zagreb moj grad br.2

7/29/2019 Zagreb moj grad br.2

1/40Srean Uskr

Broj 2 Godina I Travanj 2007.


2/403

sadraj

4 Dogaaji

6 Zelena potkovaMauraniev trg

10Djeve sa zagrebakih poelja

12 Zagrebaki gradonaelniciPavao Hatz

13 Uliceerjavieva

14 Razgovor sa strancemJehanne Roccas

16 Povijest sportaZulejka Tuan - tefanini

18 KulturaZbirka glazbenih instrumenata

22 KulturaNajave dogaanja

24Muzeji grada ZagrebaKlovievi dvori

28 LadoVeleposlanici kulture

UvodnikBlagdani su vrijeme kada se, u sveanom ozraju i urnim pripremama, esto prisjeamo slii-ca iz prolosti, svih tih sretnih prizora, njenih trenutaka, kao i onih manje sretnih, i sve to sanekom slatkom sjetom. Upravo zato sam odluila najvei dio ovog broja posvetiti Uskrsu, a uovom uvodniku podjeliti s vama neke svoje osobne sliice iz prolosti.Kad sam bila djevojica jako sam se veselila Uskrsu, jer sam znala da u dobiti novu ha-ljinicu, lakirane cipelice i dokoljenke i da u sve to odjenuti pa na Uskrs ujutro s malomkoaricom u kojoj je bio komadi kruha, unke, jedna rotkvica, jedan mladi luk, komadiorahnjae - a koja je bila prekrivena bakinim bijelom izvezenom salvetom - pouriti ucrkvu u Palmotievu na misu i blagoslov jela. Nekad je bilo i suza, jer vrijeme nije uvijekbilo za dokoljenke, a mama je bila neumoljiva. U to vrijeme nije ba bilo zgodno nositikoaricu po cesti i ii u crkvu. Moemo biti sretni gledajui nau djecu koja se sada slobod-no vesele tom blagdanu i s veseljem nose koarice.

I sada se veselim Uskrsu, naem zajednikom doruku. Na stol je uvijek tradicijski postav-ljen, ali naalost oko stola nema vie dragih nam osoba. Glavno da je moja mama tu i da seve sada priprema i nabavlja sve za peenje kolaa i kruha. Doi e moje prijateljice i njihovadjeca i kua e biti puna i vesela i tradicija naeg stola se nastavlja.Ove sam godine osobito sretna, jer evo i drugog broja, koji je ljepi i bolji od prvog, aeljela bih tako ide i dalje. Radosna sam jer su reakcije vas itatelja bile iznad oekivanja.estitke i dobre elje prijatelja, poznanika i nepoznatih osoba i mnogo vas koji ste pitalikako si osigurati sljedei broj. To su mi najvee pohvale.elim Vam sretan i veseo Uskrs

Vaa Biba

Etnografski muzej

uvari narodnogblaga

Uskrs u Zagrebu

i oko njega

8

31 BontonNa mlaima svijet ostaje

32Mala kola antikvarijataUskrs

39 SjeanjeIvica Percl

42 ZdravljePeludne alergije

45ObiteljMucanje

48 LjepotaIspadanje kose

36

Fotografija naslovnice: Ivo Pervan

Izdava: BIBRA izdavatvo d.o.o.

Trg kralja Tomislava 21,

Zagreb

tel., faks: 01/488-0555

mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:

Biserka Rajkovi Salata

Izvrna urednica:

Nataa Mesari

Novinari:

Milka Babovi

Jurica Mileti

Goran Vrhovec

Suradnici:

Helga Vlahovi Brnobi

dr. Maja Cekovi

dr. sc. Darija Vranei Bender

Sanja Opaak

Jura Gaparac

Ivica Grar

Zlatko Puntijar

Fotografi:

Ivan Bali

Darko Tonaj

Franjo Mari

Marketing:

Biba Salata, 098 829 480

Pravni zastupnik:

Tuak Mileti i partneri

Odvjetniko drutvo

Tisak:

Impresum

54KuhinjaArtiok

60 AutomobiliHyundai


3/406

Tekst: Jurica Mileti

Foto:Muzej grada Zagreba

Dananji Trg marala Tita prije sto-

ljea i pol bio je tek movarno

tlo na gradskoj periferiji. U nizu

zgrada koje su poele nicati na

njegovu obodu, zgrada Kola, koja Trg zatvara

na junoj strani, bila je za potrebe pjevakoga

drutva Kolo i gimnastikoga drutva Hrvatski

sokol podignuta godine 1884. prema projektu

arhitekta Matije Antolca. Dogovoreno je bilo

da e Kolo rabiti istoni dio zgrade (u njemu

je danas Akademija dramske umjetnosti), a

sredinji e biti na raspolaganju gimnastikom

drutvu. Zapadno krilo bilo je dograeno ti-

jekom podizanja Hrvatskoga narodnog kaza-

lita i prvotno je sluilo kao spremite kulisa,

a danas su u njemu glumaka akademija,

prostorije ansambla Lado, dvorana za balet-

ne probe, majstorske radionice i prostorije za

grijanje i klimatizaciju kazaline zgrade. Jo od

godine 1969. to je krilo podzemnim hodni-

kom povezano s glavnom zgradom.

Premda proeljem okrenuta prema kazalitu i

uklapajui se u Trg marala Tita kao njegov ju-

ni rub, zgrada Kola fiziki je smjetena na Mau-

ranievu trgu koji ime nosi po trojici knjievnika

iz glasovite obitelji Maurani. Sredinom XIX.

stoljea na tom je mjestu bilo prvo zagrebako

umjetno klizalite: led se dobivao zamrzava-

njem vode iz oblinjeg potoka Tukanca.

Braa MauraniiTrg se najprije zvao Zapadni perivoj, a potom

Trg Ivana Postaje, a godine 1909. nazvan je

imenom Ivana Maurania. Dvadeset godina

kasnije odlueno je da bude nazvan ne po

jednom, ve po trojici Maurania: Ivanu, An-

tunu i Vladimiru.

Ivan je bio pjesnik i politiar, u doba revoluci-

je 1848. saborski perovoa, a onda i hrvatski

ban - prvi ban puanin, autor Smrti Smail-age

engia, epa spjevana u osmercima i dese-

tercima. Knjievnik je bio i Antun Maurani,

ba kao i Ivan, roen u Novom Vinodolskom.

Kao profesor radio je u Zagrebu, a bio je i

urednik Danice. Priredio je izdanja starih hr-

vatskih pisaca i prvi je na dijalektolog. Ba

od njega potjee podjela hrvatskog jezika na

tokavski, akavski i kajkavski dijalekt. Iz-

meu ostalog, napisao je Slovnicu hrvatsku i

Temelje ilirskog i latinskog za poetnike. Iva-

nov pak sin Vladimir, ija je mati Aleksandra

bila sestra hrvatskog preporoditelja Dimitrija

Zelena potkova

Mauraniev trg ili MauranacZgrada Hrvatskog narodnog kazalita nalazi se u sreditu nekadanjeg gradskog sajmita, odnosno

prvog i najsjevernijeg od triju trgova u zapadnom kraku tzv. Lenucijeve potkove. Nadovezuju se na nj Ma-

uraniev i Maruliev trg. Zajedno s istonim krakom koji ine Tomislavov, Strossmayerov i Zrinski trg,

zavravaju na spojnici, odnosno na Botanikome vrtu.

povijest grada


4/407

Demetra, i sam je bio knjievnik. Rodio se u

Karlovcu godine 1845., a nakon kolovanja

postao predsjednikom Banskog stola i Aka-

demije znanosti i umjetnosti. U Akademijinu

glasilu Rad objavio je Rjenik pravnog na-

zivlja hrvatskog i Prinose za pravnopovijesni

rjenik. K tome, napisao je dramu Grof Ivan,

a u Vijencu je objavio i ivotopis svojeg ujaka

Dimitrija Demetra.

Znamenite graevineOd zgrada na istonom rubu Trga posebno je

spomena vrijedna kua Frank, slikovita rano-

renesansna viekatnica u firentinskom slogu,

djelo arhitekta Viktora Kovaia, podignuto

uoi izbijanja I. svjetskog rata, a na zapadu je

zanimljiva secesijska graevina dugo poznata

kao zgrada SKF-a, podignuta 1903. prema

projektima Lea Honigsberga i Julija Deutscha,

uz suradnju Vjekoslava Bastla. Nedaleko iza

nje, na Mauranievu trgu 14 je i Etnografski

muzej, osnovan jo 1919. Zgrada je bila gra-

ena za Trgovako-obrtni muzej, pa stoga na

vrhu sredinjeg rizalita ima alegorijske figure

trgovine i obrta, a ispred kupole je skupina

koja prikazuje Hrvatsku kako titi obrt i trgovi-

nu, prema skicama kipara Rudolfa Valdeca.

Viktor Kovai, koji je proivio samo 50 godi-

na (umro je 1924.), prve je poduke dobio od

arhitekta Vajdmana, s kojim je radio na vie

zgrada u Zagrebu, a onda je preao arhitektu

Hermanu Bolleu u Obrtnu kolu kod kojega

je, prema vlastitim izjavama, nauio gotovo

sve potrebno za struku. O njemu se proulo

godine 1909. kad je osvojio prvu nagrade za

osnovu crkve Sv. Blaa, a godinu dana kasni-

je pobijedio je na natjeaju za regulaciju Kap-

tola. Naalost, taj njegov projekt nikad nije bio

ostvaren. Kovaieva izvedba crkve Sv. Blaa

neprijeporno je jedan od njegovih najvanijih

pothvata. Napokon, to je i prva gradnja kupo-

le od armiranog betona u nas.

Godinama se prepriavalo kako su Kovaiu

proricali da e se kupola sruiti im se skinu

drvena obloga i podupirai. Ostalo je zabilje-

eno kako su radnici u prvi mah odbili ski-

nuti podupirae, bojei se da teka kupola ne

padne na njih. Onda je Kovai uzeo stolac

i sjeo ispod sredita kupole, naloivi da se

podupirai odstrane. Ostao je tako sjediti pod

kupolom cijelu no, a i mnogo je znatieljnika

tu no probdjelo pokraj crkve, oekujui to

e se dogoditi. Kupola je izdrala i na svojem

mjestu stoji jo i danas.

Godine 1922. Kovai je osvojio prvu nagra-

du za nacrt palae zagrebake Burze. Nje-

zino dovrenje nije doivio, a upravo se Za-

grebaka burza i nekadanji Dom inenjera i

arhitekata na suprotnoj strani doimaju poput

golemih vrata na ulazu u novu gradsku etvrt,

to je takoer bila Kovaieva zamisao.

Plesnjak u KoluMauraniev trg, popularni Mauranac, zapra-

vo i nije lako definirati: u prvi mah se doima

tek kao produetak sjevernijeg Trga marala

Tita. Valjda takvom dojmu svoj obol daju i

dvorite Kola koje tek niski zid dijeli od vje-no punog parkiralita, a Maruliev trg, koju

mu je nasuprot, i sam se doima vie kao trav-

njak sa zgradama i spomenicima, negoli kao

trg. A ba taj zidi ima burnu povijest. Moda

bi ga na neki nain valjalo oznaiti kao mjesto

okupljanja nekadanjih rockera, bez obzira je

li rije o izvoaima ili posjetiteljima. U ono

vrijeme kad je u svakom kutu Zagreba drmao

kakav bend, Mauranac je bio u sreditu po-

zornosti: s jedne strane u neposrednoj blizini

plesnjak u Studentskom centru, s druge Tuc-

man, a s tree CAM. Napokon, u okolici su

tada ivjeli i mnogobrojni zaljubljenici u rock-

glazbu i lanovi VIS-ova poput Bijelih strijela,

Djeaka i jo pokojeg benda.

Plesnjak u Kolu, u kojem su jedno vrijeme

suvereno vladali profesionalci Drage Diklia,

odavno je ve ovjenan aureolom legendar-

nog, a mnogi jo pamte i ansambl Koleda,

moda jedinu konkurenciju isto tako legen-

darnom Ladu koji je u prostorijama Kola vje-

bao jo prije etrdesetak godina.

Sa zapadne strane Mauranac je vaan i u po-

slovnom i u umjetnikom i u prometnom smi-

slu. Ba ispred Etnografskog muzeja i zgrade

u kojoj svoja sjedita imaju zagrebaki obrtnici

vano je autobusno stajalite. Kako stii u Vol-

tino naselje, ako ne s Mauranca? A autobusi

stoje ba ispred ulaza u nekad popularni dis-

ka Sokol, no usporedba sokolskog diskaa

i glazbe Dilkievih profesionalaca ionako je

nemogua. Udaljenost se tu mjeri svjetlosnim

godinama.

Istona strana Tga koja se preko kue Frank na-

stavlja na istonu stranu na kojem je HNK pria

je za sebe. Gdje jo u Zagrebu postoje velike

kue - prave palae koje ne samo da imaju lije-

pe stanove, ve pred sobom imaju i pravo malo

dvorite. Kadto ne odvie ureeno, kadto pre-

tvoreno u intimnu parkovnu povrinu, ali uvijek

zona koja stanovnike tih kua i fiziki ograuje

od trga i njegova prometa.


5/40

kultura

8

Tekst: Nerina Eckhel

Foto: Etnografski muzej

Udoba romantizma usporedo sa

skupljanjem etnografske pisane

grae, narodnih pripovjedaka

i poezije, panja se posveuje i

prikupljanju predmeta materijalne kulture:

odjee - nonje, posoblja, kunoga inventara,

glazbala, obrednih predmeta... Iz takvih ma-

njih ili veih pojedinanih zbirki koncem 19. i

poetkom 20. stoljea dolazi do osnivanja et-

nografskih muzeja. U Hrvatskoj, prvi je osno-

van Etnografski muzej u Splitu 1910. godine.

Godine 1919. dolazi do osnivanja Etnograf-

skoga muzeja u Zagrebu. Do tada etnograf-

ska se graa prikupljala u Narodnomu mu-

zeju, osnovanom u Zagrebu jo 1846. Na

inicijativu Povjerenitva za bogotovlje i na-

stavu 1919. godine spajaju se postojee et-

nografske zbirke s oveom zbirkom tekstila

Solomona Bergera u samostalni Etnografski

odjel hrvatskoga narodnog muzeja dananji

ETNOGRAFSKI MUZEJ U ZAGREBU.

Od tada, Muzej je smjeten na Trgu Mau-

rania br. 14. u reprezentativnoj secesijskoj

zgradi, koja se pripisuje arhitektu Vjekosla-

vu Alojzu Bastlu koji je u doba gradnje ra-

dio u sklopu tvrtke arhitekata Hnigsberga

i Deutcha. Graena godine 1903. za potre-

be izlobe Trgovakoobrtnike komore sve

do danas ostaje jedina zgrada u Zagrebu

namjenski graena za potrebe muzejske

djelatnosti. Sredinji prostor, kupolu, s vanj-

ske strane krase kipovi kipara Rudolfa Val-

deca, dok je unutranjost kupole freskama

oslikao slikar Oton Ivekovi. Za izlaganje

etnografske grae unutranjost zgrade pri-

lagoavana je adaptacijama prostora, od

kojih je posljednju osmislio 1972. godine

arhitekt Aleksandar Freudenreich.

Vrijedni sakupljaiGlavni zadaci etnologa i ostalih strunjaka

zaposlenih u Muzeju jesu: sustavno priku-

pljanje predmeta narodne kulture, njihovo

uvanje, muzeoloka obradba, struno i

znanstveno prouavanje i izlaganje. Tije-

kom 80 godina djelovanja Muzeja priku-

pljeno je preko 100.000 predmeta iz svih

podruja Hrvatske, susjednih europskih i

izvaneuropskih zemalja. Najvei dio fundu-

sa sastoji se od tekstilnih predmeta (nonja,

predmeti posoblja) no obimne su i zbirke

predmeta tradicijskoga gospodarstva, ruko-

tvorstva, pokustva, obrta, obiaja i druge.

Osobito je vrijedna zbirka predmeta tradicij-

skih kultura izvaneuropskih zemalja nastala

koncem prologa stoljea, uglavnom po-

klonima naih pomoraca, istraivaa, put-

nika i umjetnika. Meu njima svakako valja

spomenuti Poeanina Dragutina Lermana

i Karlovane, brau Mirka i Stevu Seljana.

Muzej posjeduje obimnu foto-dokumenta-

ciju, knjinicu s oko 20.000 svezaka, dobro

organiziranu preparatorsko - restauratorsku

slubu i pedagoku djelatnost. Muzej izdaje

struni asopis Etnoloka istraivanja i pri-

godnim katalozima prati izlobe.

Muzej se javnosti predstavlja stalnim po-

stavom, povremenim izlobama, predava-

njima, filmskim projekcijama, koncertima i

slinim aktivnostima.

Stalni postavU stalnome postavu izloene su narodne

nonje Hrvatske, s konca 19. i poetka 20.

st., prostorno i kulturoloki podijeljene u tri

etnografska podruja: panonsko, dinarsko

i jadransko. Iako je rije preteito o nonji

kao odjei za sveane prigode, raznolikost

uvari norodnog blaga

Et nografski muzej u ZagrebuDan 22. listopada 1919. godine biljei se kao roendan Etnografskog muzeja u Zagre-

bu. Toga je dana ban Ivan Paleek donio Naredbu (br. 37605) o osnivanju Etnografskog

odjela Hrvatskog narodnog muzeja.


6/40


7/40

Djeve na zgradi Etnografskog muzeja, na Mauranievom trgu br. 14.

Kipar Rudolf Valdec autor je ovih prekrasnih alegorijskih kipova koji predstavljaju Hrvatsku

kako zakriljuje Obrt i Trgovinu.

10

povijest grada Fotografije: Vladimir Vuinovi


8/40

povijest grada

12

Tekst : Jurica Mileti

Osim ulica koje su imena do-bile po Vjekoslavu Heinzelu iJosipu Freudenreichu, novo-

pridole stanovnike glavnogagrada najee zbunjuju ulice Josipa Hat-zea i Pavla Hatza. Prvi je skladatelj i diri-gent, a drugi jedan od davnih zagrebakihgradonaelnika. to se naziva Froudeoveulice tie, jednako grijee i stari i novi sta-novnici: nema veze s Freudom (Frojdom),ve je ime dobila po engleskom inenjeru

Froudeu, a on nije Freud.Nakon cijele plejade gradonaelnika kojisu se na tom poloaju u Zagrebu zadra-li krae vrijeme (Josip F. Hrdtl, SvetozarKuevi, Johan Lichtenegger, VjekoslavFrigan, Makso Mihali i Dragutin Ceku),ustolien je bio Pavao Hatz mlai. Rodio

se u Zagrebu godine 1822., a u istom gra-du i umro pedeset i jednu godinu kasnije.Dunost gradonaelnika obavljao je 1872. i1873. Bio je sin Pavla Hatza starijeg, ugled-nog graanina, trgovca i posjednika koji je

u Zagreb godine 1808. doselio iz Ugarske.

Ubrzo je zapoeo graditi pivovaru i trgo-vati u Bolnikoj (dananjoj Gajevoj) ulici,nakon samo deset godina stekao pravograanstva, a ve godine 1828. na Harmici,na uglu dananjega Jelaieva trga i Gaje-ve ulice, koila se njegova dvokatna kuas vrtom, sagraena prema nacrtima Bartola

Felbingera. Namijenjena je bila i stanova-nju i trgovini, a njezin zatitni znak, kipMerkura na krovu, kad je kua bila srue-na preselio se na proelje kavane Mallin,dananjeg hotela Dubrovnik. Kao poslovniovjek sagradio je i kuu na buduem Zri-njevcu koju je iznajmljivao i tako dobro

zaradio. Sagradio je i ljetnikovac na Vr-hovcu, a trgovinu je postupno preuzimaonjegov sin, budui naelnik, a od 1848.i zamjenik zapovjednika graanske ete,istodobno s najvie glasova izabran za za-stupnika Zagreba u Hrvatskom saboru.Hatz se svojski zalagao i za utemeljenjeprve hrvatske banke - Hrvatske eskomptne

banke. Bio je lan uprave Narodne dvora-ne, a marljivo je radio i na osnivanju grad-ske vatrogasne slube. Uza sve to, imaoje vremena i posvetiti se radu streljakog

drutva.

SVI ZAGREBAKI GRADONAELNICI

Pavao Hatz

Rodio se u Zagrebu godi-ne 1822., a u istom gradui umro pedeset i jednu go-dinu kasnije. Dunost gra-donaelnika obavljao je1872. i 1873. godine


9/4013

Malo je ulica koje se mogu pohvaliti

tolikim lijepim proeljima palaa s

poetka XX. stoljea, naalost likov-

no dopunjenih i unakaenih ostvare-

njima onih koji su istiskivanjem boja

iz razliitih sprejeva i krabanjem

gluposti i besmislica osmislili vrhu-

nac svoje umjetnike karijere

Nekadanja ulica 8. svibnja 1945. (mo-da je pisalo i maja, ne sjeam sevie) protezala se od Savske na zapa-du pa sve do Drakovieve na istoku. Mnogoprije negoli je postala zelenim valom, kao pandanparalelnoj, ali obrnuto usmjerenoj nekadanjojKavurievoj, svake je godine sluila kao poli-gon za prvomajske(to se sigurno nije zvalo prvo-svibanjske) procesije u kojoj su uzdignuta ela u

mimohodu prolazili radni ljudi i graani, pri-padnici narodne milicije i jo narodnije vojske.Uvoenjem tzv. vodoravne prometne signa-lizacije godine 1961. zapravo su bili udarenitemelji onome to e kasnije postati poznatokao zeleni val.Dugo je ve ta prometnica podijeljena u tri ra-

zliite ulice. Najistonija je Ulica Pavla Hatzeakoju Ulica baruna Trenka dijeli od Ulice Jurjaerjavia. A povijest ove posljednje doista jezanimljiva: najprije se oznaavala kao ulica C,a zatim je nazvana Reinerovom ulicom. Godi-ne 1928. ime je dobila po upniku, politiarui narodnom dobrotvoru Jurju erjaviu koji se

rodio u Zlataru 1842., a umro u Mariji Bistrici1910. Ulicom 8. maja postala je pet godina na-kon svretka II. svjetskog rata, a erjavievo jojje ime bilo vraeno 1991.erjavi je sjemenite pohaao u Zagrebu, a

kolovanje nastavio u Rimu, a skrasio se kao

upnik u Mariji Bistrici. Ulica koja nosi njego-vo ime zbog pravih palaa koje se u njoj niui na sjevernoj i na junoj strani, jedna je odljepih donjogradskih prometnica. Svata sutu moe nai, od klasicizma do secesije, od

lijepih balustrada do zastraujuih grafita. Neobiluje kafiima, moda je jedan od poznatijihpostao tek onaj na krianju s Gundulievom, uprostoru koji je nekad zauzimao zubotehnikilaboratorij. erjavieva nema zelenih povrina,ali njima zapoinje i zavrava: s jedne stranetravnjaci ispred zgrade bive Nacionalne knji-

nice, a s druge Svaiev trg.

ZAGREBAKIM ULICAMA

ULICA JURJA ERJAVIA

Ivan Maurani, ovjek od pera i po-

litike, rijei i stiha, rodio se 18. srpnja

1814. u Novom Vinodolskom, srednju

je kolu pohaao u Rijeci, Zagrebu i ma-

arskom gradu Szombathelyju, a u Zagre-

bu je studirao pravo. Zavrivi studij, ostao

je u Zagrebu i zaposlio se kao gimnazijski

nastavnik, a kasnije postaje odvjetnikom

u Karlovcu. Onih burnih godina 1848. i

1849. kad se Jelai

sukobljavao s Maa-rima bio je narodni zastupnik, perovoa

Hrvatskog sabora i glavni redaktor sabor-

skih zakljuaka i zakona. Samo godinu

dana kasnije bio je imenovan vrhovnim

dravnim odvjetnikom. Kasniji predsjed-

nik Hrvatskog dvorskog dikasterija godine

1871. postao je predsjednikom Hrvatskog

sabora, a dvije godine kasnije hrvatskim

banom. Poznat kao ban puanin, banovao

je sedam godina.

Pjesme je poeo pisati jo kao srednjo-

kolac u Rijeci, a u Danici je od samoga

poetka bio jedan od najzapaenijih pje-

snika. Od svojih prvih stihova do dopu-

ne Gundulieva Osmana prevalio je dug

put, a kao jezikoslovac, zajedno s Josipom

Uareviem, pripremio moderan hrvatski

rjenik, djelo sa 40.000 rijei. U tom je dje-

lu iskovao hrvatsko pojmovlje za mnoga

podruja gradske civilizacije.U to vrijeme negov pjesniki ugled bio je u

tolikoj mjeri neupitan da ga je tek osnovana

Matica ilirska izabrala da za njezino prvo

izdanje dopie XIV. i XV. pjevanje Gun-

dulieva epa Osmana. Prije njega u tom

su se poslu okuala trojica pjesnika. Ma-

urani je postigao takav uspjeh u javnosti

da ga je brat njegove supruge Aleksandre

nagovorio da za almanah Iskra napie ne-

to novo. Bio je to spjev Smrt Smail-age

engia, koji ne samo da je ispunio sve

nade, ve je i nadmaio sva oekivanja. U

tome je djelu opjevao stvarni dogaaj, ali

dopustio si i poveu dozu pjesnike slo-

bode. Ta licentia poetica posluila je da

jedan pojedinani sluaj uzdigne na razinu

univerzalne ideje.

ZAGREBAKI SPOMENICI

IVAN MAURANINa zelenom sagu Zrinjevca koji je poodavno postao povrinom namije-

njenom isticanju bista i kipova zaslunih Hrvata, nedaleko od zrinjevake

fontane i paviljona za promenadne koncerte, svoje je mjesto naao i Ivan

Maurani

Tekst i foto: Jurica Mileti


10/40


11/4015

Vi ste potaknuli organiziranje okruglih stolovana temu borbe protiv obiteljskog nasilja. Kako stedoli na tu ideju i kakav je odaziv bio u Zagrebu iHrvatskoj openito? Recite nam i jeste li zadovoljnikako se razvija ta ideja ovdje?Roccas: Moram rei da nisam ja jedina osniva-ica te ideje, ve sam jedina ostala od nas eti-ri koje smo potaknule tu inicijativu. To su bileveleposlanice Kanade, Australije, predstavnicaUNHCR-a i ja i to je bilo 2004. Tada tono nismoniti znale gdje e to krenuti, ali smo znale da seelimo obratiti enama i obiljeiti na neki na-in Dan ena zajedninom aktivnou. Sjeamse da smo ba tada u moju rezidenciju pozvali

gospou Grabar-Kitarovi, tada ministricu eu-ropskih integracija, s kojom smo, kao i uvijek,ljubazno porazgovarali. Zapravo je ona bila takoja je rekla da uzmemo tematiku nasilja obitelji,jer je ona, naalost, veoma aktualna. Tako da jeto nekako bila njezina ideja da obraujemo tutematiku nasilja nad enama u obitelji. Odonda

uvijek imamo potporu ministrice Grabar-Kitaro-vi, s tim to nas sada ima est, odnosno sedamveleposlanica i predstavnici misije UNHCR-a,OESS-a i UNDP-a (UN-ova programa za razvitak). Lani smo posjetili ibenik i Knin. Ove smo se

godine odluili za Vukovar i Bjelovar. Naa je

elja buditi svijest o tom problemu. Kako godineprolaze ta naa inicijativa ima sve vie odjeka.Bila je opet ministrica Grabar-Kitarovi, zatimgospodin Jandrokovi, predsjednik saborskogOdbora za vanjsku politiku, i potpredsjednik Sa-bora Mato Arlovi, a sve pod pokroviteljstvomministrice Jadranke Kosor. Moram spomenuti,

naravno, i etiri gradonaelnice gradova u ko-jima smo bili i u koje idemo ove godine, kojesu nam dale punu potporu. Meutim, smatramda to jo uvijek nije dosta medijski pokriveno izaista smatram da tu jo ima velikog neiskorite-nog prostora. Naalost, niti jedna zemlja koje mipredstavljamo nije liena tog problema i svi smo

na jednako suoeni s njme. Cilj nam je udruitisnage i pokuati zajedniki nai nain za rjea-vanje tog problema. Koliko dugo ete biti jo u Zagrebu?Roccas: Naalost sve to je lijepo mora i zavriti,pa e tako ovo ljeto zavriti moje etiri godinemandata u Hrvatskoj. Dakle, ovo ljeto odlazim.

to ete ponijeti sa sobom kao uspomenu na Za-greb?Roccas: Pa u srcu u ponijeti sjeanje na hra-

brost i sranost zemlje i naroda koji su proli

teke ratne trenutke. Naprosto moram dodatida e Vukovar ostati za mene u posebnomsjeanju. U Vukovaru sam bila esto, neznam koliko ste upoznati da je Belgija 1991.dovela svoje trupe, koje su ostale ovdje iposlije toga, za vrijeme mirne reintegracije.U Slavoniji smo i financijski poduprli broj-

ne projekte. Nekako sam nuno esto bilau Slavoniji i ta poruka i ta ideja povratka umirni ivot, povratak snage, okretanje premanovom, prema ekonomskom razvoju ostalami je urezana u sjeanje. Naravno da e iarm Zagreba ostati nezaboravan za mene.Samo to je to sve nekako pomijeano s utis-cima to sam imala u Slavoniji. to se tie

konkretnih stvari koje u ponijeti sa sobomto su tri slike: sliku Dina Trtovca, sliku EdeMurtia koju mi je darovala njegova udovicagospoa Goranka Murti i fotografiju FedoraDamonje koja predstavlja jedno belgijskojezero i koju mi je darovao osobno ovdje u

povodu mojeg 50. roendana. To e mi bititri drage stvari koje u ponijeti sa sobom izZagreba. Isto tako, u najljepem sjeanju emi ostati sveanosti, proslave koje sam or-ganizirala u svojoj rezidenciji u kojoj imam

lijep vrt, u kojem smo lijepo fetali i plesali.


12/40

povijest sporta

16

Tekst:Milka Babovi

S

vojim rezultatima, ci-

jelom svojom osob-

nou od rane je mla-

dosti utirala sportske

putove enama. Njezino seime moe nai i meu su-

dionicama Svjetskih enskih

sportskih igara 1930. u Pragu

i 1931. u Firenci, kada je lu-

kom i strijelom izborila tree

mjesto. Kada je 1947. godine

poelo sveope natjecanje za

znaku sportske svestranosti

ZREN, Zulejka Tuan bila

je prva sportaica u Hrvatskoj koja je osvojila

zlatnu znaku. Nije u pitanju bilo osvojiti jo

jednu nagradu, poticaj za sudjelovanje bio je

povui za sobom to vie ena. Uvjeriti ih da 35

godina u ivotu ene nisu godine starosti. O toj

Zulejki Tuan treba rei koju rije. Rezultati u

sportskom natjecateljskom dijelu njezina ivota

su takvi da njima ne treba dodavati, njih se ne

smije zaboraviti!

ivot u pokretuOdlukom njezine obitelji, djevojica Zulejkatefanini kao estogodinjakinja postaje la-nicom Sokola i redovito vjebanje postajesustavni dio njezina odgoja i obrazovanja...

Rastui i razvijajui se u svestranu sportaicunije gubila spontanu radost kretanja i plemeni-tog, poticajnog uzbuenja nadmetanja. U njojje bila duboko usaena potreba da tu radostpodijeli s ljudima oko sebe, da ih potakne daponu, da ih podui zato sve to treba raditi.Sama nije prestajala, suprug Fran Tuan te ke-

ri Vida i Mika bili su njezin oslonac u svemuto je radila. A radila je i djelovala mnogo, ko-risno, neumorno. Znala je rei: Ne znam kakobi mi moglo biti dosadno kad ima toliko togau ovom ivotu to volim, to me privlai, poti-e... to jo nisam dospjela nauiti i zapoeti...

Uz sport, obitelj, kolu i drutvenu djelatnostnije zapostavila umjetnost - bila je izvrsna ke-ramiarka. U Zagrebu, na Likovnoj akademijizavrila je etverogodinji keramiarski teaj.Izlagala je ve prije Drugog svjetskog rata/1936. i 1939./ Samostalna izloba u Zagrebu1968. svjedoila da ta izuzetna ena ne stari niduhom. Imala je tada 56 godina. A iz njezinih

djela zraila je mladenaka radoznalost i vedri-na, zrelost tamo gdje je nasluivala odgovor,ali ne i sjeta ako ga jo uvijek trai. Sve nas kojismo je due poznavali radovala je svjeina ineposrednost koje je prenijela u svoju kerami-ku. I sva ljubav prema pokretu ljudskog tijela.

Vrsna pedagoginjaGodine 1947. poinje raditi kao nastavnicatjelesnog odgoja. Najprije u gornjogradskoj 7.gimnaziji. U toj koli ostala je do 1955. Tada pre-lazi u Eksperimentalnu gimnaziju na Trenjevcigdje ostaje do 1955. Te godine rada u gimna-zijama zlatnim su slovima upisane u srednjo-

kolski sportski ivot Zagreba, a i ire. ZulejkaTuan-tefanini bila je zdrav izdanak hrvatskogpedagokog rada - nastava nije zavravala sazvonom. Tjelesni odgoj prema planu i programuprerastao je u sport. Zulejka je znala zainteresira-

ti uenice, potaknuti ih da pomau, osamostalji-

vala ih je. Godinjaci Srednjo-

kolskih sportskih prvenstava uZagrebu svjedoe koliko su seisticale uenice kola u kojimaje radila. Od nje i njoj slinihpedagoga tjelesne kulture isporta imao je neizrecivo vri-jedne koristi sport uope.

Kao iskusna strunjakinja kojazna gdje kola prestaje i gdjese nastavlja sportski rad smladima, uz to i vrsna peda-goginja koja vidi i dalje u bu-dunost surauje sa sportskimsredinama, klubovima.Kada je ocijenila da je neka od

uenica nadarena za odreeni sport, pozvala bitrenera kluba, posavjetovala se, pitala roditeljeza suglasnost i tako je na najprirodniji nain po-mlaivan zagrebaki sport, osobito atletika. Zu-lejki i njezinoj djeci vrata svih sportskih terenabila su irom otvorena. Posebno je to bilo nunoza atletske pripreme. U pravilu su dolazile naterene AK Mladost na Savi. Uenice koje su se

pripremale za srednjokolska prvenstva tada bitrenirale zajedno s nama atletiarkama.

Aktivna do krajaNakon nastavnikog rada Zulejka nije presta-la raditi, jedino su u dvorani umjesto uenicabile majke, tete, a i poneka baka: za kratko je

vrijeme bilo poznato da treba otii u kolu naKaptolu i rekreirati se. Kad bi je netko pitao jeli se umorila, odgovarala je: Pa ja sam voljelaknjige i glazbu i prije i kanim nastaviti. Ali jaovo elim raditi jer je to samo prirodni nasta-vak moga dosadanjeg rada. Pokuavam nena-metljivo savjetovati enama da se ne zapuste,

da nastave vjebati, baviti se sportom i kadaproe prva mladost, pokuavam ih svojim pri-mjerom ohrabriti, uvjeriti da nije kasno poetii kad se u kosi jave prve sijede. Ako sauvajutjelesnu i duevnu svjeinu, lake e doekati

starost.

Zulejka Tuan-tefanini(6. 1. 1912. Split, + 27. 3. 2005. Zagreb)

Zulejka Tuan-tefanini najsve-stranija je i najuspjenija spor-

taica nae svekolike povijesti.Statistiari piu da je osvajalasportska priznanja najvieg

dometa njezina vremena u ak14 sportova. Bila je i prvakinja

drave i rekorderka i olimpijka naIgrama 1936. u Berlinu.


13/4018

ZBIRKA GLAZBENIH

INSTRUMENATA IZ

FUNDUSA MUZEJA ZA

UMJETNOST I OBRT

Zadaa ouvanja instrumenatapotpuno je ispunjenaPoetni fond zbirke

prikupljen je otkupomi darovima pojedinaca,

ija imena odaju znane

osobe onodobne i ranije

zagrebake i hrvatske

kulturne sredine

Zbirka glazbenih instrumenataoformljena je u Muzeju za umjet-

nost i obrt tridesetih godina pro-log stoljea inicijativom tadanjeg

ravnatelja Vladimira Tkalia.Stvaranjem zborke spaeni su vrijedni i ri-jetki instrumenti iz minulih razdoblja kojihu Hrvatskoj nije bilo mnogo. S vremenomse naalost i taj skromni fond gubio i pro-padao, jer je uglavnom bila rije o pojedi-nanim primjercima instrumenata iz privat-nih posjeda, gdje su vlasnici najee bilisamo ljubitelji glazbe. Kod profesionalnihskupljaa umjetnina, ije skupljanje u jed-nom smislu pomae ouvanju spomenikebatine, zanimanje za prikupljanje te vrsteartefakata nije bilo u tolikoj mjeri veliko

kao, primjerice, za skupljanje slika i ostalihumjetnikih djela.

Osnivanjem ove zbirke u Muzeju za umjet-nost i obrt postavljen je temelj prvoj javnoizloenoj zbirci glazbenih instrumenata uHrvatskoj: zbirka je bila izloena u stal-nom postavu Muzeja od 1962. do 1995.godine.Poetni fond zbirke prikupljen je otkupomi darovima pojedinaca, ija imena odajuznane osobe onodobne i ranije zagreba-ke i hrvatske kulturne sredine.Tijekom vremena zbirka se neprekidnopopunjavala kvalitetnim primjercima ra-znih instrumenata, te usprkos neto skro-mnijem broju predmeta u odnosu na ostalemuzejske zbirke, jedna je od najznaajnijih

Tekst: Nela Tarbuk

Foto: MUO

kultura


14/4019

fondova te vrste u Hrvatskoj.Spomenimo samo tafelklavir slavnemarke Franz Christoph, nastao u Beu

krajem 18. st., ili klavikord, rad JosephaSilberbauera iz 1787. godine. Iz istog vre-mena potjeu i dvije harfe: jedna je djeloslavnog parikog majstora Nadermana, adruga bekog graditelja Franza Brunera.Osobitu vrijednost ima klavir iz 1800. go-dine, majstora Giuseppea Barage iz Rijeke,to pokazuje da su se instrumenti gradilii u naim krajevima. Pozitiv - tip manjihprenosivih orgulja iz kapele Sv. Margaretena Kapelaku u Meimurju, graen kra-jem 18. st., jedan je od rijetkih preostalihprimjeraka takvog instrumenta. Jo je zani-

mljiviji zato to je ostao netaknut u svojemizvornom gradbeno oblikovnom sklopu.Uz mandolu, lutnje, mandolinu i liolu,zbirka posjeduje i dvije gitare nastale udrugoj polovini 19. st. Izradili su ih maj-stor Franjo Fink iz Zagreba i beki graditeljJohann Georg Schaufer.U zbirci se takoer uva nekoliko violinai puhakih instrumenata od kojih istiemo

limene instrumentekoji su bili u posjedu grofo-va Erddy u Jastrebarskom.Svakako treba istaknuti da je us-poredno s njezinim utemeljenjem,u vidu pohrane u zbirku glazbenih in-strumenata Muzeja ukljuena i zbirkainstrumenata Hrvatskog glazbenog zavo-da, preteito sastavljena od puhakih in-strumenata, to je veim dijelom ostatak

glazbene kole Zavoda.Zadaa ouvanja instrumenata potpuno jeispunjena ako ih osposobimo za uporabu,to je njihova primarna funkcija. Stoga iovaj ciklus koncerata organiziran u Muzejuza umjetnost i obrt ima zadatak potaknutiakciju njihova restauriranja, jer e tek timinom instrumenti dosegnuti pravu vrijed-nost i ispuniti svoju namjenu.


15/4024

Tekst: Vesna Kusin

Foto:Galerija Klovievi dvori

Izlobom Avangardne tendencije u hrvat-

skoj umjetnosti, Galerija Klovievi dvori

poinje obiljeavanje 25. obljetnice svojeg

uspjenog djelovanja. Naime, 15. oujka

1982. godine Galerija Klovievi dvori, naziva-

na tada Muzejskim prostorom, primila je svoje

prve posjetitelje i krenula na izazovan put stva-ranja nove, prestine galerijske ustanove.

Kada je prije 25 godina Muzejski prostor bez

vlastitog fundusa kroio u bezimenu budu-

nost, nitko nije mogao ni slutiti koju mu je kul-

turoloku funkciju namijenila sudbina.

Djelovanje Muzejskog prostora, u prvim je go-

dinama izazvalo svojevrsnu revoluciju u mo-

notonom ivotu hrvatskih galerijskih ustanova.

Dotad neuobiajen nain rada rezultirao je pra-

vim prevratom - publika je vraena u prazne

muzejsko-galerijske prostore.

Takozvana nulta izloba, kojom je 15. oujka

1982. probno otvoren Muzejski prostor, ve je

na vernisau okupila vie od tisuu uzvanika.

Toliko zanimanje nije pobudilo samo otvore-

nje nove muzejske zgrade, ve i izlobeni pro-

jekt kojim su prezentirana djela trojice autora:

Grafike Albrechta Drera, retrospektivna

izloba Otona Glihe i izloba skulptura Dua-

na Damonje. Te izlobe vidjelo je 40 tisua

posjetitelja. Time je poeo velik pohod to e

kulminirati izlobom Drevna kineska kultura

(1984./85.), za mnoge nedostinom brojkom

od 450.000 posjetitelja.

Doba velikih izlobiZlatnim dobom Muzejskoga prostora moe se

nazvati prvo desetljee djelovanja te instituci-

je, na elu sa Antom Soriem. Neoptereenost

vlastitim fundusom omoguila je pripremu

velikih izloaba u kojima je sudjelovala ekipa

strunjaka iz raznih muzeja i instituta. No, logi-

stika je uvijek bila u Muzejskom prostoru. Tu

je stvoren i koncept, iji su poetak oznaile

izlobe nacionalne kulture, vano je naglasiti

- hrvatske, jer je to vrijeme u kojem jo postoji

Jugoslavija. U tom kontekstu ve je izloba Ri-

znica zagrebake katedrale, sakralnom temati-

kom, a hrvatskim ozrajem, bila pravi pothvat.

I dok se istim ritmom, kao i domae, smjenjuju

i inozemne izlobe, otkrivajui nam mahom

nepoznate kulture - 2000 godina nigerijske

umjetnosti, Kyoto, cvijet kulture Japana,

Drevna kineska kultura 2 ili Tajanstveni

Kuban, te Sjaj ukrajinskih riznica , Muzej-

ski prostor postupno raste u kompleks koji e

otvorenjem Muzeja Mimara 1987. i slubeno

postati Muzejsko-galerijskim centrom. U njego-

vu sklopu bilo je ve zdanje Gradec, a godinu

nakon toga, Muzejski prostor preuzeo je i Kulu

Lotrak.

Djelovanje u ratno dobaZlatno doba Muzejskog prostora prekinuo je

rat. Unato tomu, izlobeni se rad nastavlja.

Otvara se niz malih, ali znaajnih izloaba to

se udruuju u projekt Oi istine (1991./92.). S

tim ciklusom Muzejski prostor okree se i obra-

a svijetu aljui izlobene dijelove na razliite

europske adrese, kako bi upozorio na sudbinu

hrvatske batine i ljudska stradanja pred kojima

svijet ostaje slijep. Bilo je to brzo prestrojavanje

u konceptu u skladu s novonastalom situaci-

jom.. Rezultat naporna rada velike ekipe Insti-

tuta za povijest umjetnosti, podrane logistikom

iz MGC-a, bila je izloba Sveti trag u Muzeju

Mimara, kojom je velianstveno obiljeena 900.

obljetnica osnutka Zagrebake biskupije. S ino-

zemnih muzejskih adresa teko je u to vrijeme

u Hrvatsku, koja se tretira kao zona ratnog ri-

zika, bilo dovesti znaajniju izlobu. Kao malo

osvjeenje pristigla su u Muzejski prostor samo

Svjetla i boje Indonezije kroz stoljea.

RenesansaTek velebnim projektom Znanost u Hrvata ,

1996.godine, Klovievi dvori kroe opet na put

prijanje slave. Slijedi nekoliko retrospektivnih

izloaba meu kojima se istiu dvije pristigle

iz Pariza - Slavka Kopaa i Virgilija Nevjesti-

a. Pred kraj tisuljea, u vrijeme ravnateljstva

Zvonka Festinija, dolazi jo jedno veliko go-

stovanje - izloba Dragocjenosti otomanske

umjetnosti, pravi povijesno-umjetniki spek-

takl. U organizaciji Klovievih dvora te e go-

dine u Vatikanskim muzejima biti postavljena

izloba Hrvati - kranstvo, kultura, umjet-

nost, a godinu poslije izloba Hrvatska tradi-

cijska kultura u Budimpeti.

Nova renesansa Galerije Klovievi dvori zapo-

inje izlobenim projektom Renesansa u Hr-

vatskoj, premijerno prikazanim 2004. u Muze-

ju renesanse u Ecouenu kraj Pariza, a potom u

Zagrebu. Bio je to uspjeh na domaoj i meu-

narodnoj sceni s koje ubrzo u Klovieve dvo-

re stie i izloba Dora Maar i Picasso, dodir

pogledima koja dostie brojku od sto tisua

posjetitelja. Isti uspjeh postie i izloba Van

Gogh, Mondrian i haaka slikarska kola.

25 GODINA GALERIJE KLOVIEVI DVORI

Od bezimenog prostora do slavne galerije

kultura


16/4026

UHrvatskoj, tada dijelu Austro-Ugar-

ske Monarhije, najvea je gospo-

darska izlobena manifestacija

prireena u Zagrebu 1891. godine. Orga-

nizirana u ast 50-godinjice djelovanja Hr-

vatsko-slavonskog gospodarskog drutva,

Jubilarna gospodarsko-umarska izloba

nadila je skromne prigodniarske okvire,

postavi prvorazrednim drutvenim doga-

ajem u Zagrebu i Hrvatskoj na kraju 19.

stoljea. Ona je bila indikatior gospodar-

skog stanja zemlje koja se oporavljala od

posljedica financijske krize uzrokovane

slomom na bekoj burzi 1873. godine. Me-

utim, procesi modernizacije i rasta gos-

podarstva tekli su sporije nego u ostalim

krajevima Austro-Ugarske Monarhije, zbog

politie i ekonomske ovisnosti Hrvatske i

Slavonije o Budimpeti. Izloba je ukazivala

na poetke ekonomskih promjena, koje su

na prijelazu iz 19. u 20. stoljee dovele do

osnaenja novarstva, obrta i industrije.

Vie od bilo kojeg politikog dogaanja, gos-

podarska izloba 1891. je u vrijeme banovanjaDragutina Khuen-Hedervaryja prezentirala je-

dinstvo hrvatskog sjevera i juga - Hrvatske i

Slavonije, Dalmacije, Istre, ali i Bosne i Herce-

govine. Ukazala je na uspon gospodarstva i

na sve izraeniji rast industrijske proizvodnje,

u emu su prednjaio Zagreb, postavi do po-

etka 20. stoljea veleindustrijskim sreditem.

Jubilarna gospodarska izloba dala je sna-

an peat modernizaciji grada. Prvom veom

javnom uporabom elektrinog osvjetljenja,

putanjem u promet konjskog tramvaja, otvo-

renjem Botanikog vrta i ureenjem aleje od

tadanjeg Junog kolodvora (danas Zapadni

kolodvor) do Sveuilinog trga, na kojemu se

odvijala izlobena manifestacija, Zagreb je do-

bio neka od tipinih obiljeja srednjoeuropske

metropole. U urbanistikom pogledu, izloba

je definitivno prekinula tradiciju sajmovanja

na Sveuilinom trgu, otvorivi put kona-

nom oblikovanju zapadnog kraka zagrebake

Zelene potkove, na kojemu je etiri godine

kasnije sveano otvorena zgrada Hrvatskog

narodnog kazalita.

U znak sjeanja na veliki povjesni korakMuzej grada Zagreba svojim izlobenim pro-

jektom eli javnosti prezentirati vanost nave-

dene manifestacije, koja je gospodarski, kul-

turno i politiki predstavljala korak u novo

stoljee. Projekt e vrednovati urbanistiki i

modernizacijski utjecaj Jubilarne izlobe na

grad Zagreb, vidljiv i danas, te e ukazati na

potrebu istraivanja, prezentacije i ouvanja

gospodarske batine.

Autor projekta je Goran Arabi, povjesniar

koji vie godina prouava gospodarsku po-

vijest grada Zagreba u 19. i 20. stoljeu. Na

projektu sudjeluju suradnici iz Bea, Budim-

pete, Praga i Trsta, koji e prikazati utjecaj

velikih izlobi na razvoj etiriju srednjoeurop-

skih metroplola, nekada dijelova jedinstvenog

habsburkog carstva.

Izloba je organizirana u pet tematskih cjelina:

Srednjoeuropski uzori i poveznice, Jubilarna

Gospodarsko-umarska izloba u Zagrebu

1891., Gospodarstvo u usponu, Trojedna

kraljevina: elje i stvarnost, Izloba i grad: ur-

banistiki i modernizacijski utjecaj. Projekt se

temelji na izvornoj arhivskoj i muzejskoj grai,

izlobu prati dvojezini hrvatsko/engleski ka-

talog koji je produkt meunarodne suradnje

nastale na inicijativu MGZ-a.

Budui da je izlobeni projekt zamiljen kao

putujui, a ima meunarodni karakter, otvara

iroke mogunosti za daljnju suradnju i gosto-

vanja u muzejskim ustanovama u Hrvatskoj i

u inozemstvu.

Izloba je postavljena u Muzeju grada Zagre-

ba do 01. svibnja 2007.

MUZEJ GRADA ZAGREBA

Prva izloba u stotoj obljetnici Muzeja grada Zagreba

KORAK DO NOVOG STOLJEA: Gospodarska izloba u Zagrebu 1891.Svjetskom izlobom u Londonu 1851. zapoeo je trend prireivanja velikih gospodarskih izlobi, iz kojih je iznikla

suvremena manifestacija EXPO, na kojoj se Hrvatska redovno predstavlja. Regionalne i svjetske izlobe, ije je

temeljno obiljeje bila promidba nacionalnih gospodarstava, postigle su vrhunac u drugoj polovini, a osobito krajem

19. stoljea. Na tim izlobama izlagai su se brojali u desecima tisua, a posjetitelji u milijunima.

kultura

Tekst i foto: Muzej grada Zagreba


17/4027

Nizovi pod nazivom Hrvatska povi-jesna zbivanja odavno su postalitradicionalnim dijelom hrvatskemarkovne proizvodnje. Godine 1998. ta-kav se niz u prometu pojavio 25. oujka,a inile su ga tri marke tiskane u vodorav-nom sutisku. Nominalne vrijednosti mara-ka bile su 2 x 1.60 i 4 kune. Via vred-nota bila je manjeg formata, smjetena u

sredinu sutiska i prikazuje baruna i hrvat-skoga bana Jelaia, jedna od formatomveih maraka donosi hrvatski zastavu, adruga reprodukciju slike Zasjedanje hrvat-skog sabora 1848. slikara Dragutina We-ingrtnera. Arci su sadravali 15 maraka,a tisak je bio povjeren zagrebakoj tiskariAKD - Hrvatski tiskarski zavod koja je, kao

i svaki put, posao izvela tehnikom viebo-jnog dubokotiska.Godine 1848. jo je jae zaprijetila opa-snost da Hrvatska bude izloena posve-manjoj maarizaciji i Narodna je skuptinaza hrvatskog bana i vrhovnog zapovjedni-ka hrvatske vojske izabrala baruna Jelai-a. Jedan od njegovih prvih koraka biloje ukinue kmetstva, to je narod popratiovelikim veseljem. Maari i njihovi slugesluili su se svim sredstvima i podvalama

da bana u oima be

kog dvora i hrvatskognaroda to je mogue vie ocrne i uskoro

su iz Pete u Zagreb dolazile poruke tipaMeu nama samo ma moe odluiti! islino. Nakon pisane podrke biskupaStrossmayera i pisma od 4. rujna kojim muje kralj uz ispriku vratio sva dostojanstvai asti, ban Jelai je u Varadinu skupio

vojsku i 7. rujna izdao proglas kojim jevladi u Peti navijestio rat, objavivi usput:elimo jednakost i ravnopravnost svihnaroda i narodnosti, to ive pod krunomugarskom. Budui da maarsko ministar-stvo dri kako pristati na te pogodbe nemoe, ast i dunost nam nalau da po-kuamo posljednje mogue, da se latimooruja.

Kod Schwechata nadomak Bea posve jeporazio ugarsku vojsku i u Be uao kaopobjednik, a car i kralj Franjo Josip I. kojije te godine na prijestolju smijenio Ferdi-nanda V., imenovao ga je namjesnikom Ri-jeke i Dalmacije. Nakon uspjenog slomabeke revolucije, 13. kolovoza 1949. slo-mljena je bila i maarska revolucija. Bac-hov apsolutizam koji e uslijediti Maari sudobili kao kaznu, a Hrvati kao nagradu.Na marki prikazano zasjedanje - djelo sli-kara Weingrtnera - u mnogoemu je bilopovijesno: Sabor je ukinuo feudalne odno-

se i kmetstvo, seljake oslobodio tlake, feu-dalnih davanja i crkvene desetine, a zemljukoju su na vlastelinstvu dotad obraivali ikoja je bila osnovica njihovih davanja, daoim u vlasnitvo. Iste godine nastala je i hr-vatska zastava, trobojnica koja s hrvatskimpovijesnim grbom izraava identitet hrvat-skog naroda i drave.

Tekst:Jurica Mileti

Zasjedanje

hrvatskog Sabora

O Zagrebu markom i igom


18/40

kultura

28

Tekst: dasdasdFoto:eljko Kvetak,Radomir Saraen

I vana Lui ravnateljica je jednog odnaih najprepoznatljivijih ansambala,Ansambla narodnih plesova i pjesa-ma Hrvatske LADO, koji ve vie odpola stoljea neumorno radi na ouvanjuhrvatske glazbene i plesne batine i nje-zinu predstavljanju u Hrvatskoj i svijetu.Iako ekonomistica po struci, gospoa Lu-iod malena je bila fascinirana folkloromi hrvatskom tradicijskom batinom pa tuljubav i danas iskazuje svojim nesebinimangamanom za dobrobit jedinog profesi-onalnog folklornog ansambla u Hrvatskoj.Od 2002. godine, otkad je gospoa Luiravnateljica, LADO je nanizao mnogobroj-ne uspjehe; kroz meunarodne i domaenastupe, nova glazbena i video izdanja ili

mnoga priznanja i nagrade koje je dobio

za svoje djelovanje. Posljednji u nizu zasi-gurno je i folklorni balet s pjevanjem Ve-ronika Desinika, koji su skladatelj DavorBobi i koreograf Dinko Bogdani pisalii stvarali upravo za LADO i koji je poet-kom oujka doivio praizvedbu u HNK uVaradinu, a potom i svoju zagrebakupremijeru u Koncertnoj dvorani VatroslavaLisinskog. Sudei prema pljesku i ovacija-ma varadinske i zagrebake publike ko-jima su bile popraene izvedbe Veronike,Ansambl LADO je ponovno uspio ostvaritivrijedno glazbeno-scensko djelo nadahnu-to tradicijom.

Kako je nastao ovaj vrijedan projekt?Lui: Idejni zaetnik Veronike je DavorBobi kojem se ve za vrijeme njegovastudija na kijevskom konzervatoriju P. I.ajkovski rodila elja o stvaranju glazbe-no-scenskog djela temeljenog na hrvatskoj

legendi i nadahnutog bogatom narodnom

glazbenom i plesnom ostavtinom. Uzprelijepu glazbu koja nas je oduevila, uprihvaanju ideje Davora Bobia, odluu-jua je bila otvorenost Lada prikazivanjutradicijskih vrijednosti u novom, suvreme-nijem ruhu. No, sada mogu otvoreno reida je bilo hrabro s Ladove strane ui u tajprojekt, budui da je skladatelj Bobi spo-jio naizgled nespojivo - klasini i folklorniorkestar. Koliko nam je poznato, ni u Hr-vatskoj, a ni u svijetu, dosad to nitko nijeuinio.

Ni izbor ostalih suradnika na projektu nijebio sluajan?Lui: Ne, naprotiv. Kada smo krenuli urealizaciju Veronike, imali smo vrlo jasnuviziju to elimo postii i koga angaira-ti. Dinko Bogdani, veliki baletni majstori znalac, potpisuje koreografiju. Manje jepoznata injenica da je Bogdani u svojojranoj mladosti plesao u Ladu i da je zalju-bljenik u folklor. Stoga je njegov izbor bionajloginiji mogui, jer je trebalo savrenoukomponirati elemente folklornog ple-snog pokreta s baletnim, prilagodivi sveskupa izvoakim specifinostima Ansam-bla LADO. Takoer, za izradu originalnihkostima angairali smo doajenke scenskekostimografije u Hrvatskoj Iku komrlj iDianu Kosec-Bourek, dizajn svjetla radioje majstor Deni esni, u izvoakom dije-lu pojaali smo Ladov orkestar OrkestromHrvatske vojske i s nekoliko vanjskih su-radnika, a dramatinost radnje u zavrnomje dijelu pojaao bubnjarski ansambl Ru-diment.

Reakcije publike i u Varadinu i u Zagrebubile su vie nego pozitivne. Mnoge zanima za-to djelo nije bilo izvedeno u Hrvatskom na-rodnom kazalitu u Zagrebu i kada e publikaponovno imati priliku vidjeti Veroniku?

Lui: Jako nas veseli pozitivan odjek kod

Intervju sa Ivanom Lui, ravnateljicom ansambla Lado

LADO: Veleposlanici kult ure


19/4029

publike i mnogi koji nisu imali priliku vidjetiVeroniku obraaju nam se s istim pitanjem.Naalost, zbog drugih obveza i aktivnosti,primjerice praizvedbe oratorija TomislavaUhlika u sklopu Pasionske batine krajemoujka, nismo je mogli vie izvoditi u ovomrazdoblju. Ali radimo na tome da u listopa-du Veroniku ponovno izvedemo u Zagrebu,Varadinu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Takoer,vjerujemo da Veronika ima perspektivu po-stati i kvalitetan izvozni hrvatski kuturni pro-izvod koji bi mogao svoje mjesto nai i nameunarodnim pozornicama. O tome zatoVeronika nije izvedena u Hrvatskom narod-nom kazalitu u Zagrebu, moemo samorei da nas je raalostio negativan odgovorkoji smo dobili od intendantice Ane Lederer,iako smo joj se s upitom za slobodne tremi-ne HNK obratili jo poetkom 2006. godi-ne. Osobne razmirice izmeu Ane Lederer iDinka Bogdania, autora koreografije Vero-nike, ne bi smjele utjecati na njezinu odlukuda se Ladu onemogui izvoenje Veronikena sceni HNK u Zagrebu.

Spomenuli ste meunarodne pozornice, pase ne moemo ne osvrnuti na posljednju velikuLadovu turneju u Japanu. Kakvi su vai dojmo-

vi s te turneje i kako je japanska publika reagi-rala na nastupe?Lui: Prema rijeima mnogih, japanskaturneja neto je to Ansambl LADO nijedoivio u svojoj 57 godina dugoj povijestii teko da e ikad doivjeti, osim ako po-novno ne ode u Japan u organizaciji kon-certne zaklade Min-On. Jednostavno, takvu

profesionalnost u organizaciji nasitnijih

detalja, takve scenske uvjete, prijam publi-ke, organizatora LADO nigdje nije imao, anastupao je diljem svijeta, od Royal AlbertHalla u Londonu do Mann Auditoriuma uTel Avivu. Sve to je i samom Ansamblubio velik poticaj, tako da je 27 koncerata,unato napornom ritmu putovanja i nastu-pa, bilo odraeno na najvioj umjetnikojrazini, bez padova ili oscilacija u kvaliteti.Prepoznali su to i poslovino staloeni imirni Japanci koji su ovacijama ispraalisvaki Ladov nastup i koje emo, vjerujem,zahvaljujui i toj Ladovoj turneji i promo-ciji hrvatske tradicijske kulture u Japanu,zasigurno sve ee susretati u posjetu Za-grebu i ostalim dijelovima Hrvatske.

Kakvi su planovi Ansambla za ovu godinu?Lui: Nakon praizvedbe oratorija Tomi-

slava Uhlika, krajem oujka, pripre-mamo se za gostovanje u Rusiji iUkrajini u svibnju. Tu je i postavljanjenove koreografije s podruja Gor-skog kotara i novih pukih napjeva,potom ve tradicionalni nastup naDubrovakim ljetnim igrama i Jadran-

ska ljetna turneja. Krajem srpnja pla-nirano je gostovanje u Maleziji i HongKongu. Pripremamo i nova glazbenaizdanja, prije svega album Teta Liza iOrkestar LADO. U planu su i drugeaktivnosti Ansambla i s njima ete bitina vrijeme upoznati.

U svibnju prole godine zapoeli stedrugi mandat na mjestu ravnateljice

Ansambla. Koje biste trenutke u Vaojprofesionalnoj karijeri u Ladu posebno

izdvojili?Lui: Bogatstvo ovog zanimanja jeto vam daje mogunost susresti mnogepoznate i doista osobite ljude poput, pri-mjerice, Svetog Oca Ivana Pavla II. kojemsmo imali prilike pjevati hrvatske boinepjesme u Vatikanu 2002. godine. Tu su isusreti s obinim, malim ljudima i njiho-vo istinsko oduevljenje ljepotom kojomih Lado daruje. Zauvijek e mi ostati u sje-anju jedna ruska gledateljica, koja je na-kon koncerta u Kostromi svoju zahvalnostiskazala tako to je skinula bro sa svog re-vera i prikopala ga na moj. Ponosna samto sam dio prekrasne Ladove prie kojave desetljeima pronosi bogatstvo hrvat-ske narodne batine od dalekog Japana doOgnjene zemlje, a isto to bogatstvo, scen-ski prilagoeno, predstavlja i vraa njego-vu izvoru, Hrvatskoj i hrvatskom narodu.


20/4031

Tekst: Biba Salata

Rijebonton francuskog je porjekla, aobuhvaa pravila lijepog ponaanjau drutvu. U Londonu 1875 godineobjavljena jedna definicija bontona u Upu-tama za lijepo ponaanje i ona glasi:Lijepo ponaanje je baklja kojom se ogra-

ujete, da bi ste sebe zatitili od ispada ko-

jeg zakon ne obuhvaa. To je tit protiv na-

srtaja besramnih, grubijana i neotesanih.

Roditelji su ti koji e izgraditi osnove li-nosti svojeg djeteta, ugraditi mu pravil-no moralno prosuivanje, odnosno ra-zumijevanje i prihvaanje mjerila dobrai zla kao vlastitih mjerila ponaanja. Ro-ditelji su odgovorni za uenje ispravnihoblika ponaanja djeteta u situacijamadobra i zla, te razvijanje samokontrole.Za uenje bontona u dijece od 3 do 5 ili 6godine primjereni su svi primjeri iz pravilapristojnosti. Uenje se nikako ne bi smje-lo temeljiti na prijetnjama i zabranama - tomoe rezultirati revoltom, to e voditi joloijem ponaanju.Budite primjer svom djetetu: ako vam sesluajno dogodi da se tijekom jela podri-gnete, nakon toga se obavezno ispriajte.Oprostite je prava rije koja e djeci datido znanja da je ovakva vrsta ponaanjanedolina. Popratite li podrigivanje smi-jehom, djeca e to povezati sa zabavom ivrlo vjerojatno da e na taj nain pokuatizabaviti goste u vaoj kui ili u restoranu.

Djecu vrlo rano treba nauiti da niko-

me ne upadaju u rije. Postignete li toona e nauiti dvije stvari: pristojno slu-ati sugovornika i potiskivati svoj ego,odnosno spoznati da ne mogu uvijekbiti na prvom mjestu i u centru panje.Djecu takoer moete nauiti i uvaavanjudrugih osoba. Pokaite im primjer i zajed-no piite razglednice i estitke. Pohvali-te ih kada upotrebe pristojne fraze poputhvala, molim i nauite ih pozdravljanjus dobar dan i dovienja. Sve to su pra-vila ponaanja koja se ue od malih nogu,a ostaju i vrijede za cijeli ivot.Ponaanje u vrtiu ili koli takoer ima pra-vila. Nauite svoje dijete potivanju autori-

teta i obzirnosti prema ostaloj djeci. Nikakonemojte zaboraviti da ste uzor, stoga buditeosobito oprezni kada razgovarate o odga-jateljicama u vrtiu ili o drugoj djeci. Vastav o njima dijete vrlo lako moe usvojitikao vlastiti.Ljubaznost svakodnevno primjenjujte u svo-joj najblioj okolini i vae dijetee jednostav-no, promatrajui vas, usvojiti osnovna pra-vila lijepog ponaanja. Svaka elja i zahtijevmoraju biti izraeni rijeju molim, a djete-tu dozvolite ono to trai samo uz taj uvjet.Jednako vano je suoiti djecu s posljedica-ma loeg ponaanja jer to je jedini nain darazumiju koliku tetu mogu nanijeti sebi idrugima. Pitanje poput: Kako bi se osjeaoda ti se netko ruga i smije? - moe pomoidjetetu da shati posljedice loeg ponaanja.Ako elite da se vae dijete lijepo po-naa i pristojno izraava - vi se mora-te uvijek tako ponaati. Uvijek govori-te oprostite, hvala, molim i dobardan, i ljudima oko sebe se obraajte sdunim potovanjem. Kao najveu na-gradu dobiti ete dobro odgojeno dijete.

NEKA OD OSNOVNIH PRAVILAPONAANJA ZA STOLOM:

Pravilno i mirno sjeditiKoristiti pribor za jelovakati zatvorenih ustaNe pljuckati hranuNe govoriti punih usta

Bont on se ui ci jeli ivotBonton

U maloj koli bontona naa tema su djeca, jer, ako na mlaima svijet ostaje, pokaajmo im prenijetisvoje znanje i iskustvo, nastojmo ih, to je bolje mogue, pripremiti i educirati za ugodan suivot.


21/4032

Tekst:Jura Gaparac

Uskrs je najvei blagdan kran-ske kulture u kojem je saetonajvee negiranje pojma smrti,a nalazi se u dijelu godine ukojem iz prividnog nitavila zime kaoa-robnim tapiem ivot nanovo probuja, izneeg to nam je domalo izgledalo gotovomrtvo. Zima ima svojih ari, ali mislim dabi veina nas, kada bi hipotetski bili prisi-ljeni izabrati ivjeti u samo jednom godi-njem dobu, odabralo proljee.

Jedan od najoitijih simbola preobrazbe uivotu svakako je i oblik koji smo nazvalijaje. Na prvi pogled izgleda nam kao ne-ivi predmet, a u stvari u tom naoko jed-nostavnom obliku krije se sjeme udesnetransformacije ivota. Ljudi su simbolikutog uda u jajetu prepoznali u najranijimdanima civilizacije te su u svojem boan-

skom daru umjetnikog kreacionizma e-

ljeli poljepati ionako udesnu kreaciju.Ostaci ukraenih jaja podrijetlom iz vre-mena gotovo milenij prije Krista pronae-ni su u Kini, a u ijoj civilizaciji su kao idanas bili znak ponovnog roenja i uskr-snua. idovska kultura tako isto u sebinosi blagdan (Passover) uz koji je pove-zana i simbolika oslikanih jaja, a iz nje uduhu Abrahamske tradicije tu simboliku jepreuzela i kranska za Uskrs, te islamskaod 12 stoljea kada je Saladin meu musli-mane uveo praznik (Khamis al - Amwat).U artefaktima povijesti civilizacije tako sekao svjedoci kulture nalaze i ukraena jajaiz raznih razdoblja manje ili vee kultur-ne ili umjetnike vrijednosti. Kao takvasu svakako i predmeti skupljanja bilo kaoizloci muzeja ili privatnih kolekcija.

Zbirka Etnografskog muzejaU naoj zemlji vjerojatno najljepa zbirkastarih jaja - pisanica - nalazi se u Etnograf-

skom muzeju u Zagrebu. Ondje se nalaze

hrvatske regije zastupljene kroz posebno-sti umijea aranja jaja u svakoj od njih,a muzejski strunjaci obino u dane predUskrs organiziraju i kole prenoenja starihnaina aranja jaja u naim krajevima. Akopak moda negdje u svojem domu uvatepisanice, a ne znate nita o njihovu podri-jetlu, starosti, vrijednosti - bilo kulturolo-koj ili materijalnoj - strunjaci ovog muzejasvojim znanjem rado e vam izai ususret.Moda otkrijete da posjedujete vrijednepisanice koje mogu nadopuniti i prolostvae obiteljske prie, ali i djeli lanca hr-vatske kulture preko pisanica. Moda biba vaa pisanica mogla biti onaj dio toglanca koji nedostaje ili dosad nije otkri-ven, a dragocjeno bi nadopunio, obogatioi zaokruio muzejsku zbirku.Muzej moda poeli otkupiti vau pisanicuza koju ste jo juer mislili da je bezvrijed-na i mogla je poput nekih drugih vrijednihumjetnina, aije vrijednosti njihovi vlasnici

naalost nisu bili svjesni, zavriti u smeu.

Net o o Uskrsu, net o i o pisanicama

Etnografski muzej

mala kola antikvarijata


22/4033

to kaete na ideju da se preko vae novo-otkrivene vrijedne pisanice prikljuite listiprivatnih donatora i tako svojom donaci-jom poput mnogih velikih imena nae kul-ture obogatite fundus kulturnog nasljeanae zemlje. Jeste li se ikad upitali spava limali -veliki Mimara negdje u vama.

Jedan takav potez na obogaenju kulturenaeg naroda nedavno je uinio i Muzej

grada Koprivnice otkupivi etno zbirkuuskrsnih jaja s podruja Podravine od gos-podina Josipa Cugovana iz PodravskihSesveta pa je tako godinama skupljana vri-jedna privatna zbirka sauvana za budu-e narataje na vjerojatno najbolji moguinain.

Carske pisaniceKad smo ve kod privatnih zbirki uskrsnihjaja, zasigurno moemo rei da su najpo-znatija ona koja je izradio ruski carski dra-guljar iz Petrograda, Peter Carl Faberge.Prvo jaje nainjeno je prema narudbi caraAleksandra II. kao dragocjen uskrsni darcarevoj supruzi carici Mariji Fjdorovnoj.Prvo Fabergeovo jaje imalo je vanjsku lju-skuod platine, unutar nje bilo je manjezlatno jaje u kojem je pak bila savrenovjerno izraena minijatura ruske carskekrune. Carica je bila zadivljena malim re-mek-djelom draguljarstva, a car je nadaljesvake godine o Uskrsu naruivao novo jajekao dar carici. Faberge je tako iz godine ugodinu pokuavao sve vie nadmaiti sa-mog sebe. Nakon smrti cara Aleksandra injegov sin zadnji ruski car Nikola II. nasta-vio je oevu tradiciju darujui Fabergeovaremek-djela svojoj supruzi carici Aleksan-

dri. Do revolucije je nastala udesna zbir-ka od 57 pisanica. Nakon revolucije novavlast je dio carskih pisanica, a sve podparolom kupnje ita za prehraniti narodSSSR-a, rasprodala izvan zemlje. Tako sui slavna carska jaja podijelila sudbinu smnogim vrijednim umjetnikim djelima

koja su u tom vremenu kao reakcionarnaunitena, zanemarena ili rasprodana kapi-talistikim kolekcionarima na zapadu.

Viktor VekselbergSlamanjem eljezne zavjese i stvaranjemnovog drutvenog ureenja u Rusiji su sepojavili neki novi monici koji su poeljelidijelove rasutog kulturnog nasljea svojezemlje vratiti tamo odakle potjeu te gdjenajbolje i pristaju. Godine 2004. kod auk-cijske kue Sothebys u New Yorku takoje trebala biti prodana kolekcija od 200-ti-njak Fabergeovih predmeta u kojoj je biloi devet carskih uskrsnih jaja. Kolekcija jedo tada bila u vlasnitvu obitelji Malcol-ma Forbesa. Iz Sothebysa je bilo reenoda oekuju da e se kolekcija prodati zanajmanje 90 milijuna dolara. Dva mjese-ca prije nego to se aukcija trebala odr-ati, iz Sotheby sa je javnosti dana izjavada je ruski milijarder Viktor Vekselberg uizravnom dogovoru s aukcijskom kuomkupio kolekciju u cijelosti i da je namjera-va vratiti kui, tj. u njezinu domovinu.Tada su antikvarni strunjaci nagaali daje kolekcija u izravnom dogovoru prodanaza iznos koji vjerojatno dobro nadmauje100 milijuna dolara. Nakon te transakcijegospodin Vekselberg je izjavio da je imje uo da e se najskuplja jaja na svijetuponuditi na prodaju odluio postati njiho-vim novim vlasnikom kako bi mogao svo-joj domovini vratiti jedno od najcjenjenijihbogatstava ili kako je jo rekao najznako-vitije primjere ruskog kulturnog nasljea.Kolekcija je od tada bila izloena u neko-liko zemalja. Nama je vrlo zanimnljivo dagospodin Vekselberg, oito oaran ljepo-tama lijepe nae, ljetuje u Hrvatskoj gdjeposjeduje kuu za odmor. Naime, radi seo bivoj kui naeg velikog dirigenta Lovrepl. Mataia u Lozici pokraj Dubrovnika.Gospodin Vekselberg nedavno je za jedanhrvatski tjednik izjavio kako bi dragocjenukolekciju rado izloio i u naoj zemlji teda u vezi s time stoji otvoren za razgo-vor s naim nadlenim institucijama. Mi sesamo moemo nadati skoroj plodonosnoj

suradnji.

Porculanska jajaU Zagrebu je nedavno otvoren, lijepo obo-gativi kulturnu ponudu naega grada, iMuzej srpske pravoslavne crkve, gdje semeu raznim vrijednim umjetninama na-lazi i porculansko jaje s kraja 19. st., vrlovjeto oslikano s prikazom Krista u me-daljonu unutar bogatog zlatnog dekora, akoji je proizvod ruske carske manufaktureporculana.Inae gotovo da i nema bolje svjetskemarke porculana, a koja u svojoj ponudinema i pisanice koje su esto izraene ikao doze za uvanje nakita. Na naempodruju najee ih nalazimo s oznakamamaarskih i njemakih manufaktura kaoto su npr. Herend, Maissen, Rosenthal.Obino se radi o runo obojenom porcu-

Muzej Srpske pravoslavne crkve


23/4034

lanu limitirane serije pa o svemu tome teouvanosti i godini nastanka ovisi i njiho-va cijena na antikvarnom tritu. Vrlo sutraena i limena jaja raznih proizvoaaslatkia koje nadasve cijene kolekcionaristare ambalae.

Velika kolekcija malog formataU dananjoj eri uurbanosti, kada bi goto-vo svi htjeli u najkraem vremenu saznatito vie o svemu, kada bi me netko upi-tao na koji nain bi moda bilo najlake i

najbre dobiti uvid u suvremenu hrvatskulikovnu scenu vjerojatno bih mu predloioda pogleda zbirku gospodina Mie Azi-novia.Neupueni bi mogli oekivali posjet zda-nju kilometarskih hodnika i dvorana, aliprevarili bi se. Zbirka gospodina Azinovi-a mogla bi se zaista brojem djela autora i,svakako, kvalitetom usporediti gotovo sazbirkom Muzeja suvremene umjetnosti, alitu svaka slinost prestaje.U prii o zbirci Azinovi moete stei zai-sta poseban doivljaj koji se moe uspore-

diti s doivljajem Gullivera kada se naaou minijaturi zemlje Liliputa. Zbirka Azino-vi sastoji se od drvenih pisanica na ko-jima su svoju kreativnost pokazali gotovisvi vaniji suvremeni likovni umjetnici uzjo nekolicinu njihovih kolega iz inozem-stva.Vano je napomenuti da umjetnici u svomradu na pisanicama nisu bili ogranieninikakvim kanonima tradicionalnih nainabojanja pisanica, nego je svaki svoju osob-nost mogao iskazati u stilu tema i nainarada koji mu je svojstven. Zbirka je nastalazahvaljujui ideji njezina vlasnika koji jegodinama poslovno suraivao ili priljate-ljevao s mnogim likovnim umjetnicima.Godine 1991. u Muzeju Mimara bilo jeizloeno 250 pisanica koje je izradilo 50umjetnika. Pisanice su preko sebe u tomvremenu prenosile simbol tenji ratomzahvaene Hrvatske za slobodom, neovi-snou te svakako u skladu s time i no-vim progresom na svim poljima stvarala-tva. Izloba je postigla veliki uspjeh, toje svakako pridonijelo i daljnjoj suradnjikolekcionara i umjetnika na daljem rastuzbirke.Zbirka danas broji oko 3.000 pisanica

koje je izradilo preko 600 autora. Mogurei zaista impresivan broj, a nesumnjivo ikvaliteta. injenica da je zbog svojih dje-la maloga formata nesumnjivo pogodnijaza transport i tako dostupnija irem kruguljudi eljnih informacija o umjetnosti, od-vela je izlobu u Ivanigrad, Gospi, Knin,

Krapinu, Opatiju, Koprivnicu, Split,..

Ljerka Njer Zlatko imunovi Vjera Lalin

Ivan Rabuzin

mala kola antikvarijata


24/4036

Tekst:Jurica Mileti

OUskrsu zemlja ide u nebo, a za Boinebosilazi na zemlju, zgodno je netko primije-tio. Mnoge zbunjuje to je Uskrs pomianblagdan, ali objanjenje je vrlo jednostavno: dan kadje Krist uskrsnuo odreuje se na temelju lunarnogkalendara koji u mnogoemu nalikuje hebrejskom,premda nije posve jednak. to se zapadnog kran-stva tie, Uskrs mora pasti izmeu 22. oujka i 25.travnja. Ipak, u povijesti je oko datiranja Uskrsa biloi podosta prepirki, a sam postupak raunanja datu-ma bio je rijeen tek na prvom saboru u Nikeji go-dine 325: Uskrs se slavi prve nedjelje nakon prvogproljetnog punog mjeseca 21. oujka (dan proljet-nog ekvinocija) ili kasnije, ovisno o tablinom, a neastronomskom raunanju.Naziv Uskrs hrvatski jezikoslovci ponajee pove-zuju s glagolom krsnuti u znaenju oivjeti ili diise. Tek jezikoslovac Skok spominje i rije krijes kojaje u starohrvatskom oznaavala sunce u ljetnomsuncostaju, odnosno solsticiju. Stoga se o Ivanju,tj. 24. lipnja, i pale krijesovi, a valjalo ih je zapalitivatrom koja se izbija iz kamena, trebalo je kresnuti;i taj glagol ima svoj izvor u ve spomenutom gla-golu krsnuti. Naime, otkrie vatre zaovjeka je bilaposvemanja novost i u tom smislu rijei uskrsnutii uskrs znae ponovno buenje ili podizanje. Istoje znaenje rijei goristanje, starokajkavskog i da-nanjeg naziva za Uskrs kod gradianskih Hrvata.Stara kajkavska uskrsna pjesma kae: Isus se je gori

stal, smrt je dole potepal.

Drugi naziv za Uskrs je Pasha, hebrejska rijeu zna-enju prolaz koja je u druge europske jezike stiglapreko grkog. Primjerice, talijanski naziv za Uskrs jePasqua. Jo jedan na izraz je Vuzem, koji ve spo-menuti Skok povezuje s glagolom uzeti, odnosno srazdobljem suprotnom Mesopustu, a neki tvrde davuzem nije nita drugo nego slavenizirana i pomaloiskvarena rije pesah.Tradicionalna priprema za Uskrs je korizma, a slijedije Cvjetnica - Veliki tjedan koji ukljuuje Vazmenotrodnevlje - Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, inakon njega Uskrsni ponedjeljak. Dio tradicije je iodlazak na bdijenje na Veliku subotu. U pojedinimdijelovima Hrvatske na taj se dan zna upriliiti po-sebno umivanje, a post koji traje jo od Pepelnicesvoj vrhunac dosie ba na Veliki petak i Velikusubotu, a na Uskrs domaice nude prepun stol nakojem e se, uz jaja, obavezno nai i unka kaoznak obilja i nagrada za posnu zimu.Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs ucrkvu se kretalo s koarama krcatim jajima, kru-hom, pecivom, unkom i lukom na blagoslov, ato blagoslovljeno jelo nerijetko je bilo popraeno imnogim drugim obiajima: dok su jedni drali kakoje i samo mirisanje blagoslovljena jela prije Uskrsagrijeh, drugi su vjerovali kako se prije ispovijedi ta-kvo jelo nipoto ne smije kuati. U nekim se kraje-vima smatralo da takvo jelo ne smije okusiti nitkotko nije bio na ispovijedi, a blagoslovljena jaja nisuse uope smjela jesti, ve su se zbog svoje ljekovitemoiuvala.

Pisanica

U naim krajevima najprepoznatljiviji simbol Uskr-sa je pisanica koja moe biti izraz ljubavi, ponekaddjeja igraka, a prema nekim vjerovanjima moezatititi i od zlih sila.

Koliko su pisanice bile vane, rjeito govori tradicio-nalno tucanje jaja, odnosno igra u kojoj pobjeujeonaj ija pisanica u srazu s drugom ne pukne. UZagrebu se, primjerice, ta igra nerijetko uzimala kaovremenski graninik. Govorilo se, naime, o nekomdogaaju kao o neemu to se zbilo prije, odnosnoposlije tucanja jaja.U Hrvatskoj se pisanice esto dodatno ukraavajuhrvatskom trobojnicom, domoljubnim sadrajimaili stihovima i motivima preuzetima s hrvatski na-rodnih nonji. Dakako, este su i poruke vjerskogasadraja. Dok bi se djevojka u Podravini podiiladobivenom pisanicom, stavivi je u prozor, da jecijelo selo moe vidjeti, u Dubrovniku bi buduamlada imala mnogo vie posla: zaruniku bi moralapodaritiak tucet jaja, a buduoj svekrvi od tijesta is-pei pletenicu. Neko su se jaja prodavala iskljuivona tucete, a jedan tucet je 12, pola tuceta est...

Uskrs u Zagrebu i oko njegaGlagol pisati svoje korijene ima u sta-roslavenskom, pa pisanice nisu nitadrugo nego oslikana jaja. U vrijemekad umjetnih boja jo nije bilo, ljudisu rabili boje koje bi nali u prirodi.

Pisanica je dar, esto je momak daru-je djevojci, pa se na njoj mogu nai iporuke poput: Ovo se jaje za poljubacdaje. U Podravini, u urevakomkraju, na pisanici je ispisana cijelaestitka domainu za zdravlje, sreu,

plodnu zemlju, bogat urod...

Uskrs


25/4037

I

ma li novina s kojih ne bljete re-klamneestitke za Uskrs? Slino je,osim toga, i za Boi. To su uglav-nom estitke koje idu za profitom

onih koji vam estitaju, pa zapravo naj-prije sebi ele sretan Uskrs. Slino je i sturistikim ponudama. Ali susretnete lise s poznanicima, ili se s njima ujetetelefonom, jednako e tema razgovorabiti Uskrs. I u novinama e biti priao Uskrsu, ali sve e se vrtjeti oko togajeste li nabavili najbolju unku, jesteli se probrinuli za pravi uskrsni kola,pisanice, mladi luk itd. Tko jo uopei misli o tome to je to zapravo Uskrsi to to mi uope slavimo? Valjalo bi

stoga malo obnoviti i produbiti temelj-

ne spoznaje. Tko bi nam o tome mogaobolje progovoriti nego biskupi skupljenina sveopem crkvenom saboru? Stoga izPastoralne konstitucije Radost i nadaDru-gog vatikanskog sabora prenosimo ovoto slijedi.

Sveto pismo, a s njim i vjekovno iskustvo,ui ljudsku obitelj da ovjeji napredak, kojije veliko dobro za ovjeka, nosi u sebi i veli-ku napast. Kada se naime poremeti hijerar-hija vrijednosti, time to je zlo ispremijeanos dobrim, pojedinci i razne skupine gledajusamo na svoje vlastite interese, a ne na inte-rese drugih. Pa onda svijet vie nije mjestopravoga bratstva, a poveana mo ovjekovapri jeti uni tenjem samoga ovjeanstva.

Ako, dakle, netko zapita kako bi se moglosvladati to bijedno stanje, krani ispovi-jedaju da se sve ljudske djelatnost i to sednevno nalaze u opasnosti zbog oholosti ineurednog sebeljublja moraju proiavati i

privoditi k savrenstvu Kristovim kriem iuskrsnuem. ovjek, kojega je Krist otkupioi uinio novim stvorenjem u Duhu Svetome,moe i mora ljubiti stvari koje je sam Bogstvorio. Ta od Boga ih prima, na njih gledai potuje ih kao da zapravo izlaze iz Bojeruke. Za njih zahvaljuje boanskom Dobro-initelju, njima se slui i uiva ih u siroma-tvu i slobodi duha i tako je uveden u praviposjed svi jeta, kao onaj koji ni ta nema, asve posjeduje. Sve je vae, vi ste Kristovi, aKrist je Boj..

Rije Boja, po kojoj je sve postalo i koja jesama postala tijelom i prebivala na ljudskojzemlji, ula je kao savren ovjek u povijestsvijeta te tu povijest preuzima i u sebi je re-kapitulira. Objavljuje nam da je Bog ljubavi ujedno nas ui da je nova zapovijed ljubaviosnovni zakon ljudskoga savrenstva pa, pre-ma tome, i preobrazbe svijeta.Tako onima koji vjeruju u boansku ljubavdonosi sigurnost da je svim ljudima otvorenput ljubavi i da nije uzaludno nastojanje dase ostvari ope bratstvo. Takoer opominje dase ta ljubav treba vriti ne samo u velikimstvarima nego, i to u prvom redu, u redovi-tim ivotnim prilikama. Podnijevi smrt zasve nas grjenike, svojim nas primjerom uida i mi trebamo nositi kri to ga tijelo i svi-jet stavljaju na lea onih koji idu za miromi pravdom. Krist, koji je svojim uskrsnuempostavljen za Gospodina i kome je dana svavlast na nebu i na zemlji, snagom svoga Duhave djeluje u srcima ljudi. U njima ne budisamo elju za buduim vijekom nego takoersamim time nadahnjuje, proiuje i uvru-je ona velikoduna nastojanja kojima se ljud-ska obitelj trudi da pobolja ivotne uvjete ida tom cilju podloi svu zemlju.

Tko priblino tako shvaa Boji zahvat i nau

povijest i nae urastanje u sam njegov boanski

ivot, s pravom moe slaviti Uskrs. Ponajprije i-

enjem svoje nutrine na ispovijedi da zadobije-

mo Boji pogled na svu stvarnost koja se u Isusu

uskrsnulom preobraava. Onda za euharistijskim

stolom na kojem nam se sam On daje kao pre-

dokus punine ivota, a potom i za blagdanskim

stolom. E pa onda: Sretan Uskrs!

P. Vatroslav Halambek, S. J.

Uskrs

Preobrazba sve st varnost i

vazmenim ot ajst vom

Marijan GajakUsksnue


26/4039

Tekst:Jurica Mileti

Neprijeporno je da je Ivica Percl bio sve-stran: svirao je gitaru, skladao, pjevao,izraavao se kao slikar i karikaturist,nerijetko nastupao kao organizator ili voditelj,itd. Novijim je naratajima zasigurno u sjeanjuostao kao voditelj glazbene tribine Hrvatskogdrutva skladatelja, ili klupskog programa u Klu-bu Muzike omladine Podroom, otvorivi takonizu svojih kolega prostor za predstavljanje iafirmaciju. S jednakim je zanosom nastupao i uponajboljim koncertnim prostorima rodnoga Za-greba i u seoskim domovima kulture, irei svojnaglaeni optimizam i svoje uvjerenje da svakiovjek ima potrebe za kulturom i umjetnou. Zatrajanja Domovinskog rata obilazio je bojinice iza postrojbe Hrvatske vojske izvodio svoje ratnei domoljubne ansone. Manje je poznato da je zasobom ostavio vie od 250 ansona na stihove85 hrvatskih pjesnika, a njih pedesetak na vlasti-te. iroj javnosti poznatiji e ostati kao Stari Pjer,istoimenoj ansoni ora Novkovia koja je po-stala njegovim svojevrsnim zatitnim znakom. Za

zasluge u stvaranju i promicanju hrvatske kulture

u domovini i inozemstvu odlikovan je ordenomDanice hrvatske s likom Marka Marulia, a pri-mio je i visoko priznanje Obrane grada Zagrebaza zasluge u Domovinskom ratu.

Od lana benda do solisteZa onih davnih dana kad je u Zagrebu gotovo sva-ki haustor imao svoj bend, a iva je glazba prailaposvuda, Ivica Percl promijenio je ak tri benda:Mlade tehniare, Kristale i Robote, a napokon seskrasio kao solist oboruan tek vlastitim glasom,usnom harmonikom i sveprisutnom gitarom - bakao to su neko tim instrumentima, ali bez usneharmonike i s lutnjom umjesto gitare, naoruanibili trubaduri. Sudei po zapisima nekih lanovaKristala, ini se da je bend osnovan tijekom rad-nih akcija na Savi godine 1962. ba kao to su sei Bijele strijele na tim istim akcijama rodile godinudana ranije. U poetku, Ivica je svirao bas s petica, inae runi rad svoga oca.

Stari PjerNi danas nisam siguran da je Ivici primjereno imeba Stari Pjer. Zapravo, najprije smo ga zvali Pe-rica. alei se, znao bih mu rei: Eto, ni tebi nedaju mira s imenom. Mislei pritom na svoje vla-stito, koje sukladno zemljopisnoj irini i duini, jouvijek svatko voli mijenjati kako mu se svidi. Istiniza volju, da ga ne pamtim kao Pericu, zvao bihga Antoine, ili Peroan, kako smo ga esto zvali.

Jer Pjer e doi kasnije, a tog davnog ljeta 1966.pijuckali smo pivo i razgovarali nakon koncertakoji je za posjetitelje bio udo nevieno; bio je tokoncert na koarkakom stadionu Zadra, ne Ivi-in, ve bendaiji je bio lan, a zvali su se Roboti.Malo ih tko jo pamti, a pjevaa koji je u velikojmjeri natjerao Ivicu da zapone solistiku karije-ru, gotovo nitko. Pravim imenom Pierre-AntoineMuraccioli, svijet je osvojio pjesmama punimabritkog humora i dosjetki, a ne prosvjeda. Izru-

givanju je izvrgnuo ak i tad neupitnu francusku

zvijezdu Johnnyja Hallidaya, establiment da sei ne spominje. I ne mogu se sloiti da su Robotiuokvireni bili samo aureolom Mramora, kamenai eljeza. Jedan od zatitnih znakova benda bilesu Periine izvedbe Antoinenovih pjesama. Oso-bito njegovih tada ve legendarnih elukubracija.Mramor i Perica bile su udarne toke svakognastupa. Kapa, ona kakvu nose ribari sjevernihobala Europe, zajedno s usnom harmonikomna posebno izraenom stalku oko vrata i aku-stina gitara postali su Iviinim zatitnim znakommnogo prije Novkovieva Pjera. A ta je pjesma,istini za volju bila jedan od naih najveih me-unarodnih uspjeha. Pjevali su je na japanskom,engleskom, kineskom i mnogim drugim jezicima,a u svoj ju je repertoar kao Dans le soleil, dans levent uvrstila i francuska Grkinja, odnosno grkaFrancuskinja Nana Moskouri.

Za jedan groNakon Starog Pjera, do kraja godine 1969. Ivica jesnimio dva EP-a i dvije singl ploe. Pripadnicimanovih narataja od kojih mnogi uope ne znajuto su ploe valja pojasniti: gramofonska ploa s

jednom pjesmom na jednoj i jednom na drugojstrani (za razliku od CD-a, gramofonske ploesu zvuk imale snimljen na obje strane), zvala sesinglica (engleska kratica SP), ona s dvije pjesmena svakoj strani bila je EP (Extended Play), a onas vie pjesama na svakoj strani LP (Long Play),odnosno plejka, kako smo je od milja zvali.Starog Pjera, Pericu, Ivicu, Peroana ili Antoinea idanas jako volim sluati. Posebno refren koji mise uvijek inio iskrenijim i boljim dijelom sklad-be. Majstorski ga je izveo Ivica one davne 1968.godine, kad je u tadanju dravu napokon stiglacoca-cola, kad su se bunili studenti u Njemakoji Francuskoj i kad se cijela Europa divila filmuDobar, lo i zao. Perica i Ivica dobili su zajednikinazivnik Pjer. I u njemu ostali i sviraju i svirat e

jo, moda ipak ne tek za jedan gro.

Sjeanje

Ivica Percl:Od Peroana do Pjera


27/4042

zdravlje

Uproljee je koncentracija peludi uzraku intenzivna pa zbog toga izazivamnogobrojne zdravstvene problemeu osjetljivih osoba. Poetkom proljeacvjeta lijeska, a kasnije joha i brijest. Bolest koju

uzrokuje pelud drvea i cvijea naziva se polenoza.

Karakterizirana je mnotvom simptoma, od kojih su

najistaknutiji dini, i to hunjavica, curenje iz nosa

i kihanje. Ambroziju, koja izaziva mnoge tegobe,

trebali bismo istaknuti kao najopasniju.

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elati-or), tonije pelinolisni limundik, u narodu poznata

i kao partizanka i Krausova trava podrijetlom je izSjeverne Amerike, a u Europu je stigla kao slijepiputnik na Kolumbovim brodovima. Postoji oko20 vrsta, od kojih je najea kratka ambrozija.Ambrozija je jednogodinja biljka i naraste do metari pol. Listovi su jajastog oblika, posuti dlaicama inazubljeni. Na vrhu stabiljke su cvjetovi skupljeni uute grozdove. Najee raste kao korov uz ceste,naputene putove i neobraena zemljita. Raspro-stranjuje se du prometnica s prainom na automo-bilskim gumama. Raste u travnju, a cvjeta sredinomsrpnja. Najrairenija je izmeu Save i Drave, I rasteuz obalu, a njezino prvo pojavljivanje u Hrvatskojzabiljeeno je 1941. godine.Poznata je po tomu to proizvede oko 100 milijunazrnaca peludi svake godine. Zahvaljujui aerodina-minom obliku, pelud lako iri vjetar i do udaljeno-sti od 300 kilometara. Pelud ambrozije jedan je odnajjaih poznatih alergena. Prag koji izaziva reakcijuvrlo je nizak - manje od 20 zrnca peludi po kubi-nom metru zraka. Njegova najvea koncentracija jerano ujutro, a smanjuje se poslije kie.Zrnce peludi izgleda kao kugla sa iljcima. Svakabiljka proizvede vie od 60.000 sjemenki koje mogupreivjeti u zemlji vie od 30 godina i izdrati ak iuvjete smrzavanja.Smatra se da je skoro 10% stanovnitva osjetljivona ambroziju. Kod njih pelud izaziva ozbiljnezdravstvene probleme koji ih mogu onemoguitiu obavljanju svakodnevnih obaveza. Nerijetko su

zabiljeena i bolovanja zbog polenoze ambrozijom.Pelud izaziva sljedee tegobe:

kihanje, iscjedak iz nosa oteano disanje svrbe nosa, suzenje oiju.Polenoza se lijei odgovarajuim lijekovima-antihi-staminicima koji pomau kod blaih oblika, a kodalergijske astme preporuuje se hormonsko lijeenjekortikosteroidima u obliku tableta ili inhalacijepumpicom.Osjetljivim osobama preporuuje se: esto pranje ruku i kose drati zatvorene prozore stanova i automobila suiti odjeu u kui izbjegavati izlazak van izmeu 6 i 10 sati ujutro kloniti se puenja, sprejeva i dezodoransa.

Suzbijanje ambrozije

U Hrvatskoj jedino Zagreb i Osijek imaju mjernestanice za ispitivanje koncentracije peludi ambrozije.Prema uzoru na susjednu Maarsku, pokrenuti suprojekti iskorjenjivanja ambrozije s javnih zelenihpovrina, dvorita, vrtova i uz prometnice. Akcija jesve popularnija i rairenija u mnogim naim mjesti-ma i gradovima. Prepoznate li negdje ambroziju, neustruavajte se odstraniti je.

www.MojDoktor.hr

Proljet na peludna opasnost

eluani problem i kod velikog dijela populacije naruavaju svakodnevnu kvalit et u ivot aeluani problemi obino se opisuju simptomima boli i

peenjem u elucu, muninom, garavicom, pritiskom

i nadutosti. Poznato je da osim loim prehrambenim

navikama, navedene tegobe mogu biti izazvane ili po-

jaane i stresom.

Prema rezultatima istraivanja trita, procjenjuje se da

oko milijun ljudi u Hrvatskoj povremeno pati od gara-

vice ili bolova u elucu, a ak polovina njih jednostav-

no ne obraa panju na taj problem. ajevi i mineralne

vode mogu pomoi, no nemaju dokazanu uinkovitost

poput Gastala i Peptorana 75.

Gastal je lijek prvog izbora kod eluanih problema, s

obzirom da njegovo djelovanje nastupa odmah. Pep-

toran 75 omoguuje ne samo uklanjanje ve i sprje-

avanje simptoma tijekom 12 sati. Namijenjen je pr-

venstveno osobama koje ele bez problema uivati u

svakodnevnim navikama i sprijeiti simptome s kojima

inae imaju iskustva nakon uzimanja obilnijih obroka,

kave i drugih iritansa, poput duhana, soka od rajice,

soka od narane, okolade, jako zainjene, ljute i ma-

sne hrane, nekih lijekova te alkohola.

Nije potrebno da trpite, po-

greno je shvaanje da je

normalno trpjeti elua-

ne tegobe kao rezultat po-

vremenog nepridravanja

strogog reima konzuma-

cije. Jedna do dvije tablete

Peptorana 75 dovoljne su - za dan bez eluanih te-

goba. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i

nuspojavama upitajte svog lijenika ili ljekarnika.


28/40

obitelj

Rije psihologa

44

Tekst:Tanja Jurin, prof. psihologije

Zavirite li u bilo koju knjiaru naiete zaista puno naslova iza kojihse kriju razne informacije o razvo-ju djece. Kada tome pridodamo lanke sinterneta i iz raznih asopisa, ne moeteniti zamisliti da je ijedno podruje razvo-ja djece ostalo nepokriveno. Lako moetesaznati kada vae dijete treba prohodati,kada progovoriti, koliko rijei treba znatiu kojoj ivotnoj dobi, kada treba prestatinositi pelene, dokad smije imati dudu i sl.Ipak malo je podataka koji e vas utjeitiako se vae dijete ne razvija kako knjigakae ili se javio odreen problem.to uiniti i zato?1. Najee potekoe u razvoju prousame od sebe i dio su razvojnog procesapojedinog djeteta. Stoga je ponekad najbo-lje priekati. Djeca esto niti ne vide pro-

blem naim oima i ponekad se uope nebrinu oko njega, to je povoljan faktor daproblem prije proe. Ako im mi ponemostalno ukazivati na njega, osjeat e do-datan pritisak za situaciju na koju oni samijo ne mogu utjecati. Imajte na umu darazvoj moe biti pomalo disharmonian, tj.da e se neke sposobnost razvijati bre, aneke znatno sporije.2. Kada dijete vidi svoj problem i poinjega biti strah zbog njega pa se poinje po-vlaiti u sebe, pokuajte mu objasniti dase djeca razlikuju i da nekad svi imaju po-tekoe. Naglasite da e to proi i da ste ivi to radili/imali kad ste bili manji pa evodanas je sve dobro.3. Ako i vas zabrine djetetov problem, teprimijetite da i vae dijete zbog njega pati,potraite pomo strunjaka. Psiholozi, lo-gopedi, pedagozi i drugi strunjaci mogu

vam dati prave informacijeo problemu i o nainu nje-gova rjeavanja. Od velikepomoi je dijagnoza kojakazuje o emu se uope radii zato je to tako kod vaegdjeteta. U dobrom razumi-jevanju problema lei dionjegova rjeenja. Pozitivnei umirujue informacije ta-koer mogu utjecati da sena problem ne gleda s ne-gativnim predznakom pa semoete lake nositi s njime.Ako je potreban tretman,tada ste na pravom mjestu iu dobro vrijeme da svojemdjetetu pokaete kako u i-votu postoje tekoe, ali istotako postoje i rjeenja.

Centar za kliniku psihologiju,Slovenska 13, Zagreb

Problemi u razvoju vaeg djet et a:Kada pot rait i st runu pomo?

Zajedno od poetkaUNICEF-ovprogram za humanizaciju rodilitaZajedno od po-etka je zajed-nika akcija Za-grebake banke,

UNICEF-a i Mini-starstva zdravstva isocijalne skrbi ko-jom se eli upozo-riti javnost na va-nost podrke u rodilitima i prvim danimaivota za daljnji razvoj svakog djeteta.Sredstvima prikupljenim u akciji Zajed-no od poetka UNICEF e u suradnji sMinistarstvom zdravstva i socijalne skrbi irodilitima te drugim partnerima raditi napromicanju dojenja u rodilitima i stvara-nju podrke, materijalnih i drugih uvjetaza zajedniki boravak majke i djeteta ne-posredno poslije roenja.Za provoenje programa UNICEF je oku-pio radnu skupinu u kojoj su istaknutistrunjaci iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osi-jeka, a koordinator projekta je prof. dr. sc.Josip Grguri.

Za nae najdraeNESTL u slubi zdravlja

Od sada na naemtritu moete ku-piti novi proizvodNestl djeje hrane:NESTL JUNIOR.Namijenjen djeci odjedne do tri godine,Nestl JUNIOR po-sebno je prilagoe-no mlijeko koje nesadri eer, obo-

gaen s 13 vitamina, mineralima, jodom,selenom, cinkom, i esencijalnim masnimkiselinama.Prednost ovog proizvoda su dodani pro-biotici koji uravnoteuju crijevnu floru, tejaaju imunitet djeteta.U dobi do 1. do 3. godine rast i razvojdjeteta vrlo je intenzivan te je mlijeko jouvijek jedna od najvanijih namirnica. Iakoudio drugih namirnica u prehrani djetetapostaje sve znaajniji, niti jedna ne moezamijeniti mlijeko kao najvaniji izvor kal-cija, visokovrijednih proteina te veine vi-tamina.


29/4045

Tekst:Doc.dr.sc. Senka Sardeli, logopedMirjana Lasan, prof. logopedUdruga Hinko Freund

to je mucanje?Mucanje je najpoznatiji govorni poremeajiako, nasreu, nije i najuestaliji. Ono jenestandardno govorno ponaanje izrae-no ponavljanjem dijelova rijei i reenica,produavanjem glasova, zastojima u govo-ru, stankama, dodavanjem razliitih glaso-va i potapalica, duljem trajanju govora islino. Sve to esto prate tikovi, razliitipokreti glave, tijela i udova, neadekvatnefizioloke reakcije (znojenje, crvenilo, ubr-zan rad srca, poveana napetost miia),emocionalna nestabilnost, smanjena kon-centracija, to u najveem broju sluajevastvara strah od govora, sram, ljutnju, fru-straciju i mnoge druge negativne osjeaje.Kada i zato se javljaju netenosti u govoruSmatra se da meu djecom postoji oko 2

zagreb moj grad br.2

Documents