zagreb moj grad br.5

7/29/2019 Zagreb moj grad br.5

1/49

Besplatniprimjerak

ISSN1

846-4378

Broj 5 Godina I Srpanj 2007.

-

Broj 5 Godina I Srpanj 2007.


2/49

3

sadraj

Uvodnik

Rijetko koje ljeto provedem u Zagrebu - pozove

me k sebi nae more, njegove boje, mirisi, ljepota

jadranskih uvala, borovih uma, puine i onih na-

smijanih sunanih dana, a i onih koje more zapjeni

burama i zagrmi olujama. Ali i kada bih ostala,

znam da bi se moj grad i ja lijepo druili u dani-ma srpnja i kolovoza. More bih nala na Jarunu ili

Bundeku, a dugim, ugodnim etnjama nastojala

zamijeniti etnice uz morsku obalu. Spas od ljetne

ege potraila bi na Sljemenu, u njegovim hlado-

vitim umama i blago osunanim proplancima.

Umjesto klapske pjesme - Zagreb nam nudi Za-

grebake ljetne veeri, Histrione, Ljeto u muzeju.

Tako e i nai itatelji koji iz bilo kojih razloga

ostaju u naem gradu, puna srce i dobre volje,

nai svoj kutak i trenutke dobrih raspoloenja u

ljetnom Zagrebu. A ove stranice neka vam budu

ugodno tivo za tihe zagrebake veeri.

I ugodno ljeto - ma gdje bili eli vamBiba

Izdava:BIBRA Izdavatvo d.o.o.Trg kralja Tomislava 21, ZagrebTel./fax: 01/488 0555e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:Biserka Rajkovi Salata

Izvrna urednica:Nataa Mesari

Novinari:Milka BaboviBranimir poljari

Suradnici:Jura Gaparacdr.sc. Darija Vranei BenderSanja OpaakZlatko Puntijar

Fotografi:Ivan Bali CobraInes Novkovi

Marketing:Biba Salata, 098/829 480

Pravni zastupnik:Tuak Mileti i partneriOdvjetniko drutvo

Grafika priprema:Artes box

Tisak:

4Dogaanja

6 Povijest gradaPovijest zgrade i institucije

Pravnog fakulteta u Zagrebu

12 Leksikografski zavod Miroslav Krlea

15 O Zagrebu markom i igom

16 Zagrebake uliceFrankopanska ulica

17 Zagrebaki spomeniciSveti Juraj u borbi sa zmajem

18 Zagrebaki gradonaelniciAdolf Moynski

19 Povijest gradaSjeanja na stari Zagreb

20 KulturaMore nae Jadransko

21 Povijest gradaIzletita i tjedni odmori

starih Zagrepana

22 Mala kola antikvarijata

26 KulturaMister Morgen - Ivo Robi

Fotografija naslovnice:Slava Rakaj i Bela iko, Kraljevsko sveuiliteu Zagrebu 1899-1900., akvarel.Slika izloena kao dio Parike sobe na Svjetskoj

izlobi u Parizu 1900. (M. Hrvatski kolski muzej)

28 Povijest sportaZagrebako srednjokolsko igralite

31 KulturaNajave dogaanja

32 Povijest grada Stoljee Gradske knjinice

35 Dragutin Tadijanovi

36 Razgovor sa strancem Nienke Trooster

38 Bonton na ljetovanju

46 Kultura Hrvatski kolski muzej

48 Obitelj Zatita od sunca

50 Prehrana Poveane masnoe u krvi

54 Zdravlje Koa i sunce - jel mogu suivot?

58 Ljetna prehrana za zdravlje srcai krvoilnog sustava

60 KuhinjaTikvice


3/49

6

povijest grada

Tekst: ?

Foto: Arhiva PFZ

Povijest zgrade i institucije

Pravnog fakulteta u Zagrebu

Markantna zgrada neoromanikog proelja, smjetena na sjevernom dijelu

jednog od najljepih zagrebakih trgova, danas nam je poznata kao sjedite

Rektorata Sveuilita i Pravnog fakulteta u Zagrebu. Nastala je pedesetih

godina XIX. stoljea kada dolazi do naglog razvoja Donjeg grada i postupnog

stvaranja urbanistike jezgre dananjeg Zagreba.

Tekst: Dunja Pastovi,

asistentica na Katedri za povijest

hrvatskog prava i drave

Pravni fakultet u Zagrebu

Foto: Fototeka PFZ


4/49

7

Neizravan poticaj podizanju tezgrade dao je biskup zagrebakiJuraj Haulik koji je 1844/45. udananjoj Frankopanskoj ulici dao sagra-diti samostan i crkvu sestara milosrdnicakoje su trebale preuzeti njegu bolesnika.

Izgradnja samostana potaknula je dravuda podigne zgradu za opu zemaljskubolnicu, naslanjajui je na junu stranusamostanskog kompleksa. Zgrada je gra-ena od 1857. do 1859. u jednom, zasrednjoeuropsku arhitekturu, prijelaznom

vremenu na nejasnim granicama izmeuklasicizma i historizma, a projekt je biopovjeren bekom arhitektu Ludwigu vonZettlu. Tijekom izgradnje, trokovi su seod planiranih 80.000 forinti podigli do320.000 i opteretili sve zemaljske fondovei zemlju dugom, to je izazvalo negodo-

vanje i kritike tadanjih vlasti i graana.Danas smjetena u samom srcu Zagreba,u vrijeme svojega nastanka bila je na kraj-njoj periferiji, okrenuta prema sjenokoa-ma i oranicama, tek iekujui trg koji ese pred njom kasnije stvoriti.

SajmiteU pronalaenju svoje konane namjenezgrada je prola dug razvojni put. Nakonzavretka gradnje dugo je bila prazna,a potom su se u njoj izmjenjivali razli-iti neodgovarajui sadraji. ezdesetihgodina XIX. stoljea vodile su se burnerasprave o sadraju zgrade koja, iako na-mijenjena za zemaljsku bolnicu, gotovo inee sluiti kao bolnica, osim zakratko,za vrijeme austrijsko-pruskog rata 1866.godine, kada je u njoj privremeno smje-tena vojna bolnica. U njoj je, za vrijemeadaptacije gimnazijske zgrade na Griu1864. godine, kratko vrijeme bila smje-tena realna gimnazija. Prazan prostorpred zgradom sluio je od 1866. do 1891.godine kao sajmite, a zbog povoljnogsmjetaja i prostranosti bio je upotreblja-

van za najvee i najznaajnije privrednei kulturne manifestacije druge polovine

XIX. stoljea. Prva od njih je bila Prva dal-matinsko-hrvatsko-slavonska zemaljskaizloba u organizaciji Hrvatsko-slavon-skoga gospodarskog drutva 1864. godi-ne - prvi zagrebaki velesajam. Izloba

je bila vrlo znaajna za privredni i kulturniivot svoga vremena, odrana je dijelom

u zgradi, a dijelom na praznom prostorupred njom.

Gorljive raspravePotkraj 1866. godine u Saboru je zapoela

rasprava o namjeni zgrade koja je trajalavie od tri godine. Postojala su razliitamiljenja o sadraju koji bi trebala dobiti.

Prema jednom miljenju, zgrada nije bilapodobna za bilo kakvu javnu namjenu, izbog svoje veliine i zbog svog smjeta-

ja na napuenoj prometnici na periferijigrada. Drugo miljenje je zastupao Ivan

Kukuljevi Sakscinski predlaui smjetajZemaljskog narodnog muzeja i Jugosla-

venske akademije znanosti i umjetnosti,prepoznavi arhitektonsku i urbanu vrije-dnost zgade i prostora oko nje. Vojno za-povjednitvo zalagalo se za otkup zgradei njezinu pretvorbu u vojarnu. Saborski

odbor imenovan za razmatranje namjenezgrade preporuio je da je se privremenoiznajmi kako bi barem donijela neka sred-stva, budui da su za njezinu izgradnju po-troena sredstva svih zemaljskih fondova.

Sestre milosrdniceSredinom 1867. godine Konvent sestaramilosrdnica poslao je molbu da mu sezgrada trajno iznajmi ili ak proda za pri-

vatnu bolnicu i sirotite. U sijenju 1868.godine Sabor je donio odluku kojom je

Zemaljska vlada bila opunomoena na nje-zino iznajmljivanje ili prodaju. U skladu stim Zemaljska vlada pregovara o tome smilosrdnicama, ujedno pozivajui Akade-miju da spomenutu zgradu izabere zasvoje sjedite.

Nakon to je razmotrila obje mogunosti,Vlada je preporuila Saboru (unato spre-mnosti Akademije da se useli i preuredizgradu) prodaju milosrdnicama koje su zanju ponudile svotu dovoljnu za izgradnjunovog zdanja za Akademiju i Muzej. Me-utim, Sabor nije prihvatio uvjete prodajepa je izabrao posebni odbor koji je tre-bao razgledati zgradu i podnijeti novi pri-

jedlog.

Ministarstvo financijaBudui da odbor nije iznio svoj prijedlog,konanu je odluku donijela Zemaljska vla-

da 1869. godine. Zgrada je dana u dese-togodinji najam hrvatsko-ugarskom Mi-nistarstvu financija koje e u nju smjestititvornicu duhana premjetenu iz Varadi-na. Na taj nain je javnom, kulturno-re-prezentativnom sadraju zgrade pretpo-stavljen gospodarski interes. Ugovoreninajam iznosio je 7.000 forinti godinje,a Vlada se obvezala da e prethodno upopravak zgrade uloiti 4.000 forinti, to

je bila velika svota, te je takav postupakVlade izazvao raspravu i polemiku u Sa-boru 1870. godine.


5/49

8

Sveuilini trgRasprave o namjeni zgrade vodit e sesve do 1882. godine kada je odlukom Ze-maljske vlade i odobrenjem Akademikogsenata u svoje prostorije primila zagre-bako Sveuilite, koje e se tu zajedno

s Pravnim fakultetom zadrati do danas.Pridavanjem zgradi reprezentativno-kul-turnog sadraja otvorila se mogunosturbanizacije bezimenog trga i cijelog togpredjela. Godine 1888., trg umjesto Saj-mita dobiva naziv Sveuilini trg, koji ese u skladu s povijesnim mijenama mije-njati u: Wilsonov trg, Trg kralja Aleksan-dra, Trg I i konano Trg marala Tita, koji

je zadran do danas. Sajmite je konanopremjeteno 1890., a 1891. godine naSveuilinom trgu, u povodu 50. obljet-nice Hrvatsko-slavonskoga gospodarskogdrutva, odrana je sjajna, i nikad nad-maena, Jubilarna izloba gospodarskogdrutva. Tijekom prvog svjetskog rata,1914. godine, u zgradu na Sveuilinomtrgu uselit e se vojska, a Pravni fakultete biti privremeno premjeten u prosto-

rije Prirodoslovnog muzeja u Demetrovojulici, sve do 1918. i ponovnog povrata usvoje prostorije.

Zbirka portretaPrilikom preureenja stubita i ulaznogdijela zgrade prema projektu profeso-ra Juraja Denzlera, 1976. godine, ispredzgrade je postavljen Metroviev kip Po-

vijest Hrvata iz 1932. godine.

Zgrada svoje ljepote uva i u unutranjo-sti: na zidovima Rektorata Sveuilita uZagrebu i u Dekanatu Pravnog fakultetaizloena je vrijedna i posebna dvostoljet-na slikarska kolekcija portreta istaknutihpravnika, profesora, dravnika, politiara,

velikaa, akademika, ali i druga umjetnikadjela. Najvei broj portreta, djela poznatihi nepoznatih hrvatskih i europskih slikara,izvorno je nastao u XIX. i XX. stoljeu. Upovodu obiljeavanja 220. obljetnice po-stojanja Pravnog fakulteta (1776.-1996.)ta vrijedna zbirka portreta bila je izloenairoj javnosti i time uinjena dostupnomlikovno-znanstvenoj svijesti nae povijestiumjetnosti.

Diploma Leopolda I.Do preseljenja u donjogradsku zgradu1882. godine, Sveuilite je bilo smjete-no u zgradi bive Isusovake akademijena Katarininu trgu. Temelj zagrebakogSveuilita postavljen je 1669. godinekada je diplomom Leopolda I. priznat

status i povlastice sveuiline ustanovetadanjoj Isusovakoj akademiji u slobod-nom kraljevskom gradu Zagrebu, to jebilo prihvaeno na hrvatskom Saboru 3.studenog 1671. godine. Stoga se 1669.godina smatra kao godina utemeljenja, a3. studeni kao dan Sveuilita. Isusovakired je sve do svoga ukinua 1773. godinebio iskljuiv nositelj kolstva i naobrazbeu Hrvatskoj i u njegovim rukama se nala-zila Isusovaka akademija.

Regia academia jurisGodine 1776. dekretom Marije Terezijeosnovana je Kraljevska akademija zna-nosti (Regia scientarum academia) u ijisu sastav ule biva Isusovaka akademijai Politiko-kameralni studij. Akademija

je imala tri odjela koja dekret izrijekomnaziva fakulteti (facultates): Filozofski,Teoloki i Pravni. Kraljevska e akademijaznanosti djelovati do 1850. godine, kadadolazi do reforme i modernizacije cjeloku-pnog kolstva u Monarhiji i njezina uki-danja. Pravni fakultet koji je bio unutarAkademije transformirao se u Kraljevskupravoslovnu akademiju (Regia academia

juris) koja je od 1850. do 1874. bila jedi-na visokokolska ustanova u Hrvatskoj. U

jesen 1874. godine, nakon viestoljetnognastojanja, konano je otvoreno Kraljev-sko sveuilite Franje Josipa I. kao prvomoderno sveuilite u junoslavenskimzemljama. U poetku su u njegovu sasta-

vu bila tri fakulteta: Mudroslovni (filozof-ski), Bogoslovni i Pravoslovni dravno-slovni (pravni) fakultet.

Od Markova trga do...Pravni fakultet, jedna je od najstarijih in-stitucija zagrebakog Sveuilita, ija setradicija vee uz poetak visokokolske na-stave u Hrvatskoj, u ovom zdanju djelujeve 125 godina. Najprije je bio smjeten utzv. Zemaljskoj kui na Markovu trgu (namjestu dananje zgrade Sabora), jer tadaza njega nije bilo mjesta u zgradi Isuso-vake akademije na Katarininu trgu, zatim

povijest grada


6/49

9

u spomenutoj zgradi Isusovake akademije,a kasnije se preselio u zgradu u kojoj je idanas. Osim u spomenutoj zgradi, Prav-ni fakultet je danas smjeten na jo etirimjesta u gradu: Trg marala Tita 3, iri-lometodska 4, Gundulieva 10 i Nazorova51. Svojevrsna pretea Pravnog fakultetabio je Politiko-kameralni studij (Studiumpolitico-kamerale in regni Dalmatiae, Cro-atiae et Slavoniae) koji je, zbog nedostatkakolovanih upravnih inovnika, rjeenjemosnovala Marija Terezija 1769. godine sasjeditem u Varadinu. Studij e 1772. bitipreseljen u Zagreb i smjeten u Isusova-koj akademiji na Katarininu trgu (dananjaGornjogradska gimnazija), gdje e djelovatido 1776. godine kada e biti ukljuen unovoosnovani Pravni fakultet.

Nastava na latinskomKao to je ve reeno, dekretom Marije Te-rezije je 1776. godine osnovana Kraljevskaakademija znanosti u iji sastav je uao iPravni fakultet. Budui da je tim dekretomosnovan studij prava, kojeg u Isusovakojakademiji nije bilo, 1776. godina smatra segodinom osnutka Pravnog fakulteta u Hr-

vatskoj. Visokokolska nastava prava u Hr-vatskoj zapoela je dana 4. studenog 1776.godine pa se taj datum uzima kao danosnivanja Pravnog fakulteta u Zagrebu. Uto vrijeme Fakultet je imao etiri redovita ijednog izvanrednog profesora koji je zamje-njivao ostale u sluaju njihove sprijeenosti.Ni slavni Pravni fakultet Sveuilita u Beutada nije imao vie od pet profesora. Kaonastavni jezik bio je propisan latinski, uzmogunost uporabe narodnih jezika. Studijje trajao ukupno etiri godine: najprije jeprethodio dvogodinji obvezni studij filo-zofije koji je sluio kao prednaobrazba zadvogodinji struni studij prava.

Pravoslovna akademijaU razdoblju postojanja Kraljevske akade-mije znanosti, odnosno Pravnog fakultetau sklopu nje, na tom je fakultetu studiralooko 2.000 studenata. Manji dio bio je izZagreba, a vei iz drugih hrvatskih krajeva,pa je Pravni fakultet tako imao znaajnuulogu u afirmiranju Zagreba kao hrvatskogsredita te u izobrazbi hrvatske politike ikulturne elite toga doba. Ukinuem Kra-ljevske akademije znanosti 1850. godine,

Pravni fakultet je preimenovan u Kraljevskupravoslovnu akademiju koja je od 1850. do1874. bila jedina visokokolska ustanova uHrvatskoj.Studij prava na Pravoslovnoj akademiji tra-jao je tri godine, za to je bilo predvienoest profesora. Studenti su mogli studiratikao redoviti, privatisti i izvanredni. Godine1868/69., nakon sklopljene Hrvatsko-ugar-ske nagodbe, produljen je na etiri godinei prihvaen je austrijski model sveuilinepravne izobrazbe, prema kojem prve dvijegodine zauzimaju ponajprije pravno-po-vijesni predmeti, a druge dvije pozitivno-pravni predmeti te politiko-kameralneznanosti.Broj studenata se znatno poveao: do 1874.godine na Pravoslovnoj akademiji studiraloje ukupno oko 1.700 studenata, odnosno uprosjeku oko 70 studenata godinje. Ipakna Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu nisumogli postii doktorat. Prema aktu o osni-vanju Pravoslovne akademije, za stjecanjeakademskog stupnja (doktorata) trebalo jenakon tri godine Akademije provesti jo dvasemestra na austrijskom ili nekom stranomsveuilitu i tamo poloiti propisane strogeispite (rigoroze). Nastavni jezik u Akademiji


7/49

10

do jeseni 1855. godine bio je hrvatski, a ukratkom razdoblju od 1855. do 1860. nje-maki.

Pravni fakultet

Pravoslovna akademija prestala je djelovatiu jesen 1874. kada je osnovano modernoSveuilite u Zagrebu, u koje je ukljuenakao Pravoslovni i dravnoslovni fakultet.Pod tim e nazivom djelovati do 1926. kadaje preimenovan u dananji naziv - Pravnifakultet u Zagrebu. Studenti Pravnog fa-kulteta inili su najbrojniji dio sveuilinepopulacije te je Fakultet, poput ostalih

pravnih fakulteta u srednjoj Europi, bionajvei fakultet na Sveuilitu. Tijekom Pr-vog svjetskog rata broj studenata se znatnosmanjio, budui da su bili mobilizirani.Nakon zavretka Prvog svjetskog rata iulaskom Hrvatske u novonastalu dravnuzajednicu, Pravoslovni i dravnoslovni fa-kultet u Zagrebu je od pokrajinske visoko-kolske ustanove postao vodea ustanovatog tipa na junoslavenskom podruju. Uakademskoj godini 1919/20. ene su semogle prvi put upisati na Pravni fakultet,koji je doskora postao jedan od fakultetana kojemu je upisivano najvie studentica.

Pravna tradicijaRazdoblje od 1945. pa do danas donijeloje brojne i znaajne promjene drutvenogi dravnog ureenja te pravnog sustava i

utjecalo na razvoj pravnog studija, odno-sno na njegovo prilagoavanje novona-stalim prilikama. Pritom je stalno prisutnoustrajanje na zadravanju srednjoeuropskepravne tradicije utkane u temelje studija nazagrebakom Pravnom fakultetu. Tijekom

tog razdoblja profesori Pravnog fakultetasu, osim na matinom fakultetu, bili i jouvijek jesu, angairani i na pravnim fakul-tetima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Vioj koliza unutranje poslove, odnosno Policijskojakademiji i Drutvenom veleuilitu. Brojniod njih izabrani su za redovne i izvanrednelanove HAZU-a (prije JAZU), obnaali sufunkcije rektora i prorektora Sveuilita u

Zagrebu te bili pokretai i sudionici nizavanih dogaaja koja su obiljeila hrvat-sko drutvo nakon Drugog svjetskog rata.Zanimanje studenata Pravnog fakultetanije bilo ogranieno iskljuivo na studij. Ustudentskoj svakodnevnici svoje mjesto sunali i politiki, sportski te kulturni sadraji.Tako je poetak sedamdesetih godina bioznaajan za zagrebako Sveuilite i Fakul-tet, jer su i studenti prava imali vanu ulo-gu tijekom hrvatskog proljea, politikihzbivanja kojima su se zahtijevale reforme upolitici i drutvu.

Novo dobaNakon uspostave Republike Hrvatske Prav-ni fakultet u Zagrebu, najstariji od etiripravna fakulteta u zemlji, jaa meunarod-nu znanstvenu suradnju. Njegovi lanovi

sudjeluju u radu inozemnih znanstvenihinstitucija i njeguju suradnju sa znanstve-nicima u drugim zemljama. Djelujui vetree stoljee, Pravni fakultet u Zagrebuje predstavnik hrvatske pravne kole i kaojedan od sredita srednjoeuropske pravne

tradicije cijenjen i izvan granica zemlje. Uokviru reforme visokog kolstva u Hrvat-skoj, a koja je zapoela preuzimanjem ob-veza iz Bolonjske deklaracije, Fakultet je uprocesu prilagoavanja sadraja, programai metoda nastave zahtjevnim europskim kri-terijima. Od 2002/03. za redovne studenteprimjenjuje se europski sustav prijenosabodova (ECTS) koji omoguava mobilnoststudenata, tj. prijelaz s jednog na drugi fa-kultet, odnosno s jednog na drugi studijskiprogram ukljuujui i prijelaz izmeu sveu-ilita razliitih zemalja.

KnjinicaVano je istaknuti i posebnu vrijednostknjinice Pravnog fakulteta koja je osnovana1906. godine i po tome je najstarija hrvat-ska specijalizirana pravna knjinica. Pravnifakultet je i prije toga imao knjinicu, ali jeona prilikom reorganizacije pravnog studijai osnutkom zagrebakog Sveuilita 1874.,uklopljena u tadanju Sveuilinu knjinicu(danas Nacionalna i sveuilina knjinica uZagrebu), tako da je dio starijeg fonda da-nas tamo. U poetku skromna zbirka, onaje danas svojim fondom narasla na gotovo200.000 svezaka knjiga i asopisa koji po-krivaju sva pravna podruja. Unutar svojegfonda ima izdanja knjiga od vrlo starih (iz1524. godine) pa sve do najsuvremenijih, ameu asopisima postoje naslovi od 1829.do danas, stoga ona predstavlja najbogati-ju i najbolje opremljenu pravnu knjinicu uovom dijelu Europe.

Viestoljetna tradicijaStoga, idui put kada budete bili u blizi-ni ove impresivne zgrade, sjetite se njezi-ne bogate prolosti i uloge koju je imalau nastanku jednog od najreprezentativnijihtrgova u gradu Zagrebu. Zavirite u njezi-nu unutranjost, osjetite duh viestoljetnetradicije znamenitih institucija koje, su na-kon dugog traganja svoje sjedite pronaleupravo u njoj i na taj nain konano uka-zale na njezinu pravu vrijednost .

povijest grada


8/49

11

povijest grada

Tekst: Branimir poljariFoto: Arhiv MGZ

Zagrebake djeve koje krase Frankopansku ulicu i Trg marala Tita

Fotografije Vladimira Vuinovia

iz monografije Djeve sa zagrebakih proelja


9/49

12

povijest grada

Tekst: Mihela Melem Hajdarovi

Foto: arhiv Leksikografskog zavoda

Leksikografski zavodMiroslav Krlea

Nakon dueg vremenskoga

razdoblja tijekom kojega je u

Miroslavu Krlei sazrijevala ideja o

osnivanju Leksikografskoga zavoda

svoj konani poticaj dobila je na

Izlobi srednjovjekovne umjetnosti

naroda Jugoslavije, koja se u oujku

1950. odravala u Parizu. Bio je to

odraz Krleine potrebe da svijet

upozna sa stvaralatvom naroda na

ovome prostoru, o kojemu se tada

vrlo malo ili gotovo nita nije znao.

U

intervjuu koji je Krlea dao za a-sopis Nin 20. II. 1972., svoje ne-zadovoljstvo parikom izlobom

komentirao je sljedeim rijeima: Poslijeizlobe Medijevalne umjetnosti jugosla-

venskih naroda u Parizu 1950, vratio samse doma zaprepaten kako svijet o naimstvaralakim naporima nema pojma, a na-roito pak kako mi sami o sebi ne znamonita () Da bi se donekle sredili ti zamr-eni pojmovi, da bi se otvorila neka ka-kva-takva panorama na jedinstvenu kul-turno-historijsku prolost naeg reljefa,

jo za prvih dana politogeneze na ovomterenu, prihvatio sam se enciklopedijskogposla pod pretpostavkom da se samo me-

todikim radom mogu prevladati raznepredrasude, a naroito primitivizam.

Krleina ideja naila je na odobravanje.

Tako je 5. X 1950. jugoslavenska vladadonijela odluku o osnivanju Leksikograf-skoga zavoda FNRJ. Miroslav Krlea ime-novan je njegovim direktorom, a tu funk-ciju obnaat e sve do svoje smrti 1981.godine.Tada donesenom Uredbom o Leksiko-grafskom zavodu FNRJ definirano je dae sjedite Zavoda biti u Zagrebu, te da ezadatak Zavoda bit prikupljanje i obrai-

vanje leksikografskoga i drugoga materi-jala koji je potreban za izdavanje leksiko-na, enciklopedija i ostalih izdanja.


10/49

13

likovnih umjetnosti (1959-66., 4 sveska),Muzike enciklopedije (1. izdanje1958-63., 2 sveska), umarske enciklopedije(1. izdanje1959-63., 3 sveska), Tehni-ke enciklopedije (1. izdanje1963-73., 13svezaka), Poljoprivredne enciklopedije(1967-73., 3 sveska), Filmske enciklope-dije (1986-90., 2 sveska), Enciklopedije

hrvatske umjetnosti (1995-96., 2 sveska),Krleijane (1993-99., 3 sveska), Hrvat-ske enciklopedije (s ijim se izdavanjemzapoelo 1999.), Istarske enciklopedije(2005.) i dr.

LeksikoniTijekom tog razdoblja Leksikografski za-

vod bavio se izdavanjem leksikona (Hrvat-ski biografski leksikon, s ijim se izdava-njem zapoelo 1983., a do sada je izdano6 svezaka, Ekonomski, 1995; Hrvatski

opi leksikon, 1996; Opi religijskileksikon, 2002; Filmski leksikon,2003; Nogometni leksikon, 2004;Zagrebaki leksikon, 2006; Pravnileksikon, 2007), atlasa (nekoli-ko izdanja Atlasa svijeta i Atlas

Europe) i rjenika (Osmo-jezini enciklopedijski

rjenik koji Zavodizdaje od 1987., ado sada je izdano5 svezaka, Rjenik

hrvatskoga je-

zika, 2000; Enciklopedijski rjenik huma-nog i veterinarskog medicinskog nazivlja,2006).

Budno oko utemeljitelja

Krlea je djelatnost Leksikografskoga za-voda drao pod budnim okom iz svogaureda na 1. katu zgrade na Strossmaye-rovu trgu 4 u Zagrebu, koja je bila jednaod prvobitnih lokacija Leksikografskogazavoda.

No zbog poara koji je buknuo na III.katu te zgrade, u lipnju 1977., ali i ar-troze zbog koje se sve tee kretao, Krlea

vie nije dolazio u Zavod, ve su ga o raduZavoda redovito izvjetavali zamjenik di-rektora i urednici pojedinih izdanja.

Miroslav Krlea umire 29. prosinca 1981.,a od 20. sijenja 1984. institucija je regi-strirana pod nazivom svoga utemeljitelja- Jugoslavenski zavod Miroslav Krlea,odnosno od 16. rujna 1991. nosi naziv

Leksikografski zavod Miroslav Krlea.Potkraj 1990. zavrena je selidba Leksi-kografskoga zavoda sa Strossmayerovogatrga 4, te Preobraenske i Juriieve ulicena ugao Frankopanske ulice i Ulice Gju-re Deelia gdje su i danas smjeteni sviuredi i odjeli.

,leksikon, 2002; Filmski leksikon2003; Nogometni leksikon, 2004;Zagrebaki leksikon, 2006; Pravnileksikon, 2007), atlasa (nekoli-ko izdanja Atlasa svijeta i Atla

Europe) i rjenika (Osmo-jezini enciklopedijski

rjenik koji Zavodizdaje od 1987., a

o sada e izdan5 svezaka, R en

rvats oga e-

Prvi radoviOdmah na poetku rada u Zavodu, Krlea

je zapoeo blisku suradnju s Matom Uje-viem koji je tada ve bio iskusan leksi-kograf i glavni urednik Hrvatske enciklo-pedije (1941-45.). Ujevi je kao Krleinpomonik preuzeo voenje organizacij-

sko-strunih poslova Zavoda. Krlea i Uje-vi su vrlo brzo pokrenuli izradu nekolikovelikih i vrijednih Zavodskih izdanja. Prvazavodska strukovna enciklopedija bila je

Pomorska enciklopedija, a prema sustavui nainu obradbe bila je i jedna od rijet-kih u svijetu. Ujevi je za potrebe rada na

Enciklopediji Jugoslavije zapoeo rad i naretrospektivnoj bibliografiji jugoslaven-ske periodike do 1945. Ovaj katalog, koji

Leksikografski zavod posjeduje i danas, usvojoj konanici sadri oko 10 milijunakatalokih listia, te je kao takav vrlo vrije-dan izvor spoznaja za 44 razliite struke.

EnciklopedijeTijekom neto vie od pola stoljea dje-lovanja Leksikografski zavod se sustavnobavio leksikografski radom, te je odr-avao i podizao hrvatski intelek-tualni standard. Visokostrunikadar osiguravao je izdavanjemnogobrojnih kvalitetnih izda-nja poput niza strukovnih i po-sebnih enciklopedija poput

Medicinske enciklopedije

(1. izdanje1957-65., 8 sve-zaka), Enciklopedije


11/49


12/49

15

O Zagrebu markom i igom

Tekst: Dunja Majnari Radoevi

Sjevernu stranu dananjeg Trga mar-ala Tita uokviruje velika zgradaRektorata sveuilita u Zagrebu ukojoj je smjeten i Pravni fakultet.Sredinom 19. stoljea centralistika au-stro-ugarska vlada dala je sagraditi tu ve-liku zgradu za potrebe bolnice. Pritom supotroena golema sredstva, a zabiljeeno

je da su za zavrno ureenje tog prostoraak koritena i sredstva dobivena dobro-tvornom lutrijom. Kada je zgrada 1855.godine konano dovrena, pokazalo seda je za bolnicu posve neprikladna, pa jeostala prazna.

Neko se vrijeme upotrebljavala za smjetajvojske, a 1864. godine njezini su prostorirabljeni prigodom prve zagrebake gospo-darske izlobe. Od 1868. do 1882. godineu ovoj je zgradi bila smjetena tvornicaduhana.

U velikom potresu u Zagrebu 9. listopada1880. bilo je znatno oteeno i staro zda-nje realne gimnazije, konvikta i sveuilitana Gornjem gradu.Iz tog, ve i inae za potrebe Sveuilitapremalog prostora, Sveuilite je 1882.godine preseljeno u novoureenu zgradudotadanje tvornice duhana.Crte sveuiline zgrade, stari rektorskilanac i peat s povelje cara Leopolda I.motivi su prigodne potanske marke Re-publike Hrvatske, izdane u povodu 325.obljetnice Hrvatskog sveuilita.Isusovaki crkveni red je u Zagrebu us-postavljen 1607. godine. Nakon gimna-zije, isusovci su 1662. godine osnovalii Akademiju za viu nastavu filozofije.

Upravo je toj Akademiji kraljevskog slo-bodnog grada Zagreba, 23. rujna 1669.godine, njemako-rimski i austro-ugarski

Zgrada Rektorata

sveuilita u Zagrebukralj Leopold I dodijelio status i privilegi-

je Sveuilita, ime se Zagreb svrstao uzbok starih srednjoeuropskih sveuilinihgradova kao to su Kln, Be, Prag i dr.Sveuilite je prekidalo s radom nekolikoputa. Kada je 1874. godine ponovno sve-ano otvoreno u svojem je sastavu imalo

Pravni, Filozofski i Bogoslovni fakultet, aprvi rektor bio je Matija Mesi.Zagrebako sveuilite danas se sastoji od

33 fakulteta, visokih kola i akademija s

oko 50.000 studenata i 3.500 nastavnika.

Prigodna potanska marka Republike Hr-vatske izdana je 19. travnja 1994. godi-ne. Originalno likovno rjeenje izradio jetehnikom bakropis akvatinta-mezzotintaIvica iko, akademski slikar i grafiar izZagreba. Vrijednost marke je bila 2.200,-

HRD, a izdana je u nakladi od 350.000primjeraka.

Prigodna potanska marka u povodu

325. obljetnice Hrvatskog sveuilita


13/49

16

Jo na poetku 19. stoljea Franko-panskom je tekao potok Tukanac uzkoji je kolni put vodio izmeu oranicai majura prema Savi. Danas je to sreditezagrebakih ulica, jedno od najprometni-jih, kojim se jednakom ustrinom tiskajupjeaci, tramvaji, automobili, ali i biciklisti.Do polovice 19. stoljea cijeli potez cesteod Ilice do kolnog mosta na Savi zvao seSavska. Nakon izgradnje samostana Dru-be sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskog1845., ulica od krianja s Prilazom GjureDeelia do Ilice preimenovana je u Fran-kopansku ulicu, prema najmonijoj hrvat-skoj velikakoj obitelji.Frankopani, ili kako ih neki povjesniari na-zivaju i Frankopaini, potjeu s otoka Krka,gdje se kao prvi knez spominje Dujam I. jou 12. stoljeu. Njegov sin Bartol proirio jevlast na kopno u Modruku i Vinodolskuupaniju i od tada poinje uspon te obiteljiije ogranke danas poznajemo kao cetin-ske, ozaljske, slunjske i trake knezove. Omoi, bogatstvu, politikoj snazi i vojnikimuspjesima govore nam i podaci o banskimastima koje su nosili pojedini Frankopani.Od 14. do 17. stoljea petorica Frankopa-na bila su hrvatski banovi, a u borbama sTurcima istaknuli su se Krsto, Bernardin i

Zagrebake ulice

Jednakom ustrinom

njom se tiskaju ljudi i tramvaji...

Juraj. Posljednji potomak loze Frankopanabio je Fran Krsto, koji je sa svojim urjakomPetrom Zrinskim poeo borbu za hrvatskusamostalnost i slobodu. Obojica su pogu-bljena u Bekom Novom Mjestu 30. travnja1671. Ti hrabri hrvatski muevi uspjenosu vodili hrvatski otpor protiv Osmanlija,ali nisu mogli podnijeti da beka vlast tlainjihov narod. Pokuali su kraljevinu Hrvat-sku osloboditi od te vlasti i svoje su ivotedali za Hrvatsku, poruivi - navik on iviki zgine poteno.Frankopanska ulica dananji je izgleddobila 1841. kad je biskup Juraj Haulik,poslije prvi zagrebaki nadbiskup i kardi-nal, poeo s gradnjom samostana i crkveDrube sestara milosrdnica prema nacrti-ma arhitekta Franje Schchta. Na zvonikucrkve nalazi se vrijedan sat urara Jgeraiz Innsbrucka. Obiljeje ulice je i poznatoDramsko kazalite Gavella koje su nekoZagrepani jednostavno zvali Malo kaza-lite, za razliku od Hrvatskog narodnogkazalita koje je bilo Veliko. U predvorjukazalita stoji kost stara oko 15 tisua go-dina; to je jedan od najstarijih arheolokihlokaliteta u naem gradu. Frankopanskomje prvi tramvaj s konjskom vuom proao1891., a etiri godine kasnije ulica dobiva i

elektrinu rasvjetu. Na krianju s PrilazomGjure Deelia nalazila se palaa Narodnihnovina sagraena 1893., a danas je tu Lek-sikografski zavod Miroslav Krlea koji od1950. objavljuje enciklopedije, leksikone idruga leksikografska i struna izdanja. Nauglu s Ilicom nalazi se kua grofa Keglevi-a u kojoj je godinama bila poznata me-snica Rabus, a na suprotnom uglu kavanau kojoj su se sastajali mnogi zagrebakiumjetnici.No, kad ve govorimo o ugostiteljskimobjektima, recimo i to da su nai starisugraani rado odlazili k Bednjancu, nauglu s Varavskom ulicom, gdje ih je u vrtupodno kestenova zabavljao orkestar, ali imajmuni koji je skakutao po kronjama.Grafiari su se pak sastajali kod Grafia-ra u dvoritu kunog broja 1, Keglevievekue, gdje se i danas u miru, iako ste u bli-zini bune i prometne ulice, moe pojestidobar zagrebaki gablec, objed ili veera.Malo je poznato da je ta ulica imala ne-ko najvie hotela i svratita. Tako su nakunim brojevima 7, 7a, 8 i 12 bili hotelii svratita: Rijeka, Slovenac, Imperijali Dalmacija. Zato ne iznenauje to jedanas u nekadanjem hotelu Imperijal -Ugostiteljsko-turistika kola.

Tekst: Branimir poljari

Frankopanska ulica


14/49

17

Na najljepem zagrebakom trgukojim dominira zgrada Hrvatskognarodnog kazalita nalaze se trivrijedna kiparska djela. Dva pripadaju kipa-ru Ivanu Metroviu, Zdenac ivota i ispredzgrade Rektorata Povijest Hrvata, a treeje spomenik Sv. Juraj u borbi sa zmajem,rad austrijskog kipara Antona DominikaFernkorna. Spomenik je bio raen za jednupalau u Beu 1853., ali cinani model jekupio nadbiskup Juraj Haulik i kasnije jeodliven u bronci.Fernkorn je kipar koji svoje radove izvo-di na akademski nain s jakim baroknimreminiscencijama. Takav je i spomenik sv.Jurju u Zagrebu, gdje unato pokrenutosti

masa zadrava zatvorenu siluetu cjeline.Zagreb se moe pohvaliti jo nekim Fern-kornovim ostvarenjima, a to su u prvomredu spomenik banu Josipu Jelaiu, kojije sveano otkriven 1866., zatim Madonas etiri anela iznad Bollove fontane prednaom katedralom i lik Merkura na proe-lju hotela Dubrovnik na Jelaievu trgu.Fernkorn je roen u Erfurdu 1813. Radioje u Mnchenu u tamonjoj akademiji, a1840. odlazi u Be gdje nastaju njegovanajznaajnija djela.Nadbiskup Haulik dao je spomenik sv.Jurju postaviti iza glavnog ulaza u perivojMaksimir, na poetku aleje koja ide pre-ma vidikovcu. Po svom imenjaku dao je

u Maksimiru sagraditi i kapelicu sv. Jurja,prema nacrtima Hermana Bolla, a i sam jeMaksimir neko vrijeme nosio ime Jurjevac.Kako je spomenik zaklanjao vizuru premamaksimirskom vidikovcu, vlasti su ga od-luile premjestiti na Strossmayerov trg,ispred Kemijskog instituta, u park u kojemje danas spomenik J. J. Strossmayeru, radkipara Ivana Metrovia. Svoje sadanjemjesto sv. Juraj dobiva 1908. godine nainicijativu knjiara elapa, ispred njegovesecesijske zgrade.Naalost, na tom mjestu je izgubio svojuveliajnost jer je stisnut na malom prostorui okruen raslinjem pa e ga moda nekadruga vlast ponovno seliti.

Zagrebaki spomenici

Sveti Juraj u borbi sa zmajem

Tekst: Branimir poljariFoto: Arhiv MGZ


15/49

18

Unaem je Zagrebu ivio od 1868.,a 20 godina kasnije postao jegradski zastupnik. Bilo je to vri-jeme kad je poela intenzivna izgradnjaDonjeg grada u ijoj je realizaciji Moyn-ski svesrdno sudjelovao kako bi ve 1892.preuzeo dunost zagrebakog grado-naelnika. Tada su do izraaja dole svenjegove organizacijske sposobnosti. Iako

je to bilo vrijeme omraene khuenovtine,Moynski je bio odan jedino svojem gra-du, na ijem e elu ostati punih 12 go-dina. Biran je tri puta uzastopce - 1892,1895. i 1901. godine.Za vrijeme njegova naelnikovanja Zagreb

je porastao sa svojih 45.000 na 60.000stanovnika, a Moynski ga je preporodioiz malog gradia u moderan srednjoeu-

ropski grad. Tada su nastala poznata za-grebaka zdanja bez kojih ne bismo moglizamisliti na grad; to su Hrvatsko narodnokazalite, kompleks gimnazije gdje je da-nas smjeten muzej Mimara, Umjetni-ki paviljon na Tomislavu trgu, a otvoren

je i Iliki trg. Posebno za to se zalagaoMoynski bilo je ureenje kanalizacijskemree u gradu pa su tako 28. prosinca1892. poeli radovi oko kanalizacije. Kako

je dananjom Tkalievom ulicom tekaopotok koji je svojom neistoom bio izvorzaraza i nepodnoljivog smrada, on jepreusmjeren kroz dananju ulicu Medve-ak, a Tkalieva je nadsvoena i postajeulica kao i Medveak. U isto vrijeme kadase ureuje kanalizacija osobitu pozornost

Moynski posveuje ureenju zagreba-

povijest grada

kih perivoja koji su bili zaputeni. Naelo slube za ureenje parkova postavljaiskusnog vrtlara Franju Jerabeka pa takoZagreb postaje prepoznatljiv po pomnoureenim zelenim povrinama s puno dr-

voreda i cvjetnim lijehama.Meutim, osobito vrijedan zahvat bila jeizgradnja ceste na Sljeme iz Graana pre-ko Blizneca s puno zavoja do podno vrhaplanine. Time je Moynski pribliio svojimsugraanima planinu do ijeg su vrha uono vrijeme mogli doi zaprenim kolima.

Prvi se pak autom na Sljeme uspeo pio-nir auto-moto sporta Ferdinand Budickii to godine 1904. Hrvatsko planinarskodrutvo u spomen na izgradnju ceste naSljeme postavilo je iznad Lonjske peinespomen-plou u ast Adolfu Moynskom,a vidikovac iznad panjaka dobio je imeAdolfovac. To nam je, naalost, jedinispomen na tog znamenitog gradonael-nika jer je njegova ulica nakon Drugogsvjetskog rata preimenovana u Ulicu Vla-dimira Nazora.

Brian za zdrav ivot u svom gradu,Moynski je traio da se porui i bolni-ca na poetku Ilice koja nije odgovaralazdravstvenim i higijenskim uvjetima, ali

je ponestalo financijskih sredstava pa jeona uklonjena tek 1931. kako bi kona-no ezdesetih godina 20. stoljea na tommjestu bio podignut poznati zagrebakineboder.I jo jedna zanimljivost u vezi s grado-naelnikom Moynskim. Godine 1898. na-ruuje naelniki lanac koji je prema nacr-tima poznatog arhitekta Hermana Bollaizradio zlatar Slavoljub Bulvan. Naravno,

Moynski je prvi objesio lanac oko vra-ta, a kasnije su ga u sveanim prigodamanosili svi zagrebaki naelnici do Drugogsvjetskog rata. Ta je tradicija nastavljenanakon osamostaljenja Hrvatske.

Tekst: Branimir poljari

ZAGREBAKI GRADONAELNICI

Velike zasluge u razvitku modernog dijela Zagreba ima gradonaelnik

Adolf Moynski, podrijetlom Poljak, koji je roen 1843.

Adolf Moynski


16/49

19

Podastire Branimir poljari

Sjeanja na stari Zagrebtikleci

povijest grada

Sve do 1877. godine Zrinjevac jebio neosvijetljen; tek tada je uve-dena plinska rasvjeta, a zrinjeva-ke klupe postavljene su prije 127godina, tonije u proljee 1880..Elektrine su lampe zasvijelile Zri-

njevcem 1907., a 1911. je asfal-tiran zapadni i sjeverni dio trga,juni 1923., a istoni godinu danakasnije.

Poetkom 1908 god. izala su iztiska u izdanju HAK-a Pravilanogometa koje je napisao MilovanZorii. Knjiica je bila u oblikunogometnog igralita, a naslov-nu stranicu izradio je poznatizagrebaki slikar i grafiar Men-ci Klement Crni. Ta pravila je30.5.1911. Hrvatski portski sa-vez proglasio slubenim pravilimasaveza, pa je HAK potkraj istegodine izdao drugo izdanje Pravilanogometne igre.

Nogomet, najvanija sporedna stvar na svijetu u Zagrebu se poeo igrati 1903.godine. Prvu utakmicu odigrali su HAK i PNIK 28.10.1906. na tzv. Zapadnomperivoju (danas Maruliev trg), spred zgrade Dravnog arhiva (biva Sveuilina bi-blioteka). Utakmica je zavrila nerijeeno (1:1). Selekcija sastavljena od igraa zagre-bakih klubova (HAK-a, PNIK-a i Akademije) nastupila je kao hrvatska nogometnareprezentacija u Pragu protiv SK Slavije u lipnju 1907. i izgubila (0:15, 0:20).Prva meunarodna nogometna utakmica u Zagrebu odigrana je 16.5.1909. izmeuHAK-a i Budapesti Egyetemi Athleticai Clubom (Budimpetanski sveuilini atletskiklub) na ELIPSI dananjem Srednjokolskom igralitu (3:0 za HAK).


17/49

20

kultura

Evo, jo malo pa e opustjeti ulice

naeg grada, jer e se, kako kaemo,

pola Zagreba preseliti na more. No,

more nije samo trka za bronanom bojom

i kupanjem, more je i posebna ljepota boja

- od onih tamnomodrih jadranskih dubina,

zelenkastih tonova pjeskovitoga dna do

bijelih alova obale, tamne crnogorice ili

srebrnastih maslinika.

More je i vjena tema pisaca i pjesnika. Neki

su roeni uz more, pa su za itav ivot upili

njegove boje i mirise, a neki ga - oarani

prvim susretom - nikad ne zaboravljaju.

Da biste i vi ovoga ljeta potpunije doivje-

li more, osjetili njegovo srce i duu, sklad

te ljepote boja i mirisa - odabrali smo za

vas (naalost, ogranieni prostorom) samo

nekoliko pjesama naih poznatih pjesnika.

Pa, kada budete sjedili na nekom alu ili

stijeni ili plovili okrueni morem - sjetite

se pokojeg stiha da obogati vae doivljaje,

da vas jo vie oara i preplavi to more nae

Jadransko, da postanete s morem jedno.

Dobro more i mirnu plovidbu eli vam

Snjeka Antunovi.

More nae

Jadransko

More se mirno smijei

More se mirno smijei

More jutros

Zemlju osvjeava oima svojim bistrim.

Odmaram se na plai i slatko se moru

smijem.

Ovako, da bih neto nevino uinio,

bacam kamenje u more, smije se more.

Ono misli - mislim- da sam ja mornar

Neki s bradom koji zna puno ala

I smije se more mirno. I ja se smijem,

More jutros

Ima ruke za igrake, ima ruke od baruna

I bijeli smijeh za moju mirnou

Giacomo Scotti

More

I gledam more gdje se meni penje

i sluam more d o b r o j u t r o veli

i ono slua mene ja mu apem

o d o b r o j u t r o m o r e kaem tiho

pa opet tie ponovim mu pozdrav

a more slua slua pa se smije

pa uti pa se smije pa se penje

i gledam more gledam more zlato

i gledam more gdje se k meni penje

i d o b r o j u t r o kaem m o r e z l a t o

i d o b r o j u t r o m o r e more kae

i zagrli me more oko vrata

i more i ja i ja i ja s morem zlatom

sjedimo skupa na alu do brijega

i smijemo se smijemo se moru

Josip Pupai

Prema kraju

more nadire brzo a mirno

ini se: ulja se

osvaja nizine,

proplanke

vrhove

svu zemlju

na kraju more preplavljuje nebo

na kraju more preplavljuje more

Nada Ivelji

More

Neki proputuju stotine i hiljade kilometara

Da uju njegov um

Ulazei u modre talase misle:

More,

Veliko nemirno more!Tu si sad more da otplavi

Sav prah i teinu

Htio bih a u grudima ponesem

Jedno beskrajno more

S talasima i olujama

S potopljenim zvijezdama

S podvodnim grebenima

Talasaj se talasaj

Modro beskrajno more!

Grigor Vitez

Slika: Menci ClementCrni

Bonaca 1906


18/49

21

Izletita i tjedni odmori

starih Zagrepana

povijest grada

Kod maksimirskog vidikovca nedje-ljom bi svirala glazba, a naveer bikod ulaza kraj gostionice bile za-

bave uz ples. No plesalo se i zabavljaloi na kraju Mlinarske ulice. Naime, tamo

je bio znameniti posjed Schonbach zvanLepa ves, a ureeno je igralite, parnakupelj i gostionica. Lepa ves je zatvorena1853. kada je taj posjed otkupio prijateljbana Jelaia grof Neustater. Jasno, dotih se izletita dolazilo fijakerima.Osnutkom Hrvatskog planinarskog dru-tva 1874. poeo je organizirani posjetnaoj Medvednici, makar je i prije toga

na Sljemenu bila otvorena prva pirami-da-vidikovac za ljubitelje lijepih vidika.Zanimljivo je kako su organizirani zagre-baki planinari svoj prvi izlet upriliili uSamoborsko gorje i to na Otro, a drugidrutveni izlet bio je 3. lipnja 1875. naSljeme.Oni koji se nisu uspinjali na Sljeme, na-lazili su svoja odmorita podno planineu estinama, na Cmroku i Pantovaku.Tako se i danas mnogi prisjeaju Fiju-ceka u estinama, jo uvijek popularnogPuntijara u Graanima ili pak izletitaK veselom Joi Josipa Obolta, izletitaepat na Pantovaku. Na zapadnoj stra-ni grada bila je popularna Suhinka kod

Podsusedskog mosta i u samom Podsu-sedu Aralica. Savski kupai bili su naGospodarievom kod Repua i Pavelia.

Popularno je bilo otii na Cmrok, gdje su

jo 1090. na Jakinovoj livadi poeli te-ajevi skijanja, slino kao to je to danasna inovnikoj livadi na Medvednici. Ipak,najpopularnije izletite bilo je Sljeme. Zataj izlet se naveliko pripremalo, a posebno

je bilo atraktivno krenuti put Sljemena unoi, kako bi se sa sljemenske piramidegledao izlazak sunca. Ti prvi planinari bilisu, kako pie Vladimir Blakovi: odredamaterijalno i financijski dobro, ak vrlodobro situirani ljudi.

Pored njihova smisla za prirodu i njezineplaninske osobitosti, bila je (uvelike) pri-sutna lagodna udobnost i obilna visoko-kalorina prehrana uz punu au dobrogprovrelog lozina soka.Bile su to odlike graanske drutvenostiod koje nisu zazirali nai planinarski pre-di - zakljuuje profesor Blakovi. Je lidanas tome tako prosudite sami.

Danas tjedni odmor poinje petkom

poslijepodne i vikend traje sve do

nedjelje naveer, a neko se radilo i

subotom, tako da je za odmor osta-

jala samo nedjelja. Stari su nai su-

graani taj dan koristili uglavnom za

posjet Maksimiru koji je za graane

otvorio biskup Vrhovec jo prije vie

od 200 godina, a zatim ga je jo ljep-

e dotjerao Juraj Haulik.

Tekst: Branimir poljariFoto: arhiv Zlatko Puntijar


19/49

mala kola antikvarijata

22

Vi biste u ovoj rubrici vjerojatno e-ljeli uti priu o nekim ipak starijimprimjercima. Ne bojte se, upravomi je pala na pamet tema za ove vruinei to u stilu one stare dobre poslovice: e-ljezo se kuje dok je vrue! Cijela epoha urazvoju ovjeanstva nazvana je eljeznodoba, ime se oituje vanost eljeza zanau civilizaciju.

Kovano i lijevanoeljezo

to napisati o antikvitetima uove vrue ljetne dane? Ima li kojaprigodna antikvarska pria kojombi vas mogao rashladiti? Modahladnjaci! Iako dananje elektrinevarijante ba i ne seu u nekupredaleku povijest, ljubitelji patinei njih su pretvorili u predmeteoboavanja. Tako da su starijimodeli, kao zanimljivi produktidizajna XX. stoljea, postali omiljenikod dekoracije kuhinjskih, ali i raznihdrugih prostora. U cilju zadovoljenjanjihovih poklonika rade se i noviretro-dizajni, najee premaoblicima 50.-ih i 60.-ih godina XX st.

Tekst: Jura Gaparac

Foto: Ines Novkovi


20/49

23

Od Hefesta do Luja XIV.Meu najstarijim mitovima klasine antikenalazimo priu o boanskom kovau He-festu, koji je, osim svoje kovake umje-nosti, bio vrednovan kao arhitekt Olimpa.

Hefestova univerzalnost kao da je na neki

nain bila opet probuena kod nas smrt-nika u arhitekturi baroka, te historicizmai secesije, gdje je arhitektura kao arhitek-tura bila gotovo nezamisliva bez radova ukovanom eljezu.

Kroz srednji vijek, kao i kod gotovo svihostalih umjetnosti, radi ope nesigurnostistagnira umjetniko oblikovanje i primje-na eljeza, ali kod izrade oruja bila je go-tovo nezamjenjiva, tako da su nam iz tog

vremena ostali najee sauvani primjerciraznih vrsta. esto nalazimo i razne me-talne sanduke, blagajne, a sve kako bi seu tim nesigurnim vremenima imovina tobolje ouvala.Ono to nije moglo ouvati oruje i bla-gajne, bilo je uvano jo jednom neobi-nosti iz tog vremena nazvanom pojasnevinosti, a iji danas rijetki sauvaniprimjerci na tritu antikviteta postiu

vrlo visoke cijene. Mislim da se uope nemoramo upitati zato.Iz razdoblja renesanse izdvojio bih zaistamajstorski izraene primjerke oklopa, uijoj su izvedbi sudjelovali i neki od naj-poznatijih umjetnika tog doba poput Le-onarda da Vincija. Iz tog vremena u tkivonaeg naroda urasla je i pria o krunidbi

Matije Gupca uarenom eljeznom kru-nom. Inae, tada je jedan od naina ka-

njavanja neposlunih graana bio i no-enje eljezne sramne maske, pod kojombi kanjenik proveo odreeno vrijeme naporugu ostalim graanima. eljezna ma-ska - naslov je i filma o ovjeku iji iden-titet nije nikad otkriven, a bio je jedna od

najveih enigmi za vrijeme vladavine LujaXIV. Francuskom. Nagaalo se da se radio bratu blizancu samoga kralja.

Okovani VersailessKad smo kod kovanog eljeza i Luja XIV.,ono je u njegova doba doivjelo zaistagolem uzlet kao materijal kod de-koracije arhitekture. U to su doba skraja XVII. i poetka XVIII. stoljea,pri izgradnji Versailessa, okupljeniponajbolji umjetnici-majstori izraznih zemalja, te su se tako ofor-mile i razne kovake radionice,koje su prema nacrtima vode-ih umjetnika tog vremenaizraivale prava remek-djelasvoga zanata. Budetu priizvedbi Versailessa kao danije bilo kraja pa je tako svainventivnost i mata moglabiti materijalizirana u najslo-enijim oblicima. Meu moti-

vima tog vremena u originalnostisamog stila i mode mijeaju se i motiviiz riznice ranijih epoha. Omiljeni su motivirazni maskeroni, trofeji, instrumenti, teh-nika dostignua poput balona, cvjetni

vijenci, plodovi, ali i motivi posueni iz

kineske umjetnosti za kojimaje tada gotovo poludje-la mondena Europatoga vremena.

Novije dobaUzlet kovanog eljeza, kasnije i u kombi-naciji s lijevanim, dogodio se kroz histo-ricistike stilove XIX. stoljea, ukljuivi isecesiju, sve do 20-ih i 30-ih godina XX.st., kada ga jo uvijek nalazimo vrlo vjetoobraenog, ali u nadasve pojednostavlje-nim oblicima. Mogli bismo rei da ga ten-dencije Bauhausa gotovo mimoilaze.

Skupljai starog eljezaStari radovi u kovanom eljezu danas suomiljeni kod skupljaa, a znajui koliko je

vremena, majstorske vjetine i umjetnikeinvencije uloeno u njih, teko da e ikad

vie takva kvaliteta biti izraena. Kovanoeljezo veoma je u modi pri ureenju su-

vremenih prostora. Tako da se uz poeljnestare komade izrauju i pojednostavljenesuvremene imitacije. Od antiknih koma-da kovanog eljeza, na tritu se najee


21/49

24

mala kola antikvarijata

nalaze stolovi, stolice, konzole, lusteri,fenjeri, svijenjaci, sve do vrtnih kuica-paviljona ili cijelih ograda. Taj asortimanprate i komadi od lijevanog eljeza, uz ra-zne vaze, klupe, umivaonike, kade, vrtnebazene, fontane, nosae stepenica, kipoveili u svemu tome i danas omiljena postoljastarih ivaih maina, a sada pretvorenihu male stolie.A kad smo kod stolia od lijevanog eljezaomiljeni su i kavanski stolii najee ukombinaciji s mramornom ploom, a bezkojih je gotovo i nezamisliva europskakavana od XIX. st. do danas. Na razvi-

jenom europskom tritu starina postojeposebne specijalizirane trgovine koje sebave prodajom starih dijelova arhitektu-re, ukljuujui i vrtnu. U njima se prodajestaro obraeno kamenje, cigle, parketi iantikviteti od eljeza.

Moram jo svakako napomenuti da se kodnas naalost dogaa da se vrijedni dije-lovi arhitekture upaju sa starih kamenihkua u Dalmaciji i tako se nepovratno

unitavaju cijele cjeline. Nadam se da evas i ovaj teksti poduiti da uvate na-slijeenu batinu i da, radi jednog brzogunovenog detalja, a ije pune vrijednostiniste ni svjesni, ne unitite cijelu vrijednucjelinu kulturnog naslijea batine.

Kovano ili lijevano eljezo uZagrebu

Moda mi je osobno najjaa asocijacijana to eljezo ona nesretna pria - mito eljeznoj usijanoj kruni Matije Gupca.Sramotne maske nisu mit, jer se ak dvijenalaze u stalnom postavu Muzeja gradaZagreba. Pojaseve nevinosti u naim mu-zejima nisam naao izloene. Ili su mo-da zbog nekog lanog morala skriveni.Ili su nae stare purgerice pak modabile veoma edne, u to bih moda aki povjerovao da nisam upuen u skan-dalozne kronike naeg grada. Dosta otome, da ne bacim kamen na sebe.Dovrit u u stilu stare pametne po-slovice: Tko o emu !

Vrata i prozorske reetkeKrenimo na neke, do danas sauvane,starije primjerke kovanog eljeza u naemgradu. Zanimljiva su vrata koja nam za-tvorena omoguuju pogled u Remetskosvetite, te s potpuno srodnim geome-trijskim motivima vrata na kapeli Sv.

Marije u Markuevcu, koja su iz godi-ne 1754. Vrlo je zanimljiva i prozorskareetka na crkvi Sv. Ivana u Cerju iznadSesvetskog Kraljevca. Osobito zbog toga

jer je na njoj kod nas prvi put primije-ena tanca, signatura majstora kovaa.

Nagaa se, prema inicijalima, da bi tomogao biti zagrebaki majstor tefanimaga, koji je ivio u tom vremenu,a ije prezime i danas ivi u nekim odobitelji te upe.

Oltarne ogradeJedan od svakako najljepih pri-mjeraka kovanog eljeza u naemgradu, a i zemlji, je ograda oltarau prolazu kule od Kamenitih vrataiz 1758., koju je iskovao majstor Ivan

Juraj Kort. Remek-djelo tog vremena,prema miljenju zaslune i uvaene po-

vjesniarke umjetnosti Anele Horvat,svakako je oltarna ograda iz crkve Sv.

Katarine, za koju ona u djelu Barok uHrvatskoj kae: Bujna plastina formarazlistala se na ogradi i vratacima predkapelom sv. Ignacija u neko isusovakoj

crkvi Sv. Katarine u Zagrebu. Pred timkrasnim djelom pomiljamo kao da su tupostignute krajnje mogunosti to je tomaterijom bilo mogue izraziti.

Lijevano eljezoKrajem XVIII. st., s razvojem industrij-ske revolucije, sve je vei prodor lijeva-nog eljeza koje svojim serijski lijevanimoblicima oponaa dotad runo raenokovano eljezo. Jedna meu najkvalitet-nijim ljevaonicama eljeza u Europi bila

je u Berlinu, a njezini proizvodi danas suvrlo traeni na tritu antikviteta, pod si-nonimom berlinsko eljezo. Ne smijemozaboraviti ni vedsko eljezo pa ni vedskielik, osobito poznat po svojoj vrstoi.Treba li i rei da su takvi serijski lijevaniproizvodi ubrzo poeli potiskivati, samom

obradom dalekoskuplje, runoraene proizvo-de od kovanogeljeza.Sredinom XIX.st. u Petrovoj


22/49

25

gori kraj Topuskog je radila eljezara italionica, a iz njezinih oglaavanja iz tog

vremena znamo da je meu ostalim pro-izvodila stupove, balkonske nosae, vrtneklupe, stolove, reetke, kompletne eljeznekonstrukcije krovita i mostova. A upravou toj tvornici izraena je i ograda koja seneko nalazila oko spomenika banu Josi-pu Jelaiu, a postavljena 1866.

Obrtna kolaIndustrijalizacija sa svojom jeftinijom ma-sovnom produkcijom u XIX. st. dovela jestare obrte gotovo do izumiranja. Odgo-

vor industrijalizaciji u naem gradu biloje 1882. osnivanje obrtne kole u Zagre-bu, na kojoj je osnovan i bravarski odjel.

Ureenje i oprema kole bili su jedan odprvih radova uenika i profesora kole, te

je tako sama kola postala i ogledni pri-mjerak njihova umijea. U to vrijeme

vladajueg stila historicizma u umjet-nosti u naem gradu nastaju, u surad-

nji profesora i uenika obrtne kole,prava remek-djela umjetnostiobrade kovanog eljeza. Svaka-ko treba istaknuti zaistareprezentativnu ogra-du na palai zgrade zabogotovlje i nastavu uOpatikoj 10, o kojoj po-stoji i pria da je car Franjo

Josip rekao da takvu ogradunije vidio ni u svom carskomgradu Beu. Mnotvo pravihmalih remek-djela tog zanatanalazi se i na zagrebakom gro-blju Mirogoju. Meu djelima tog

vremena svakako treba spomenutii radove unutar zagrebake kate-drale i nadasve rijedak ikonostaspravoslavne crkve Sv. Preobrae-nja, a unutar kojeg se ikone nalaze ukonstrukciji poput ipke od kovanogeljeza. Dio radova obrtne kole nala-zimo i u postavu Muzeja za umjetnosti obrt.Obrtna kola uspjela je odnjegovati nara-taje vrsnih bravara-kovaa, iji rad se jeprenio i do danas, tako da se prije 10-akgodina moglo pristupiti, a samo premasauvanim fotografijama, obnovi vrlo za-htjevne ograde, koja je u nekim vremeni-ma bila uklonjena oko spomenika Andrije

Kaia Mioia s poetka Mesnike ulice.Neupueni bi vjerojatno pomislili da je udananje vrijeme majstorski izraena vjer-na replika original iz vremena podizanjaspomenika.

Vrbanus vitez od eljezaModa ste vi kao itatelj, mladi o-vjek neodluan u izboruzanimanja. Zainteresi-rao vas je ovaj tekst, tj.zanat!? Pa to ekate?

Moda ba neki majstoreka da vam prenesesvoje danas rijetko i za-

vidno umijee. Ne znatekoji, moda je ba to moj,

sreom mogu rei, prijatelj eljko Vrba-nus iz Siska. Krenuo je gotovo od nule,a danas je uspjean biznismen koji zapo-ljava desetke ljudi. Meu neke od nje-govih radova izdvojio bih recimo bubuVolkswagen prekrivenu pravom ipkom

od kovanog eljeza, za koju velikozanimanje pokazuju i bogati arapskikolekcionari.

Ovih sam dana zamijetiozanimljivu krinolinu - ha-ljinu od kovanog eljeza,postavljenu u etno-buti-

ku Mara u zgradi Maticehrvatskih obrtnika u Ilici 49.

Uz zlatovez, lingu i glago-ljicu na odjevnim predmetimakoje kreira vlasnica butika, Ve-

sna Milkovi, pozornost plijenii spomenuta eljezna krinolina i

namjetaj od kovanog eljeza, a sveto u izvedbi radionice eljka Vrba-nusa.

Tko zna, moda e jednog dana i netko ovama, moda i vjetije pisati ovako kakoja piem o svojem prijatelju eljku, ple-menitom vitezu od eljeza koji je imaosvoj san i ostvaruje ga.

to vrijemea u umjet-u, u surad-

tne kole,etnostiaka-

umihtagro-a tog

menutie kate-nostas

rae-nalaze u

d kovanogkole nala-

ljava desetkegovih radova

olkswagen

od kovanozanimanjkol

Uljickoj

snai spom

namjetato u izvnusa.


23/49

26

kultura

Tekst: mr. sc. Maja ojat-BikiFoto: Muzej grada Zagreb

Mister Morgen

Ivo Robi

Poetak karijere Ive Robia see u1943. godinu, kada nastupa u za-grebakom baru Grill Roomu i po-inje nastupati na radiju. On je veteransvih naih festivala, od prvog zagreba-kog 1953. godine pa sve do krapinskog1998. te priznati skladatelj popularnihpjesama Samo jednom se ljubi, Srcelaku no, Muikai... Iako je njegov pje-

vaki anr ponajprije lagerski, upravo jeRobi snimio prvu rock n roll plou na

ovim prostorima. Prva naa samostalna,pjevana long-play ploa takoer pripada

Robiu.Ivo Robi prvi je pjeva u povijesti, koji jepjevajui na njemakom jeziku dospio naamerike i britanske ljestvice popularnostii to s pjesmom Morgen,1959., za koju jedobio i Zlatnu plou Polydora.

Dva puta je osvojio Lava Radio Luxem-bourga kao najpopularniji pjeva radijskehit-parade. Izloba je koncipirana u se-

U Muzeju grada Zagreba otvorena je izloba Mister Morgen - Ivo Robi.

Robi je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj zabavnoj glazbi i pop-kulturi druge

polovice 20. stoljea, ostvario nenadmaen diskografski opus i senzacionalnu

meunarodnu karijeru.

dam glavnih tema i tri intermezza, kojiobuhvaaju oko 650 predmeta (plakate,fotografije, notna izdanja, gramofonskeploe, novinske lanke, knjige, disko-grafske nagrade, osobne predmete), a nizmultimedijalnih instalacija omoguava in-teraktivnu komunikaciju s prezentiranimsadrajima i osebujan muzejski doivljaj.Izlobu prati opsean hrvatsko/njemakikatalog, a autori su Vesna Leiner, mr.sc.

Maja ojat Biki i Boris Mai.


24/49

28

povijest sportaTekst: Milka Babovi

Zagrebako

srednjokolsko igralite

Listanje asopisa Povijest sporta viestruko je emotivno uzbuenje: radost

da je prolost bila tako sadrajna i prihvatljiva, sjeta to nita nije samo po

sebi vjeno, a mi smo, ipak, samo ljudi...

U

broju 86 za srpanj, kolovoz i ru-jan 1990. u lanku prof. Marija-na Flandera o kolskim sportskim

drutvima pie, izmeu ostalog, i ovo:... Poslije zavretka izgradnje i sveanogotvaranja Srednjokolskog igralita 1. i 2.lipnja 1935. uvjeti za nastavu, trening inatjecanja bili su odlini. Na povrini odoko 2000 m2 izgraeno je veliko sredinjeigralite za veliki rukomet (100 m x 65m), oko njega atletsko trkalite (333,3 m)sa est staza u ravnim dijelovima i s poetiri staze u zavojima. Izmeu igralitai atletske staze bila su skakalita (po dvaza skok uvis i udalj). Na zapadnoj stra-ni nasip s drvenim klupama - gledaliteza oko 1000 gledalaca, na istonoj stranistajanje na istovjetnom nasipu. Iza isto-nog nasipa - stajanja i gimnastike dvo-rane gimnazije pomono igralite 70 m x30 m i igralita za odbojku i koarku. Nazapadnoj strani... s obje strane ve ranijeizgraene gimnastike dvorane Uiteljskekole ili Sokolane...ureena su igralita zatenis, koarku i odbojku.Slobodne povrine pokrivene su travom iraznolikim ukrasnim zelenilom, tako da je

enska reprezentacija u hokeju na travi. Snimljeno na Srednjokolskom igralitu1911. godine. (Fotografija je vlasnitvo portskog muzeja grada Zagreba)


25/49

29

to zajedno sa sportskim povrinama davalolijep izgled tom prostranom sportskim par-ku. To igralite je izvanredno odravano!...

Staza usred grada

Na Srednjokolskom igralitu odrava-na je redovita nastava tjelesnog odgoja,sportski izvannastavni ueniki ivot,natjecalo se... Srednjokolska atletska irukometna prvenstva prireivana su, upravilu, nedjeljom prijepodne. Gledalita,i sjedenje i stajanje, bila su puna. Cijelo

je igralite bilo ograeno niskim beton-skim zidom na kojem je bila vrsta, lijepaeljezna ograda pa su se i uz nju zadra-

vali prolaznici i pretvarali je u jo jednogledalite. Atletiari zagrebake Mladostisu i svoje meunarodne klupske dvobojeprireivali na stazi usred grada. Jednom

je zgodom u finskoj momadi trao ak iDenis Johansson, tada jedan od najboljihsrednjoprugaa svijeta.

Pa gdje je taj park sporta i rekreacije, tazelena oaza, rasadnik dobrih sportaa ikasnije uglednih, uspjenih ljudi naegagrada? I ire od njega!To je ona prostrana povrina omeenazgradom dananjeg muzeja Mimara,

Klaievom ulicom prema zapadu, produ-etkom Kaieve na jug i ulicom Izidora

Krnjavoga (Sokolskom) do Savske. Samo,ona danas izgleda drugaije...

Ledina iza MimareU nedoumici kako umjereno, ali istinitoopisati sadanje stanje, za samokritinognovinara je srea imati knjigu Sportskaarhitektura u Zagrebu. Tu genezu sport-skih lokacija i prostora napisala je dr. sc.dipl. arh. Ariana tulhofer (Sveuilite uZagrebu, Arhitektonski fakultet, 2005.).

Nije moje da ustvrdim kome bi sve uovom naem gradu i ire ova knjiga biladragocjen sugovornik, ali se usuujemnapisati da bi ova znanstvena monografi-

ja sportske arhitekture morala dobiti svojemjesto na policama s knjigama onih kojio sportu odluuju ili piu.Iza monumentalnog sklopa kolskihzgrada u ijem se sredinjem dijelu nala-zi Muzej Mimara, prua se prema zapaduzaputena slobodna povrina, gotovo le-dina. Iako je za nastavu tjelesnog odgoja

koriste uenici est kola, a poslijepodnedolaze sportai i rekreativci svih genera-cija, igralite je nedovoljno odravano...

Korisnici ovog prostora i danas su najboljipokazatelj njegova viestrukog znaenja, ito ne samo kao povijesne arhitektonsko-

urbanistike cjeline, mjesta socijalnog iv-ljenja i druenja, nego i njegove ekolokevrijednosti... - pie Ariana tulhofer.Treba se samo sjetiti da su drvoredi u uli-cama Klaievoj i Krnjavoga sa zelenilomna igralitu tvorili uvijek zelenu zatitu odbuke prometa, ali i ugodnu svjeinu ljeti.

Prosvjetom k slobodiSrednjokolsko igralite otvoreno 1. i 2.lipnja 1935, bilo je suvremeno u sva-kom pogledu, jedinstven sportsko-kolskiobjekt u cijeloj tadanjoj dravi. Nije slu-ajno sagraeno ba u Zagrebu.

Povijest nastave tjelesnog odgoja seedaleko u prolost. No, u ovoj emo prigo-di zanemariti te korijene pedagoke prak-se u Hrvatskoj i poeti s godinom 1894.

Na osnovi hrvatsko-ugarske nagodbe1868. godine, Hrvatska je dobila samo-stalnost u bogotovlju i nastavi. Podgeslom Prosvjetom k slobodi (i u liberal-nom duhu) koriste se iskustva naprednijihnacija. Te tendencije doivljavaju poletnakon dolaska na vlast Narodne strankei banovanja Ivana Maurania. U sklopuznaajnih ostvarenja u prosvjeti i kulturiistie se i Zakon ob ustroju pukih ko-lah i preparandijah za puko uiteljstvou Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Tim

posebnim Zakonom u sve je kole (izuzevgimnazija) uvedena obvezatna nastava tje-lesnog odgoja. Taj Zakon izglasovao je Hr-vatski sabor 14. listopada 1874. godine.Uz osnovna naela tjelesnog odgoja sa-svim u skladu s njima odreuje se mi-

nimalna natkrita i otvorena povrina poueniku. Posebnu vrijednost imaju dale-kovidne i dalekosene odredbe za prepa-randije: budue uiteljice i uitelji imajune samo obvezatnu nastavu gimnastike,nego Zakon obvezuje da uz svaku mu-ku preparandiju mora biti, izmeu ostalihprostora za praktine vjebe i gombalite,a uz enske zabavljalite...

Izidor KrnjaviTaj zakon 1874. bio je suvremen i njego-

ve su postavke bile dalekovidne. Na tomputu velik doprinos dao je Izidor Krnjavi.Saborski odbor za prijedlog novog zakonao kolstvu imenovao ga je 1888. za jednogod izvjestitelja tog prijedloga. Sabor jeprihvatio taj Zakon 31. listopada 1888. Za

djelovanje u nastavi tjelesnog odgoja pre-sudno je bilo studijsko putovanje Izidora

Krnjavog po Njemakoj i skandinavskimzemljama. Posebno je prouavao sustavobrazovanja uitelja tjelovjebe. Nakonpovratka u Zagreb odluno je poeo pro-

voditi svoje zamisli. U ostvarivanju reformikolstva, u naredbi o higijeni u kolama,u poglavlju O gombalitima podsjea daparagraf 14. Zakona o kolama. Izrijekomtrai da svaka kola mora imati gombali-te, ega se neke kole uope ne pridra-


26/49

30

vaju. Izdaje naredbe iji se smisao moesaeti: za dobrobit i zdravlje nae djece uzsvaku kolu mora biti gombalite. Zatimalje Franju Buara na studij u vedsku, anakon njegova povratka osigurava uvjeteza historijski korak u tjelesnom odgoju ukolama: Teaj nastave tjelesnog odgojaza uitelja pukih kola.Odstupio je s mjesta predstojnika Odjelaza bogotovlje i nastavu 1896., ali je osi-gurao novac za plae uitelja tjelovjebe ipotporu gradnje gimnastikih dvorana.

ElipsaDonjogradska gimnazija (dananji MuzejMimara) sagraena je 1895. U njoj su bileDonjogradska klasina gimnazija, Realnagimnazija i Via djevojaka kuanskog itrgovakog smjera. Zamisli Izidora Kr-njavog o velikom klasinom igralitu nisubile ostvarene. Ureeno je manje igralitei ovalna staza za tranje oko njega. Vje-balite je dobilo elipsasti oblik. To kolskoigralite puk je prozvao elipsa. I na tojelipsi, uz kolsku nastavu tjelovjebe ikolska sportska natjecanja, trenirali sui prvi zagrebaki nogometni klubovi. Alibila su to neka druga vremena... Nogome-tai su morali pismeno traiti od gradskih

vlasti odobrenje. Dobili su ga 12. rujna1905.: ...mogu trenirati srijedom, pet-kom i nedjeljom poslije podne... Uz svaogranienja nogomet je profitirao - sred-njokolci su ga odmah zavoljeli. Godine1908. gradske su vlasti odobrile i nogo-metai su uredili pravo, uglato igralite.

No, i dalje su ga zvali elipsom! Tamo je,16. svibnja 1909., odigrana prva meu-narodna nogometna utakmica u Zagrebu.

HAK je rezultatom 3:0 pobijedio tadauglednu budimpetansku momad BEAC.

Zajednikim snagamaZa vrijeme Prvog svjetskog rata na sred-njokolskom igralitu bile su podignutevojnike barake. U njih su nakon rata vlastismjestile izbjeglice iz Istre. Igralite je bilou vie nego loem stanju. Kada su vlastikonano preselili izbjeglice u stanove ugradskim kuama moglo se misliti o no-vom rjeenju srednjokolskog igralita.Uenici Prve muke realne gimnazije po-taknuli su ureenje srednjokolskog igrali-ta tijekom 1930. i 1931. Predvodili su ihdirektor gimnazije Pavle Serdar i profesortjelesnog odgoja Vladimir Jankovi. Anga-irana je bila i Zajednica doma i kole, akroz njih i roditelji i njihovi prijatelji, grad-

ske i banovinske ustanove. Uenici su pra-znili svoje tedne kasice!Osobito je velika pomo bila Higijenskog za-voda. U toj su ustanovi prednjaili direktorBerislav Bori i lijenik, kolski higijeniar,ivko Prebeg. Higijenski zavod je u svomFondu za zdravstvenu zatitu uenika imaodovoljno novca da ga se moglo odvojiti i zaizgradnju igralita. Ve sam ovaj podatakgovori mnogo o stupnju svijesti ljudi kojisu vodili prosvjetu, zdravstvo i kolstvo.

Sveano otvorenjeKonano, prelijepo Srednjokolsko igrali-te otvoreno je 1. i 2. lipnja 1935. ueni-kim programom i natjecanjima. Iako je tobio samo kolski sportski objekt otvorioga je osobno ban dr. Marko Kostreni.

U sportskom programu sudjelovali suuenici Zagreba, Ljubljane i Beograda. Sa-uvan je i otisak toga programa. O otvo-renju moemo itati u sjeanjima onihkoji su bili sudionici. Jedan od njih jenadahnuto napisao: Na sveanosti otvo-renja bili su i ban Ivan Maurani i Izidor

Krnjavi, Franjo Buar i svi koji su uz njihstvarali osnove za ovo to mi danas ima-mo. Od njih smo preuzeli poruku: Dajmodjeci zraka i sunca!

povijest sporta

Ariana tulhofer navodi da jeprojektant ureenja arhitekt EgonSteinman, uz opasku: U tekstovi-ma Vladimira Jankovia i Zdenka

Jajevia navodi se da je projek-tant Srednjokolskog igralita LujSeneri, ali na originalnim je

nacrtima potpis Egona Steinma-nna. Vjerojatno je Luj Seneribio organizator i nadzornik izvr-enja radova.


27/49

32

povijest grada

Stoljee Gradske knjinice(1907.-2007.)

Tekst: mr. sc. Ljiljana Sabljak,

voditeljica Gradske knjinice

Ve u prvim pravilima (1908.) defi-niran je status Knjinice i njezinaosnovna svrha rijeima koje su sve

do danas ostale jednako znaajne i aktu-alne: Knjinica grada Zagreba slobodna

je, javna i moderna biblioteka ureena zasve slojeve puanstva grada Zagreba....

Dananji bogat fond od preko 370.000svezaka, rasporeen u posudbeni fond,itaonini fond i zbirke Zagrabiensia,

RARA, te audiovizualnu grau i muzikali-je, izrastao je iz inicijalnog fonda nastalogdarovima uglednih graana, mahom po-znatih knjievnih, kulturnih i znanstvenih

Gradska knjinica, jedna od najstarijih kulturnih, javnih ustanova u Zagrebu, utemeljena je 7. prosinca 1907. godine na

poticaj i prijedlog Drube Brae Hrvatskoga Zmaja i odlukom Skuptine gradskog zastupstva. Prvotno je bila smjetena

zajedno s Gradskim muzejom u povijesnoj zgradi na Kamenitim vratima. Od 1937. godine bila je u Novinarskom domu

na Rooseveltovu trgu 4, a 1995. godine je nakon 56 godina podstanarstva odlukom Gradskog poglavarstva dobila

privremeni smjetaj u Starevievu domu, na Starevievu trgu 6.

djelatnika, kao to su Vjekoslav Klai, Ta-dija Smiiklas, August Harambai, Veli-mir Deeli, Emilije Laszowski i dr.Sedamdesetih godina oko Gradske knji-nice granaju se pridrueni i novootvore-ni ogranci pa je ona danas sredinjicaustanove Knjinica grada Zagreba, mreenarodnih knjinica koja, uz Bibliobusnuslubu, okuplja 42 knjinice s pripada-

juim ograncima, s ukupno dva milijunasvezaka knjiga i druge grae.

Danas je to moderna, kompjuteriziranaknjinica koja razvija svoj informatikiknjinini program ZAKI, a ujedno je ma-

tina knjinica za razvoj struke u graduZagrebu, upanijama Zagrebakoj i Kra-pinsko-zagorskoj.

Kum TadijanoviTijekom 1997. Gradska knjinica obiljeila

je 90. obljetnicu svog djelovanja i tada jeDragutin Tadijanovi, akademik, pjesniki najstariji lan Gradske knjinice postaokumom knjinice. Tadijanovi je to za-sluio svojim dugogodinjim pjesnikimradom, ali i zato to je ve godinama su-dionik zbivanja, literarnih veeri, izlobi,


28/49

33

osobito tradicionalnog Knjievnog pet-ka. Tom je prigodom Tadijanovi izjavio:Bio sam kum na krtenju i vjenanju, ali

jo nikada nisam bio kum nekoj ustanovi.Zato ovo kumstvo prihvaam kao prizna-nje svim hrvatskim knjievnicima jer sam

se pri svom dolasku u Zagreb, prije vie od70 godina, odmah ulanio u knjinicu.

Bogati fondGradska knjinica danas svojim odjelimacjelodnevno, punih 12 sati omoguavagraanima grada Zagreba koritenje bo-gatog fonda knjinice.

U informativno-posudbenom odjelu la-novi knjinice mogu dobiti strunu po-mo knjiniara informatora. Specijalnezbirke Gradske knjinice sadre osobito

vrijednu i raritetnu grau, tako zaviaj-na zbirka Zagrabiensia skuplja, obrauje,uva i daje na koritenje knjinu i dru-gu grau koja s povijesnog, kulturnog,gospodarskog, politikog, urbanistikog,literarnog i raznih drugih aspekata govorio ivotu i razvoju Zagreba u prolosti isadanjosti. Zbirka RARA predstavlja zna-ajnu kulturno-povijesnu vrijednost jersadri rijetke knjige i rukopise, od inku-nabule iz 1487. godine, glagoljskih, latin-skih i drugih starih rukopisa do vrijednegrae novijeg doba.Gradska knjinica u Zagrebu prva je osno-

vala Glazbeni odjel prije 45 godina, za-hvaljujui primjercima tiskanih muzikalijai zbirci gramofonskih ploa i magnetskih

vrpca, ve ranije uvrtenih u postojeifond knjinice. Glazbeni odjel Gradskeknjinice u Zagrebu danas je suvremenoopremljen odjel koji prikuplja sve nosaezvuka, a i danas je u promicanju strukenajznaajniji u sustavu narodnih i grad-skih knjinica u dravi Hrvatskoj.

Djeji odjelTijekom 1950. godine iz knjinog fondaGradske knjinice izdvojen je dio knjiganamijenjen djeci. Tako je nastala Pionir-ska posudbena knjinica i itaonica kojae prerasti u suvremeni Odjel za djecu imlade s Mediotekom Gradske knjini-ce. Tijekom Domovinskog rata, Gradska

je knjinica bila voditelj i koordinatorUNICEF-ova psihosocijalnog i kreativnog

projekta Korak po korak do oporavka zaRepubliku Hrvatsku za podrku izbjegli-cama i djeci pogoenoj ratnim traumama.

Danas Odjel za djecu i mlade s Medio-tekom prua strunu pomo u koritenjusvoje zbirke na razliitim medijima, pri-

reuje raznovrsne priredbe, stvaralakeradionice (preko 600 godinje), kvizoveznanja i ostale aktivnosti primjerene dobikorisnika.Od 1993. godine u knjinici djeluje Hrvat-ski centar za djeju knjigu, lan IBBY-ja(Meunarodnog vijea za djeju knjigu),koji prikuplja, uva i promie knjigu istvaralatvo za djecu u zemlji i svijetu. Or-ganizira strune skupove, izlobe, promo-cije i predstavljanje hrvatske djeje knjige,te autore i kandidira hrvatske stvaraoce zadjecu za prestinu Andersenovu nagradu.

Tribine, izlobe...U Gradskoj knjinici od 1955. godinedjeluje tribina Knjievni petak koja je nasvojih vie od 1000 odranih tribina ti-

jekom50 godina ugostila sva znaajnijaimena hrvatske i mnoga svjetske kulturne

javnosti primjerice Sartrea, Finkelkrauta,Kadarea, Menzela i drugih. Knjievni pe-tak do danas zadrava status svojevrsnogkulturnjakog parlamenta na kojem sepropituju nove ideje i literarni trendovi, aza svoj rad je nagraena Plaketom gradaZagreba.

U Gradskoj knjinici smjetena je manjin-ska Sredinja knjinica Ukrajinaca i Rusina

u Republici Hrvatskoj s bogatim fondomknjiga za djecu i odrasle.

Kao bitan dio kulturnog ivota grada Za-greba u cjelini, Gradska knjinica povre-meno organizira okrugle stolove i tribinena aktualne teme iz strunog knjiniar-

skog, kulturnog i drutvenog ivota, izlo-be, koncerte i razne manifestacije. Jedanod cjelovito osmiljenih meunarodnihprograma jest ciklus izloaba i kulturnihdogaaja Svijet u Zagrebu. Ostvaruje seuz suradnju s kulturnim institutima i ve-leposlanstvima stranih zemalja. Cilj je tihsusreta upoznavanje Zagrepana s raznimkulturnim tradicijama koje obogaujukulturni ivot grada.

Svojim stogodinjim neprekidnim obavi-jesno-kulturnim djelovanjem u svim po-rama zagrebakog javnog ivota, Grad-ska knjinica ima istaknuto, jedinstvenomjesto.

Sveana obljetnicaU povodu 100. obljetnice Gradske knji-nice, 80 godina Knjinice Boidara Adije,60 godina Knjinice i itaonice BogdanaOgrizovia, 60 godina Knjinice Tina Uje-

via, 50 godina Knjinice Ivana GoranaKovaia, 50 godina Knjinice Savski gaj,30 godina itaonice Vladimira Nazora, zastogodinji razvoj zbirki knjinine grae,stalne inovacije i poticanje nastajanja no-

vih slubi i usluga korisnicima, doprinosu osmiljavanju uloge mree narodnihknjinica, za organizaciju Mjeseca hr-

vatske knjige (od 1995.) te organiziranjeraznovrsnih programa Knjinice gradaZagreba nagraene su Nagradom gradaZagreba, 31. svibnja 2007. na Dan gradaZagreba.

Gradska knjinica surauje s 43

kulturne i srodne ustanove u gradu,

te opsluuje 35.000 korisnika svih

dobnih i socijalnih struktura. Sa

80 svojih strunih knjininih dje-

latnika sredite je djelatnog, stru-

no utemeljenog i aktivnog procesa

osuvremenjivanja narodnog knji-

niarstva, ali i bitan dio kulturnog

ivota grada Zagreba.


29/49

MaksimirFoto: Ivan Bali Cobra


30/49

35

Dragutin Tadijanovi

Kad mene vie ne bude

Svakog dana sunce zapada. Doi eDan od kojeg e se znati: meneVie nema.Nee se nita desiti to nije biloZa moga vijeka: mornari e

Ploviti morima, vjetrovi e hujati alostivoU granju, savijat e se dozrelo klasje k zemlji.Voljet e se mladii i djevojkeKao to se prije njihNikad nije volio nitko.U jesen, kad voe dozrijeva, kad se beruPlodovi, prolazit e njih dvojeAlejom ispred Sveuilita; zatim eetati pod kestenima na GriuDrei se za ruke, dugo, dugo,Kao to se prije njih nitko

Nije drao nikada. Oni e sjesti na klupuStarinsku i spaziti oboje: na njima lei srebro mjeseine(Kako je negda poivalo na tebiI meni, u doba mlade ljubavi). Prije neg se poljube,Djevojka e apnuti sjajnom mjesecu: Sanjam liIli itam pjesnikaKoji je pjevao o mojoj ljubavi?

Postoji li ljepa oporuka, ljepa misao oodlasku s ovog svijeta, ljepi oprotajs onima koji ostaju iza njega nego to jeova pjesma Dragutina Tadijanovia napisanadesetljeima unaprijed? A, evo sada je doaotaj trenutak da se i mi upravo tom pjesmomoprostimo s dragim nam pjesnikom.

Pjesnik, pjesnik i opet pjesnik bio je kako jenapisao dr. Ivo Frange, daleko vie urbaninego ruralni pjesnik u ijoj ii je najprije bioovjek i njegova sudbina. Iako roen u selu

Rastuje kraj Slavonskog Broda (1905.) dola-skom u Zagreb na studij vezao je svoj ivotuz voljeni grad i knjievnost. Uz brojne zbir-ke pjesama, taj marljivi pregalac pisane rijei,uredio je mnoga djela hrvatskih knjievnika -

Kranjevia, Matoa, Vidria, Polia Kamova,Ujevia, Gorana Kovaia i drugih, bavio se iprevodilakim radom, bio urednik niza izda-nja djela hrvatskih pisaca u Naklanom zavo-du Hrvatske, dopisni pa redoviti lan JAZU-a,upravitelj Instituta za knjievnost i predsjednik

Drutva knjievnika Hrvatske. Uz druge posla-nike pera sastavlja je i nekoliko antologijahrvatske lirike. No, kamo bi nas odvelo to na-brajanje svega to je Tadija napisao, sainio iuinio u tom dugovjenom ivotu, u ivoturada, rada i opet rada.I ba kao to je u jednom razgovoru za kolskiradio (negdje 60-ih godina prolog stoljea)rekao da je (dodue neveliku) zbirku pjesamaDjetinjstvo napisao kao da se edan napiohladne vode, tako i mnoge njegove pjesmedjeluju kao da su napisane u jednom dahu.

Naoko jednostavne i pitke, narativne, pisa-ne slobodnim stihom, Tadijanovieve pjesmeimaju jasnu unutarnju strukturu pjesnika i o-

vjeka koji zna to i kako eli rei. Stoga e iostati zapisane u svim antologijama hrvatskogpjesnitva.

Ljudski tople, moda su ba one zaustavilesrce pjesnika u 102. godini njegova ivota.


31/49

38

Tekst: Biba Salata

Vrijeme je godinjih odmora, zasluenih trenutaka oputanja, druenja s obitelji i prijateljima... Da bi nam ljetovanje

bilo ugodnije, i na godinjem odmoru valja se drati nekih pravila lijepog ponaanja. Razliita su od onih gradskih,

ali uvijek temeljena na uzajamnom potovanju i harmoniji.

Za poetak rije-dvije o pakiranju! Za putovanje treba pripremiti sve nune stvari, ali na najpraktiniji nain.

Zlatna pravila su: ne ponijeti ni previe ni premalo, ne zaboraviti najnunije lijekove, kozmetiku, kreme za sunanje,

dobru knjigu, a najvanije - ne zaboraviti dokumente.

Bonton na ljetovanju

bonton

Boravak u hoteluBez obzira radi li se o skromnom ili luk-suznom hotelu ophoenje uvijek morabiti pristojno. Ne smijemo zaboraviti da

je to hotel, a ne naa druga kua. Iskusnirecepcionari svrstavaju goste u tri kate-gorije: normalne - one koji poznaju redi obiaje, ne pitaju previe i daju uobia-

jene napojnice, nesigurne - one koji rijet-

ko borave u hotelima, puno pitaju i dajuprevelike napojnice i na kraju gnjavatore- one koji takoer rijetko putuju, ali misleda im novac doputa da mogu zapovije-dati i biti zahtjevni. Odaberite sami kakavtip gosta elite biti!Osoblje i druge goste hotela valja po-zdravljati pri susretu na hodniku, u dizalu

ili u restoranu. Do-voljno je kimnutiglavom ili se samonasmijeiti. Rodi-telji trebaju pazitina ponaanje svo-

je djece. Lupanjevratima, cika i vika- osobito za vrije-me popodnevnogodmora i nou, tr-anje oko stolovau restoranu, ne-dopustivo je, kao i

glasno sluanje radija i televizije. Zidovii podovi hotela obino su tanki i stoga jepoeljno ne rabiti u sobi drvene natikae.Treba se drati vremena koje je odreenoza doruak, ruak i veeru te naputanjesobe pri odlasku. Ako nema posebnih ru-nika, one iz kupaonice zabranjeno je no-siti na plau ili bazen. Ophoenje premaosoblju mora biti korektno, odrasli i djecaosoblju se obraaju s vi, ak i mladim dje-latnicima. Dolaskom u restoran, potraite

voditelja, pozdravite ga i zamolite za slo-bodan stol. Boravite li u hotelu vie dana,goste za susjednim stolom valja pozdrav-ljati smijekom ili kimanjem glave.Odijevanje treba biti primjereno. Nijepristojno kretati se restoranom i drugimhotelskim prostorijama polugol, tj. u ku-paem kostimu, gaicama za kupanje ilikratkim hlaicama bez majice. Tako odje-

ven moe se biti samo u restoranu koji senalazi uz kupalite ili bazen, ali i tamo je


32/49

39

pristojnije staviti preko kostima pareo ilimajicu.

Privatni smjetajDolaskom u privatni smjetaj, raspitajtese o kunom redu i pridravajte ga se,osobito ako ima i drugih gostiju. I tu vri-

jedi pravilo o pozdravljanju, miru i redu.Uvijek se prisjetite da su se i drugi doliodmoriti pa valja potovati njihovu pri-

vatnost. Djecu upozorite da ne budu pre-vie buna i da ne diraju tue stvari. Akosvi jedete u zajednikoj prostoriji, dolaziteodjeveni, a ne u kupaem kostimu. Paziteda u obavljanju svojih svakodnevnih po-slova ne ometate druge.

Boravak u kampuU atoru ili kamp-kuici ljetovanje imaposebnu dra avanture, slobode i bijegaod svakodnevice. atori su se nekad po-dizali u prekrasnim osamljenim predjeli-ma, ostavljali su se svi znakovi civilizacijei preputalo se ivotu u prirodi. Danasmnogi u atorima i kamp-kuicama kojesu vrhunski opremljene reproduciraju unekoliko kvadrata svoj dom u malom.

Prva i najvanija stvar u kampu je odr-avati higijenu i istou i strogo se pri-

dravati kunog reda. Kad drugi spavaju,ne galamite, stiajte glazbu i jainu svje-tla. Pazite da rotiljem ne zaguite i nezapalite susjede i cijeli kamp. Ako imatepsa, drite ga na uzici i nauite ga da nelaje nou. Kada se kasno naveer vraa-

te autom ostavite ga na ulazu u kamp.Garderoba treba biti umjerena, ujutro nehodajte uokolo u spavaicama i pidama-ma, neobrijani i nepoeljani. Ne dosa-ujte susjedima za svaku sitnicu koju stezaboravili ponijeti. Kad naputate mjestokampiranja, ostavite ga urednim kakvimste ga i nali.

Ljetovanje na broduOdmor na brodu odlina je kunja karak-tera i dobrog odgoja, jer je ivot oteanzbog malog prostora u kojem trebate pro-

vesti zajedno cijeli dan. Za miran i ugodanodmor neophodna je sposobnost prilago-avanja, a iznad svega trebate potovati

pravila lijepog ponaanja i biti spremni namala odricanja. Ako prvi put ljetujete nabrodu, preporuljivo je napraviti kratkuprobu da vidite podnosite li more i ivotna malom prostoru s vie ljudi.

Pri ulasku u barku obavezno se skidaobua. To je staro pravilo jo od vremenakad su barke imale mostove od posebnoosjetljivog drveta - tikovine. Zbog ograni-enog prostora treba ponijeti samo neop-hodne stvari.

Skiper nije konobar, ne traite usluge kojenisu u njegovoj nadlenosti.

U mokrim kupaim kostimima ne sjeda sena klupe i stolice ispod palube.

Budite uredni, ne ostavljajte stvari naoko-lo, ve sve za sobom pospremite. Voda na

brodu je dragocjena i zato treba biti ted-ljiv. Ako ste prvi put na brodu zamolite davam se objasni kako se voda upotrebljavai toga se pridravajte.

Kreme za sunanje neka budu to manjemasne da ne biste zamastili dijelove barkekoji bi mogli postati skliski i opasni. Su-raujte u tempu ivota na barci potujuidogovorenu satnicu. Ne osjeajte se kaortva obavljajui posao koji vam je odre-en, jer svatko na brodu je za neto za-duen. Stvar dogovora je kako se sunati,ako je veina za sunanje u kostimima,nemojte biti iznimka. Kad je brod usidrenpored drugih, treba potovati njihovu pri-

vatnost, popodnevni i noni odmor, nezavirivati i pratiti to rade.

KrstarenjeNa svim brodovima za krstarenje, od veli-kih ploveih hotela do najjednostavnijih,

jo uvijek vrijede pravila lijepog ponaanjakoja su pomalo zaboravljena u ljetovaliti-ma na kopnu. Na primjer, mukarci nave-er obavezno moraju imati sako i kravatu,a ene elegantniju odjeu. Ne zaboraviteponijeti veernju haljinu, jer nema krsta-renja bez zabave s plesom. Danju se nosehaljinice za plau, hlaice, a na bazenu ku-pai kostim. U salone je zabranjeno ulazitiu kupaem kostimu.

Vrijeme odreeno za jelo treba potovati itono ga se pridravati. Kad sjednemo zastol koji nam je odreen predstavimo seostalim gostima s kojima emo sjediti za

vrijeme cijelog krstarenja. Jedno od veli-kih zadovoljstava krstarenja je svakako irazgledavanje broda, ali ne ulazite tamogdje je to zabranjeno. Morska bolest, kaoi sve ostale bolesti, je zabranjena tema nabrodu, osim s brodskim lijenikom.

Za lijeenje morske bolesti moemo is-

probati recept barmena s poznatog pre-

kooceanskog broda Normandija: Odabe-

rite ugodno i prozrano mjesto. Ispruite

se na lealjci. Pogled uperite u vrh nonih

prstiju i pijuckajte polako lijek koji je se

sastoji od ampanjca i mineralne vode.


33/49

3242

Od davne 1828. godine, kada sunapunjene prve boce, pa sve dodanas, sastav Jamniine mineral-ne vode ostao je nepromijenjen. Njezinapostojanost i trajnost svjedoe o kvalitetipodzemnih izvora koje je priroda zatiti-la od svakog oneienja. Jamnicu krasi

jedinstvenost okusa, izbalansiran sastavminerala i prirodna gaziranost. Osobito

je omiljena u gastronomiji i ugostitelj-stvu uz koje se, zbog svojeg blagotvornoguinka na probavni sustav, prirodno ve-zala od samih poetaka. Obogaena timsvojstvima, Jamnica je ubrzo postala ne-izostavan dio zabave, druenja i obitelj-skih okupljanja.Dobitnica je znaka Hrvatske kvalitete,

a na sajmu voda Aqua Expo 2003. u

Parizu osvojila je prestinu nagradu

EAUSCAR za najbolju gaziranu mine-

ralnu vodu.

Voda je osnovna gradivna tvar svih ovjekovih stanica,

tkiva i organa to je ini neophodnom za besprijekornofunkcioniranje i zdravlje ljudskog organizma. Hrvatsku

je priroda obdarila brojnim izvorima mineralne vode,

a osobit biser meu njima je Jamnika Kiselica.

PovijestTisuu godina prije Krista, stari Kel-ti ostavljaju pisane tragove o udesnojhladnoj vodi koja izvore na tom podru-

ju. Malo e se znati o ovom daru prirodesve do druge polovice 18. stoljea i dola-ska carice Marije Terezije.

Dr. Fran Gundrum, u svojoj knjizi Jam-nika kiselica, tiskanoj 1905., u nakladi

Vilima Lovrenia, pie:Tko zna, moda bi Jamnika

Kiselica i jo due vremenaostala nepoznata iremu op-instvu da nije bilo u carice

Marije Terezije ive volje dase upozna i s prirodnim bla-gom njenoga velikog car-stva. Njoj se ima zahvalitida je o Jamnikoj Kiselicipuko glas po Hrvatskoj, ai cijeloj carevini, da se onjoj govorilo kao o vreluto daje ljekovitu vodu.

Ta mudra vladarica naloila je 1772. He-inrichu Johannu von Cratzu, kraljevskomsavjetniku, da pregleda i istrai sve ljeko-

vite vode i saini kemijsku analizu. I takopoinje pravi ivot i povijest ove prirodnemineralne vode.

U samim poecima mnogi su nastojalipomoi stvaranju i gradnji izvora kako bibio dostupan puanstvu. No svakako valjaspomenuti veliki trud koji je uloio doktor

Mavro Faby, a Gundrum ga usvojoj knjizi citira:Da bude voda istija iugodnija, koja je sa svojekrijeposti i kakvoe tak-macem rohikoj vodi, pri-bavio sam etiri mramornakamena... Neka upanijaizvoli odrediti, da se zasadidrvee, e bi oni, koji vodupiju imali dostatno sjene, pada se put k izvoru sa jarkomprovidi, a izvor pokrije.

JamnicaVoda iz srca zemlje


34/49

3343

Vano ime u povijesti Jamnike Kiseli-ce ima Vilim Lovreni, zakupnik koji je1899. modernizirao punionicu i dosegnuofantastinu brojku od 500.000 punjenihboca na godinu. Jamnica se prodaje svedo Bea, a odreene koliine bile su izve-

zene u SAD.

AgrokorGodine 1992. obavljena je pretvorba po-duzea u dioniko drutvo ijim je vein-skim vlasnikom postao koncern Agrokori tada zapoinje novo doba za Jamnicu,obiljeeno neprestanim ulaganjima u ra-zvoj i tehnologiju.

Dugu tradiciju punjenja mineralne vodeJamnica je zapoela prije gotovo 180

godina, a danas je, zahvaljujui Agroko-rovu razvojnom putu, izrasla u najveegproizvoaa mineralne i izvorske vode uovom dijelu Europe. Godinja proizvodnjaod 300 milijuna litara govori o prepozna-toj kvaliteti prirodne mineralne vode, ali ipromiljenoj strategiji koja jami budu-nost imena Jamnica.

Nova ambalaaU dugom razdoblju svojeg postojanja Ja-mnica je samo pet puta mijenjala oblikstaklene boce od 1L, a taj nam podatakgovori o vanosti procesa zamjene amba-

lae i njegovoj zahtjevnostiu financijskom i logistikomsmislu.Redizajn Jamnice obuhvatioje promjenu oblika boce i

etiketa, ime je postignutskladan spoj tradicije imodernog dizajna. No-vim elementima Ja-

mnica se nedvojbenopoziva na svoju boga-tu povijest i tradiciju,ostvarujui istodobnoi zahtjeve dananjihtrendova u dizajnu.

Novom vizualnomidentitetu umnogo-me pridonosi i epsrebrne boje, dajuicijeloj boci premiumizgled, kakav ona ui-stinu i zasluuje.

Nagrada za ambalau godine

Sredinom svibnja ove godine kvalitetu idizajn nove ambalae potvrdila je i strukate je Jamnica na ovogodinjem CroPaku,u konkurenciji vie od 200 proizvoda,osvojila glavnu nagradu CroPak 2007.

Nagraene su nova staklena boca od 1litre i pripadajua rasklopiva nosiljka.

zagreb moj grad br.5

Documents