti. Produilo se na godinu dana, a onda je1995. bilo bombardiranje Zagreba; tadasam mogao poginuti. U centar dvorane ukojoj smo radili, na mjesto gdje sam stajao,pala je bomba i napravila rupu veu od 30cm. Ne sjeam se tono to se dogodilo,znam samo da vie nitko nije bio na svomemjestu. Bilo je puno ozlijeenih.

Tada smo radili projekt: Dunav balet, ukojemu su sudjelovale sve baletne kue izte regije. Nakon bombardiranja je mnogonjih otilo, a ja sam smatrao da ne mogupobjei i sve ostaviti.Taj dogaaj je ustvari bila prekretnica umom ivotu. Zbliio me s ansamblom iodluio sam ostati u Zagrebu. to je vrije-me vie prolazilo, sve sam se vie uklapaou ovu sredinu, i sada vie nemam dvojbi.Ovdje se osjeam odlino.

ge: Albrecht (Giselle), Princ (Oraar), Princ(Labue jezero), Princ (Trnoruica), Franz(Coppelia), Romeo (Romeo i Julija), Mladi(Chopiniana).Zatim, Apolon (Apoloni Muzaget), James(La Silphide), Mefisto (Johannes Faust

passion), Momak (Carmina Burana), Mir-ko (avo u selu), Putnik (Pjesme ljubavi ismrti) te istaknute uloge u baletima Febri-lle, Tranquillissimo, etiri godinja doba,Coppelia na Montmartreu i dr.. Gostovao

je u splitskom i rijekom HNK-u te u Slo-veniji, BIH, Albaniji, Italiji, Grkoj, Turskoj,ekoj, Maarskoj, Francuskoj, Njemakoj,

Finskoj, vedskoj, Nizozemskoj, VelikojBritaniji, Belgiji, panjolskoj, Portugalu,Meksiku, Kini, Makaou, Hong Kongu, Ja-panu.

Osim nagrade Oskar Harmo za najboljumuku baletnu ulogu u Oraaru koju jedobio 1999., primio je 2000. godine i na-gradu za ulogu Princa u Trnoruici.

Predsjednik Republike Albanije u prosincu2005. dekretom mu je dodijelio zlatni or-den.

Dobitnik ste godinje nagrade HNK-aza najbolje ostvarenje ove godine. to vamznai ta nagrada?Ta mi nagrada mnogo znai, ne zato toradim ovaj posao da bi mi se neto vra-tilo, nego vjerujem da je to plod mojega30-godinjega ozbiljnog rada na sceni.Ona je dar za koju nisam ni slutio da udobiti, pogotovo zato to je rijetkost da suplesai tako dugo na sceni. Za ulogu Me-fista u baletu Johannes Faust Passion kojusam radio s Milkom paremblekom dobiosam Nagradu hrvatskoga glumita 2002. isada dobivam Oskara Harmoa za ulogu

Putnika u baletu Pjesme ljubavi i smrti.Poruke, simbolika i filozofija koje prateovu prekrasnu ulogu, bile su duboko umome biu. Trebao sam samo kopati i bezpuno prie razumjeti sve to je koreograftraio od mene. Mefisto i Putnik su pot-puno razliite dimenzije. Zbog toga samuistinu sretan.Recite nam neto o sebi.

Roen sam u Tirani (Albanija) gdje samzavrio baletnu akademiju. Dobio samangaman u nacionalnome kazalitu iodmah sam postao prvak baleta. Odigraosam mnogo uloga. Dobio sam titulu za-slunog umjetnika Republike Albanije. Biosam pedagog na baletnoj akademiji i akose mogu pohvaliti prvak baleta u Ari-zoni u Americi je moj uenik A. Zejnati, atakoer i jedan vrlo poznati u Italiji: Kledi

Kadiu. 1990. dodijeljena mi je UNESCO-vastipendija za pedagogiju i ples u pari-koj i strasbourkoj operi. Nakon toga sam

Poetkom 1994. sluajno sam do-ao u Zagreb na turneju s jednomfolklornom grupom, gdje sam sreoMilka parembleka za kojega samuo dok sam boravio u Francuskoj.Nakon toga me gostovanja on po-zvao u Zagreb

Mogao bih rei da sam prvi koji jepostavio most izmeu Hrvatske iAlbanije u baletu. Sa zagrebakimsam partnericama nekoliko putabio u Albaniji.


20/45

24

Kako je tekao va umjetniki put od Ti-rane do Zagreba?

Mogao bih rei da sam prvi koji je po-stavio most izmeu Hrvatske i Albanije ubaletu. Sa zagrebakim partnericama biosam u Albaniji nekoliko puta. 1996., kada

se tamo odravao izbor za Miss Europe,plesao sam s Almirom Osmanovi. Prijegodinu i pol plesao sam s Edinom Plianiu Tirani. Poslije nas bili su i Oliver Drago-

jevi, Severina i dr..Veini djeaka san je biti nogometa.Kada je zapoela vaa ljubav prema ba-letu?

Kad sam bio mal, igrao sam nogomet, ito vrlo dobro. Kada jednom uete u svijetplesa, teko ete izai iz njega. Jako mi jeudno da Hrvatska - zemlja velikih spor-taa, u baletnim kolama ima vrlo malomukih polaznika. Mislim da je modaza to kriv mentalitet. Balet je umjetnostkoju moe odraditi sportsko tijelo. Htiobih da se promjeni drutveni pojam o na-oj umjetnosti. Da nam se prizna kolikomukotrpno radimo. Nama, kao i recimopijanistima, koreografima, violinistima,kiparima itd.. Trebala bi se ta zanimanjaistinski cijeniti jer e se, primjerice, estrad-njaci uvijek znati snai.Kako se osjeate dok pleete?

Poeo sam plesati i zaljubio se u taj svi-jet. Teko mi je opisati kako se osjeamdok pleem, najbolje bih odgovorio nakonplesa, dok sam jo pun emocija i u drugojdimenziji. Moja najbolja koncentracija pri-

je nastupa je misliti o ljudima koje volim,o roditeljima koji svaki dan, sve vie i viestare te o svim dragim ljudima. Ovaj posao

je vrlo senzibilan, teko objanjiv rijeima.Na sceni ostaju samo oni koji su uporni ikoje marljivo rade, i naravno, imaju i malobojega dara.to bi bilo da je va put bio drugaiji?

Vjerujem da ovjek koji je dovoljno uporani marljiv, moe ostvariti sve to eli. Mojotac je bio jedan od najboljih stomatologau Tirani. Da mi je bilo sueno, bio bih do-bar stomatolog.Zagreb i vi. to vam znai ovaj grad? tovolite, a to vam smeta?

Bio sam svugdje po svijetu, ali Zagreb imaneto posebno. Metropola je, nije velik, aopet nije ni malen. Za ivjeti je ba pomjeri ovjeka. Mislim da se nigdje ne bihmogao tako dobro snai kao to se snala-

zim u Zagrebu. Namjeravam ovdje ostatiivjeti i raditi, a kasnije tko zna. Ovdje i-

vim sa suprugom koja radi i dobro namje, imamo krug dobrih prijatelja i za sadaostajemo. U Zagrebu mi se posebno sviato to jo nije velika guva i to je, na nekinain, sauvao svoj mir.

Mislim da je Zagreb vrlo uredan grad, alinedostaje mu metro jer bi odteretio pro-met. Svia mi se to je grad pun zelenila,to je uma pet minuta od centra, to jesve ureeno i prirodno.Trebalo bi urediti fasade u donjem dijelugrada, a Gornji grad je potpuno neiskori-ten i predivan.Slobodno vrijeme volim provoditi u okoliciZagreba, volim ii na mjesta gdje je dobradomaa hrana (u selima), kao i na more.

Kultura u Zagrebu mi se svia. No, mislimda bi trebalo jo malo vie poraditi na tomeda se osjeti miris prave metropole.Koliko dugo jo mislite plesati?

Na poetku sam rekao da radim svoj posaos puno ljubavi i ne oekujem da mi se ita

vrati. Prepustit u prirodi kako bude: dokide, ide. Na ovaj ili onaj nain, vano je da

ja ne znam stati. Idem uvijek naprijed.

ivim vrlo zdravo, jednako se tako hranim,jedino to puim. To mi je mana koje seteko rjeavam. Ali obeao sam supruzi ne-koliko puta da u prestati i zaista hou.Svim mladim ljudima koji se bave ili bise eljeli baviti baletom, mogu rei da otome valja dugo i dobro razmisliti ba-let je ozbiljna profesija, a grad Zagreb bitrebao izgraditi Baletnu akademiju s punodvorana, kako bi potaknuo mlade. Trebase izboriti za to.Kakvi su vam planovi...Osim to sam prvak baleta HNK, poeosam raditi i kao balet-majstor, zahvaljujuiravnateljici i nacionalnoj prvakinji Ireni Pa-sari, koja mi je omoguila da radim posaokoji volim. Za nekoliko mjeseci planiram iprojekt u Tirani. Ovu jesen u Zagrebu pri-premamo premijeru baleta Pepeljuga.

Bio sam svugdje po svijetu, ali Za-greb ima neto posebno. Metropolaje, nije velik, a opet nije ni malen.

Za ivjeti je ba po mjeri ovjeka.Mislim da se nigdje ne bih mogaotako dobro snai kao to se snala-zim u Zagrebu.

razgovor sa strancem


21/45

31

mala kola antikvarijata

Kao arobnim tapiemvraena ljepota

To to japanski turisti fotografiraju nije neuobiajena novina, ali me svojim sjajem zabljesnuo motiv njihovoga

interesa. Fotografirali su novo obnovljeno proelje zgrade u Radievoj ulici na broju 24, to do nedavno nitko,

osim nekolicine znalaca - zaljubljenika u povijest umjetnosti ili svakako arhitekturu, na tu se zgradu ne bi ni osvrnuo.

Tekst: Jura Gaparac

Foto: Ines Novkovi

DONATOR I NJEGOVA DONACIJA


22/45

32

vrijedni gradski oci, na elu s naim grado-naelnikom, (kojemu ni oni koji zaistaba vole traiti, pamtiti i zbrajati pogre-ke ipak ne mogu odrei da nije vrijedando krajnjih granica za prosperitet grada),

uurbano rade na obnovi komunalneinfrastrukture i prometnica, a i sve vieoronulih fasada nakon restauracije opetblista u svojoj prvobitnoj ljepoti. Moramse jo vratiti na one pogreke u zagra-di, vjerojatno ih pronalaze oni koji imajudosta slobodnog vremena ili ne rade pre-

vie pa tako ne mogu sluajno u neemui pogrijeiti. Da ba sada ne ispadne da seupucavam gradskim ocima na elu s gra-

donaelnikom, malo kritike (ako je zdra-va) nikome ne kodi, a elnici tako mogui opipati puls elja svojih sugraana teponekad i popraviti ili poboljati neki odplanova kako bi taj grad svima nama bioljepi. Ako se neka od pogreaka i realizi-ra, a sada je li i mogue uvijek i svakomeugoditi (Einstein je davno utvrdio kako jesve relativno), mislim da nisu tako velike umjeri s boljitkom na kojemu elnici grada,naravno s naim proraunskim novcem,marno rade. Vraam se Zagrebe tebi, tebipod zidine stare i tako sam se uvi odprijatelja, a koji su ljeti ostali u Zagrebu,da se i fasade, dosad veoma zanemare-nog, a vrijednog Gornjega grada, uur-bano i u velikoj mjeri obnavljaju, zaputiopreko jo uvijek raskopanih prometnica,

arima ljeta blii se kraj. Dolo jevrijeme kada se , kao i veina vas,nakon morskoga ili ladanjskogaplandovanja, vraam se u nau (preko lje-ta gotovo opustjelu) metropolu.

Nadasve je lijepo otputovati i promijeni-ti okruje, ali meni povratak u, da takonazovem, svakodnevnicu naega gradagotovo uvijek probudi i uvstva u stiluDome, slatki dome. im sam blie tompovratku, mislim da mi sve vie prolazestihovi Vraam se Zagrebe tebi, tebi naobale Save.

Kako je lijepo opet u etnji poznatim uli-cama ili trgovima sresti prijatelje, pozna-

nike. Popiti omiljenu kavicu u nekome odkafia u kvartu. Lijepo je vidjeti osunaneljude napunjene dobrom energijom nakonodmora, ali jednako tako i promjene nasamome licu grada koji, kada ljetom opu-sti, zauzimaju ekipe radnika naih komu-nalnih poduzea kako bi najdraem gradudale jo ljepi izgled. Nai, vie ili manje

mala kola antikvarijata

ali iji su radovi na obnovi pri kraju premaGornjem gradu, ne bih li se i sam uvjeriou opseg tih radova. Krenuvi ulicom Pavla

Radia primijetio sam oveu grupu japan-skih turista kako neumorno kljocaju svo-

jim ( ve dobro poznatim) fotografskimaparatima. Svakako me razveselilo to senaem gradu, nakon svih nemilih doga-aja Domovinskoga rata, opet vraaju sve

vee grupe stranih, a tako i domaih tu-rista. To to japanski turist fotografirajunije neuobiajena novina, ali me svojimnovim sjajem zaista zabljesnuo motivnjihovoga interesa. Fotografirali su novoobnovljeno proelje zgrade u Radievojulici na broju 24. Donedavno nitko, osimnekolicine znalaca - zaljubljenika u povi-

jest umjetnosti ili svakako arhitekturu, natu se zgradu ne bi osvrnuo. Svojom oro-nulou i sama kao da se je (metafori-ki), htjela sakriti od tokova ivota: poputnekadanjih ljepotica koje su svjesne dasu nepovratno izgubile ari. U ovome slu-aju, sva negdanja ljepota kao potezomarobnog tapia (bolje reeno marom itrudom naih zaista vrsnih restauratora),opet se je povratila u svojoj prvobitnojljepoti. Rekao sam da sam se zaputio uobilazak Gornjeg grada, ali sam i tu vena pola puta bio zaustavljen i ponosanto turisti iz Zemlje izlazeeg sunca, a dasamo spomenem meu ostalim zemljeprekrasnih vrtova i hramova, dooe vi-djeti lijepu nau i ljepote koje ona u sebikrije. Zaustavljen njihovim divljenjem no-


23/45

33

voobnovljenim proeljem, najradije bihim ispriao priu o toj, zaista sada opetmogu rei maloj - velikoj palai, iako jeto ona za mene (koji sam upuen u nje-zinu povijest) i u njezinu najoronulnijemstanju uvijek bila. Kako sam se zaista u

svom oduevljenju suzdravao da ne bu-dem prenametljiv (a znajui kako oni ma-kar i u segmentima trebaju vidjeti to vieod lijepe nae), a ne bi li tako (nadam seoduevljeni njome) doveli i svoje prijateljeu to veem broju. Odluio sam da priumoram ipak nekom ispriati, a to je boljenego je objaviti u nekome od medija. Aidealan za to je Zagreb moj grad. Modai ova pria, a to joj je priznajem zaista inaum pokrene obnovu tko zna jo kojegaod naih brojnih, a naalost zaputenihspomenika kulture, te tako na godinudoekamo te iste turiste, vjerojatno s nji-hovim prijateljima u jo ljepem izdanjunaega grada, kao i cijele nae.

Pria o Radievoj 24

Ulica u kojoj se nalazi kua izvorno seoznaavala kao ulica ispod Kamenitih

vrata.1742. godine kao ulica Pod vrati, da bi1822. godine na Szemanovoj karti bilaoznaena nazivom Duga ulica (sve dokraja 1928. godine), kada joj je nakon ne-milih dogaanja u beogradskoj skuptinipromijenjeno ime u ulicu Pavla Radia.Oduvijek je bila trgovaka, a prvi vlasnicitrgovina bili su u najveem broju Srbi iGrci. U 18.stoljeu, na mjestu dananjemstajala je drvena kua. Dananju kuu iz-gradio je bogati trgovac, podrijetlom Grk,

Naum Demetar 1808. godine, to je do-kumentirano na zaglavnom kamenu ula-znoga portala. ND1808, te RF1887, to

je naknadno uklesano, a govori o godinikada je kua dobila svoj konani izgled, akoji je gotovo u cijelosti sauvan do da-nas. Roditelji Nauma Demetra, Teodor iAfratija, bili su vlasnici susjedne kue nabroju 22. njihov sin, a Naumov brat, bio

je poznati domoljub ilirski prvak, pjesnikDimitrije Demetar. Meu ostalim, da spo-menem i autora spjeva Teuta te jedanod utemeljitelja zagrebakog kazalinogaivota. Obitelj Demetar orodila se s po-znatim hrvatskim domoljubnim obitelji-ma, kao to su Mauranii, Ruii, Malini,

to ovoj kui dodaje jo jednu povijesnuvrijednost kao stjecitu prvaka rodoljub-nog zanosa.Sauvana ostavtina ovih znamenitih obi-telji dijelom se uva u zbirci Povijesnogamuzeja Hrvatske kao u privatnoj zbirci

u vili obitelj Rui na Peinama u Rije-ci. Nakon obitelji Demetar redaju se novivlasnici, a jedan od znamenitijih (te kojije kui dao dananji izgled renovacijomiz 1887. godine, to sam ve spomenuoda je zabiljeeno na zaglavnom kamenuportala), bio je Emanuel Korwin koji je od1884. godine zapovjednik 36. pjeake

zagrebake pukovnije, te koji je u skladusa svojim poloajem u drutvu prvi katkue prema Radievoj ulici veoma repre-zentativno adaptirao. Na proelju prvogakata nalazi se balkon s ogradom od kova-noga eljeza na kojoj je ponovno obnov-ljen Korwinov grb kojega je dugogodinjazanemarenost bila unitila. Taj balkon je

jedini proelni balkon u Radievoj ulici,

to ovoj kui zaista daje reprezentativanizgled palae. Iz Korwinova vremena osim

velebnoga proelja u unutranjosti prvo-ga kata, sauvana je veoma kvalitetna hi-storicistika oprema prostora: ostakljenjedvorinih stijena jetkanim staklom s vege-tabilnom motivom, brueni terazzo vene-ziano pod u holu tukature. Ispod slojevakrea naziru se i ablonizirani ukrasi stro-pova (iz tog ili iz vremena izgradnje kuetrebalo bi jo otkriti), intarzirani, veomakvalitetan parket u salonima kao i vanjskai unutarnja stolarija, a sve to kao sauvanreprezentativan, vrijedan interijer s kra-

ja 19. stoljea. Sve to se nadovezalo nave ranije vrijednosti graevine iz 1808.godine koja je nastala u stilu neoklasiciz-ma napoleonskoga vremena. Iz toga raz-doblja, osim samoga kostura graevine,meu najvrednije sauvane detalje ubra-

jaju se kameni portal, fragment oslikan nadvorinom proelju te kovani priklopi napodrumskim vratima kao i ograde na dvo-rinim galerijama. Sada bih jo mogao na-brajati kvalitetu velike ulazne vee, starakamena proelja u unutranjem dvoritu,nekadanjem cvjetnjaku ili moda zani-mljivu povezanost sa Tkalievom ulicom.

Kroz dvorino krilo kue moglo se iziina Tkalievu od kuda se prua pogledprema zagrebakoj katedrali. Pored svegatoga, kua mi je i posebno draga jer u njojivi, s velikom sreom zaista mogu rei,moj prijatelj kao i veliki ivotni uitelj dr.

Josip Kovai. Ponukan obnovom krovai proelja, ponadao sam se da se upravoostvaruje i njegov veliki san kojemu je na-dasve nesebino posvetio gotovo sav svojivot, tj. postava njegove donacije graduZagrebu, Galerija hrvatskih slikarica roe-nih u 19. stoljeu koju je donirao naemgradu jo 1987. godine, dakle prije tono20 godina.

Nastavak u slijedeem broju.


24/45

34

kako Zagreb vole pjesnici i pisci

R

ijetko koga je ostavio ravnodunim.Tko je samo jednom zavirio u staregornjogradske uliice, naao se na

Markovom trgu, doivio atmosferu Kame-nitih vrata, zadivljen stajao pred povijesnimpalaama, katedralom, proetao Strossmaye-rovim etalitem s prelijepim pogledom nagrad - taj (a veina tako govori) nikada nezaboravlja ljepotu i bliskost koja ga prepla-vi. Rijetko koga je ostavio ravnodunim. Tkoje samo jednom proetao ulicama Donjegagrada, zastao na Trgu bana Jelaia, predkazalitem (Trgom marala Tita), tko je do-ivio sklad Lenucijeve potkove (Zrinjevca,Strossmayerova, Tomislavovog, Marulieva iMauranievoga trga) - taj ne moe zabo-raviti stare platane, njihove parkove, cvjetnelivade i bogatstvo zelenila u srcu grada.

Zagrebake

razglednice u pjesmi

Tekst: Snjeka Antunovi

Na koji nain su pisci i pjesnici ti glasnogovornici naih srdaca, zaljubljenici u vjenu ljepotu svijeta doivljavali i

doivljavaju kutak, svaku kavanu, stara zdanja, mirise parkova, atmosferu grada i njegove stanovnike - pokuat emo

vam pribliiti u ovim prilozima: iz broja u broj naega Zagreba

Kau, Zagreb se jednostavno zavukao podkou, uvukao u duu i putnika namjerni-ka, i onima koji godinama ive u njemu ilisu od roenja upijali taj sklad i ljepotu.A kako su tek pisci i pjesnici ti glasnogo-vornici naih srdaca, zaljubljenici u vjenuljepotu svijeta, doivljavali i doivljavajukutak, svaku kavanu, stara zdanja, miriseparkova, atmosferu grada i njegove stanov-nike - pokuat emo vam pribliiti u ovimprilozima - iz broja u broj naega Zagreba.Pjesnici i pisci posebni su seizmografi, videi ono to promakne uurbanom prolazniku,osjete i ono to mi obini smrtnici zabrinu-ti za nau svakodnevnicu, esto ne uoimo.Mislim i na one starozagrepane koji su tekstvarali grad i na dananji mravinjak naihsugraana. A bilo je tu, kako bi se reklo,

Miroslav Slavko Maer pjesnik, na je

suvremenik. Napisao je i mnoge eseje te

radio-drame.

(1995)

GRADLei grad nad zelenim krovovima zemlje.Na oguljenom travnjaku visoke gore.Bijeli se elo njegovih kuai ume jedra njegovih parkova.Rasporeen straama drvea i rukama ulica,stoji stari i mladi grad.Onaj tihi , pod starim krovovima historij-skog lica.Gri. Patina vijeka kamena.I onaj novi , u dolinama tramvajskih ina,u peterokatnicama s neonskim oima,u srebru reklama i oleanderima izloga.Lei grad u lukama Glavnog i Zapadnogkolodvora.

Otvara sebe alejama Zrinjevca.Spomenici i vodoskoci.uto tjeme umjetnikog paviljona.Simbolika kralja Tomislava.Lei grad u jezerima Maksimira,u tiinama sna mramornog Mirogoja,u valovima strojeva lepova tvornica.Do obale Save i do trava Dubraveteku ile njegova vesela krvotoka.Pjeni se na suncu njegovo staro ime.U utim farovima prometa .Na zastavamaputokaza.Grad ima sijedo srce prijestolnice Hrvatai dobru duu Junih Slavena u svojimgrudima.Raste u novim praskozorjima stepenicamaskela.I u umi u liu domovine.

svega i svaega - od netrpeljivosti Gria iKaptola do svaa gdje e biti postavljenprvi javni zagrebaki wc, kavanskih pre-pucavanja, satirikih i anegdotalnih prika-za pria o prljavtini, bijedi i neimatini,do najtananijih prelijeva due naih maj-stora pisane rijei od Katedralisa, Kreimi-ra Kovaia, enoe, Matoa, Domjania,Badalia do Krlee, Cesaria, Tina Ujevia,Majera, Ivanievia, Tadijanovia, Maera,Bore Pavlovia, Slavieka i mnogih, mnogihdrugih.No, ovaj emo se put zadrati samo na ne-koliko milih razglednica u slavu ljepotezagrebake.Slavko Batui, pjesnik, novinar, esejist, pi-sac, vjeiti putnik i vrstan putopisac, oze-lenio je i:


25/45

35

Slavko Batui, pjesnik, novinar, esejist,

pisac, vjeiti putnik i vrstan putopisac,

ozelenio je i

(1925)

ZELENI PRILAZ U APRILU

Danas je Prilaz golema vazau kojoj su procvali zeleni buketi.Pliva u suncu draga perspektiva,polet je silan nad kestenjem mladimnad kojim sunce udara himnu Aprila.I svi se bicikli radosno okreu:lome se zlatne zrake na bicama srebrnim,na sjajnim pucetima plavih redarai na paleti reklama oglasnih stupova.Muice- make-hrutevi- golubovi sivipiju sunce, uzduh, nebo, radosti smiju se ludom proljetnom danu.Sino je dobri horvacki de paovabeciz crnih zimskih kestenovih deblato ozbiljno stoje u strogom dvjestarednombrojuizmamio slatko ljepljivo mlado liei kameni se Prilaz nabio ko golema vaza:baloni zeleni, barjaci zeleni, mala umazelena.Stra e vojna muzika da proe kroz drvorednasvirat e se pozdravne pjesme vaem zele-nom liu.I bijela Brahma, dobri otac moj, spustit esuncei bit e nedjeljno popodne slavno.Ja te sveano pozdravljm, Prilaze stari moj!Ja vas sveano pozdravljam, braokestenovi moji!Ljubim vam debla ranjena, grlim kronjevisoke,pun sam velikog ushita, pobjede i slave,i hvalim vam za sanje, sreu i svaki dobirdan.

Slavni, mili. stari kestenovi moji!

Vjekoslav Majer, najzagrebakiji pjesnik,

feljtonist.

(1964)

ZRINJEVAKI PARK

Oaza grada, odmor, osvjeenje;platane stare zamiljeno ume,spokojstvo ue u tebe i u me;o, vrijeme, kad se svaka staza penje.Svud vodoskoci ubrzano diuod srebra tajne, zanosne pagode ;nad tornjiima tornjii se niui glatke kupole od bijele vode.Na travi spava ljeto, duge sjeneproduuju se sve do nakraj svijeta,a tko e znati (kada ure lijeneu nedogled narastu) gdje je meta.Uzbiba vjetri grmove i praak,gle, jedva vidljiv , uzlijee nad stazei ode zrakom kao rue daak,to sjetno miri iz grobnice vaze.Oaza grada, odmor, osvjeenje;platane ume, um se umom vraa;o, vrijeme, kad se svaka staza penjei kad sve se i prata i shvaa.

Miroslava Krleu zaista ne treba

predstavljati.

(1917)

PANMODRO JESENJE POPODNE. GORA IVINOGRADI PJEVAJUTIHU PJESMU SNIVANJA:Sve je modri psalam jesenje tiineSjaju na suncu kupole arkada.U vrbinju sivom, srebrna voda sveanovijuga,i plee u ognju,grimizu i sviliko plamena jesenja duga.Mili su , topli obrisi grada ,pijani boja , sunca i juga.Sve je modri psalam jesenje tiine


26/45

40

Uprivatnim spisima Johanna Heinri-cha Francka stoji reenica: 1827.prvi pokuaj tvornike proizvod-nje cikorije. Tada se 35-godinji trgovaciz Vaihingena, gradia bavarske pokrajine

Ludwigsburg, upravo vratio iz Francuske,odakle je donio zapise o obiaju francu-skih seljaka da pre korijen cikorije i od

godina postojanja iuspjenoga poslovanja

njega prave mirisan i krepak topli napitak.Bilo je to razdoblje jedinstvene povijesneutrke cikorije, jemenoga slada i kave.

Pobijedila je kava, ali poetkom 19. sto-ljea Johann Heinrich Franck sa svojom jeidejom da cikoriju pretvori u kavu za ma-loga ovjeka, krenuo od prvih poslovnihkoraka prema svjetskom uspjehu.

Ulaganja su bila znatna: trebalo je osigu-rati uzgoj i berbu, zatim suenje, pakira-nje i prodaju. Od trgovca je Franck postaouzgajivaem i propagatorom plemenitecikorije (Edelzichorie) koja je poetkom19. stoljea u Njemakoj bila gotovo ne-poznata. Ne bi li se ohrabrio u svom pot-hvatu, Franck je posudio lavove s grad-

Svih tih godina, unato promjenjivoj politikoj karti svijeta, Franck je sauvao ime i na hrvatskome tritu uspio

obraniti poziciju lidera prehrambenih proizvoda, kave, ajeva, snacka i drugih prehrambenih proizvoda

Poduzee Franck d.d. u ovoj godini biljei jubilej

115


27/45

41

skoga grba i njima obiljeio vree i kutijepreraene cikorije. im je put poslovnoguspjeha bio prokren, lavove je zamijenioznakovitiji mlinac za kavu.

Uspjeh je bio trenutaan. inilo se dasu kupci samo ekali na proizvod poput

Franckove cikorije. Doruak s kavom uzkruh i maslac vie je privlaio njemakusrednju klasu od dotadanje jutarnje kae.

Franckov proizvod kupci nisu nazivali ka-vovinom od cikorije, nego jednostavnoFranck-Kaffeeom. Kada su konkurentipokuali oponaati Francka, trite je verazlikovalo pravoga Francka od ostalihslinih proizvoda.

Johann Heinrich Franck imao je iz dvabraka etrnaestero djece. U ezdesetoj segodini povukao u mirovinu i jo petnaestgodina pratio kako njegovu ideju razvijajusinovi kojima je govorio:Ja sam roen u Vaihingenu, ali za vas je

Vaihingen premalen.

Preseljenje u ZagrebNove generacije temeljile su razvoj naotvaranju novih pogona to dalje odizvorita; kako carinska ogranienja ne bibila prepreka izvoznim prodorima. Bio jeto zaetak poslovnoga procesa koji danas

nazivamo ekonomskom globalizacijom.Prve Franckove meunarodne postaje bilesu Linz, Basel i Milano, a tada se poelorazmiljati o malome srednjoeuropskomgradu koji se brzo razvijao poput Agrama. Nakon po-mnoga prouavanja tehni-ke kulture ovoga podruja,1892. godine u Zagrebu jeutemeljeno poduzee Fran-ck, kao dio njemakogamultinacionalca Heinrich

Franck Sohne. Bio je tovaan korak u prodoru natrite jugoistine Europe,ali osnivai tada nisu nislutili da e se jednogadana i sama matica pre-seliti u glavni grad Hr-

vatske.

--,

Privatizacijom je, godine 1992., poduzee postalo 100-postotno vlasnitvozaposlenih i bilo je registrirano kao dioniko drutvo. Danas je njegovatehnologija proizvodnje cjelokupnog asortimana meu najmodernijimana svijetu.

Trailo se mjesto na gradskoj periferiji;gdje zemljite nije skupo, a prometno jedobro povezano, pa je izabrana lokacijana rnomercu, u neposrednoj blizini Za-padnoga eljeznikog kolodvora. Danas jeta lokacija u sreditu Zagreba, a u njoj su(osim proizvodnje) smjetene i Ekonomi-ka, Komercijala i Uprava tvrtke.Zagrebaka tvornica Franck zapoela je sproizvodnjom 21. lipnja 1893.. Uz nju jena moslavakim poljima zapoela sadnjaplemenite cikorije i podignuta je otkupnastanica i suionica u Bjelovaru. Tri godinenakon Zagreba, Franck je preao Atlantiki zapoeo proizvodnju i u SAD-u, a istiprincipi odredili su i ameriku lokaciju.

Heinrich Franck govorio je kakoon i njegova tvrtka slue tritu.Istodobno se razvijala i usmjerenostprema zadovoljnom radniku: soci-jalna politika u velikim tvrtkamabila je jo posve nepoznata, dok

je Franck imao blagajne uzajamnepomoi.


28/45

42

Strogim trinim i potroakim istra-ivanjima te selekcijom posebnogastrunog vijea BRAND FRANCK,kao krovni brand svih proizvoda izborio jetitulu SUPERBRAND-a, robne marke kojana tritu ostvaruje vie od ostalih u svimkategorijama kvalitete!

Pod okriljem Superbranda Franck, nalazise nekoliko apsolutnih lidera na tritu:

Jubilarna kava Exclusive, kraljica svihkonzumnih kava, koja je zahvaljujui vr-hunskoj kvaliteti, bogatstvu arome i oku-sa ostvarila izvrsnu prihvaenost od stranepotroaa i postala sinonim za konzumnukavu.

Franckove espresso kave: Classic, Bonus iSuperiore - u Hrvatskoj se dnevno popije

vie od milijun alica Franckove espressokave! Tako se omiljeni espresso napitcimogu naruiti u gotovo svim hotelskimlancima u Hrvatskoj poput Westina uZagrebu, Milleniuma u Opatiji, Excelsio-ra u Dubrovniku te hotela u istonomedijelu Hrvatske. Franckova espresso kavai instant napitci nalaze se u svim restora-nima; primjerice u Okrugljaku i Asu te uklubovima za mlade (poput lounge barakola i cafe bara Maraschino) te pozna-tih zagrebakih kafia poput Charlieja ili

Bulldoga.Extra espresso coffe system na tritu jeprisutan ve petu godinu, a obiljeava

Heinrich Franck govorio je kako on i nje-gova tvrtka slue tritu. Istodobno serazvijala i usmjerenost prema zadovolj-nom radniku: socijalna politika u velikimtvrtkama bila je jo posve nepoznata, dok

je Franck ve imao blagajne uzajamne

pomoi.

Vizije za epohePoslovne vizije Francka nikada nisu obu-hvaale sezonu ili dvije, ve epohe. Tra-dicija ne postoji zato da otea nove isko-rake, nego da ih olaka - stav je koji se udananjem Francku iskristalizirao u jasanposlovni princip. Zato su se bez suvinogodlaganja donosile odluke koje su do da-nas posve izmijenile proizvodni asortiman

Francka.U vie od 115 godina, unato promjenji-voj politikoj karti svijeta, Franck je sau-vao ime i uspio obraniti poziciju lidera nahrvatskom tritu prehrambenih proizvo-da, kave, ajeva, snacka i drugih prehram-benih proizvoda. Privatizacijom je, godine1992., poduzee postalo 100-postotno

vlasnitvo zaposlenih i registrirano je kaodioniko drutvo. Danas je njegova teh-nologija proizvodnje cjelokupnog asorti-mana meu najmodernijima na svijetu.

Franck d.d. tei stalnome napretku, slije-di i namee svjetske i europske trendove;tako da je, kao vodea prehrambena in-dustrija uz registraciju sustava upravljanjasigurnou hrane, u skladu s normama

HACCP, Franck d.d. prvi u Hrvatskoj uveostandard ISO 22000.

Franckove Jubilarne Espresso kave kao i snack ipi ipsjedni su od prvih dobitnika znaka Hrvatske kvalitete!

ga mnotvo zadovoljnih korisnika iji sebroj iz dana u dan poveava. Extra espre-sso coffee system omoguuje ljubiteljimaespressa uivanje u vrhunskoj kvaliteti

Franckove espresso kave i cappuccina naposlu ili u komforu vlastita doma.

Franckovi biljni, voni i dijetetski ajevisu takoer lideri u ukupnoj kategoriji a-

jeva na tritu Republike Hrvatske. Znalciaja su sve izbirljiviji, njihovi zahtjevi netrpe kompromise i zato biraju kvalitetu:

Franckove ajeve!Kako bi zadovoljili potrebe kupaca, Fran-ck je tritu ponudio tri nova aja: Bru-snicu, Trenju i Bazgu!

Franckovi instant napitci iz dana u danire broj svojih poklonika: cappuccino cla-ssic, okolada, vanilija i irish cream te in-stant kave classical i gold. Franck je, kakobi upotpunio asortiman proizvoda tritu,ponudio izuzetno kvalitetan brand HOT

MIX: vruu tamnu i bijelu okoladu teizuzetno aromatian i gust kakao.

Franckova grupa snack proizvoda: Krokikroket, Kikiriki, Tip top, omiljene grickali-ce velikih i malih konzumenata!Titulu Superbranda ponio je i brandIPI IPS vodei proizvod u kategorijisnacka!

Brand Franck sublimat je svega to sustvarale mnoge generacije - potovanja,kulture i povjerenja.


29/45

44

Na moru ste se kretali, plivali, vo-zili bicikl, hodali puni ste energijei zato treba nastaviti s kretanjem, aidealno bi bilo poeti sa sportom ilirekreacijom

planule boje bolje upile. Imate li vremena

i mogunosti, savjetujemo vam da posje-

tite kozmetiki salon i prepustite se stru-

nim rukama i tretmanima, kako bi vam

koa opet postala meka i sjajna. Za svoj

se ten pobrinite pojaanom hidratantnom

njegom jer je hidratizacija koe vana

elite li zadrati preplanuli izgled. Poseb-

nu panju treba posvetiti koi ruku (koje

su sklone pjegama i mrljama) i stopalima

koja su bila posebno ugroena kretanjem

po pijesku i kamenju.

Kosa

I kosi je (jednako kao i vlasitu) potreb-

na posebna njega. Najprije treba odrezati

zagreb moj grad br.6

Documents