zagreb moj grad br.12

7/29/2019 Zagreb moj grad br.12

1/48

Besplatni primjerak

ISSN1

846-4378

Broj 12 Godina II Travanj 2008.


2/48

3

Besplatni primjerak

ISSN1

846-4378

Broj 12 Godina II Travanj 2008.

Impresum

Izdava: BIBRA izdavatvo d.o.o.rg Kralja omislava 21, Zagrebel./fax: 01/4880 555e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:

Biserka Rajkovi Salata

Pomonica glavne urednice: Tamara KernGrafika urednica: Nera Orli

Redaktura i korektura: Ana Gruden

Lektorica: Julijana Jurkovi

Novinari:

Milka BaboviBranimir poljari

Suradnici:

Snjeka Antunovi, dr. sc. Darija VraneiBender, Edit Glavurti, Jura Gaparac,

Dunja Majnari Radoevi, Ines Saboti,Zlatko Puntijar

Fotografi:

Ines Novkovi

Marketing: Biba Salata, 091/4880 555

Pravni zastupnik:

Tuak Mileti i partneriOdvjetniko drutvo

Tisak:

Proslavili smo godinjicu!''Praf za praf bilo je tak ik i hercig i tak gemitlih'' kakobi rekli nai stari, da se jo danima oduevljeno prialopo gradu o sveanosti prve obljetnice izlaenja naegaasopisa ''Zagreb moj grad''. Proslavili smo godinjicu(kak se ika) u Muzeju grada Zagreba na Gornjem gradu.Aula Muzeja bila je prepuna naih uglednika i suradnika.Zlatko Vitez svojim recitalom A. G. Matoa: Gnijezdosokola i Pohvala Zagrebu, uveo nas je u program, agospon Fulir: Relja Bai nije ''nikaj fuliral'', nego je italodlomke iz Loizekova (Vjekoslav Majer) ''Dnevnika malogPerice''. Jo su itana pisma, estitke gospodina Bandia,gradonaelnika grada Zagreba i gospodina Jadranka Cr-nia, predsjednika Hrvatskog crvenog kria. O Zagrebusu nam popevali Zdenkica (Zdenka Vukovi), Keber (Bo-idar Mati) uz rio Justin i Vanju Lisaka.U drugoj prostoriji ekao je stol pun starih zagrebakih je-la, bilo je tu truklih vsih ''fela'', knedlica od jabuka, jabukau lafroku, a i pereclina. Nije trebalo paziti da se gosponi

''prelileju gemitof, pricerov i pive'', dok se za dame sprav-lal himbersaft.Uglavnom, kaem: ugodna, domaa (gemitlih) atmosfera.Na prozorima vedri jaglaci, lica nasmijeena, a u srekimanaa voljena metropola i njezin asopis ''Zagreb moj grad''.A kak nam je bilo pogledajte na sljedee dvije strane.

Foto: Ines Novkovi

Biba

4 Dogaanja Prva godinjca "Zagreb moj grad"

8 Povijest grada 130 godina udruenja hrvatskih

arhitekata

11 Zagrebake ulice Ullica Vjekoslava Klaia

12 Sanatorij u Zagrebu

18 Zagrepani koje

ne smijemo zaboraviti Otac hrvatskog sporta:

Franjo Buar

24 Mala kola antikvarijata Villa Feller: umjetnost na djelu

28 Kultura 60 godina ZKM-a

34 Intervju Zlatko Vitez:

Moj odabir je kazalite

40 Crtice: Zagrebanka i moda

50 Roditelji i djeca Astma kod djece

52 Psiholoki aspektiastme djeje dobi

54 Intervju

Prof. dr. sc. Mirna itum:Melanom je na listi najeih

malignih bolesti

58 Zdrava hrana Omega-3 i omega-6

masne kiseline

62 Kuhinja:Brokula

Sadraj

elite li na kunu adresu primati besplatan* primjerak asopisa "Zagreb, moj grad",molimo javite se u nau redakciju telefonom, e-mailom ili potom.* asopis je besplatan, a plaa se samo potarina.


3/48

4

Milka Babovi i MoranaPalikovi Gruden

ZlatkoVitez

VanjaLisak

Zdenka Vukovi, Vanja Lisaki Trio Justin

Zdenka Vukovi i Boidar Mati

Foto: Ines Novkovi, Darko Tonaj i Franjo Mari

Relja i KokaBai

Dubravko i Vlasta Vidovi, ZdenkaMesi, Dubravka i Daniel Doen

REDAKCIJA:Milka Babovi,Jura Gaparac,Biba Salata,Ana Grudeni NeraOrli

A kak nam


4/48

5

TENISAI:AnaJakopovi,SilvaRakoevi,VlatkoPrai, DesaVranjican,ZdenkaMesi, Borisepin iRuer Ani

Niki Fleisig, CicaNjer i Mumica

MazuroviJadranka Grani, Mirna Reiser, Biba, Relja i HelgaJadranka Grani, Mirna Reiser, Biba, Relja i Helga

DraganBali i Ivan

Bali -Cobra

DraganBali i Ivan

Bali -Cobra

Prof.Boena

Sarevi idr. Nada

Kraljevi

Prof.Boena

Sarevi idr. Nada

Kraljevi

Biba Nuinovi, Damir Paveli sa suprugom i ga. Raidkadi

Mina Petra,Lada Szabo Kajfe,Renata Gubi i

Iva Mia Erak

Mina Petra,Lada Szabo Kajfe,Renata Gubi i

Iva Mia Erak

Ivana Lui,Biba Salata,Marioimundai MirjanaDrobina

Helga Vlahovi,Relja, Biba i Ela

Svilan

Karla BrunoliZlatkoPuntijar

je bilo...


5/48

Povijest grada

6

Upovodu 130. obljetnice SkuptinaUdruenja hrvatskih arhitekata dodi-jelila je petnaest javnih priznanja is-taknutim arhitektima i institucijama (tijelima)za vrijedan doprinos javnoj afirmaciji radaarhitekta te doprinos radu Udruenja: Bran-

ku Silainu dipl. ing. arh. za vrijedan dopri-nos radu Udruenja i javnoj afirmaciji radaarhitekta; Ministarstvu zatite okolia, pro-stornoga ureenja i graditeljstva za ProgramPOS-a, uvoenje reda u graditeljstvo i zavrijedan doprinos javnoj afirmaciji rada arhi-tekta; Gradu Zagrebu za zalaganje na provedbijavnih arhitektonskih natjeaja i vrijedan do-prinos javnoj afirmaciji rada arhitekta; prof.dr. sc. Darovanu ueku dipl. ing. arh. za vri-jedan doprinos radu Udruenja i javnoj afir-maciji rada arhitekta; Razredu arhitekata Hr-vatske komore arhitekata i inenjera u gra-diteljstvu za vrijedan doprinos radu Udru-

Udruenje hrvatskih

arhitekata obiljeava 130

godina postojanja. Klub

arhitekata i inenjeraosnovan je 2. oujka 1878.

godine u Ilici 6 u Zagrebu

te je rije o jednom od

najstarijih cehovskih

udruenja u Hrvatskoj.

Udruenja hrvatskih arhitekataenja i javnoj afirmaciji rada arhitekta; Miro-slavu Pavliniu dipl. ing. arh. za vrijedandoprinos radu Udruenja i javnoj afirmacijirada arhitekta; Ivanu imeku dipl.ing.arh.za osnivanje Europana Hrvatska i za vrijedandoprinos javnoj afirmaciji rada arhitekta; mr.

sc. Slavku Dakiu dipl. ing. arh. kao prvompredsjedniku Europana Hrvatska i za vrijedandoprinos javnoj afirmaciji rada arhitekta; Di-dieru Reboisu arhitektu za Europan Hrvatskai vrijedan doprinos javnoj afirmaciji rada arhi-tekta; Zlatku Haneku dipl. ing. arh. za vrijedandoprinos radu Udruenja i javnoj afirmacijirada arhitekta; prof. Kreimiru Ivaniu dipl.ing. arh. za vrijedan doprinos javnoj afirmacijirada arhitekta; Mladenu kreblinu dipl. ing.arh. za vrijedan doprinos javnoj afirmacijirada arhitekta; mr. sc. Alenki Koia iin-ain dipl. ing. arh. za posebno zalaganje naprogramu POS-a i vrijedan doprinos javnoj

Konstituirajua

Skuptina Kluba odrana

je u Ilici 6, u hotelu''K UGARSKOJ KRUNI''

(danas je tamo Nama)

na kojoj su donijeli svoj

Pravilnik rada.

Taj dan se slavi kao dan

osnutka UHA-e.

130

godina


6/48

7

>>

Kronoloki pregled2. 3. 1878. osnovan je Klub ininirah i arhitektah u Zagrebu, upisano je 35 lanova

iz Zagreba i 48 iz podruja ue Hrvatske i Slavonije.1902. Drutvo je brojilo 205 lanova

1910. osnovano je Drutvo ininirah i arhitektah Kraljevine Dalmacije sasjeditem u Splitu.

1911. u Zagrebu je osnovana Arhitektonska sekcija Drutva ininira iarhitekata Hrvatske i Slavonije.

4. 7. 1919. osnovano je Udruenje inenjera i arhitekata Kraljevine SHS sa sjeditemu Beogradu i Sekcijama u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu iSplitu.

1919. organizacija mijenja ime u Udruenje Jugoslavenskih inenjera iarhitekata.

1939. na XX. Skuptini u Novom Sadu Udruenje mijenja naziv u Savezinenjerskih Drutava Kraljevine Jugoslavije, a Sekcija u Drutva(Drutvo inenjera Zagreb).

7. 5. 1946. u Zagrebu osnovan Savez drutava inenjera i tehniara FNRJ. U tovrijeme Drutvo ininjera i tehniara Hrvatske ima 1547. lanova.Sekcija arhitekata djeluje u okviru DIT-a.

1950. na V. Plenumu SDITJ-a u Ljubljani osnivanje posebnih drutavainenjera i tehniara pojedinih struka po republikama.

1950. iz Drutva inenjera i tehniara Hrvatske izdvaja se Sekcija arhitekata.15. 9.1850. osniva se Drutvo arhitekata Hrvatske (DAH).

1952. osnovan Savez arhitekata Jugoslavije.1956. osniva se Drutvo arhitekata Zagreba.1960. republika drutva arhitekata postaju Savezi arhitekata ujedinjeni u

Savez arhitekata Jugoslavije (SAJ).1960. u Zagrebu osnovan Savez arhitekata Hrvatske (SAH), a unutar njega

su djelovala Drutva arhitekata Zagreba (DAZ), Rijeke, Splita, Zadra,Dubrovnika, Istre, Osijeka, Karlovca i Drutvo varadinsko-meimurskeregije.

2. 10. 1991. SAH je istupio iz Saveza arhitekata Jugoslavije.15. 5.1993. SAH mijenja ime u Udruenje Hrvatskih arhitekata (UHA)

afirmaciji rada arhitekta; Andriji Rusanu dipl.ing. arh. za Dane Orisa i vrijedan doprinosjavnoj afirmaciji rada arhitekta; i prof. dr. sc.Hildegard Auf Frani dipl. ing. arh. za vrijedandoprinos radu Udruenja i javnoj afirmacijirada arhitekta.

Priznanja su uruena na sveanosti obiljea-vanja obljetnice u UHA-i 01. oujka 2008. a-koer, najavljene su i nominacije za najboljaarhitektonska ostvarenja u protekloj godini usljedeim kategorijama: najuspjenije arhitek-tonsko ostvarenje u protekloj godini (ViktorKovai), zatim ostvarenje na podruju stam-bene arhitekture (Drago Gali) te oblikovanje iunutranje ureenje (Bernardo Bernardi).

Obiljeavanje kua znaajnihhrvatskih arhitekataPrvoga oujka odrala se i Sveana skuptinaUdruenja arhitekata gdje su se okupile broj-

jedno polje donira tisuu kuna.Na istoj sveanosti UHA je podsjetila na jojedan znaajan i okrugli datum u hrvatskojmodernoj umjetnosti. Izlobom naslovnicaasopisa Arhitektura 50-ih godina, koje suoblikovali umjetnici grupe EXA51, UHA elepodsjetiti da je upravo u njenim prostorima,prije 55 godina postavljena je prva izlobalanova grupe EXA51 'Kristl-Picelj-Raica-Srnec', 18. veljae 4. oujka 1953.godine.Godinjica UHA-e ujedno je i godinjicaDrutva arhitekata Zagreba. Udruenje danasbroji deset gradskih i regionalnih drutava ar-hitekata koja okupljaju 2400 hrvatskih arhi-tekata.asopis "ovjek i prostor" izlazi neprekidnove 55 godina, a prola godina bila je u znaku60 godina od neprekinutog izdavanja asopisa''Arhitektura'' koji je 1947. UHA pokrenula naelu s prvim urednikom arhitektom Ne-venom egviem.

ne ugledne linosti iz javnog, kulturnog i po-litikog ivota te arhitekti i umjetnici.om je prigodom UHA najavila i akcijuvezanu uz djelo arhitekta Ivana Vitia u kojoje se javnim postavljanjem prigodnih spomenploa na deset kua u Zagrebu, Zadru, ibe-

niku i Splitu obiljeiti uspomena na ovog au-tora, a koja e se iduih godina nastaviti obi-ljeavanjem kua ostalih znaajnih hrvatskiharhitekata. Najavljen je i nastavak vrijednogaprojekta posveena arhitektu Ivanu Vitiu.Naime, UHA je kao nakladnik monografije''Ivan Viti'' pokrenula u suradnji s gradomKomiom akciju obnove jedne od najznaaj-nijih, a arhitektu Vitiu najdrae kue ''Domakulture u Komii'' na Visu, bivega Doma JNAiz 1961. godine. Cilj akcije je prikupiti sredstvaza temeljitu obnovu kue i njezin povratak uizvorno stanje. Sredstva se prikupljaju prekoweb portala www.uha.hr gdje se klikom na

PovijestOd svog osnutka 1878. godine do danas stru-no udruenje inenjera i arhitekata razvijalose i odvajalo po strukama, a cijeli bi taj slijedmogli podijeliti u pet osnovnih razdoblja:a) prvih 25. godina djelovanja (1878. 1902.)

b) od poetka stoljea do svretka I. svjetskograta (1902. 1918.)c) meuratno razdoblje (1918. 1941.)d) posljeratno razdoblje (1945. 1990.)e) najnovije razdoblje (1990. danas)

Dana 2. 3. 1878. osnovan je Klub ininirah iarhitektah u Zagrebu. Bilo je upisano 35 la-nova iz Zagreba i 48 s podruja ue Hrvatskei Slavonije. Konstituirajua Skuptina Klubaodrana je u Ilici 6, u hotelu ''K UGARSKOJKRUNI'' (danas je tamo Nama) na kojoj su do-nijeli svoj Pravilnik rada. aj dan se slavi kaodan osnutka UHAe.


7/48

8

>> Arhitekti su tada bili jedna od najveih gru-pacija i djelovali su u zajednici s ostalim stru-njacima tehnikih znanosti. Unutar stalekogudruenja Kluba arhitekti su nastojali izboritisamostalnost projektantskog rada naglaa-vajui primat svojih umjetnikih ciljeva. Odsvog osnivanja inenjerska se organizacija in-tenzivno i dosljedno bavi svim aktivnostima irjeavanjima struno-tehnikih problema tedrutveno-tehnikim preokupacijama. Njenohumanistiko nastojanje izraeno je geslom"spojiti pojedine tehnike sile za unapreenjestrukovnoga rada i drutvenog ivota".Drutvo je kao strukovna organizacija imalabitnog udjela u ostvarivanju istinskih kreativ-nih djela, nosei duh novog vremena tehni-kog i drutvenog napretka. Zagreb se u posljed-nja dva desetljea 19. stoljea, nakon potre-sa 1880., skladno razvija u veliki europski grad,i smiljenom urbanistikom idejom ostvarujepoteze parkova i trgova, izgrauje se po regu-latornoj osnovi koja nam je ostavila vrijednucjelinu i oformila grad koji poznajemo.16. 6. 1884. Klub je prerastao u Drutvo ini-nira i arhitekta gdje arhitekti jo uvijek djelujuu krugu ostalih strunjaka tehnike znanosti.Suradnja s Jugoslavenskom akademijom zna-nosti i umjetnosti kao nosiocom znanstvenograda zapoinje godine 1887.Razvojem se drutvo proiruje, pa je 1894. ipromijenjen naziv u Drutvo ininira i arhi-tekata u Hrvatskoj i Slavoniji. 1898. Drutvopoinje aktivno raditi na osnutku visoke teh-nike kole u Zagrebu. U ljetu 1914. Balkan-skom je naredbom prekinuto djelovanje Hr-vatskog drutva ininira i arhitekata, a tek e

Zemaljska vlada dozvoliti nastavak rada Dru-tva krajem 1917. godine.

U Zagrebu, djeluje i Udruenje graditelja Kra-ljevine SHS. U zagrebakoj sekciji Udruenja1928. godine djeluje 460 lanova (u novoos-novanoj dravi pristupilo se reorganizacijirada pa je osnovano Udruenje inenjera i ar-hitekata Kraljevine SHS - 03. 07. 1919. - sasjeditem u Beogradu te sekcijama u Beo-gradu, Zagrebu, Ljubljani i Splitu). U okviruinenjera tehniara osniva se 1936. sekcijaZagreb koja sljedee godine poinje izdavatisvoj list "Glasnik udruenja drutva tehniara".Skuptina udruenja sekcija koja je odrana uSplitu 1938. istie u svom radu, uz reagiranjei rezoluciju, drutveno-politike probleme,potie staleka pitanja, bori se protiv uvoenjaope obveze rada, za mogui i ravnopravnirad tehniarki te razmatra zakon o ovlateniminenjerima. rai se novi Statut udruenja.Upuuju se otri prosvjedi zbog otputanja izdravne slube radi glasovanja na dravnimizborima. Zagrebaka sekcija odluno je uk-ljuena u provoenja zakljuaka skuptine.

Zagrebaka sekcija je istupala protiv "reak-cionalne" uprave Udruenja.

Promjena nazivaNa XX. skuptini u Novom Sadu 1939. Udru-enje mijenja naziv u Savez inenjerskih dru-tava Kraljevine Jugoslavije, a sekcije u drutva(Drutvo inenjera Zagreb). Drutvo inenjeraZagreb pokree asopis "Inenjer" koji jedavao podrku "lijevim" tenjama u vrijemeneposredno prije rata. Ipak krajem iste godinelist prestaje s radom. e godine je odrana izadnja skuptina Drutva inenjera Zagreba unovom drutvenom domu u Pierottijevoj 4.

Situacija u Savezu i zagrebakom Drutvu od-govarala je vremenu napetosti pred dolazeim

ratom. akva e klima ubrzo dovesti i do ras-pada cijele organizacije. ijekom rata (1941. 1945. ) djeluje u Zagrebu Hrvatsko inenjerskodrutvo Neposredno nakon zavretka rata uZagrebu se odmah poelo raditi na osnivanjuMeusekcijskog inicijativnog odbora inenjerai tehniara pri Zemaljskom tajnitvu za NRHrvatsku. Pripremala se nova organizacija teh-nikih strunjaka sa zadatkom obnove i iz-gradnje nove Jugoslavije. Osnivaka skupti-na sazvana je 24. 3. 1946. u Zagrebu. Ve jeobnovljen rad svih sekcija, meu njima i Sek-cije arhitekata.Prihvaen je novi pravilnik, izabran je noviupravni i izvrni odbor Drutva inenjera i

tehniara NRH. 3. 07. 5. 1946. u Zagrebuse odrava Prvi kongres inenjera i tehniaraJugoslavije na kojem je osnovan Savez drutavainenjera i tehniara FNRJ.Sekcija arhitekata bavi se pitanjima Pravilnikaza raspis natjeaja, planiranja izdavanja teh-nike literature te pripreme za izdavanje mje-senika. U to vrijeme drutva inenjera i teh-niara Hrvatske ima 1547 lanova. Iz Drutvainenjera i tehniara Hrvatske izdvaja se sekcijaarhitekata koja 15. 10. 1950. osniva Drutvoarhitekata Hrvatske (DAH). DAH od tadapoinje svoj samostalan i vrlo plodan rad svedo 1990. Republika drutva arhitekata u no-

voj strukturi 1960. postaju savezi arhitekataujedinjeni u Savez arhitekata Jugoslavije (SAJ),

Stambeno poslovni kompleks Zagrad,Ivana Pavla II 2, Rijeka (gore)

Zgrada u Zadru 2 (desno)

Foto:RobertLe

Zagreb se u posljednja

dva desetljea 19.

stoljea, nakon potresa

1880., skladno razvija

u veliki europski grad, ismiljenom urbanistikom

idejom ostvaruje poteze

parkova i trgova koje

danas poznajemo


8/48

9

pa je u Zagrebu osnovan Savez arhitekata Hr-vatske (SAH), a zbog brojnog lanstva u veimgradovima i regijama osnivaju se unutar save-za i drutva arhitekata. U Hrvatskoj su djelo-vala drutva arhitekata Zagreba (DAZ), Rijeke,Splita, Zadra, Dubrovnika, Istre, Osijeka, Kar-lovca i Drutvo varadinsko meimurske re-gije. 2. 10. 1991. SAH je istupio iz Saveza arhi-tekata Jugoslavije, a 15. 5. 1993. SAH mijenjaime u Udruenje hrvatskih arhitekata (UHA).U okviru Udruenja hrvatskih arhitekata djelu-ju drutva: Drutvo arhitekata Zagreba (DAZ),Drutvo arhitekata Splita (DAS), Drutvo arhi-

tekata Osijeka (DAO), Drutvo arhitekata Va-radina (DAV), Drutvo arhitekata, graevinarai geodeta Karlovca (DAGG), Drutvo arhi-tekata Istre (DAI), Drutvo arhitekata Dub-rovnika (DAD), Drutvo arhitekata Rijeke(DAR), Drutvo arhitekata ibenika (DA),Udruenje arhitekata Meimurja (UAM).

UHA danasSa svojih 2200 lanova Udruenje je lan me-unarodnih organizacija Te InternationalUnion of Architects (UIA) and Te Union ofMediterranean Architects (UMAR). Glavniciljevi Udruenja hrvatskih arhitekata su pro-

mocija arhitektonske izvrsnosti i kvalitetedjelovanja u prostoru, razvijanje i afirmacijahrvatske arhitekture i urbanizma, kulture pro-stora, regionalnog planiranja i zatite okoliate poticanje suvremene arhitekture i njenogvrednovanja. Njene redovite programske dje-latnosti su organizacija strunih predavanja,izlobi, konferencija, kongresa, znanstvenihskupova, radionica i javnih tribina.Ve niz godina UHA je zajedno s DAZ-omglavno struno tijelo koje prua strune uslugejavnom sektoru pri organizaciji urbanistiko-arhitektonskih natjeaja, sukladno meuna-rodnoj regulativi i standardima, stoga je na

tom podruju stekla iznimne reference krozdugogodinji niz brojnih raspisa.Unutar profesionalno razvijenoga odjela Na-kladnitva, Udruenje objavljuje dva strukovnaasopisa mjesenik OVJEK I PROSOR(od 1954.) i godinjak ARHIEKURA (od1947.) Oba asopisa ine nezaobilazni dio u

oblikovanju hrvatskoga kulturnog identitetate su kao takva duboko ukorijenjena u hr-vatskoj kulturi. Osim urednitva i glavneurednice Patricie Ki, asopis ovjek i prostorini mrea stalnih suradnika, arhitektonskihi likovnih kritiara, novinara, povjesniaraumjetnosti, ali i nova generacija mladih arhi-tekata kojima je IP otvoren za prve naporearhitektonske i likovne kritike. Pored togauvijek se nastoji suraivati i s inozemnim su-radnicima (Aleksandra Wagner, Herzog + deMeuron, Mansilla +unon i drugi).U cilju promicanja drutvene uloge arhitek-tonskog stvaralatva i vrednovanja arhitekton-

skih dostignua u vremenskom slijedu njihovanastajanja kroz godinju dodjelu nagradaUdruenje hrvatskih arhitekata dodjeljuje na-grade i strukovna priznanja "VIKOR KO-VAI" za ivotno djelo i za najuspjenije os-tvarenje, nagradu "DRAGO GALI" za pod-ruje stambene arhitekture, nagradu "BER-NARDO BERNARDI" za podruje oblikovanjai unutranjeg ureenja i nagradu "NEVENEGVI" za publicistiki, kritiki i teorijskirad na podruju arhitekture.Posebno priznanje za hrvatsku arhitekturui Udruenje hrvatskih arhitekata predstavljapravo pristupa i ukljuivanje hrvatskih arhite-

kata u Mies van der Rohe Europsku nagraduza suvremenu arhitekturu "European UnionPrize for Contemporary Architecture" ve od2007. godine. Mies van der Rohe Award je naj-prestinija svjetska nagrada kada je o arhi-tekturi rije, koju dvogodinje dodjeljuju Eu-ropska unija i Fondacija Mies van der Rohe

iz Barcelone za posebno kvalitetnu arhitek-tonsku produkciju.U suradnji s Razredom arhitekata HKAIG,UHA trienalno organizira Kongres arhitekatakoji se po drugi put odrao 2007. godine uOpatiji (prvi se organizirao 2004. godine uZadru) i na kojem je sudjelovalo preko 750arhitekata, a gostovali su predavai iz Hrvat-ske i svijeta koji su razgovarali na temu OD-GOVORNOSI.Danas je UHA aktivna u meunarodnim kul-turnim projektima od kojih moemo spome-nuti samo neke. Rezultat istraivakog pro-jekta Project Zagreb: ransition as condition -

Strategy - Practice, je knjiga u izdana u suradnjiUHA-e i Harvard University Graduate Schoolof Design. U okviru MARA PROJEKA,Udruenje izdaje i knjigu ''Novi svjetionici hr-vatskog Jadrana'' u suradnji s Berlage Institutete nastupa na II. Rotterdamskom biennalu ar-hitekture, svibanj/lipanj 2005.Udruenje se redovito predstavlja na svim zna-ajnijim svjetskim manifestacijama iz podru-ja arhitekture kao na 22. svjetskom kongresuarhitekture UIA, u Istanbulu 2005., dok e serecentna hrvatska arhitektonska scena pred-staviti izlobom u lipnju 2008. na 23. svjetskomkongresu arhitekture UIA u orinu, Italia.

41. zagrebaki salonodran u organizacijiHrvatskog drutvaarhitekata, krajem2006.


9/48

Zagrebaki spomenici

10

Fra Grga Marti bio je

nerijetko duhovit, a i

poslovino snalaljiv

ovjek, stoga ne

zauuje da je pod kraj

osmanlijske vladavine

bio najutjecajnija

linost meu hrvatskim

franjevcima te omiljen

meu hrvatskim pukom

Kao otar protivniksjedinjenju sa Srbijom iCrnom Gorom fra Grga

Marti je u prvim danimaokupacije bio jedanod najpovjerljivijih

austro-ugarskih ljudi

Napisao:Branimir poljariFoto:Ines Novkovi

Spomenikra Grge Martia

U

Martievoj ulici na maloj zelenoj po-vrini, perivoju s brezama, otkriven je1994. spomenik jednom od najistak-

nutijih hrvatskih preporoditelja u Bosni: fraGrgi Martiu. Autor spomenika je kipar Mla-den Mikulin, koji je roen prije 50 godina uVelikoj Gorici, tonije 31. prosinca 1958., a1986. je diplomirao na Akademiji likovne um-jetnosti u Zagrebu. Bio je u klasi profesoraBranka Ruia od kojega je mnogo nauio uizrazu jednostavnosti i monumentalnosti, ar-hainosti izraza to se vidi i pri realizaciji spo-menika fra Grge Martia, kojega je predstaviou sjedeem poloaju. Prilikom postavljanja spo-

menika u Martievoj ulici bilo je dosta prije-pora kako se spomenik nee uklopiti u ambi-jent maloga parka i okolnih zgrada, do onihkoji su tvrdili da ovaj monumentalni spome-nik zapravo predstavlja svu veliinu fra GrgeMartia te ga je zasluio svojim radom upromicanju hrvatskih interesa u Bosni. Mla-den Mikulin kipar je koji se slui limom, aliradi i u tradicionalnim materijalima. ako jeovaj spomenik od bronce, kao to su i mno-gi drugi portreti osoba iz hrvatske povijes-ti. Martieva je ulica dobila svoje ime 1909.godine po ovjeku koji se kao student teolo-gije poeo baviti knjievnou objavljujuipreporoditeljsku poeziju u ''Danici'', ''Kolu''i drugdje. Fra Grga Marti roen je 1822. uRastovai kraj Posuja i poeo je uiti za sve-enika u Kreevu, zatim u Poegi, Zagrebu iStolnom Biogradu kako bi postao upnik uSarajevu. Kada je 1856. postao agent franje-vake provincije za vezu s osmanlijskim i kon-

zularnim vlastima, ulazi u politike vode kojee mu omoguiti da nakon okupacije Bosne iHercegovine od strane Austro-Ugarske sve-srdno podupire novu vlast oekujui kako ese Bosna i Hercegovina ujediniti s Hrvatskom.Bio je otar protivnik sjedinjenju sa Srbijom iCrnom Gorom pa je u prvim danima okupa-cije postao jedan od najpovjerljivijih austro-ugarskih ljudi. Razoaran to Bosna i Herce-govina nije prikljuena Hrvatskoj, fra GrgaMarti 1878. povlai se u samostan u Kreevou kojem i umire 1905. godine. Njegove epskepjesme objavljene su 1893. u zbirci ''Osvetnici''u kojoj se odraava njegov politiki stav: po-

evi od hvalospjeva ustanku protiv Osman-lija do aenja Austro-Ugarske u koju se ra-zoarao jer nije dolo do sjedinjenja njegoveue domovine s Hrvatskom. Njegova autobio-grafska ''Zapamenja'' osakaena su cenzurom,a govorilo se da je fra Grga Marti bio nerijetkoduhovit, a i poslovino snalaljiv ovjek. Stogane udi da je pod kraj osmanlijske vladavinebio najutjecajnija linost meu hrvatskim fra-njevcima, omiljen meu hrvatskim pukomnapose u Kreevu u kojemu je naao i svojvjeni mir. Njegov spomenik danas se nalazi uulici koja je po njemu dobila ime: Martieva.


10/48

Napisao:Branimir poljariFoto: Arhiv MGZ

11

Izgradnjom Donjega grada, ulice su poele

dobivati imena koji put vezana i uz dje-latnost koja se u njima obavljala. Tako je,primjerice, dananja Dalmatinska ulica bilaKlesarska. Preradovieva se zvala Svilarska,Berislavieva je bila Tesarska, dananja Ma-sarykova se (po svojemu marofu) zvala seMarofska, a po tvornici duhana dananja jeKlaieva imala ime Tvornika.Poslije smrti poznatoga hrvatskog povjes-niara Vjekoslava Klaia ulica je dobila imepo ovjeku ija je Povijest Hrvata (tiskana uak osam izdanja) i danas najpopularnija inajitanija hrvatska povijest.Vjekoslav Klai roen je nedaleko od Sla-

vonskoga Broda, u Garinu, 1849.. Po oevojelji krenuo je na kolovanje u sjemenite.Vjekoslav je, meutim, odustao od svee-nikoga poziva pa 1867. poinje raditi kaonamjesni uitelj u Varadinu. Uspijeva do-biti vladinu stipendiju za studij povijesti izemljopisa u Beu. Nakon toga u Zagrebupostaje suplent na gimnaziji. Kako je u Za-grebu osnovano Sveuilite 1874., Klai etirigodine kasnije dolazi na Filozofski fakultetu svojstvu suplenta hrvatske povijesti, zatimpostaje privatni docent za geografiju ju-noslavenskih naroda te nakon toga profesor

ope povijesti (1893. 1922.).Svoj znanstveni rad usredotouje na pro-uavanje hrvatske povijesti, a rezultat jenjegovo kapitalno djelo Povijest Hrvata upet svezaka, koje je nastalo izmeu 1899. i1920. Meutim, prije toga, kada je doao naFilozofski fakultet 1878. izdao je Prirodnizemljopis Hrvatske, a zatim je uslijedilo djelou tri knjige: Zemljopis zemalja u kojima obi-tavaju Hrvati. Napisao je vie od 420 jedinicarasprava, studija i lanaka vezanih uz povijesti zemljopis.Zanimljivo je da je bio i potpredsjednik Glaz-benoga zavoda u Zagrebu, ali je jednako ta-

ko i kao poznati znanstvenik obavljao du-nost rektora Hrvatskoga sveuilita te je bioredovit lan Akademije znanosti i umjet-nosti.U ulici koja je od 1929. nazvana njegovimimenom sagraena je 1895. zgrada gimnazije,poznata Peta muka, a kako se na tom pod-ruju nalazila i ciglana, i ulica je neko vrijemeimala ime Ciglana. Na ciglanu danas podsjeatek buffet Stara Ciglana, dok je na mjestuciglane srednjokolsko sportsko igralite.Tvornica duhana preselila se 1882. iz zgradedananjega Rektorata u Klaievu i ulica je bilaneko vrijeme samo numerirana kao ulica 1.

Poslije smrti poznatoga hrvatskog povjesniara Vjekoslava Klaia

ulica je dobila ime po ovjeku ija je Povijest Hrvata, tiskana u ak

osam izdanja, i danas najpopularnija i najitanija hrvatska povijest

Kao jo jednu zanimljivost spomenimo ito kako je do 1926. ulicom vozio tramvaj(konjski) pa se trag toga moe vidjeti postaroj zidanoj tramvajskoj postaji na uglukod Muzeja za umjetnost i obrt u kojemu se

nalazi trgovaki kiosk.Ulica je 1929. imenovana po Vjekoslavu Kla-iu, godinu nakon njegove smrti. Naime,Vjekoslav Klai je (ija je Povijest Hrvata,djelo koje kronoloki see do 1608. godine)umro 1. srpnja 1928., a Zagreb mu je zahvalioimenom ulice koja ima zaista zanimljivupovijest.I jo jedna zanimljivost: u nekadanju zgraduTvornice duhana, koja je spomenik kulture,uskoro e biti smjeten Hrvatski povijesnimuzej koji se dosada nalazi u skuenomprostoru Rauchove palae u Matoevoj ulicina Gornjemu gradu.

Zagrebake ulice

U ulici koja je od 1929.

nazvana njegovim

imenom, sagraena je1895. zgrada gimnazije,

poznata Peta muka, a

kako se na tom podruju

nalazila i ciglana, i ulica

je neko vrijeme imala ime

Ciglana

Ulica Vjekoslava Klaia


11/48

Povijest grada

12

Ve je mnogo godina da u Zagrebu ilijenici i opinstvo osjea prijeku po-trebu sanatorija, zavoda koji e imati

sve prednosti bolnice, a nee imati njezinihneugodnosti, gdje e nalaziti sve ono tonapredna higijena i terapija ima najboljega, alisve to ne golo i jednostavno, ve zaodjenutosvim moguim poljepanjem i udobnostimodernoga komfora. Svi oni bolesnici kojisu stavljali vee zahtjeve, svi oni sluaji kojisu trebali posebnih ureaja i naprava moralisu poi u strani svijet u Be, Gradac, rst,Budimpetu, morali su se odrei onog voljkog

uvstva, da su kod kue, svog obinog milogokolia, svojih poznatih lijenika, faktora, kojiu lijeenju sigurno nisu sasvim nuzgredni. Vieputa se je htjelo u tom pogledu neto uiniti,

Gradnja najstarijeg objekta -

bolnike zgrade, jednoga od

najljepih secesijskih objekata

u Hrvatskoj, zapoela je 15.

lipnja 1908., a 1. rujna 1909.

sanatorij je predan svojoj svrsi.

Za gradnju je nabavljeno

1044 etvornih hvata zemljita.

Gradnju je izveo arhitekt

Vjekoslav Heinzel, a

ukupna cijena gradnje i

opreme iznosila je 700.000

austrijskih kruna.

ali pokuaji su se dosada svaki put izjalovili.Poetkom god. 1908. pozvali su Adolf Ehrlich,inenjer i graevni poduzetnik u Zagrebu,dr. Eugen Rado, lijenik, zubar u Zagreb i dr.Roko Jokovi kr. Kotarski i kupalitni lijeniku Crikvenici kano utemeljitelji na subskripcijudionica dionikoga drutva Sanatorij u Zagre-bu. Ovim su se pozivom odazvali svi glavnilijenici u Zagrebu, neki novani zavodi iprivatnici tako da se je drutvo moglo osnovati.Ravnateljem drutva bude izabran dr. Jokovite on i inenjer I. Fischer poslani na naunoputovanje. Izaslanici su pregledali sanatorijei neke bolnike zavode u Gradcu, Beu iPragu: kada su se vratili izradili su osnovui nacrte sanatorija, koji su dani na kritikuprimarnim lijenicima zagrebakih bolnica.Uz sudjelovanje ovih strunjaka izraeni sukonani planovi sanatorija sa 16 kreveta, kojisu se kasnije proirili tako da je nainjeno 24soba i da je ureen odjel za fizikalnu terapiju.

Sanatorij lei izvan gradske buke na prostoru,koji nije gusto izgraen, a ipak je blizu centra.Stoji sam za sebe kao veliki paviljon, izoliranod susjednih kua sprijeda izgleda kao sjajna

Tekst:Sanatorij u Zagrebu,dr. M. pl. akovi,primarni lijenik u Zagrebu(Lijeniki vjesnik 1910.)

Foto: MGZ

Jelisavina ulica 18


12/48

13

gospodska kua za udobno stanovanje, savje svijetao i bijel, zraan i ist, prijatan i li-jep. A opet iznutra opet sav zgodan i spre-tan, prua bolesniku sve ugodnosti, a lije-niku sva pomagala, to ih trai modernamedicina. U svemu vidi se ona otmjena jed-

nostavnost, ona zgoda, ona spretna tednja,koja bolesniku prua jamstvo, da nee trebativelikih materijalnih rtava, da moe uivatiblagodati toga zavoda, da to nije zavod samoza najbogatije, ve da se i srednji stale mo-e posluiti njime. I ini se da su se sve teprednosti vrlo brzo upoznale jer su ne samolijeniki uspjesi sjajni ve i materijalni re-zultat uslijed brojnoga posjeta tako povoljan,da je opstanak sanatorija u sadanjoj formisasvim osiguran. A kada se i u daljnjim kru-govima upozna njegovo blagotvorno djelo-vanje, njegova udobnost i spretnost te obiljelijenikih faktora bit e on opet jedna nova

privlaiva toka za na Zagreb.

Ureenje SanatorijaSanatorij je ureen poput elegantnoga penzio-na i lei maltene u sredini grada, na tramvajskojpruzi, a u ulici koja se istie svojom mirnoom.Zgrada je podignuta u obliku paviljona te je sasvih strana opkoljena baom. Sve bolesnikesobe okrenute su prema jugu, zrane su iobilno rasvijetljene te sve imaju doksat. Usvakom je katu po jedan trijem opredijeljenza boravite bolesnih i njihovih posjetitelja.Ukusni i elegantni ureaj svih prostorija pruanajveu udobnost bolesnicima i moe se lako

oistiti i raskuiti. Prozori su veliki, imajupovrinu od 3 m. Prozraivanje je omoguenojo posebnom udesbom na prozorima i ustijeni ako da ne moe biti propuha te se moeregulirati posebno za zimsko, a posebno zaljetno doba. Sve prostorije griju se centralnopomou tople vode po danjem sistemu, a cijelizavod rasvijetljen je elektrino. Lift spaja svekatove i moe da prenese bolesnika sa cijelomposteljom. Sobe su ureeno lijepo i elegantno,tako da ine prijatan i ugodan utisak.RI OPERACIJSKE DVORANE sa svim naj-modernijim ureajem i nuzgrednim prostori-jama slue u svako doba dana i noi. U svakom

je katu posebna kupaonica za bolesnike, aliimade i kaca, koje se mogu dovesti bolesnikuu sobu. U zgradi je parna praonica i velikistroj za dezinfekciju. U jednom dijelu zgradesmjeten je potpuni ureaj za lijeenje sasvim novim fizikalnim sredstvima, a to su:

HIDROERAPIJA, UGLJINE KUPELJI,FANGO, RADIOAKIVNE KUPELJI, KU-PELJI VRUIM ZRAKOM, KUPELJI ELEK-RINIM SVJELOM I PAROM, SUNANEKUPELJI, MASAA RUKAMA; ELEKRO-MASAAGOMBANJE SLOBODNO I NASPRAVAMA ZA AKIVNU I PASIVNUGIMNASIKU, RNGENIZOVANJE... Svaova sredstva slue i ambulantnim bolesnicima.

Ambulantno se izvode i manje operacije i za-hvati po ordinirajuim lijenicima. Iza sana-torijske zgrade ima ukusno ureen vrt zabolesnike.

Lijenici, zavodsko osoblje, njegai primitak bolesnika

Svaki bolesnik moe po volji odabrati or-dinirajuega lijenika. Kuni lijenici nadziruizvravanje odredaba ordinirajuih lijenika,dotino izvruju iste sami, a u sluajevimaneodgodive nude pruaju sami lijenikupomo. Njegovanje i dvorenje bolesnika vriuvjebano i povjerljivo osoblje sestre njego-vateljice. Bolesnici se primaju u svako dobadana, do nude i u noi.ZAVOD JE UREEN ZA SVE OPERAIVNE,UNUARNJE, ONE I KONE BOLESI,ZA PORODE, KAO O I ZA IVANEBOLESI E U OPE ZA BOLESNIKE, KO-JIMA BI ZBOG NJIHOVIH EKIH BO-

LOVA, VISOKE SAROSI ILI MANJKAVEKUNE NJEGE OVAKAV ZAVOD BIO PO-ELJAN.Od primitka su iskljueni sluajevi poasnihbolesti i umobola.

Prednosti, koje Sanatorij pruasvojim bolesnicimaU ovom zavodu, koji je posveen iskljuivonjezi bolesnika na znanstvenoj podlozi, uspjesisu i bri i povoljniji negoli kod najbolje kunenjege. Bolesnici se mogu kretati slobodno akoim to ordinirajui lijenik dopusti. Rodbina isluinad bolesnika moe u zavodu stanovati

i opskrbu dobivati ili kroz cijeli dan kod boles-nika boraviti. Lijeenje je diskretno i bolesnik jesiguran, da moe u svako doba imati lijenikupomo, a opet imade pravo, da se dade lijeitipo onom lijeniku prama kome ima najviepovjerenja.

Cijene i uvjeti primitkaZA POSEBNU SOBU S JEDNIM KRE-VEOM, POPUNOM OPSKRBOM (ZA-JURAK, OBJED, JUINA I VEERA) ZAPODVORBU I NADZOR PO KUNIM LI-JENICIMA PLAA SE DNEVNO.Osobe, koje prate bolesnika plaaju za stan i

opskrbu 6 do 8 kruna dnevno ako stanuju uistoj sobi s bolesnikom, inae cijenu odreenuza onu sobu u kojoj obitavaju. Napose se na-miruje honorar ordinirajuem lijeniku zaposjete, operaciju, i za sve zahvate, nadaljelijenicima za asistenciju kod operacija i dru-gih zahvata, te konano pristojbe za upo-rabu operacijskih dvorana. Na osobiti zahtjevbolesnika ili ako njegov sluaj iziskuje osobitunjegu, daje se posebna njegovateljica koja dvorisamo tog bolesnika. Za sve poblie informacijevalja se obratiti na upravu zavoda. Adresa glasi:Uprava ''Sanatorija'' U ZAGREBU, Jelisavinaulica br. 18. Broj telefona 1055 interurban.

Sanatorij je ureen poput

elegantnoga penzionai lei maltene u sredini

grada, na tramvajskoj

pruzi, a u ulici koja se

istie svojom mirnoom


13/48

14

Zagrebaki gradonaelnici

Napisao:Branimir poljariFoto: Arhiv MGZ

Nakon katastrofalnog

potresa koji je 1880.

poruio niz vrijednih zdanja,

naelnikovanje dr. Josipa

Hoffmana (1881. 1885.)

znailo je, u graditeljskom

smislu, vrijeme napredovanja

grada Zagreba

Nakon najtunijeg gradonaelnika Ma-tije Mrazovia, voenje grada preuzeoje dr. Josip Hoffman. Kad kaemo''najtuniji gradonaelnik'' mislimo na vrijemekada je Zagreb pogodio katastrofalni potres1880., poruivi niz vrijednih zdanja meukojima valja spomenuti staru zagrebakukatedralu s jednim tornjem, a tu su i velikaoteenja kako na Gornjem, tako i u Donjemgradu. Sjetimo se samo kako tek sagraenapalaa Akademije znanosti i umjetnosti ni-je mogla biti otvorena jer je napukla na ne-koliko mjesta. ako je sveano otvorena go-dinu nakon to je gradonaelnik postao dr.Josip Hoffman koji je na toj dunosti ostaodo 1885. ijekom te etiri godine Zagreb seponovno raao. Poela je ponovna izgradnja,obnavljati se poela i zagrebaka katedrala,

na Jelaievom trgu na uglu s Bakaevomgradi se prva velika zgrada, danas robna kua''Varteks'', a rue se male kue na sjevernoj

strani trga; meu njima i rodna kua pjesnikahrvatske himne Antuna Mihanovia. Na ugluDuge, danas Radieve ulice, gradi se Pongar-cova palaa (prema nacrtima Hermana Bollea)koja je svojom vizurom lijepo povezivala Go-rnji grad s trgom, to naalost nestaje kadaje zgrada poruena 1934. te na njeno mjestodolazi velika zgradurina transkoga osigu-ravajueg drutva, godinama poznata kaoCentralna apoteka. Hoffmanovo vrijeme obi-ljeava i formiranje novog trga oko zgradeSveuilita, pa se tako, prema Bolleovim na-crtima, dovrava Obrtna kola. Moemo re-i da je tu poetak svekolike angairanosti

u graditeljstvu Hermana Bollea s obziromda se tu nalaze projekti kao to su Muzej zaumjetnost i obrt i kola primijenjene um-jetnosti. Uz palau Akademije sagraen je iKemijski laboratorij, a tu je i reprezentativnapalaa baruna Vranyczanyja u kojoj se danasnalazi Moderna galerija. reba spomenuti izgradu Kola i Hrvatskoga sokola, ali i poetakizgradnje mirogojskih arkada (takoer premanacrtima Hermana Bollea); koja e potrajatijo nekoliko iduih desetljea. Za vrijemetako intenzivne izgradnje Zagreb poinje ras-ti i po broju stanovnika, radnika, posebicegraditeljske struke. Jednako tako poinju raditi

male manufakture, a time i gradnja radnikihnaselja. Sve vie doseljenika dolazi na podrujerenjevke i Martinovke, Josipov dol postajeRadniki dol jer se tu otvara tvornica parketa,no naalost nju je ubrzo poharao poar.Kustoija takoer dobiva nove stanovnikezato to se razvija ciglarstvo podno brijegaGrmoica. Moemo rei da je Hoffmanovoetverogodinje naelnikovanje (1881. 1885.)donijelo relativno dobro vrijeme napretka sobzirom na potres koji je nanio velike tetegradu. Kao da je potres dao novi polet graduu njegovom napredovanju, posebice u gra-diteljskom smislu.

Na uglu Duge, danas

Radieve ulice, gradi se

Pongarcova palaa koja

je svojom vizurom lijepo

povezivala Gornji grad strgom, to naalost nestaje

kada je zgrada poruena

1934. te na njeno mjesto

dolazi zgradurina

godinama poznata kao

Centralna apoteka

Dr. JosipHofman:

graditeljZagreba


14/48

15

O Zagrebu markom i igom

Napisala:Dunja Majnari RadoeviFoto:Muzej HT

Ovih dana se mnogo pria i pie o Za-grebu kao o temi zanimljivoga pro-jekta obraivanog tijekom dvoseme-stralnog seminara kole dizajna na Harvard-skom univerzitetu. Projekt je osmislila prof.Eve Blau u suradnji s Ivanom Rupnikom (mla-dim amerikim arhitektom, harvardskim dok-torantom, roenim zagrepaninom), a ovokompleksno istraivanje rezultiralo je knjigom"Projekt Zagreb", kao i istoimenom izlobomu Muzeju grada Zagreba. I u projektu i u knjizisudjelovali su brojni suradnici, od studenatado vrsnih arhitekata i povjesniara urbanizmaiz SAD-a i iz Hrvatske.Akcentirajui sedamnaest tema u pet po-glavlja knjige, autori analiziraju i obraujuurbanistike karakteristike Zagreba koje sununo bile povezane s drutvenim situacija-ma odreenoga povijesnog razdoblja. Jedanod izabranih sadraja je poznata Zagreba-ka "zelena potkova", esto nazivana i "Lenu-cijevom potkovom".

Lenuci i potkova

na potanskoj marki

Arhitekt koji je znaajno participirao u kvalitetnom

urbanistikom oblikovanju Zagreba kao europskoga grada,

dobio je u povodu 150. obljetnice roenja i potansku

marku Republike Hrvatske

ljezniki kolodvor s june strane Save to biomoguilo kontinuirani razvoj grada bez nje-gova prekidanja prugom.Milan Lenuci arhitekt koji je znaajno par-ticipirao u kvalitetnom urbanistikom obliko-vanju Zagreba kao europskoga grada, dobio jepovodom 150. obljetnice roenja i potanskumarku Republike Hrvatske.Hrvatska pota izdala je potansku marku uokviru serije "Znameniti Hrvati" (sveukupno 7motiva), 18. lipnja 1999. godine. Autor likov-

noga rjeenja potanske marke je poznati hr-vatski dizajner Danijel Popovi. Na marki snominalom od 2,80 kn nalazi se Lenucijevportret s donje strane oivien zagrebakom"zelenom potkovom". Marka je veliine 24,14 x35,50 mm izraena na bijelom 102-gramskomgumiranom papiru, zupastog eljanja 14.iskana je u arcima od 20 komada i to u vie-bojnom offsetnom tisku i nakladi od 250 010maraka u iskari AKD, Zagreb.

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljee, Milan Lenucije odigrao odluujuu ulogu u urbanistikomoblikovanju grada Zagreba. Lenuci je roen uKarlovcu 1849. godine, a umro je u Zagrebu1924. godine. Bio je student Kraljevske viso-ke kole u Zagrebu, a diplomirao je na Viojtehnikoj koli u Grazu. Po zavrenom stu-diju obavljao je razliite funkcije u Grad-skom graevnom uredu u Zagrebu, od efaGradskoga vodovoda do ravnatelja Graevin-skoga ureda, a na kojoj je poziciji i ostao svedo umirovljenja 1912. godine.Njegove originalne zamisli, kao i realizacijepoput tipskih gradskih stepenica, zelenih tr-gova oblienih javnim zgradama ili javnimsportskim prostorima te donjogradskih zavo-jitih ulica, utjecale su da dotada historicistikiZagreb bude prepoznat kao secesijski srednjo-europski grad. Zamiljena, postupno ostvari-vana i tek naknadno projektom priznata po-pularna "zelena potkova" (rg marala ita,Mauraniev i Maruliev rg, Botaniki vrtte sjeverno od Glavnog kolodvora omisla-vov i Strossmayerov trg te rg Nikole u-bia Zrinskog) pandan je onovremenoj be-koj Ringstrasse. Ve je Lenuci predlagao e-

Zamiljena, postupno

ostvarivana i tek

naknadno projektom

priznata popularna

"zelena potkova" pandan

je onovremenoj bekoj

Ringstrasse


15/48

16

Zagrebaki tikleci

16

Meteorologija i zdravlje

vedar i hladan, onda oblaan i suh do konca.Nema osobitih bolesti osim to bi se rijetkokoji bolesnik pojavio, koji su lijeeni premapokazanim simptomima.

LIPANJ: ponajvie suh, oko polovine malokie, onda opet sua do konca mjeseca.

SRPANJ: opet sua podrala do sredine mje-seca, tad malo kie, onda opet do konca sua.Nema bolesti.

KOLOVOZ: velika sua sa egom, oko po-lovine mjeseca malo kie, onda opet sua dokonca. Pojavljale su se lake tercijalne gas-trine groznice, lijeene su ienjem i ojau-juim lijekovima.

RUJAN: ugodan, suh, koji put maglovit, po-slije hladan, kiovit i potkraj suh i ugodan.

LISTOPAD: s poetkom kiovit, poslijevjetar i hladan, koji put mraz, opetovano kias vjetrom i olujom, pod konac mnogo kie ipoplava. Prijanjim tercijalnim groznicamapridole su kvartane, koje smo lijeili s po-etka bljuvanjem i solnim ienjima, poslije''amaricantibus'' i drugim okrepljujuim lije-kovima.

Ove godine nije bilo ni jednoga sluaja tro-vanja. Zdravstveno stanje bilo je za to vrijemeu cijeloj Zagrebakoj upaniji dobro.

Poetkom XIX. stoljea Zagrebaka u-

panija je nadasve pazila na zdravstve-no stanje itelja svojega podruja pa

su u tom smislu lijenici bili duni o njimaskrbiti i pruati im odgovarajuu zdravstvenuzatitu. Svoja su izvjea podnosili upaniji odstudenoga do listopada sljedee godine. Buduida na zdravlje ljudi utjeu i meteorolokeprilike, trebalo ih je biljeiti. U Zagrebu je tudunost obavljao upanijski fiziar dr. Mi-hokovi. Jedno njegovo izvjee predano nad-lenima potkraj listopada 1826. glasilo je:

STUDENI 1825: s poetka maglovit, zatimvjetrovit, a kad je prestao vjetar, kiovit, on-

da topao i dosta ugodan. Pod konac opetmaglovit i hladan. uljive groznice su vladale,kojima se pridruie reumatine. Lijeene subljuvanjem, solima i drugim ienim lije-kovima, zatim ''amaricantibus, martialibus'' iopiatskim lijekovima.

PROSINAC: maglovit s katkad malo snijega,hladan sa solikom, zatim buran s neto snijega,ugodan i dosta topao. Nisu zapaene nikakovedruge bolesti.

SIJEANJ: s poetka kiovit, onda bura sastudeni, potom blaa temperatura, onda sni-

Napisala:Biba SalataFoto: Arhiva Dravnog meteorolokog

zavoda

jeg, napokon do konca studen. Opaane sureumatine upale i otre reumatine groznice.Lijeene su ''ecaproticis antispasmaticis'' idrugim toplim lijekovima.

VELJAA: vjetrovit s malo snijega, zatimhladan, vedar, poslije kiovit, opet sunani vedar, pod konac maglovit i kiovit. ogase mjeseca vie pojavie upalne groznice i"angine", ove smo lijeili putanjem ile ilijekovima ''antiphlogisticis'' i umjerenim na-inom ivota (victu tenui).

OUJAK: vedar, vjetrovit, kiovit, a iza po-lovine topao i ugodan. Ovoga se mjesecane pojavie nikakove bolesti osim obiajnihkronikih.

TRAVANJ: ugodan, topao, onda mutan, hla-dan sa solikom i mrazom. Pod konac padaoje obilan snijeg. Nijesu zapaene nikakve po-sebne bolesti.

SVIBANJ: s poetka neugodan i topao sgrmljavinom, kiom i vjetrom, zatim prilino


16/48

Fotografje

Vladimira Vuinovia

iz monografje

"Djeve sa zagrebakih

proelja"

Djeva iz

Frankopanske 14


17/48

18

Upovodu 70. roendana Franje Buaraugledni kulturni djelatnik dr. Ivan Esihpie (u "Jutarnjem listu" 27. 11. 1936.):

"24. studenog 1866. rodio se zasluni sinhrvatske domovine dr. Franjo Buar. Odnjihaose u bijelom naem Zagrebu, za koji ve etosedamdeset godina kuca njegovo toplo i ple-menito srce. Bez protekcija, svojim vlastitimmarom i ustrajnim radom prof. Franjo Buarpostigao je, da zauzimlje meu kulturnimpregaocima jedno od najuglednijih mjesta."U nastavku saznajemo i ovo: "Kao izvrstanpoznavalac vedskog jezika, pisao je esto ovedskoj literaturi. Osobito pak o naunom

radu prvaka vedske slavistike, autora studije

Napisala:Milka BaboviFoto: Hrvatski muzej sporta i iz

knjige "Sportska publicistikau Hrvatskoj"

Izgovoreni ili napisani osvrt na ivot i djelo profesora dr.

Franje Buara zavri, u pravilu, rijeima: "otac hrvatskog

sporta". Taj saetak je istinit, ali nije dovoljan. Franjo Buar

jest "otac hrvatskog sporta", u najirem kulturolokom smislu

tog "oinstva", ali je i znanstveni prevoditelj, pisac, publicist,

pedagog, organizator.

ta". uz 140. obljetnicu roenja (25. 11. 1866.) i60. obljetnicu smrti (26. 12. 1946.) nadahnutosaima nesvakidanju svestranost Franje Bu-ara, pokretaa suvremenoga sporta i suvre-menoga kolskog odgoja: "Bio je iznimnouporan u svladavanju otpora koji se javljaoprilikom pojave porta u jednoj u osnovi kon-zervativnoj sredini. Buar je bio nenadmaanorganizator i instruktor, uspjean rukovodilac,spretan propagator i plodan publicist."Boravak u PraguNakon puke kole maturirao je 1886. u Kla-sinoj gornjogradskoj gimnaziji. Redovito tje-lesno vjebanje je postalo dio mladenakihobveza kao 12-godinjak je ve lan zagre-bakog Hrvatskog sokola, znai od 1876.(Hrvatski sokol je osnovan u Zagrebu 27. 12.1874.). A to znai da je po ondanjem progra-mu sokolskoga tjelesnog vjebanja uz spra-ve upoznao i neke sportove i igre. U gim-

Teaj za uitelje gimnastikeZagreb 1894.- 1895.Sat "pedagoke gimnastike".

Otac hrvatskog sporta

Franjo Buar(25. 11. 1866., Zagreb 26. 12. 1946., Zagreb)

Zagrepani koje ne smijemo zaboraviti

o Gundulievu "Osmanu", dr. Alfreda Jensena.Kao povjesnik prouavao je i religijsko-kul-turna pitanja. Islam, protestantsku reforma-ciju, obradio je i potpunu bibliografiju svih hr-vatskih djela, koja su izila u bingen-Urachuu doba reformacije na latinskom, irilici iliglagoljici te na talijanskom jeziku. Zaslugadr. Franje Buara za prouavaje hrvatske kul-turne povijesti vezane uz protestantizam i re-formaciju veoma su velike i njegov rad osigu-rao mu je brojna priznanja i stranog, u prvomredu slavenskog, skandinavskog i njemakogsvijeta. "U knjizi "Sportska publicistika u Hrvatskoj",(izd. Knjinice grada Zagreba, 1987. str. 22.)profesor Zdenko Jajevi, ravnatelj Hrvatskogasportskog muzeja naglaava ulogu Franje Bu-ara u sportskoj pulicistici u nas "i nije gapretjerano nazvati ocem hrvatskog sporta".A u asopisu "Povijest sporta" (prosinac2006., br 139) u lanku "Otac hrvatskog spor-


18/48

19

suradnika izabran je Franjo Buar i on usrpnju 1892. odlazi u Stockholm na dvogodinjistudij u Sredinjem gimnastikom zavodu.a je kola bila najuglednija kolska ustanovatog tipa u Europi, uvena po najsuvremnijemsustavu i metodama nastave tjelesnog odgoja.Franjo Buar je vrlo brzo nauio vedski. Unepune dvije godine studija upoznao je nove,u Hrvatskoj jo tada nepoznate sportove; nekeod njih i sam savladao. Uz redoviti programBuar je upisao i dodatni seminar "Sport itjelesni odgoj ena". Naravno, pisao je o svemuto je doivljavao, a asopis "Gimnastika" jeredovito objavljivao te lanke. Bio je neumoran,to svjedoi i ovo: dok je jo studirao u Stock-holmu 1893. u zagrebakoj redakciji asopisa"Gimnastika" ostali su bez urednika, umro jeosniva i urednik Franjo Hochman. FranjoBuar se prihvatio tog zadatka i dopisno

naziji se ispoljila i njegova sklonost pisanju.

akve sklonosti su poticali tadanji uitelji iprofesori, pa je uenik Franjo Buar redovitosuraivao u akom kolskom listu "Hrvatskabukva", a povremeno i u knjievnom asopisu"Hrvatska vila". Nakon mature odluuje se zastudij povijesti i zemljopisa. Studira u Zagre-bu i u Beu. Ovdje treba napomenuti da je vetada uz hrvatski jezik govorio i slovenski, nje-maki i francuski; kao klasiar sluio se latin-skim i grkim, a kasnije je nauio talijanski,eki, bugarski, ruski i vedski. Znanje jezikauz marljivost, radoznalost, upornost i drue-ljubivost, otvarali su mu sva vrata diljem svije-ta, olakali uenje, poticali sav njegov trud ci-

jeloga ivota.Zaposlio se prije sveuiline diplome 1890. kaosuplent u gimnaziji u Rakovcu kraj Karlovca,zvanino je bio "namjesni uitelj povijesti i ze-mljopisa". Odmah se prikljuio Pokupskom so-kolu. A ujedno je u koli uz redovne predme-te odravao nastavu tjelovjebe, tada jo neob-vezatnog kolskog predmeta. Mladi Buar,ima tek 25 godina (1891. tada ve i tajnik Po-kupskog sokola), boravi u Pragu za vrijeme 2.sveslavenskog sokolskog sleta. Za Franju Bu-ara to nije puki, ugodan izlet u kolijevku so-kolstva nego bogomdana prigoda da neto na-ui, sazna, da upozna ljude koji su doli sa svihstrana. Ujedno alje izvjetaje koje objavljuje uZagrebu asopis "Gimnastika" (osn. 1890.).

Presudan studij u vedskojPresudna godina u ivotu i daljnjem raduFranje Buara bila je 1892. Izidor Krnjavi,predstojnik Odjela za bogotovlje i nastavu uZemaljskoj vladi, u sklopu reformi kolstva, ukoje je uklopljena i reforma tjelesnog odgoja,odluuje kolovati i strunjake, pedagoge kojie biti dorasli toj reformi. Raspisuje se na-tjeaj. Franjo Buar se prijavljuje. Oito je glaso njegovu radu u koli i u Pokupskom sokolubio dospio do Izidora Krnjavoga i njegovih

ureivao list uz predanu suradnju s lanomurednitva Srekom Bonjakoviem.U Stockholmu Franjo Buar je dolazio do vi-jesti o zbivanjima u svijetu (kao poliglot jezi-nih zapreka nije imao). Sve je to u svojimlancima slao redakciji asopisa "Gimnastika"i time i hrvatske itatelje uvodio u taj svijet.ako je 1894. u broju 6. objavljena podrobnainformacija da je 23. 6. 1894. u Parizu osno-van Meunarodni olimpijski odbor (MOO) iprihvaene zamisli zaetnika olimpizma baru-na Pierrea de Coubertina. A u broju 8. (istegodine) Franjo Buar dalje izvjetava o Olim-pijskim igrama, o Ateni kao prvom gradudomainu. Povjesniar Franjo Buar znao jeocijeniti znaaj dogaaja, publicista, propagan-dista, pedagog Franjo Buar je to promtnoproslijedio u javnost. Povijesno, to su bili prvinapisi o olimpizmu u naem tisku.Teaj za uitelje gimnastike

U Zagreb se vraa 1894. i odmah se ukljuujeu rad sportskih organizacija i Hrvatskog so-kola. Ubrzo postaje sokolski prednjak, a nanjegov prijedlog Prvo hrvatsko klizako dru-tvo osniva Skijaku sekciju. Ujedno biva ime-novan/promaknut u "pravog uitelja viih pu-kih kola". Predaje u zagrebakim kolama.Izidor Krnjavi je imao odreen zadatak zapovratnika iz Stockholma: osmisliti program iorganizirati eaj za uitelje vedske gimnas-tike u Zagrebu. Primljeno je 30 uitelja pukihkola s podruja tadanje Hrvatske i Slavonije.(Dalmacija je tada bila pod austrijskom up-ravom.) Meu tim uiteljima bila je i jedna

ena uiteljica Ivana Hirschmann.Program teaja je bio opsean: pedagogija,vedska zdravstvena gimnastika, maevanje,teorija gimnastike, anatomija i fiziologija, prva >>

FranjoBuaru odoriHrvatskogSokola,1902.

U Stockholmu FranjoBuar je dolazio do vijesti

o zbivanjima u svijetu (kao

poliglot jezinih zapreka

nije imao). Sve je to u svojim

lancima slao redakciji

asopisa "Gimnastika" i

time i hrvatske itateljeuvodio u taj svijet.

Sudenti na Centralnom gimnastikom zavodu, Stockholm 1895. Franjo Buar, jedini civil, lei


19/48

pomo, higijena, igre loptom (nogomet, ho-kej, tenis, boanje) i medicinkama, klizanje i

skijanje, izleti, obvezatni i zimi i ljeti. Plivanjeje bilo podeeno prilikama, vatrogastvo jebilo obvezatno. Franjo Buar je bio upravitelji predava, a ostali predavai su bili najboljistrunjaci pa se cijela nastava tog historijskiznaajnog teaja odvijala na najvioj raziniondanje pedagoke prakse. eaj je bio poeo1. listopada 1894., a zavrio 31. oujka 1896.Nije naodmet spomenuti dvije istine: prva jeda su svi polaznici za vrijeme tog kolovanjaprimali svoje redovite plae, a da je samo ko-lovanje i sva oprema nuna za nastavu bilabesplatna. Druga je pak ispunjena obveza pod-noenja izvjetaja nakon teaja, to ga je

napisao Franjo Buar. (U vrijeme trajanjacijeloga teaja Buar je vodio dnevnik rada,zbivanja, izdataka...). aj je izvjetaj u viduknjiice podijeljen svim lanovima Sabora,ravnateljima kola i poznatim pedagozima.ime su mogli provjeriti kako su troeniodobreni novci za teaj! A taj teaj za uiteljevedske gimnastike u Zagrebu 1894. 1896.imao je dalekosene pozitivne posljedice zarazvoj nastave tjelovjebe u kolama jednakokao za uvodjenje suvremenih sportova.Franjo Buar je s mnogo domiljatosti prov-odio nastavu. I nogomet je bio dio programapa je uitelj Mirko pl. Kovai dobio zadiplomski rad na kraju eaja zadatak prevestis njemakoga na hrvatski pravila nogometneigre. (ek 1908. prevedena su pravila s engles-kog originala na hrvatski.) Mirko pl. Kovai jetada, prevodei 1896. za diplomski rad pravila,utemeljio i hrvatsko nogometno nazivlje. Znaoje odabrati dobre, prave rijei. Nazivi su seodrali i do danas: igralite, uzduna i po-prena mea, lopta, vrata, vratar, slobodniudarac, udarac iz kuta, pomoni suci, brani,napada.Car Franjo Josip I. odlikovao je Franju Buaraza organizaciju i provedbu teaja posebnomzlatnom medaljom.

Diploma i doktoratreba istaknuti da je Franjo Buar uspio 1895.i diplomirati. ema diplomskoga rada je bila"Hrvatska prema protestantizmu u 16. stoljeus drutvenog, vjerskog i kulturnog gledita".S diplomom je postao "pravi srednjokolskiprofesor". Ovdje treba spomenuti da je FranjoBuar usprkos dunostima na teaju za uitelja

vedske gimnastike odravao redovnu nastavuu kolama. Uspio je 1895. kao zastupnik za-grebakog Hrvatskog sokola, za vrijeme 3.svesokolskog sleta u Pragu prirediti u okviru"Narodne izlobe" i prikaz razvoja sokolstva itjelesnog odgoja u kolama u Hrvatskoj. A teiste 1895. godine je tiskana i Buarova prvaknjiga "Gimnastika za puke kole" (izdanjeknjiare "Lav Hartman"). Knjiga je bila obra-eni prijevod knjige vedskoga pedagoga C.Liedbecka, a imala je 224 ilustracije vjebite je bila i prirunik na teaju. U kolama sezadrala sve do 1908. (Naime, 1908. u ko-lama u Hrvatskoj i Slavoniji vedski sistem tje-

lesnoga odgoja zamijenjen je sokolskim.)Ni godina 1896. nije bila manje radna. FranjoBuar preuzima dunost urednika i asopisa"port". Iz teksta prof. Zdenka Jajevia(Sportska publicistika u Hrvatskoj, strana 22)prenosimo dio uvodnika to ga je Franjo Bu-ar napisao primajui se dunosti urednika:"Nastavljajui daljnjim izdavanjem "porta",valjalo bi da se svi skupimo oko naeg zajed-nikoga gesla, oko zajednikoga asopisa, dajednako sluimo svi ideji, za kojom moramosvi da idemo, a to koli tjelesno toli i duevnooplemeniti na hrvatski narod." U tom duhutreba i vrednovati napor oko osnivanja prve

staleke organizacije u nas: "Drutva uiteljagimnastike u Hrvatskoj i Slavoniji", kojemu jeFranjo Buar i prvi predsjednik.

20

>>

Jedna od 224 ilustracije u prvojknjizi to ju je objavio FranjoBuar "Gimnastika za puke kole",upravitelj Teaja za uitelje vedske

gimnastike

"Gimnastika za puke kole",preveo sa vedskog Franjo Buar,izdanje knjiare Lav Hartman1895.

Dr. Franjo Buar, upravitelj Teaja zauitelje vedske gimnastike (Zagreb,1894.-1896.) vodio je redovito zapisnike,dnevnike nastave i podnosio izvjetaje

Stranica zapisnika Dnevnika, potpisalisu tog dana: upravitelj dr. Franjo Buar,uitelji kapetan Piazza, profesor dr.Hranilovi i dr. Dragutin Maek

kolski red nauka - raspored nastave


20/48

21

lanovi Poljskog sokola

u Zagrebu su 1902.

pohaali teaj vedske

gimnastike na kojem suupoznali i neke njima nove

sportove, to ih je Franjo

Buar prenio iz vedske u

Hrvatsku. Poljaci svoga

uitelja Franju Buara

takoer esto nazivaju

"ocem poljskog sporta".

U lipnju 1896. izlazi iz tiska knjiga "Obukaplivanja" prvi na prirunik za ovaj sport.Neiscrpnom energijom, ali i uzornom organi-zacijom obveza i vremena Franjo Buar us-pijeva 1897. doktorirati u Grazu. Godinu danakasnije postaje profesor na Gornjogradskojgimnaziji. Uz redoviti pedagoki rad organiziraureenje dvorane, a nakon otvaranja igralitau ukancu, na kojemu se moglo igrati i no-gomet, profesor Buar biljei u svoj dnevnik:"Naruio sam drvena i naroita vrata (gool) zaigru nogomet direktno iz Londona, da bude

uzor nae kole. "Publicist i kroniar JosipHorvat u svojoj knjzi "ivjeti u Hrvatskoj od1900. do 1941." (Sveuilina naklada Liber,Zagreb 1984., str. 20.) pie: "Meu najdrae jenastavnike spadao profesor gimnastike Buar.Lupao je, dodue, kudgod je stigao svojimvjenim trskovcem, ali ipak bijae gimnastikaslavna stvar. Vano su se obuvale gimnastikecipele, neki dapae i posebne hlae, smjelo senekanjeno pentrati po uetima, ljestvama.I svi su niekolci sanjali o tome, kad e sekonano dokopati viih razreda, gdje se uilofloret i maevanje, zavidno promatrajui tekekrinke i dirajui u oruarnici sablje, dok ne bi

Buarova trstika razbila radoznalost. Vrhunacradosti bilo je igralite u ukancu iznad vo-dovodnoga rezervoara. u se slubeno igraonogomet kao grana tjelovjebe, ali ne kao da-nas po zakuastim pravilima, ve prema odluciprofesora Buara "mrtvoga" ili "ivoga". Kod"mrtvoga" smjelo se tui loptu nenaputajuimjesta, dok je "ivi" bio zaista iva igra, kaokod rugbija, tralo se u skupini za loptom,hrvajui se meu sobom tko e je prije opa-trnuti i ugurati loptu u protivnika vrata.Obino bi sve zavrilo opom tunjavomkoju bi likvidirala profesorova panjolka. Ali uradosti igre nisu se utjeli njezini udarci."

Otac poljskogsportaOpus Franje Buara je upra-vo nevjerojatno opsean isadrajan. ako neumornisportski pregalac Ivica Sud-nik (Samobor, 24. 10. 1910. 23. 9. 2002.) pie: "Franjo

Buar bio je pokreta, ured-nik i suradnik brojnih sport-skih, posebno sokolskih, asopisa i raznihdrugih publikacija, knjiga i prinika. Poznatkao povjesniar, slavist, drutveni radnik...("Povijest sporta" broj 91, prosinac 1991. str.83). U u istom broju "Povijesti sporta" (str.82.) profesor tjelovjebe Nenad Heruc citirau svom napisu o "Zlatnoj knjizi o skijanju"("Zlata kniha lyovani", Prag, 1989.) i ovo;komentirajui poglavlje o teajevima skijanja uokolici Praga i u Krakonoima: "1895. doao jeprvi strani skijaki instruktor Hrvat FranjoBuar, srednjokolski profesor iz Zagreba.

Uio je skladno tranje bez tapa, kako je nau-io u vedskoj. "

Dolazili su i k nama uiti! ako su lanovi Polj-skog sokola u Zagrebu pohaali teaj vedskegimnastike od 20. do 27. 4. 1902., na kojemusu upoznali i neke njima nove sportove, to ihje Franjo Buar prenio iz vedske u Hrvatsku.Poljaci svoga uitelja Franju Buara takoeresto nazivaju "ocem poljskog sporta".u bi morao biti zavretak ove prie o Fra-nji Buaru, koji je odmor nakon vjebe, rada

(moe i itanja) unosio u predmet Zdravlje ihigijena tijela i duha.

U Zagrebu je 24. studenog 1991.otkriven spomenik, upraviteljudr. Franji Buaru, rad kiparaKoste Angeli Radovanija.

U Zagrebu je 24. studenog 1991.otkriven spomenik, upraviteljudr. Franji Buaru, rad kiparaKoste Angeli Radovanija.


21/48

22

Razlike izmeu kavane i krme

bile su odreene statutom

i zasnovane na elji da

graanstvo dobije svoj vlastiti

ugostiteljski prostor, da se

odvoji graanska drutvenost

od puke te da se sauva

drutvena hijerarhija

Napisala:Ines SabotiFoto:iz knjigeStare zagrebake kavane i krme

22

K

ada pogledamo crno-bijele fotografijezagrebakih kavana s poetka 20. sto-ljea, odmah primjeujemo prostra-

nost lokala. Ako zakljuimo da su kavanarisvojom voljom ili sluajno birali takve prosto-re, bit emo u krivu. Prostor kavane odreenje zakonom. Naime, izgled, opis pa i ''mjere''kavane esto nalaze svoje uporite u zakonu,tonije u tatutu za obrte, bavee se dranjemsvratitah, gostionah, pivanah, krmah, raki-janicah, kavanah, kavotojah iz godine 1887.Kavanom se smatra posao ''gdje se stalno do-bivaju kava, aj, okolade, spirituoznih pi-

ah (sve vrti ganice i likeri), razhlaujuihpiah i za njih potrebnih sokovah, sladoledai napokon peciva, to se troi uz izbrojenegore uitne predmete'', ali i ''gdje ima baremjedan bilijar za porabu opinstva''. Zanimljivoje primijetiti da se kavana definira i na vrlo''mjerljive'' naine. Mora imati prostorije odnajmanje 60 m i strop visok najmanje 4 m;moe biti smjetena u prizemlju i na prvomkatu zgrade; otvorena je najkasnije do 1 satiza ponoi, dozvoljeno ih je najvie 15, pa 25od 1897. Glazba je zabranjena, ali zato kavanamoe biti otvorena bilo gdje u gradu.Da bi se bolje uvidjela specifinost kavane,valja usporediti ''mjere'' kavane i krme. Kr-mom se smatra posao ''koji se bavi poda-vanjem jela nepodvrena izboru po jestvenikui pila svake vrsti izuzam gana estoka pia(sve vrsti ganica i likeri)''. Paleta pia mnogoje skromnija, ali za razliku od kavane, u kr-mi je mogue jesti. Meutim, ako gost eli

raznoliku hranu, prema jelovniku, treba seuputiti u gostionu. U krmi je bilijar, kao isvaka druga igra, zabranjen. Prostorije mo-raju imati najmanje 30 m, a strop mora bitivisok najmanje 3 m; zatvara se u 11 sati na-veer. Otvaranje krmi doputeno je samo uprizemlju, a zabranjeno u blizini javnih zgrada(institucije, crkve, kole, itd.) te u strogomsreditu grada, tj. na rgu bana Jelaia, u Iliciod rga do Frankopanske, na Kaptolu, na rgusvetoga Marka, na Strossmayerovom etalitu,u Gospodskoj ulici (dananja irilometodska)

Povijest zagrebakih kavana

22

Kavana mora imati

prostorije od najmanje

60 m i strop visok

najmanje 4 m; moe bitismjetena u prizemlju i

na prvom katu zgrade;

otvorena je najkasnije

do 1 sat iza ponoi

i u Dugoj ulici (dananja Radieva) do Ka-

menitih vrata. Konano, doputeni broj krmije 150, odnosno 190 od 1903. godine.Kako nam svjedoi statut, razliita pravilavrijede za kavane i krme. akve razlike su,bez ikakve sumnje, zasnovane na elji da gra-anstvo dobije svoj vlastiti ugostiteljski pro-stor, da se odvoji graanska drutvenost odpuke, da se sauva drutvena hijerarhija. Avlasti, zahvaljujui zakonu, mogu neposrednoutjecati na oblikovanje takvoga prostora. Alito je samo zakonski okvir koji se uvijek moeprekoraiti.

Kavane i krme


22/48

Mala kola antikvarijata

24

umjetnost na djelu

Villa Feller u Jurjevskoj ulici br. 31.,izgraena od 1909. do 1911., projektje Eugenovog polubrata, arhitektaMathiasa Fellera, smatra se remek-djelom secesijske gradnje u nas


23/48

25

>>

Odabrao:Jura GaparacFotografije:obiteljska zbirka

Marte Feller

Poznati poduzetnik Eugen

Viktor Feller zahvaljujui

uspjenoj prodaji svojih

proizvoda, a osobito

udotvornog eliksira ''Elsa

fluida'', svojim kapitalom

doslovno je uljepao Zagreb

podiui najprije 1904.

dvokatnicu na Tomislavovom

trgu, a sljedee godine zgradu

Elsa fluid doma. Da bi 1911.

nastala Villa Feller uJurjevskoj ulici.

Pria zapoinje u razdoblju secesije prije

Prvoga svjetskog rata. Secesija kao stildanas je neobino omiljen, vjerojatno

i zbog toga to predmeti secesijskoga dizajnau svojoj dekoraciji veoma dobro korelirajusa suvremenim nainom dizajna prostora.Omiljenost stila bila je potvrena i prilikomodravanja velike izlobe Secesija u Hrvatskojkoja je bila postavljena od 15. 12. 2003. do 31.3. 2004. u prostoru Muzeja za umjetnost i obrt .Odazivom posjetitelja bila je to najposjeenijaizloba ikad postavljena u naoj metropoli.Od zavidnoga broja secesijskih graevina unaoj zemlji kao remek-djelo bila je izdvojenazgrada NSB-a, danas zgrada Povijesnog Ar-hiva Hrvatske. A meu individualnom izgrad-njom toga vremena bila je izloena i doku-mentacija o gradnji te izgledu Ville Feller kao ineki komadi namjetaja iz nje, a koji se danasuvaju u fundusu MUO-a. Villu Feller osobnobih uz javnu zgradu NSB-a kao remek-djelasecesijske gradnje u nas izdvojio kao remek-djelo individualne stambene izgradnje u naojzemlji. Obje zgrade nastaju gotovo u istovrijeme. Poznati poduzetnik Eugen ViktorFeller zahvaljujui uspjenoj prodaji svojihproizvoda, a osobito udotvornog eliksira ''Elsafluida'', svojim kapitalom doslovno je uljepaoZagreb podiui najprije 1904. dvokatnicu na

Villa je do danas ostala najveom zagrebakom

vilom, o emu nam zornu sliku daje i broj odnjenih 28 soba uz pratee prostorije. Izgraenaje bajoslovnim imetkom od okruglo 1.000,000zlatnih kruna.

Otmjena jednostavnostSvota za koju je E. V. Feller uvijek naglaavao daveliki kapital uloen u izgradnju ovoga objek-ta nije crpljen iz ove zemlje i iz naeg naroda,cijeli taj imetak bio je zaraen van granicaHrvatske, na tri kontinenta, pa je i u tome ose-bujnost ovoga objekta, bar za nau sredinuu kojoj se inae veinom radilo i crpilo da setroi u tuini. Ove reenice su osobito poti-cajne i naalost i danas za nae privrednikekada uvoz, naalost, nadaleko nadmauje izvoz.Kao graditelja arhitektu samoga objekta E. V.Feller angairao je svojega polubrata, arhitektaMathiasa Fellera, koji je ivio i radio u Mn-chenu. Investitor je traio da posjed budesuvremen, originalan, nenametljivom jedno-stavnou otmjen kao i izgraen od najkvali-tetnijih materijala otpornih na zub vremena.Zgrada je izgraena u stilu kasne secesije ins-pirirane kanonima klasicizma, a koji u svojimpojednostavljenim oblicima nagovjeuju mo-dernu u arhitekturi 20-ih i 30-ih godina 20.stoljea.

Villa je do danas ostala

najveom zagrebakom

villom, a o emu namzornu sliku daje i broj od

njenih 28 soba uz pratee

prostorije. Izgraena je

bajoslovnim imetkom od

okruglo 1.000,000 zlatnih

kruna.

omislavovom trgu br. 4, sljedee godine sli-

jedi zgrada Elsa fluid doma, prve zagrebakeetverokatnice na uglu Jelaievog trga i Ju-riieve ulice, a obje kue su podignute premanacrtima arhitekta Vjekoslava Bastla u okriljupoznate projektantsko graevinske tvrtke Ho-nigsberg&Deutsch. Da bi od 1909. do 1911.nastala Villa Feller u Jurjevskoj ulici br. 31.


24/48

>>

26

U unutranjosti zgrade istiu se reprezen-tativne prostorije u ijem sreditu se nalazivelika dvorana od preko 100 etvornih metaras galerijom u visini prvoga kata. S ulinogulaza vodi do nje prolaz kroz elegantan vesti-bul. Na zidovima dvorane istiu se tri velikeslike njemakog slikara Hegenbarta, a koje suna svjetskoj izlobi u Rimu 1910. odlikovane

prvom nagradom. Slike su uloene unutarskupocjene drvene oplate koja sadri i dvadrvena reljefa od istog autora.Dvorinom stranom gleda dvorana kroz i-roke prozore i vrata na jedanaest metara i-roku terasu koja se prua uz cijelu duinukue. Na suprotnom zidu u osi ovih prozoraspajaju dvoranu iroka posmina vrata svelikim salonom koji kroz etiri metra irokiprozor otvara vidik na zelenilo s uline strane.Poboni zid velike dvorane prua prolaz uprostranu blagovaonicu s direktnim izlazomu vrtnu loggiu, dok posmina vrata u drugompobonom zidu dvorane dovode u ovalni

salon za glazbu, a kroz ovaj u salon za gospoe.Do salona za gospoe nalazi se spavaonica zatajnicu, do velike dvorane jo lei i biblioteka,kao i radna soba. Veliko reprezentativnostubite vodi nas na prvi kat gdje se nalazespavaonice.

Sjedinjena umjetnost na djeluIzgradnju kue pratila je i izgradnja parka kojije na padini prema tada Sofijinom putu (pobanici Jelai), a nakon Drugoga svjetskog rata(politike radi) preimenovanom u Dubravkinput, koncipiran u etiri velike terase koje spa-jaju monumentalne stepenice obrubljene em-

presima, izgraen je i vodoskok te je sveosobito bogato zasaeno ukrasnim biljem.Ovaj njegovani park inio je jedinstvenu cje-linu sa samom zgradom. Ono to je naru-itelj objekta traio, arhitekt je zaista uspiopostii te je nenametljiva, ali zaista otmjenareprezentativnost cijeloga posjeda bila uzro-kom da je on nakon svoje izgradnje fotogra-firan i publiciran od vie nakladnika raznihnarodnosti. Meu njima istie se znaajniDarmstadtski asopis toga vremena ''Innen-dekoration'' gdje je detaljan opis ove luk-suzne vile i vrta uz obilje fotografija detalj-no objavio sam autor Mathias Feller. Villa

Feller bila je zaista pravi, to bi njemci rekli''GESAMKUNSWERK'' (ili u prijevodusjedinjene umjetnosti na djelu) sve je do naj-sitnijega detalja bio originalan projekt.Mathias Feller na temelju uspjeha ovog svogdjela pozivan je kasnije onamo gdje se jetraila istinska nenametljiva otmjenost, ija eumjetnika vrijednost trajati. Neki od njegovihklijenata bili su npr. kneevi Turn&axis,njemaki car Williem, vladarska kue vedske,veliki knez od Braunschweiga, Veliki knez odBadena, predsjednik Portugala, a i za ''naega''tadanjeg suverena, kralja Aleksandra izgradioje eljezniki salon vagon.

Nakon smrti E. V. Fellera obitelj je razmiljala

o prodaji velebnoga zdanja dravnim institu-cijama za njihove reprezentativne svrhe, ato je, naalost, osujetio Drugi svjetski rat, ukojem su neki od lanova obitelji Feller postalirtve rasistikih rasnih bez ''zakona''. U poraunakon Drugoga svjetskog rata ovo remek-djelo secesije, kako u Hrvatskoj, a tako i usvijetu danas nedovoljno poznato, naalost jepoput bezbroj spomenika kulture devastiranopodjelom na desetak stanova. Usprkos takvojdevastaciji stare fotografije (kao i neki odsauvanih dijelova interijera i eksterijera) inadalje priaju priu o grandioznom djeluspoja prosvijeenoga kapitala i umjetnosti.

U sreditu zgrade nalazi se velika dvoranaod preko 100 etvornih metara u kojoj seistiu tri velike slike njemakog slikaraHegenbarta

Nakon Drugoga svjetskog

rata ovo remek-djelo

secesije danas nedovoljnopoznato, kako u Hrvatskoj

tako i u svijetu, naalost je

poput bezbroj spomenika

kulture devastirano

podjelom na desetak

stanova


25/48

2828

Uzavidnom ezdesetogodinjem razdob-lju ZKM je proao razliite umjetnikei organizacijske preinake, mijenjao na-zive i lokacije, ali je uvijek ostao scensko sre-dite u kojemu su se okupljali mladi naratajii publika sklona smionim scenskim istra-ivanjima te ono kazalite koje je spremnoprekoraiti granice. Predstave Vlak u sni-jegu, Kapetan Don Piplfoks, trokoloko iMalapala, Maksimilijan zvidukalo, NevidljiviLeonard, U koga se uvrglo ovo dijete?, NekoSvojeglaveko, A tek su se vjenali..., Osvaja-nje kazalita, imun Cirenac, Smrt StjepanaRadia, Traviata, Knjiga o dungli, Magic &Loss, Odisej i sin ili Svijet i dom, Zastave,Hamper, Ujak Vanja, Tri sestre, Kamov, smrto-pis obiljeile su est desetljea ovoga kaza-lita, ali i cjelokupnoga hrvatskog glumita.Redatelji poput Dine Radojevia, TomislavaDurbeia, Boka Violia, Georgija Para, JokaJuvania, elimira Mesaria, Petra Veeka,Petra Selema, Tomislava Radia, Mire Mei-morca, Ivice Kunevia, Kreimira Dolenia,Vite Taufera, Janusza Kice, Paola Magellija,

Eduarda Milera, Branka Brezovca, Ivice Bulja-na, Dore Rudjak Podolski, Franke Perkovi...svojim su specifinim kazalinim rukopisimaprecizno iscrtali, na pozornicama ZKM-a i sli-ku suvremenoga hrvatskog kazalita.No, istodobno je tijekom ezdeset godina Ui-litem Zagrebakog kazalita mladih prolo ti-sue djece koja su tu upoznavala teatar te seuputala u uzbudljivu pustolovinu otkrivanjasvijeta kroz kazalite. Voeni na samom po-etku Boenom Begovi, a potom uromDevi, Slavenkom euk i legendarnom Zvjez-danom Ladikom koja je uz pedagoku dje-latnost u ZKM-u kreirala gotovo osamdesetakpredstava, koreografkinjama Milanom Bro,Brankom Petrievi i Ivankom Cerovac te da-nas mnogobrojnim dramskim, plesnim i lut-karskim pedagozima polaznici Uilita odgajalisu se ne samo za budue dramske ili plesneumjetnike, ve prije svega za vjernu kazalinupubliku. Njihova je kreativna nazonost uZagrebakom kazalitu mladih neodvojiva odcjelokupnoga programa tog kazalita.Danas je Zagrebako kazalite mladih, kaza-

lite koje je u svim projektima oslonjeno naautorski pristup na svim razinama realizacijete daje sebi mogunost istraivanja, obliko-vanja i izraavanja ideja angairanih u kon-kretnoj drutvenoj, graanskoj i politikojstvarnosti. Ansambl ZKM-a okuplja zapaeneglumce razliitih generacija dokazanih u svimvidovima kazalita - od klasinoga, realisti-noga do suvremenih formi glume, vizualnoga,mimskoga, pjevakoga i plesnoga teatra. Onisu zajedno s redateljima, scenografima, ko-stimografima, tehniarima, administracijomi publikom kreatori otvorenoga kazalita kojeneprestance treba iznova promiljati u svjetludrutva to se ubrzano mijenja i koje teatar nesmije samo pratiti, ve mu je duan zadavatisvoj poseban, estetski ritam. Preispitujui na-e svakodnevne osobne i drutvene prakse utraganju za stalnim umjetnikim izazovima,ZKM danas se namee kao prostor indivi-dualnih sloboda ojaanih jedinstvenim osjea-jem pripadnosti zajednikoj scenskoj avanturiu razmjeni najrazliitijih estetskih iskustava ineprestanoj borbi za kulturnu demokraciju.

Mali pali,premijera 25. veljae 1951.

Zagrebako kazalite mladih,

osnovano 29. oujka 1948., ispisalo je

nezaobilazan dio povijesti novijega

hrvatskog kazalita


26/48

29

Vlak u snijegu,premijera 17. svibnja 1950.

Pinocchio, premijera 13. sijenja 1966. Jeeva kuica, premijera 2. veljae 1970.Don Quijote od Manche,premijera 16. listopada1967.

Zagrebako kazalite mladih obljetnicuje obiljeilo u subotu, 29. oujka premi-jerom novoga autorskog projekta Renea

Medveeka: ''Najbolja juha! Najboljajuha!''Predstava Najbolja juha! Najbolja juha!nadahnuta je ivotom i djelom VladeKristla, kontroverznog autora principi-jelno neprincipijelnoga ponaanja kakvose rijetko susree. Njegova dosljednaborba za istinsku stvaralaku slobodu ovjeka kao jedini protuotrov za zauvijek iznovanastupajue paralize sustava, pravaca i okvira u koje divlje zapadaju sve etiri stranesvakoga suvremenog svijeta, predmet je promiljanja i ove kazalino autentine zbirkekazalinih slika. Najbolja juha! Najbolja juha! autorski je projekt Renea Medveeka.Dramaturginja predstave je Olja Lozica, kostimografkinja Doris Kristi, a u njoj glumeMilivoj Beader, Rajko Bundalo, Edvin Liveri, Filip Nola, Naa Perii Nola, BarbaraPrpi, Ura Raukar, Kreimir Miki, Marica Vidui.

Najbolja juha!


27/48

31

jest ljepota i ivot pa nas u svojim priguenim,sjetnim tonovima pribliava tiini, samoi,rastancimaAneo glazbe uvijek nas nadahnjuje da po-gledamo dublje u sebe, da stvarajui, reprodu-cirajui ili sluajui glazbu izrazimo i prene-semo bit emocije koja nas ispunja a rijei

nisu ni dovoljne, ni potrebne da je izraze. Sveostalo zavisi o sklonostima, ukusu i duevnomustrojstvu osobe.Razlikujemo se, i nekom e aneo govoriti krozkakvu Verdijevu ili Bellinijevu ariju, dok eu drugom zvuk tambure ili violine dotaknutiono najbolje mjesto u njemu, ispuniti ga iotvoriti mu nove prostore...Osobno mi se dogaalo da u trenucima tekihivotnih kriza nisam imala potrebe za dru-tvom drugih ljudi ni dovoljno koncentracijeza slikanje ili itanje. Glazba je bila jedinoto sam mogla podnijeti, to mi je na jedan

Aneo Israfel u nae ivote

donosi bogatstvo glazbe,

zvukova i melodija

Aneo u slici

K

ad sam se probudila, bilo je jo mrano.I nije moglo biti vie od tri ili etiri sataujutro. Ipak, u tami sobe, neto je bilo

drugaije nego obino.Leala sam tako u ugodnoj toplini, negdje iz-meu sna i jave, izmeu noi i jutra i u jednomtrenutku postala svjesna zvuka cvrkuta pticakoji je u nonoj tiini potpuno ispunio sobu.Kao da su kronje stabala pod prozorima stanaoivjele od tog silnog cvrkuta, zbor je bioveoma glasan i ne ba suvie dobro usklaen,i inilo se da se svaka ptica glasa drugaije,da svaka na svoj nain pozdravlja proljee,bujanje i buenje zemlje.Poetak te pjesme odreuje aneo Israfel,aneo glazbe. Onaj koji nadahnjuje sve zvu-kove i ritmove prirode, od uma kie u kro-njama mladoga lia i udaranja morskih valovao kamen obale. Pa do proienih, finih to-nova koje je ljudski duh nadahnuto sapleo umelodiju. Da bi njome izrazio radost, ushit,sjetu, tugu, irok raspon svih ljudskih emocija,stanja i raspoloenja.Dar koji aneo glazbe daruje ljudima ponekadje dar iste, nepomuene radosti srca. Radostikoja inspirira, pokree, potie i nosi. Bune,pune boja i ivotnoga veselja, onakve kakvaizvire iz svake note koju su napisali Mozart iliOrff. Istovremeno, Bachovi koncerti u svojojmirnoj koncentraciji izraavaju neto posve

drugo, smirenu meditaciju i matematikupreciznost fraze, jasne kao kristal, mirne kaovoda zaleenog jezera. Dok opet melankolijaChopinovih valcera i nokturna unosi u duuiroku sjetu jeseni, dah nestalnosti svega to

- aneo glazbe

Aneo glazbe uvijek nas

nadahnjuje da pogledamo

dublje u sebe, da stvarajui,

reproducirajui ili sluajui

glazbu izrazimo i prenesemobit emocije koja nas ispunja,

a rijei nisu ni dovoljne, ni

potrebne da je izraze

Tekst i slika:Edit Glavurti

nenametljiv nain govorilo da se svijet dodueuruava, ali e na kraju ipak biti sve u redu, jer,ako postoje takvi tonovi, postoji i nada.Aneo Israfel u nae ivote donosi bogatstvoglazbe, zvukova i melodija.Potie nas da ih pronaemo i otkrijemo kakobismo poboljali kvalitetu vlastitoga ivota, ali i

da spoznamo vlastite ritmove, one koji su namroenjem dani i usaeni, da ih prepoznamo ipustimo da nas nose.Da na nov nain ponemo oslukivati ritamvjetra u proljetnim kronjama ili cvrkut ptica.Ili jo vie Da hrabro zaponemo uiti sviratineki instrument.Da glasno, punim srcem zapjevamo ili za-pleemo.Da kroz glazbu proslavimo dar ivota, daranela.A ima li za to ljepega godinjeg doba odproljea?


28/48

32

Izloba profesora i

uenika

U Umjetnikom paviljonu je 3. travnja 2008. otvorena izloba 1907. Od zanosa do identiteta Prviprofesori i prvi uenici ALU u Zagrebu, posveena poetcima Akademije likovnih umjetnosti, kojatijekom akademske godine 2007./2008. proslavlja 100. obljetnicu osnutka.

Na izlobi su predstavljeni radovi prvih profesora ALU (tadanje Privremene vie kole za umjetnosti umjetni obrt): B. ikoa Sesije, M. Cl. Crnia, R. Frangea Mihanovia, R. Valdeca, R. Auera, O.Ivekovia i B. enoe, te prve generacije upisanih studenata (Ljubo Babi, Hinko Juhn, Ferdo us,Mihovil Krulin, Mila Wodsedalek i dr.). Uz nekoliko velikih imena nae likovne povijesti kao i onihmanje poznatih, izloba ujedno predstavlja sliku tadanjega kulturnog ivota Zagreba.Autori izlobe su dr. sc. Ive imat Banov, mr. sc. Krunoslav Kamenov te Tajana Vrhovec kalamera,asitentica pri Katedri za teoriju umjetnosti. Izlobu prati bogato ilustrirani katalog s tekstovimadekana ALU, red. prof. Slavomira Drinkovia, Ive imata Banova, dr. sc. Olge Maruevski, dr.sc. Ivanke Reberski, prof. Marcela Baia, Tajane Vrhovec kalamera i Krunoslava Kamenova teizvodima iz knjige Antonije Tkali Koevi Sjeanja na prve generacije Umjetnike akademije uZagrebu (HAZU, 2007.). Oblikovanje kataloga potpisuje Natalija Nikpalj Polondak, via asist. priKatedri za grafiku.

32

Menci Clement Crni

Robert Auer Rudolf Valdec

Branko enoaLjubo Babi

Zamiljena prije sto godina kao vri-jea historicizma i mladica mo-dernizma, Akademija likovnihumjetnosti najstarija je artistika sastav-

nica zagrebakog Sveuilita i jedna odstoernih ustanova suvremene hrvatskekulture. Dalekovidnost svojih osnivaa:Roberta Auera, Mencija Clementa Crn-ia, Bele ikoa Sesije, Roberta FrangeaMihanovia, Otona Ivekovia, Ferde Ko-vaevia, Celestina Medovia, Brankaenoe i Rudolfa Valdeca akademijadanas prepoznaje u polifokalnom zrcalupostmodernizma. Sa svojim starim i no-vim umjetnikim disciplinama i inter-disciplinarnim duhom, ona svoju stotugodinjicu doekuje kao razborita ba-tinica prolosti i smiona suoblikovateljica

budunosti. Zagrebaka likovna akade-mija razvijala se u dosluhu s pitanjimai prijeporima svoje duge povijesti, odprvoga Ustrojnog statuta i znanstveneosnove iz 1907., kojima su bili predvienietverogodinji studiji slikarstva i kipar-stva te studij za kandidate uitelja crtanjau srednjim kolama, do dananjih kom-pleksnih planova i programa za pred-diplomske, diplomske i poslijediplomskestudije na odsjecima za slikarstvo, ki-parstvo i grafiku, na nastavnikom i res-tauratorskom odsjeku te na odsjeku zaanimirani film i nove medije. Izmeu

nacionalnih zadaa i internacionalnihkriterija mnogi su nastavnici i studentiAkademije stekli velik ugled umjetnicipoput Ivana Metrovia i Ljube Babia,Tomislava Krizmana i Frana Krinia,Krste Hegeduia i Marina Tartaglije re-ferentne su toke novije povijesti likov-nih umjetnosti. Pod egidom njihovaautoriteta, ali i u sve intenzivnijem dija-logu sa suvremenim poetikama asimi-lacije i osporavanja, Akademija likovnihumjetnosti Sveuilita u Zagrebu u no-vo je tisuljee opravdano kroila pro-slavom.

100. godinjica ALUSa svojim starim i novim umjetnikim disciplinama i

interdisciplinarnim duhom, ona svoju stotu godinjicu doekuje

kao razborita batinica prolosti i smiona suoblikovateljica

budunosti

Napisao:prof. Marcel Bai


29/48

Prije 33 godine osnovali ste Glumakudruinu Histrion.Glumaka je druina Histrion nastala kao po-buna mladih glumaca protiv kazalinih insti-tucija i prevelike uloge tadanjih redatelja. Htje-li smo i uspjeli pokazati da moemo ostati glum-ci, a biti i redatelji i organizatori. Mnogi suosnivali kazaline druine, ali i odustajali. Te-ko je dugo trajati, a ostati prepoznatljiv, doslje-dan, svoj. U trajanju izgraditi osobnost, vlastitu

i kazalinu, i doivjeti da to ljudi prepoznaju.

Godina 2007. je upisana zlatnim slovimau povijest Histriona.Da, 2007. je znaajna godina za Glumakudruinu Histrion i za mene osobno. U travnju2007. je Glumaka druina Histrion, nakon vi-e od trideset godina postojanja, igranja u Za-grebu, po cijeloj Hrvatskoj i izvan nje, dobilasvoje kazalite u Ilici 90: Histrionski dom. Nadovretak radova i stjecanje uvjeta za igranjepredstava jo smo malo morali priekati, alinita zato: pred nama je bilo Histrionsko lje-to na Opatovini i ljetne turneje kopnom i mo-rem. Te smo godine pripremili tri premijere:"Faltofijadu", "Zagrebaki orkestar" i "Spelan-ciju od Stanca" te od jeseni poeli igrati u svo-me novome kazalitu. Ali ne samo oni, ne-go su u Histrionskom domu zapoela i go-

stovanja drugih kazalinih i plesnih grupa te34

Najvanije je to to

Histrioni preferirajuhrvatske pisce i vezani

su za Zagreb, njegovu

povijest i ozraje. I kad

igramo svjetske klasike

nastojimo ih usidriti u

lokalnu situaciju.

Crkva svete Marije

Glumac i redatelj, kazalinimenader i politiar. Zlatko Vitez

govori o 33 godina postojanja

Glumake druine Histrion

te o tome kojem se od svojih

zanimanja najradije vraa.

Povod za razgovor nam je bio,

nedavno zavren, Prvi festivalcabareta: Gumbekovi dani. Moj odabir

je kazalite

Zlatko Vitez, ravnatelj

Glumake druine Histrion

Razgovarala:Biba SalataFoto:arhiva kazalita Histrion


30/48

35

I Gumbek i cabaret vani

su histrionski meai, od

samih poetaka do

danas. Mladen

Crnobrnja-Gumbek je i

svoju posljednju ulogu

odigrao u Histrionu.

su organizirana brojna i razliita kulturna do-gaanja.Ljeto je, Zagreb je prazan, a na Opatovinise trai karta vie. Koji je to fenomen dru-ine?Fenomen je jednostavan: dug i uporan rad,mnotvo kreativnih suradnika posveenih ka-zalitu, spremnih ostati u Zagrebu u vrijeme

dugih vruih ljeta. Naravno, treba i dobar voa(ha, ha!), koji zna odabrati pravi repertoar iokrenuti se i onoj publici koja ne moe otiina priobalne kazaline festivale.Najvanije je to to Histrioni preferiraju hr-vatske pisce i vezani su za Zagreb, njegovu po-vijest i ozraje. I kad igramo svjetske klasikenastojimo ih usidriti u lokalnu situaciju, pre-poznati slinosti i potraiti paralele u naojpovijesti i kulturi. Zato, primjerice, kajkavi-ziramo i Shakespearea i svaki put iznova ot-krivamo koliko je aktualan bez obzira na vre-mensku i prostornu udaljenost originala.Histrioni su odrali prvi festival cabareta Gumbekove dane...Ovogodinji histrionski oujak u Histrionskomdomu bio je posveen Gumbeku i cabaretu. IGumbek i cabaret vani su histrionski me-ai, od samih poetaka do danas. MladenCrnobrnja-Gumbek je i svoju posljednju uloguodigrao u Histrionu. Bilo je to u jesen 1999.godine na Opatovini, u "Doktoru pod mus" J. B.Moliera. Tada smo jo matali o Histrionskomdomu u kojemu se danas nalazi i Gumbekovopoprsje. Nakon to nas je Gumbek preranonapustio nastojali smo mu se oduiti: najprijena maloj sceni na Opatovini Gumbekovojsceni, a sada i festivalom cabareta: kazalinim

izriajem koji je obiljeio Zagreb prologastoljea i kojemu je Gumbek mnogo pridoniou svome vremenu.Jeste li zadovoljni festivalom?Veoma sam zadovoljan, posebice to se poka-zalo da cabaret intenzivno ivi u naim kaza-litima, ali i u naih susjeda (u Sloveniji i Bosni).Ne samo da nije bilo teko pronai dovoljnodobrih predstava, nego mi se inilo da nekidiv izlazi iz boce u kojoj je neopravdano biozatvoren. Uz vrsne glumce i glazbenike, pravoje otkrie koliko su iroke granice toga izriajai razliite mogunosti njegove interpretacije.Naravno, to je izazov i za budunost, kako

Histrionu koji e nastojati svaki oujak

posvetiti cabaretu s osobitim izazovom zasudjelovanje vie inozemnih predstava. I sami ste imali premijeru na tome fes-tivalu: Hrvatski kokoinjac! Kako i zato?Moj kratki izlet u politiku bio je izazvan po-vijesnim trenutkom, porivom i obvezom dai ja neto pridonesem stvaranju Hrvatske.Izmeu ostaloga ostao je zabiljeen mojim

istupom u Hrvatskome saboru koji je izavaopoprilinu buru jer sam taj asni dom nazvaokokoinjcem. No, tako ga je u svoje vrijemenazvao Mato, kojega sam citirao, jer sam biopomalo razoaran atmosferom i zateen sli-nostima s Matoevim vremenom. Na tim seslinostima temelji i moj cabaretski uradak:ponajvie ga zahvaljujem Matoevim teksto-

vima i alosnim ponavljanjem istih hrvat-skih situacija i mentaliteta.Poslije predstave sam pomislila: taj je

ovjek bio i politiar, menader, glumac iredatelj... Jeste li zadovoljni postignutim,

imate li neostvarenih elja?Moje razliite angamane prouzrokovalo jevrijeme i dogaaji koji su obiljeili ivote nae-ga narataja. Moj odabir je kazalite: gluma, re-ija, organizacija. Uspijevam okupiti ljude i po-taknuti ih na stvaralaki rad, ali im i novii dob-ro dou (ha, ha!). Pokuavam svoje djelovanjenastaviti i kreativno ga obogaivati. Odnedavna

sam preraspodijelio svoje prioritete: velik diokazalinog ivota proveo sam kao glumac uGavelli i od toga dijela sam se oprostio.to se politike tie ona me nikad nije zanimalasama po sebi, nego u kontekstu stvaranjahrvatske drave. Bio sam i ministar kultu

zagreb moj grad br.12

Documents