moj kamen br. 9

8/13/2019 Moj kamen br. 9

1/32


2/32


3/32

Dragi itatelji,evo konano, nakon duge i teke muke, predstavljamo vam prvijenac potpuno novogurednikog tima. List se kao i do sada zove Moj kamen, a u njemu vam donosimotekstove vezane uz ve poznate teme poput kulture, povijesti, klupskih dogaanja,aktualnosti iz zaviaja... To potvruje da potujemo tradiciju preuzetu od prologurednikog tima, no ne znai da nismo otvoreni za neke nove rubrike. Stoga ovimputem prvenstveno apeliramo na sve one kreativce sa smislom i prije svega dobromvoljom za pisanje, ali isto tako za bilo koji drugi oblik angairanosti u klubu, da namse obrate, jer mladi smo i ne ba iskusni na podruju novinarstva. No moramoodmah naglasiti da nam nije ni cilj stvarati neke elitne novine, ve jednostavno ovimputem, dotiui se nekih opih studentskih tema, kontaktirati s vama, a znamo dakomunikacija, bila ona verbalna ili pismena, nikada nije na odmet. Svi vai prijedlozi

i svaki oblik kritike dobro su doli. Umjesto da o nedostacima ili poboljanju klupskihdogaanja raspravljate unutar svoje sobe ili na terasi kafia, pri tom se jo ivciratei moda optereujete cimera ili cimericu, jednostavno nam se javite i izloite vaeprijedloge. Ovaj klub na koncu ne ini samo jedanaest lanova predsjednitva, tajnicai blagajnik, to je do sada bio sluaj, ve upravo vi, vas pet stotina registriranihlanova kluba, koji ste, uvjereni smo, svi razliiti i posebni, s razliitim stavovima iinteresima. Zato ne bismo spojili taj mozaik razliitosti i uinili ovaj klub isto takoposebnim?!

Urednitvo

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 1


4/32

MOJ KAMEN str.4ANKETA

lim da ne bi trebalo bitisvaa, niti previe poli-

tike jer znamo tko smo iodakle dolazimo.

Josipa Stani,Uiteljska Akademija, 2.

godina, Tomislavgrad:

U klubu je premalosportskih aktivnosti, kul-

turne aktivnosti su mini-malne. Svrha postojanjakluba trebala bi bitipomaganje studentimaHercegovine da se pri-lagode studentskom iv-

TKO SMOTKO SMOI ODAKLE DOLAZIMOI ODAKLE DOLAZIMO

to su rekli neki od studenata napitanje : to mislite o zaviajnomklubu?!

Tomislav Luburi,FER, 5.godina, iroki

Brijeg:

Zaviajni klub trebabiti mjesto gdje se sasta-

ju studenti Hercegovine istudenti koji su porijek-lom iz Hercegovine aive u Zagrebu, te da sena taj nain upoznaju i

meusobno pomau pristudiranju.Treba organizirati viedruenja, bar jedan tul-um mjeseno, a to se

tie Mog kamena, mis-

...i rije anketara:

Mislim da su neke smjernice za rad novog postava predsjednitvaKluba date u prethodnim izjavama. Jasno je kako Klub jo od 1997. godinenema prostor za rad , te je u tom pogledu bio bitno ugroen ak i samopstanak. Navedeni problem do nedavno nije nailazio na razumijevanje uStudentskom centru. Dolaskom novog ravnatelja (g. Pavkovi), stvar jepokrenuta s mrtve toke. Nadamo se skorom rjeenju problema.

Kada je rije o naem glasilu, razliita miljenja su uvijek dobrodola.Mislim da bi politike, iako je naalost sveprisutna, trebalo biti to je moguemanje. Kao to je rekao kolega Tomislav Luburi: znamo tko smo i odakledolazimo.

Kako sam prolu godinu dana bio predsjednik kluba, ovim putem eliobih novom predsjednitvu poeljeti puno sree. Svim lanovima kluba elim punodruenja , novih poznanstava i puno poloenih ispita...

Ivan Boto

otu u Zagrebu, jer to je ipakdrugaija sredina od one izkoje dolazimo. Trebalo biorganizirati vie studen-

tskih druenja svih obli-ka, kulturnih, sportskih,zabavnih, itd.

Ivan imunovi,FPZ , apsolvent, Rama:

Klub je prvih godinapostojanja dobro radio ,bilo je puno druenja ,

tuluma , upoznavanja.Sada otkad klub nemaprostor za rad , nema

dovoljno ni druenja nituluma. Jo nas ima uZagrebu , pa bi hitno

trebalo obnovit radkluba .

Davor kola,FPZ, 2. godina,

Tomislavgrad:

O zaviajnom klubu

mislim sve najbolje. Takavklub je potreban studen-

tima iz Hercegovine uZagrebu. Treba orga-nizirati vie sportskih

turnira.



5/32

str.5 MOJ KAMENTRIBINA

DAJTE IVOT MLADIMA,DAJTE IVOT MLADIMA,

NE DROGI !!!NE DROGI !!!

Ukoliko elimo smanjiti brojkeovisnika, odnosno rtava ovepoasti, trebamo vie raditi ne

samo na obrazovanju, nego i naulaganju financijskih sredstavau budunost mlade populacije.

Dajte ivot mladima,ne drogi - naziv je totribine koja jeodrana 9.sijenja u Pos-uju i 10.sijenja u iro-kom Brijegu. Organizator

tribine bio je Zaviajni klubstudenata Hercegovinepod pokroviteljstvom Op-ina Posuje, iroki Brjeg,

te Ministarstva prosvjete,kulture i porta. Gost trib-ine bio je prof.dr.SlavkoSakoman inae jedan odnajpoznatijih znanstvenikau borbi protiv ovisnosti.ZKSH potaknut katastro-falnim stanjem na podr-uju Hercegovine, odluiose za ovakvu vrstu informi-ranja javnosti, a posebicemladei na tom podruju.Sama organizacija i pripre-me pred tribinu izazvale su

veliko zanimanje kako tam-onje vlasti tako i cjelokup-ne javnosti. Mala portskadvorana u Posuju i kinoBorak u irokom Brijeguotvorili su vrata velikombroju roditelja a isto tako imladei. Iznenadio nas jedolazak tolikog broja ljudi,

jer je jo uvijek uvrijeenakultura da tko ode na

takvu vrstu tribine u kui

sigurno ima ovisnika.

Prije same tribineprof.Sakoman naao sesa ondanjim vlastima tesamim ministrom prosv-

jete, kulture i porta gosp-odinom Jerkom Ivank-oviem. Pokuali smo doz-nati (koliko je vrijemedoputalo) kakva je stvar-na situacija rasprostran-

jenosti narko-kriminala.Doznali smo neke brojkekoje su nas naprosto oki-rale. Poto je pokazaoizuzetno zanimanje zahercegovaki kraj, Dr.Sa-koman je htio saznati sveinformacije o trenutnomstanju ove poasti . Brojovisnika na podrujuZapadne Hercegovine uposljednjih deset godinapoveao se u odnosu naprijeratno vrijeme. Doktor

je takoer naglasio daukoliko elimo smanjitibrojke ovisnika, odnosnortava ove poasti, tre-bamo vie raditi ne samona obrazovanju, nego i naulaganju financijskih sred-stava u budunost mladepopulacije. Istiem daprof. Sakoman na tribininije govorio openito odrogama, ve je svoje pre-

davanje bazirao na tipove

obitelji iz kojih dolazepotencijalni ovisnici. Trib-ina je izazvala veliko zan-imanje radijskih medija kojisu nam pomogli da to

vie ljudi dozna o tribini.

Doktor nam je rekao da binam trebalo biti vanijezbrinjavanje djece koju su

ve ula u pakao droge,nego dizanje nekakvih vele-prodaja, trgovina kojih i

tako ima previe. Nem-ojte skrivati vae dijeteako je ovisnik, jer e mu tosamo natetiti- istaknuo

je dr. Sakoman. Ovisnikatreba prihvatiti prvo obiteljpa onda zajednica jersamo tako mogue nai

izlaz iz tog pakla. Jer ako

ga se obitelj pokuavarijeiti , onda e ga i zajed-nica izopiti. Onda je onizgubljeni lan te zajed-nice. Na samom odlaskudr. Sakoman nam jerekao neto to ne smije-mo zaboraviti: Nemojtestati na jednoj tribini jerona je tek grumen koji e

pokrenuti lavinu, ali jenee zaustaviti.

Svi nazoni sloili suse da bi ovakvih pred-avanja trebalo biti vie.

Zato mislim da je jasnabila ova reenica: Dajteivot mladima ne drogi.

Vrijeme je da se svi udr-ue i uine neto jer inaebi brojke koje su se inile

nezamislivima, za dvije dotri godine vrlo lako moglepostati realnost.

U ime ZKSH eljelabih se zahvaliti svima kojisu pomogli kako bi se ova

tribina odrala. Najvieelimo zahvaliti naemuvaenom gostu prof. dr.Slavku Sakomanu to jenaao vremena da nasuputi u problematiku naj-

vee poasti dvadesetogstoljea.

Josipa Gali



6/32

MOJ KAMEN str.6KLUPSKA DOGAANJA

at e vas nasmijana licakonobara volontera, ir-ok izbor pia, glazbe,drutva, a i pria. Pa akoimate sree moda bud-ete ovjekovjeeni na na-im stranicama. Ovoneka vas ne obeshrabrijer sav va make-up izdr-at e sve nezgode kojevam se mogu dogoditi.Kako bismo bar malo

pobili skeptike koji upornoponavljaju jedno te isto,objavljujemo par fotki sasamo malim djeliematmosfere (izbor lica jesluajan).

TTulumara ili ti gabive atomsko sklo-nite u sklopu stu-

dentskog doma Cvjetnonaselje ove godine pon-ovno ugouje studenteHercegovine.

Imuni na zagu-ljivost i visoke tempera-ture nai studenti vegeneracijama pokazujuizvrsnu izdrljivost. Bez

obzira to skeptini mis-lili, i u ovakvom prostoruako ste dobro rasp-oloeni , a imate 10 kunau depu, zabava je zajam-ena. im doete doek-

TULUM ZAVIAJNOG KLUBA

Prema tome ubuduepratite oglase, i doite natulum, steknite nova poz-nanstva, dobro se zab-avite, a uz to skinite kojikilogram, jer jedan dolaz-ak na tulum boljeg jeuinka nego tjedni tret-man u sauni, teretani, ao dijetama da i ne govo-rimo. Pruite taj uitakprvo sebi, a onda i svom

tijelu. Petkom naveer utulumari na Cvjetnom.Provod zajamen.

Konobari



7/32

str.7 MOJ KAMENVIJESTI

Jedan nedavni dogaaj koji nije

izravno vezan uz klupska dogaa-nja, a ipak ga je vrijedno spomenuti,

zbio se u utorak 27. 03. 2001. godine ukino dvorani Forum studentskog domaStjepan Radi.

Te veeri odrana je tribina podnazivom Hvati u BiH: opstanak iliostanak. Voditelj Sinia Kovai je na

jo jednoj u nizu tribina utorkom u orga-nizaciji SC-a ugostio prof. dr. ZdravkaTomca. Na tribini je bilo rijei o trenut-nom poloaju Hrvata u BiH u svjetlupromjena izbornog zakona i drugihpovreda Daytonskog sporazuma na

tetu Hrvata. Govorilo se i o otvorenomodnosu Meunarodne zajednice ali iHrvatske prema Hrvatima u BiH. Prof.Tomac govorio je i o svim aktivnostimakoje je kao predsjednik saborskog odb-ora za vanjsku politiku poduzeo usjeditima meunarodnih institucijaOESS-a, NATO-a, i Vijea Europe, a u

vezi s poloajem Hrvata u BiH.Uz prof. Tomca gost tribine bio je

glavni tajnik HDZ-a BiH Pero Jurkovikoji je govorio o razlozima osnutkaHrvatskog narodnog sabora, o promje-nama izbornih pravila, smjeni izabranih

predstavnika Hrvata u BiH od straneMeunarodne zajednice i tekoamapri povratku Hrvata na njihova ognjita.

Na ovoj tribini okupio se veliki brojstudenata, a najvie je bilo upravo onihkoji se ovaj problem ponajvie tie-Hrvata iz BiH koji studiraju u Zagrebu.

Pripremila: Danijela Rebac

IZVJEE S TRIBINESTUDENTSKOG CENTRA

O AKTUALNOJPROBLEMATICI HRVATA

U BIH

VIJESTIVIJESTI

Uirokom Brijegu iPosuju uspje-no je organizirana

tribina protiv droge.Gost predava bio jedr. Slavko Sakoman,a detaljniji izvjetajproitajte u ovom iz-danju Mog kamena.

UPosuju su zapo-ete zavrne pri-

preme pred osnivan-je kluba mladih, pouzoru na postojee uLivnu i Ljubukom.Ova organizacija eokupljati sve zaintere-sirane mlade koji elena kreativan nainupranjavati svoje sl-obodno vrijeme krozedukaciju i zabavu.Neto vie o ovompoticaju i samom klu-bu donosimo u sljed-eem broju.

Poetkom treegmjeseca ove god-ine odrana je izbor-na sjednica Zaviaj-nog kluba studenataHercegovine. Za pre-dsjednika je izabranJerko Juri, a potpr-

edsjednika klubaToni Gali. Prvi pot-ez novog predsjed-nitva je poticanjelanova na to eezabavne aktivnosti, oemu ste imali pri-like itati na poe-

tku ove rubrike. Jed-ino to moemo po-eljeti novom vodstvu

jeste puno uspjeha udaljnjem radu.

VIJESTIVIJESTI

Zaviajni klub stu-denata Herceg-ovine organizira zab-ave ili vam ga tulumesvakih 14. dana.Stoga ukoliko seelite dobro prove-sti, a potroiti netositno, samo slijediteinformacije sa naihplakata koji su polije-pljeni po svim stud-entskim domovima

te SC-u.

Iove godine e bitiodrane tradicion-alne Hercegovakeigre na terenima.R.C. Jarun i to26. i 27. svibnja ovegodine. Natjecanjee se odrati u sljed-eim disciplinama:

nogomet,koarka,odbojka na pijesku,kamena s ramena,skok u dalj,potezanje klipa,obaranje ruke,potezanje konopai tranje.

U svim disciplin-ama mogu se nat

jecati i muke i en-

ske ekipe. Prijave ek-ipa e se primati nasljedeim mjestima:Sava 035/7,ara, 408/ai Cvjetno naseljeS 10/4.Detaljne informacijemoete saznati pri-likom prijave.



8/32

INFO...INFO...INFO...INFO.......

MOJ KAMEN str.8AKTUALNOSTI IZ ZAVIAJA

Opredijeljeni za cjelovituBosnu i Hercegovinu s trisuverena naroda u skladus referendumom iz 1992 god-ine, a da bi se izbjegle po hrvats-ki narod mogue neeljene, vrlo

teke i nepredvidive posljedice, sovog skupa:

1. Pozdravljamo hrvatskinarod u Bosni i Hercegovini koji

je, u ovim kriznim trenutcima zasvoj opstanak i ostanak kao suv-erenog naroda u Bosni i Her-cegovini u skladu sa svim rele-

vantnim i opeprihvaenim na-elima, deklaracijama i poveljamau svijetu i mirovnim procesima u

Bosni i Hercegovini;2. Pozivamo sve dunosnikeHNS da se uzdignu iznad svihmoguih izazova, ostanu otvo-reni za razgovor radi iznalaenjaodgovarajueg rjeenja za Hrva-

te u BIH te osmiljeno i trezvenona prvo mjesto stave interesehrvatskog naroda u itavoj Bosnii Hercegovini, te ne dopuste ist-upe izvan okvira demokracije isuverenih prava hrvatskog naro-da, da pozovu hrvatski narod nasmirenost, razboritost u pona-

anju i na odricanje koji se name-u u ovom tekom trenutku;3. Pozivamo nametnute

hrvatske dunosnike za predsta-vnike hrvatskoga naroda, a kojinisu dobili potporu hrvatskogglasakog tijela, da neopozivnodadnu ostavku;

4. Traimo provedbu odlukeUstavnog suda u BIH o konstitu-

tivnosti Hrvata, Srba i Bonjakana prostoru cjele drave Bosne iHercegovine;

5. Traimo od meunarodne

zajednice urno sazivanje konfer-encije za nadogradnju Dayton-skog sporazuma na kojoj bi se

stvorili preduvjeti za samoodr-ivu i pravednu Bosnu i Herceg-ovinu za sve njene narode i gra-ane;

6. Traimo od visokog pred-stavnika UN-a za BIH i ostalihinstitucija meunarodne zajed-nice da sukladno Aneksu 7Daytonskog mirovnog sporazu-ma osiguraju povratak Hrvatana prostor tzv. Republike Srp-ske stvaranjem uvjeta za sigu-ran i odriv povratak;

7. Traimo od izvrne i

zakonodavne vlasti RepublikeHrvatske da u skladu s UstavomRH, Daytonskim sporazumima iu duhu opih demokratskih na-ela prizna i podri legalno izab-rane predstavnike hrvatskognaroda (izabranih na izborima2000.) i da u cjelini aktivno,

javno i sadrajno tit i suv-erenost hrvatskog naroda uBosni i Hercegovini;

8. Pozivamo Hrvate i svedemokratske snage diljem svije-

ta da podre Hrvate u BIH i da

upoznaju politiku javnost sasvojim zemljama s njihovim te-kim poloajem;

9. Pozivamo i traimo odsvih upuenih u politika zbivan-

ja i od svih zainteresiranih zapolitike odnose u Bosni i Herce-govini da zaponu otvorenu iskrenu raspravu o tom proble-mu i pridonesu njegovom prave-dnom i trajnom rjeenju, jer uprotivnom hrvatskom narodu uBosni i Hercegovini prijeti bio-loko istrebljenje.

Zbog uspostave neus-

tavnih i nelegitimnihtijela vlasti u Federaciji

BiH i BiH, nepotovanja demo-kratski izraene volje hrvatskoganaroda u Bosni i Hercegovini, a

time i njegove politike slobode;Zbog dokinua samostalno-

ga izbora predstavnika hrvatsko-ga naroda u zakonodavnim tijeli-ma narodnih zastupnika u tijeli-ma nacionalnog zastupanja uFBiH i BiH;

Zbog promjene naina glaso-vanja u Domovima naroda imese pokuava onemoguiti zatita

vitalnih nacionalnih interesa i

dokinuti pravo veta kojim se kaomalobrojniji narod do sada titiood dominacije na nacionalnojosnovi;

Zbog nepotovanja naelakonsenzusa i prava veta u Pred-sjednitvu BiH;

Zbog izravnog ponitavanjabirake volje oduzimanjem man-data;

Hrvatski narodni sabor doni-jet e odluku o uspostavi Meu-upanijskog - Meuopinskog

vijea kao oblika privremeneHrvatske samouprave (u daljn-jim zakljucima Hrvatske samo-uprave) kao oblika samozatitehrvatskoga naroda, od svih nas-rtaja na njegova prava i slo-bode, kao i trajno tetnih poslje-dica djelovanja vlasti uspostavl-

jenoj protivno njegovoj demo-kratski izraenoj volji, u Bosni iHercegovini - koja ustavima

jami ravnopravnost hrvatskoganaroda s druga dva konstitutiv-na naroda.

31. oujka 2001. na Zagrebakomvelesajmu odran je osnivaki saborSaveza udruga Hrvata iz BiH.Izdvajamo sadraj deklaracije:

Toka IVzakljuaka2. sjednice HNS-a



9/32

REKLI SU:str.9 MOJ KAMEN

AKTUALNOSTI IZ ZAVIAJA

...Prije 9 godina kazali smo DA Bosni i Hercegovini, a 11. studenoga prole godine na referendumu su Hrvati ponovno potvrdili svoju privrenost Bosni i Hercegovini. Danas emo kazatikakvu Bosnu i Hercegovinu elimo. Odmah u rei: elimo BiH kao dravu tri jednakopravna, suverena i konstitutivna naroda i svih njenih graana na cijelom njezinu teritoriju. Takvo

opredjeljenje i danas javno potvrujemo. BOSNA I HERCEGOVINA- DA, ALI NE BILO KAKVA BOSNA I HERCEGOVINA. To je nae pravo i zato smo danas tu. Dakle, mi danas traimo rjeenjeza svoj narod i za svoju domovinu BiH, cjelovitu, samoodrivu, politiki i ekonomski stabilnu, modernu i europski orijentiranu....Alijansa je nita drugo ve antihrvatska koalicija koja ne potuje izbornu volju hrvatskog birakog tijela i njegovih legitimnih predstavnika. Hrvatski narodni sabor na svom zasjedanju uTuzli je upozorio sve politike imbenike da sprijee konstituiranje vlasti u BiH bez i mimo volje hrvatskog naroda, dok jo nije kasno. Bahatost meunarodne zajednice i politikazasljepljenost lidera Alijanse omalovaili su i zanemarili na poziv...

Ante Jelavi, predsjednik HNS-a i HDZBiH,govor na sjednici u Mostaru 3.oujka 2001...Narod i meunarodna zajednica. Ako je hrvatski narod elio - a jest elio jer se naao u velikoj nevolji! - da u nedavnom besmislenu krvoproliu intervenira mona meunarodna zajed-nica, onda pozdravljam Sabor koji e pokazati da ovaj narod, zahvalan za politiku intervenciju u zaustavljanju rata, koji je isto tako od te iste meunarodne zajednice mogao biti sprijeenu samome poetku, nije tom svojom eljom ht io prijei iz jednoga bespravlja u drugo. Niti je mogao potpisati i izruiti svoj identitet, suverenitet i subjektivitet toj zajednici da ga ona prekra-ja, pretapa i radi od njega kako joj se svidi. Ovaj se narod spreman suoiti s povijesnom istinom, s ljudskom pravdom, eljan trajnoga mira i raspoloen na reciprono pratanje sa svima,ali ne na robovanje nikomu. Niti e se Hrvat pomiriti s time da mu se grijeh na svjetskoj razini medijski i sudski udeseterostruuje, a grijesi i zloini drugih deseterostruko umanjuju. Istinaraa pravdu, pravda donosi mir, a iz pravoga mira nastaje ope izmirenje!.. Narod, ne ostali. Ako su Hrvati samostojan, samonikao, izvoran narod u BiH - a jesu, i to ne od juer - onda pozdravljam ovaj Sabor koji e kao mjerodavan faktor meunarodnojzajednici rei da ne smilja zakone koji e dva druga naroda promicati u prave narode s pravnim politikim i dravnim institucijama, a Hrvate postupno micati u rubriku ostali, ugroava-

jui im politiku volju, i stoga takoer ime, jezik, vjeru, kulturu i sve ono po emu se narod smatra narodom. To ne bi smjela dopustiti ni druga dva naroda. S njihovim e se narodnimpredstavnicima ovaj Sabor na ravnopravnoj nozi nositi i konsensusom donositi najbolja rjeenja, pa ako treba i u prisuu meunarodne zajednice.

Ratko Peri biskup mostarsko duvanjski i trebinjsko-mrkanski, u svom govoru sabornicima...Put za koji se sada opredjeljujemo i kojim emo nadam se poi je put odricanja, ali i prilika za samoosvjeivanje nae nacionalne vlastitosti. Pri tom ako elimo dovesti nau hrvatskulau do sretne luke morat emo se, pored ostalog, svi meusobno pogledati licem u lice, prepoznati se kao istinski hrvatski domoljubi i odrei se mnogih zabluda koje su se nataloile uduhu naeg naroda.Moramo se odrei ukorijenjenog politikog oportunizma koji raa pogubno razmiljanje da e se valjda netko drugi umjesto nas izboriti za nae hrvatske nacionalne interese. S druge strane,moramo suzbiti i otkloniti sve pojave i sindrome podanikog samoizdajstva i patoloke potrebe dijela ljudi iz redova naeg naroda za prokazivanjem i sotoniziranjem vlastitog nacionalnogbia. Na alost povijesna je injenica da su nai nacionalni neprijatelji gotovo uvijek mogli nai dovoljno svojih pristaa i u naim redovima.Moramo prestati sa vulgarnim poimanjem smisla drave kao okvira za besramno bogaenje manjine i beznadno siromatvo veine naeg puka. Ako elimo opstati morat emo se izboritiza dravni okvir koji e biti zalog sree, zadovoljstva i sugurnosti svakog naeg ovjeka...

Ante Paponja,dopredsjednik HNS-a; Hrvatski kranski domovinski preporod; govor na Saboru..Upitan je nain ostvarenja tih zahtjeva, a ja sam s prijedlozima HNS-a u cijelosti suglasan. No, opstrukcijom se ti zahtjevi ne mogu ostvariti, ve se moe samo dodatno getoiziratihrvatski narod.

HDZ nema niiju potporu za zahtjeve koje iznosi, nema potporu ni od predstavnika druga dva naroda, ni od predstavnika meunarodne zajednice, ni od vlasti Republike Hrvatske.Ne moe se glavom kroz zid.Meunarodna zajednica ima pravo pogrijeiti, a mi ne, to kae narod sila Boga ne moli. Moje je miljenje da meunarodna zajednica razmilja na dulje staze, a naim ljudima je toneshvatljivo, jer smo demokraciju tek poeli graditi. Ritam izgradnje demokracije koji nam je zadala meunarodna zajednica za nas je prebrz i mi smo u odreenom trenutku izgubilidah. Ovo to meunarodna zajednica danas propagira nama e biti normalno za nekih deset do petnaest godina...

Mladen Ivankovi-Lijanovi,ministar bez lisnice u Vladi FBiH , u Hrvatskoj rijeiOvim priopenjem dajemo do znanja kako nikad nismo bili konzultirani o njihovim namjerama, kako takav njihov angaaman participiranja u vlasti iznad upanijske razine nikad nije biona dnevnom redu sastanka i izborne kampanje Liste. Zbog toga se navedeni legitimitet ne moe crpiti iz pripadnosti Listi RZB. P rojekt Radom za boljitak dogovoren je izmeu neovinsnihkandidata i zamiljen kao model normalnog politikog raslojavanja u upaniji s gotovo sto postotnim hrvatskim puanstvom. Projekt je graen iskljuivo na rjeenjima gospodarskih prob-lema te poboljanja ivotnog standarda u Zapadnohercegovakoj upaniji... Uz nae opredjeljenje da i na buduim izborima neovisni kandidati budu jo bolji takmaci u utrkama, ne elimoda se postupci navedene gospode vide kao opredjeljenje Liste, niti da Lista RZB time daje potporu i legitimitet metodama meunarodne zajednice u pristupu rjeavanja nacionalnog pitanjaHrvata u BiH..

Priopenje za javnost Liste RZB u kojem istiu kako ne podravaju nain imenovanja predsjednika te liste Mladena Ivankovia za ministra u Vladi Federacije BiH te predsjednikaIzobornog stoera te liste Jerke Ivankovia za zastupnika u Domu naroda BiH, ve podravaju odluke Hrvatskog narodnog sabora; Habena,25.oujka 2001.

..Iskustvo BiH pokazuje da ni jedan unilateralan potez nije dao pozitivne rezultate. Ne elim kazati da narodi nemaju pravo na odreeni oblik organiziranja o pitanjima koja ne ugroava-ju postojei ustavno-pravni ustroj drave. Meutim i kroz taj ustavno-pravni ustroj mogue je ostvariti neke ekskluzivne elje pojedinih naroda, tako i Hrvata, osobito kad je rije o jeziku,kulturi i nekim drugim pitanjima. Do toga se moe doi i razgovarajui s drugima. Mislim da je to pravi put. Nisam ba toliko naivan i ne bih prisegnuo da se u svim situacijama putomdijaloga moe doi do rjeenja, ali sam predugo u svemu ovome i kada neto kaem onda vjerujte da doista tako mislim. Nitko u ovom trenutku nije protiv Hrvata...

Jadranko Prli, doministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vladi BiH,u Hrvatskoj rijei...Teko bi bilo u jednome misaonom duktusu nabrojiti sve razloge koje bih osobno mogao navesti kao povod za nazonost na zasjedanju Hrvatskoga narodnog sabora. T ih je puna pregrt.Moramo poi od injenice da ovaj narod - mislim na hrvatski na ozemljima Bosne i Hercegovine - sve tamo od vremena propasti srednjovjekovnoga bosanskoga kraljevstva te osamostaljivanjaHercegovine pod Stjepanom Kosaom (a ni za njegovu vlast se ne moe rei da to bijae vladavina prava, zakona i reda) nikada dosada nije ivio u pravnoj dravi, nikada nije doivio daima puno pravo glasa, da se njegov glas uje. Poglavito pak od zavretka zlosretnoga rata na ovim prostorima, nakon uruavanja komunistike strahovlasti napose u Hercegovini, hrvatskoje puanstvo u cijeloj Bosni i Hercegovini neprestano igosano, pribijano na stup srama, ozloglaeno u medijima, kriminalizirano, bilo je pastore u oima meunarodnih prosuditelja i pro-tektora. Pogotovo pak kad je pogaena volja hrvatskoga birakoga tijela na izborima u studenome prole godine, kad su temeljito izvrnuti ionako na krivim temeljima postavljeni zakljuciDaytona, ovjek se stavlja na stranu onoga tko je u svojim temeljnim pravima ugroen. Meu ta temeljna ljudska prava spada u demokratskome ustroju i pravo birati i biti izabran. Zatona kraju krajeva ne biti meu 700 od naroda zakonito izabranih delegata, zato je u oima meunarodnih imbenika preko 200 Hrvata dosada postalo politiki persona non grata?U emu je taj crimen Hrvata da ih se tako mora drastino kanjavati? Hrvatski narodni sabor nije nikakav samoproglaeni, samozvani ili samoimenovani Sabor, ve je on okupio u sebisve Hrvate koji su obespravljeni i svedeni gotovo u poziciju Kurda ili pak Armenaca za Ataturka ...

Fra Tomislav Pervan,provincijal Hercegovake franjevake provincije, Slobodna Dalmacija



10/32

MOJ KAMEN str.10AKTUALNOSTI IZ ZAVIAJA-KULTURA

U

posljednjih nekoliko godina svjedocismo velikog zamaha u izgradnji

Hercegovine. Veliki broj novoizgraenihobjekata najrazliitijih formata, od obiteljskihkua i vikendica do sportskih objekata i

trgovakih centara, postaju dijelom javnogprostora iji smo mi svakodnevni korisnici, pani ne moemo ostati ravnoduni na tepromjene. Arhitektura kao struka (pojam,umjetnost,..) uvijek mora biti spremna naanalizu i kritiku javnosti, a pravo je svakogapojedinca da spram nje oblikuje svojemiljenje. Porast zanimanja za arhitekturu

moe leati u injenici da smo svakodnevnosvjedoci izgradnje novih i veih graevina okojima moramo imati miljenje, ali razlog

tome moe biti i u sve veem brojuinformacija s toga podruja s kojima sesvakodnevno susreemo u medijima.

Dakle, svatko ima pravo na vlastitomiljenje, a eventualno neslaganje sa stavovi-ma iznesenim u ovom osvrtu moda budepoticaj za jo aktivnije praenje i boljuinformiranost o dogaajima na ovom

podruju.Najmanje mjerilo arhitektonskoga

izraavanja, ali mjerilo koje nudi velikukreativnu slobodu su interijeri. To su prostorikoji izazivaju najizravnije reakcije i kao takvibi trebali biti predmet zanimanja svakoga.to nam se nudi moda se najbolje moevidjeti na primjeru kafia.

Koje su to tri stvari koje svaki prostormora imati da bi bio kafi? Prva je mramorna najrazliitijim i najneoekivanijim mjestima

(vlasnici su jako matovite osobe kada je upitanju uporaba najskupljih vrsta kamena na

razliite naine). Drugi obvezatni materijal jemesing, najee u obliku neudobnih stolicas kojih je poela opadati pozlata, ali pravimmajstorima - dekoraterima ovaj materijalprua i mnoge druge oblike umjetnikogaizraavanja (ograde, svjetiljke,..). Uunutarnjem ureenju vrlo je vano iskoristiti imogunosti umjetne koe, crne ili neke druge

tamnije nijanse, matovito rasporeene uprostoru u obliku najrazliitijih naslonjaa. Savsvoj umjetniki potencijal dekorater u

suglasnosti s vlasnikom (pitanje je iji jedoprinos vei) iskazuje postavljanjem nasvakom slobodnom zidu ogledala vjetoizrezanih u razliitim oblicima palmi, kockica,ili piramida. Da cjelokupni dojam ne bi biohladan treba ubaciti jo nekoliko plastinih

fikusa , jer brljan vie nije in . I prostor jeureen. I tako jedan pa drugi, trei ... razlikaje vidljiva samo u boji rasvjete.

Hercegovina se gradi. Grade sevikendice, kue, vile. Dodue mjerila su malo

poremeene pa tako na mjestima gdjeoekujemo malu planinsku kuu za odmormoemo naletjeti na krnu viekatnicu kojese ne bi postidio ni velegrad. Osimpromijenjenih mjerila primjetna je i sve vearaznolikost arhitektonskih detalja iz svihkrajeva svijeta. Tako na naim kuamamoemo primjetiti drvene ograde iz Bavarske(ponekad su to ipak gipsani stupii koji kaoda su skinuti sa talijanskih renesansnihpalaa), grke, dorske i jonske stupove, koji

HERCEGOVAKAARHITEKTURA



11/32

str.11 MOJ KAMENAKTUALNOSTI IZ ZAVIAJA-KULTURA

nose terase- kanadsku indru na krovu. Tu sunaravno I bijeli prozorski PVC okviri diskretno

proarani trakama od pozlaenog mesinga, akod velebnijih zdanja nas nee iznenaditi niljupke fontane.

Je li to dokaz naeg kozmopolitizma ilijednostavno odbacivanje tradicijske izgradnjekoja koristi materijale koji su bili lakodostupni, a istovremeno jako kvalitetni? Trebali za to kriviti ljude ili arhitekte? Pitanje jezapravo koliko ljudi trai pomo arhitekta, a

koliko se njih sami odvae uzeti papir iolovku u svoje ruke jer oni to najboljeznaju. Problem naravno lei i u nedostatkustrunog kadra. Svega nekoliko arhitektonskih

ureda u Hercegovini nisu dovoljnakonkurencija da bi se meusobno poticali narazliite naine. Taj pomalo monopolistikipristup doveo je do toga da su kue poeleprevie sliiti jedna na drugu. No dovitljivilokalni kuegraditelji su se snali tako to suotkrili boju - znaajan nain izraavanja.Hercegovina je tako danas, proaranakuama irokog spektra najluih boja, odcrne do toplih pastelnih tonova, postalazemljom iz bajke.

Ono to je obiljeilo arhitekturu uHercegovini u posljednjih nekoliko godina jeizgradnja veih graevina : trgovakihcentara. Viak novca, a nedostatak idejadovode do toga da oni, osim u rijetkimiznimkama, pokazuju samo koliinu neukusanjihovih investitora. Tako nas na primjerproelje obojeno trakama ute i ruiasteboje koje neodoljivo podsjea na kola moezavarati da stojimo ispred tvornice slatkia.

Slian je sluaj i sa tzv. veleprodajama koje

svojim neonskim reklamama negdje usredniega donose arm Las Vegasa, a u jednom

od naih sredita moemo pronai i tvravupo uzoru na srednjovjekovne, sa velikimpepeljarama na vrhu, koja je zapravo kino -dvorana.

Rijetki su gradovi u Hercegovini kojisadre sve elemente koji ine sliku grada.

Takva urbana sredita moda su jedinoapljina i Mostar, dok su ostali gradovizapravo nizovi kua poredanih uz glavne

puteve. Ui gradski centar svodi se na jednuili dvije glavne ulice s nizom kafia i trgovina.Postojanje gradskog trga, pjeake zone iliparka su ono to ini grad gradom, a rijetkinai gradovi to sve imaju. Optimizam budiinjenica da se javljaju pomaci naprijed uurbanizmu, a zadaci vezani uz ove problemese povjeravaju strunjacima. Dodue svi tiprojekti trebaju biti prihvaeni od strane ljudi,jer gradove predlau arhitekti, a oblikujuljudi.Na kraju se kao zakljuak postavlja pitanjehoemo li mi ita moi promijeniti svojimpovratkom, ili e za Hercegovinu i daljevrijediti sintagma neplanski izgraen BeverlyHills

P.S. Fotografije opisanih graevinanisu ni potrebne jer ako niste primi-jetili gore navedene primjere ondavam ovaj tekst ne znai apsolutnonita.

Ante Mari

Hercegovina se gradi. Grade se vikendice, kue, vile. Doduemjerila su malo poremeene pa tako na mjestima gdjeoekujemo malu planinsku kuu za odmor moemo naletjetina krnu viekatnicu koje se ne bi postidio ni velegrad.

Hercegovina se gradi. Grade se vikendice, kue, vile. Doduemjerila su malo poremeene pa tako na mjestima gdjeoekujemo malu planinsku kuu za odmor moemo naletjetina krnu viekatnicu koje se ne bi postidio ni velegrad.



12/32

cijena i kvaliteta su init-elji koji diktiraju kretanjana svjetskom tritu.

Budite sigurni daHercegovina ne moeivjeti od KAFIA iTRGOVINE kao to to nemoe nijedna druga regi-

ja slinih predispozicija.U njoj treba poticatirazvijanje malih obitelj-skih gospodarstava pro-izvodnog karaktera (npr.proizvodnja u poljoprivre-di, obiteljski obrti, malaobiteljska gospodarst-

va), koji su se u svijetu

pokazali kao najuspjenijimodel gospodarskog ra-sta (npr. Italija, Njema-ka), jer su ona najracio-nalnija pri gospodarenju.

Vrijeme koje jeispred nas je vrijemeutakmice znanja i spos-obnost, zato se i mladi

trebaju ukljuiti u tuutakmicu ne prodajuisvoje znanje tuinu, veprodajui ga tamo gdje

je ono i poniklo.

Marijana iri

nain poslovanja stvarapreduvjet veeg brojaradnih mjesta.

Neracionalno i neefi-kasno poslovanje moedonositi uspjehe samo ukratkoronom roku.

Okretanje trinomgospodarstvu uvelike eovisiti o ulaganju, bilomaterijalnom bilo inte-lektualnom, jer se gos-podarski rast ne moe

temeljiti na staroj teh-nologiji i zastarjelim me-

todama. A najvei prob-lem jeste niska produk-

tivnost rada o kojoj uve-like ovisi naa ulaznica

za svjetsko trite, jer

jedne sredine koja namprua bezbroj mogu-nosti u provinciju kojanam na prvi pogled nedaje nikakve mogu-nosti, jer doznajemo dadanas u Hercegovinipostoji mali broj sub-

jekata koji nam osigura-vaju radno mjesto, ona-kvo koje bi nam omogu-ilo napredovanje i usa-

vravanje u struci. Da

nije sve tako crno kaoto se ini govore poka-zatelji kako ipak postoje

takva radna mjesta

iako jo uvijek neznat-nom broju.

Stoga se naa vlasti gospodarski subjekti

trebaju okrenuti tri-nom gospodarstvu, od-nosno racionalnom gos-podarenju, kako bi na

taj nain postigli veuefikasnost svoga poslo-

vanja, odnosno kako bipostali konkurentni na

svjetskom tritu. Takav

Hercegovina jeoaza ljubavi i mi-ra, rada i sposob-

nosti, znanja i ljepote.Hercegovina je izazov zamlade i sposobne. Nahercegovakom kamenui siromanoj zemlji moese stvarati dobar doho-dak koji e osigurati sig-uran i ugodan ivot.ivjeti na kamenu znaiivjeti prirodno i zdravo ,

bez velikih gradskih gu-vi, bez gradske praine istresa.

Hercegovina vedanas stvara proizvodeza svjetsko trite, a zaovu i ovakvu proizvodnjupotrebni su visokoobra-zovani kadrovi, velikastrunost i znanje. Zato

je na nama da svojimpovratkom pridonesemostvaranju velikog inte-lektualnog potencijala,

koji je potreban u real-izaciji najsloenijih zah-vata, poevi od organi-zacije dravnih instituci-

ja pa sve do realizacijepojedinanih pothvata uproizvodnji, trgovini iinfrastrukturi. Svjesni

te injenice, poslodavciHercegovine pozivajusve mlade, strune isposobne kadrove naezajednike budunostida im se pridrue. Znam

da se teko vratiti iz

HERCEGOVINA- IZAZOV ZA MLADE

I SPOSOBNE

Poslodavci Hercegovinepozivaju sve mlade, strune isposobne kadrove naezajednike budunosti da imse pridrue.

MOJ KAMEN str.12AKTUALNOSTI IZ ZAVIAJA-GOSPODARSTVO

Naa kolegica Marijana iri uz svoje osobnorazmiljanje o vezi mladih studenata i rodnog krajaopisuje i trenutno gospodarsko stanje u Hercegovini

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 10


13/32

ANAANAMARIMARI

Dragi itatelji! Neposre-dno prije tiskanja ovogbroja, zahvaljujui prijesvega dobroj volji sugov-ornice i naih suradnika,pripremili smo vam eks-kluzivni razgovor sAnom Mari koja netovie govori o svom ivotu,putu uspjeha i svimdrugim temama koje inenau svakodnevnicu.

ANO, NA POETKURAZGOVORA RECI NAMKOLIKO SI UTROILAIVACA I VREMENAKAKO BI BILA TO TOJESI?

Ja svoj ivot gledam

kao nekakav normalan

slijed okolnosti, kao nanekakve stepenice i sveto mi se dogodilo, do-godilo se po nekakvomviem planu za koji samse morala jako potruditi.

ZATO NISI ODABRALAPUT KAO I SVAKI PROS-JEAN HRVAT, A NEESTRADU?

Svaki ovjek u ivoturodi se sa nekakvim tal-entom i mislim da jenajvei grijeh ako ga neiskoristi, isto tako grijeh

je ako se bavi poslomza kojeg nisi talentiran.ovjek se uvijek trai u

ivotu. Tako se i ja tra-

str.13 MOJ KAMENINTERVIJU

im ve godinama tesam radila mnogo raz-liitih poslova. Ila samna razliite izvankolskeaktivnosti: na pjevanje ,na plesanje, teaj zacvjeare, hokej na travi.

Ako ne proba sve nezna to ti najbolje ide is im si najsretniji kadradi. Da bih bila kon-kretno ovo to jesam,radila na mnogo bes-platnih revija, svirala sakojekakvim bendovima uraznim rupama.

MEU ESTRADNIM ZVI-JEZDAMA ESTO POS-TOJI NEGATIVNA POJA-VA ODNOSNO ELJA ATO JE BITI VIEN.KAKO TI NA TO GLE-DA?

Pa ja nemam potre-bu biti viena,odmahsam isfurala tu fur-ku. Inae ne dajemintervjue, jer nemam o

zapravo o emu priati.

Tako se stvorila fama omojoj iskrenosti , te dane robujem drutvenimnormama. Evo ve se-dam mjeseci nisam bilau niti jednoj diskoteci,niti jednom klubu uZagrebu zato to mi sene da, i ne zanima mekako e to utjecati namoj drutveni ivot. Nevolim da moja pojavaradi nekakve nepotreb-ne scene.

AKO VE NERADO

DAJE INTERVIJUEJESU LI TE NOVINARIPOKUALI KADA POT-PLATITI?

Ma nema tu potpla-ivanja.

ALI SVI SMO MI POMA-LO SLABI NA NOVAC

Da mi netko ponudilovu pa naravno da biuzela (ha ha). Zapravo

sam imala plan da

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 11


14/32

krvavo izboriti, ali nakraju ti stoji iza toga isvjestan si da si to samstvorio. Anonimnom ba-ndu se danas u Hrvat-skoj jako teko probiti.Nakon moga izbora zamiss pratilo me miljen-

je kako nemam niti

jedan atribut. Primjerice

napravim vlastite fotkeo sebi s raznim mu-karcima i da to proda-

jem novinama svakih

mjesec dana.

KADA VE GOVORIMOO NOVCU, TO STE TI ITVOJ BAND TREBALIPROI KAKO BI IZDALIPLOU?

Za izdavanje albumasu nam uvelike pomoglipojedini ljudi iz Posuja.Ja sam im strano zah-valna na tome, i s njimaredovno odravamo kon-

takte. No jo uvijek ne-mamo stalnu osobu kojae stati uz nas. Takoznam da ukoliko elineto za to se mora

ne znam itati ni pisati ieventualno bi me netkomogao postaviti na sta-ge s tim da netko um-

jesto mene pjeva. Nitkonije vjerovao da u se jazaista time baviti. Smat-rali su da sam novaViktorija i da u se udatiza prvog sportaa kojimi naie. Mnogo pro-

jekata u Hrvatskoj jepropalo upravo zbogmiljenja tipa- jao malati si super, ima velikraspon plua, stvorenasi za pjevaicu. Menenitko nije tako otkrio!

Mislim da mora proisve poslove prije negoostvari svoj cilj, a jedi-no bitno u tome jeste dane klone duhom.

ZNAMO DA SI AUTORVEINE TEKSOVA NAPRVOM ALBUMU,GDJE NALAZI INS-PIRACIJU?

Za razliku od brataJerke koji cjele noi pro-vodi uz raunalo i slae

glazbu, ja ne mogu sjesti

i napisati pjesmu.

ZNAI UVIJEK NOSINOTES U TORBI

Ne najlake mi jekad je bend oko menekad mi mogu odmahodsvirati ideju. I tako toide u kreativnom okru-enju.

JESI LI DOLAZILA UISKUENJA, KONKRET-NO, JESU LI OD TEBETRAILI ODREENEUSLUGE DA BI REAL-IZIRALA SVOJ PRO-

JEKT?

Ne, pazi, lako ti jeizdati album ako imanekoga tko e ga finan-

cirati. Kada govorimo ociframa u najblaemobliku za izlazak ploepotrebno ti je 10.000DM-a. S tim novcemue u neku od disko-grafskih kua i potpisu-

je ugovor, no kasnije tinitko ne garantira da e

uloiti i jednu kunu u

tvoju promociju, i upravozbog toga pojedini ben-dovi se gase.

POSTOJI LI MOGNOSTBRZE ZARADE NAESTRADI?

To je la i obmana.Nema novaca od ovogposla, nitko u ovoj zemljine ivi od glazbe. Ipakpostoj pjevai primjericeIvana Banfi koja moeod toga ivjeti, ali ona

jedan dan ide u Slo-veniju, drugi u BiH, trei

je u Dubrovniku, tako da

je to stvarno krvaviposao za koji treba imatielinu volju kako biizdrao.KAKVA JE SITUACIJASA VAIM PROMOCIJA-MA ALBUMA POHRVATSKOJ I SUSJED-NIM ZEMLJAMA?

Drugi i trei mjesecje situacija uplja, nosada kreemo na turne-

ju po Istri, zatim Junoj

Hrvatskoj i Zagorju. Bite sve to dan za danomi mislim da emo umri-

jeti (ha ha).

KAKVE SU INFORMACI-JE O ODJEKU VAEGLAZBE U BiH?

U BiH vlada divljetrite. Nemogue jeprodavati legalno cd-ove

jer cvjetaju pirati.

JESTE LI ONDA IMALIPOZIVA NA GOSTOVAN-JA?

U Sarajevu dogova-ramo, a u Tuzli bih stva-rno voljela odrati kon-cert. Gostovali smo uirokom Brijegu na izb-oru za miss, ali voljelabih tamo svirati , iakosmatram da je za to jorano ali doi e sve nasvoje.

MOJ KAMEN str.14INTERVIJU

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 12


15/32

PREKO LJETA SI UHERCEGOVINI I TOVEINOM U POSUJU.RECI MI NEKOLIKO

REENICA O TOMKRAJU I LJUDIMA?

Prije sam bila svakoljeto, a sad zadnjih godi-na neto manje jernemam vremena. Herc-egovci su mi dragi, nar-avno tamo mi ivi obitelji ugodno se osjeam, ato mi je jako bitno. UHercegovini se osjeamdobro zato to ljudi ima-

ju ljepi odgoj, blagi su.

Ove predrasude kojepostoje u Zagrebu pre-ma Hercegovcima i bilokome u principu menesamo ine da se sramimto tu ivim, jer jedansmo narod i trebali bibiti svi zajedno. Stvarnomi je ao gledati cijeligrad i zemlju koji se pre-tvaraju u pljuvaki men-talitet.

GDJE VIDI UZROKTOGA?

Mi smo jednostavnotakvi. Ako je netko usp-

jean onda je jednos-tavno kurva, prodanadua. Dobar si samoako si jadan. Nema tuponosa. Pogledajte tose moe napraviti prim-

jerice jednoj Janici kadaizgubi jednu utrku. Jed-an dan e joj izgraditibistu veu od nebodera,da bi je zaboravili za dvatjedna. To mi smeta.

JESI RAZMILJALA TOBI BILO DA SI ODGOJE-NA U HERCEGOVINI? BILI SE USPJELA PROBITINA ESTRADI?

Gledaj, ja sam u tri-naestoj godini pobjeglaod kue, dobila sambatine i nali su mi

dnevnik u kojem pie da

mjestu. Buka i deranjevelike koncentracije ljudime inspiriraju. Ba mezanima ako moj buduimu bude elio ivjeti naselu i uzgajati krave

kako e to izgledati. Maipak doe ti faza u ivo-tu kada se mora odmo-riti. Stoga sve opcijeostaju otvorene.

I NA KRAJUNEKOLIKO RIJEIS ANOM O........

O LJUBAVI

Za mene je ljubavBog. Kad sam nesretnozaljubljena ja sam jadna,najjadnija, ali samartistiki najplodnija

O GORDANU KOULJU

On je jedan od onihstarih vitezova. Uasno

je dobro odgojen prim-jerice, dri ti vrata, nosi

fakultet tata je mislioda sam izgubljen sluaj,ali kako bend nie uspje-he, promijenio je miljen-

je.

TO MISLI O CIKLUSUPOHAANJA NASTAVEGDJE TEK ZAVRET-KOM FAKULTETA MO-E OSIGURATI EGZIS-TENCIJU?

To danas ne znaiapsolutno nita. Prije sibio faca ako si zavriofakultet, no to kao tosam rekla ne znainita.

MOE LI SPOSOBANOVJEK U HRVATSKOJNAI POSAO?

U to sam uvjerena.U mom sluaju jedini kri-terij mi je bio da svakiovjek moe nai petminuta slave. Ja samtrenutno u tih pet minu-ta i ja u ih iskoristiti.Poslije ako mi ovo neuspije.., pa imam vreme-na za studiranje.

Znam neke ene koje su

se sa etrdeset godinaupisale na fakultet, sveovisi o volji te osobe.

KAKVE IMA PLANOVEZA BUDUNOST?

Imam uasnu potre-bu za ljudima, zato nemogu ivjeti u malom

vreice, on je deko zasve. Hoete neto onaoj vezi?-da u etvr-tom sam mjesecu trud-

noe, a on to ne prih-vaa....ma daj kakvaveza!

O HTV-u-

Ne bih voljelaprevie kritizirati HTV,ali meni se dogodilo dasu mi cijeli jedan intervjuu emisiji Mjesenaizrezali sa obrazloen-

jem kako na snimci nijebilo tona, to je tehnikipraktino nemogue. Pomome miljenju prilog jeskinut jer nisu postiglicilj, a to je da ja ispad-nem glupa, i da me is-provociraju. Pozitivnastrana HTV-a je emisijaSvlaionica koja dobivaizuzetno malo panje iniske uvijete rada unu-tar te kue.

O DORI

Ne bih nikada nas-tupila na takvoj mani-festaciji u sadanjimokolnostima.

O POLITIARIMA

Postoje samo dvijevrste politiara: kom-pleksi iz djetinjstva ilistrana elja da se uinineto bolje.

pripremili:JOSIPA GALI,

BORIS LONAR,VEDRAN MAJI

su mi roditelji primitivci.Ja sam bila prvo dijetekoje je moralo probijatiled, ali ipak imala sam

sree da su nas roditeljina prijevaru upisali uglazbenu kolu. Ocu jebio san da mu djecapohaaju glazbenu ko-lu.Kako ne pohaam

str.15 MOJ KAMENINTERVIJU

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 13


16/32


17/32


18/32

UPUENO SVIMA KOJIDOSPIJU NA ZAGREBAKO

SVEUILITE

Upisati novinarst-vo i ivjeti s tim... ovako:

Prvi kontakt sazgradom fakultetaostavlja udan do-jam. Ako ste oekivalimoderno ureenu zgra-du u stilu sve na dug-mad kao iz Hollywood-skih filmova, doivjetete potpuno razoare-nje. To zdanje adaptira-no 60-tih godina ostavljadojam studiranja iz vre-mena vaih oeva i maj-ki. Unutar pompozne gr-aevine nalaze se dvije

vee predavaonice imnotvo manjih to uprvobitnoj zamisli o upi-su 60 ljudi jeste sasvimdobar prostor. Ali kadase u uionicu za 100ljudi pokua ugurati

150 nastaje opa pomu-

tnja. No nema mjesta

panici. To traje sveganekoliko mjeseci dokshvatite da je 8:00. ipakprerano za va bioritam.

A jo k tome ako nitkone vodi evidenciju o

vaim dolascima stvar jerijeena i moete pot-puno mirno snivati slat-ke snove. I tako iz danau dan zaahureni u sv-om krevetu jedino tomijenjate jesu pokrivaikoji se debljaju jer stiezima, a s njom i snjeneradosti. Nakon to ste uposlijepodnevnim ter-minima upoznali ekipuuz alicu kave, bila biprava teta s njima nepodijeliti koju grudu. I

tako se upuujete Brani-mirovom ili ubievomulicom, u ovoj situacijigotovo uvijek pjeice jer

tramvaji ne rade, te gle-date jadne starice kakolome svoje krhke nogice

na ledenom asfaltu. I ko-

nano proli ste poredKree u kojem nema

vaih kavopija. Mirnostiete na faks. Okru-uju vas udni papiri.Hoe vau krv, znanje,novac.

Kako to?Krenimo redom:

KRV- krajnje je vri-jeme da svratite u polik-liniku kako bi iz vasizvukli krv i napraviliBa-elika otpornog nasve bakterije, viruse ikravlje ludilo (to emo

jo vidjeti za 10 godina).

ZNANJE- udnipapiri govore da je zim-skom snu doao kraj te

vas srdano pozivaju dau tono vrijeme kaeteono to imate i uzmetesvoj inedeks, ili skruiem (ako niste

ustali na pravu nogu), ilis nekom slabanom pat-kicom (itaj dva), akoste vlasnik lude kombi-nacije za sedmicu nalotu.

NOVAC- upisali stefakultet uz plaanje?

Vai roditelji su sigurnoponosni to ste itaupisali i maknuli im se soiju jer su primijetili dasmrdite po dimu i ujutro

grlite vrata WC-a. Stogaspremni su platiti bilokoju cijenu, (u ovomsluaju 2500 kn-a), jerive u uvjerenju da se nji-hov student opametio iizvrava sve obveze to

vi uporno potvrujetepreko telefonske ice jerznate da je 5-10 satiipak previe daleko zaputovanje radi obinekontrole budueg

AKADEMIKA!

I tako ispiti padajuna tjeme ili vi u suprot-nome palite svijeu naKamenitim vratima, pre-

vrete namjetaj u pot-razi za sitniem, kupu-

jete kartu za autobus ikreete ravno u pakao iliraj, kako to vi shvatite.Idete kui! Sedam satiprebijanja po autobusuizvrsna je prilika za dobi-

vanje podonjaka i nate-enih nogu. Stoga ujut-

Dragi nai itatelji srednjokolci!

Ove stranice su posveene vama s ciljem lakeg odabira fakulteta prijezavretka srednje kole. U ovom kao i u narednim brojevima pokuatemo vam opisati bar dio studentskog ivota i situacija koje ovdje uZagrebu susreemo svakodnevno. Za ovo izdanje donosimo neto vieo Fakultetu politikih znanosti-studiju novinarstva, i farmaciji.

MOJ KAMEN str.18SVEUILITE - INFO

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 16


19/32

ro kad vas vide nemagreke. Dijagnoza uku-ana: sigurno ste iscr-

pljeni danononim bulje-njem u debele pranjaveknjige koje ste kao sigu-ran podloak za televizors ponosom ponijeli kui.Mjesec dana brzo pro-e, vrijeme je za povra-

tak u omiljeni krevet uZagrebu.

Trei je mjesec, veste nauili kud tramvaji

voze i prisilno se odluu-jete na dijetu jer ti ga je4,40 kn (MENI) u

menzi. to se dogodilo:saznali ste da 5-ica vozido Tvornice. Subota tune moe proi bez vas.17-ica ide do Saluna.Moda vas srijedom naglamur partiju zapaziLupino. Stoga troitezadnje zalihe novca jerkupujete make-up, push-up i tko zna to jo kakobi odvratili bar jedanpogled od konkurencije.

Oprez! Ako se spre-mate na nedjeljni izlazaka nemate jureu koiju,

jutarnji tramvaj vozi tekod 6 h.

Glamur vam odgo-vara, no neto vas kopai govori vam da steneto zaboravili. Pa nar-avno, od kolege ste ulida se va jezik i pametmoraju po emi pokaito zna pojaviti za 3dana pred vratima pro-

fesora.Kakav peh! Subota

je i pri je ponedjeljkanikako ne moete svrati-

ti do kopirnice po svojih50 strana klinastogpisma. Rjeenje ovog pr-oblema ostavljam vama,samo bez kriminala! Ionako ne znate baratatkopirnim strojem.

3 mjeseca poslije -ponovno papiri oko vas,

nali ste se raupani,nervozni s cigarom uruci, (iako iznad glave u

hodniku pie ne pui),tono ispred oglasneploe. +350 C je u zrakui asfalt kuha, vi kuhate,

tajnice kuhaju. Dobro-doli u pakao! Vrijeme jeza ispite. Praina seobrisala, litri kave cureu vaim venama, nikotinprijeti srcu, oi dobivajuudnu boju. Ne, nistepostali zombi, nego jadnistudent na kojem secijeli fakultet iivljava.

to hoe od tebe, da u15 dana spremi 9 ispi-ta. Ma daj gluposti: to jeipak previe. Hvata do-bru volju nonih mora,mulja i nekako si sredio4 ispita. Sprema 5-ti.Dosta ti je svega, ipak150 srodnih dua uuskom hodniku je pre-

vie. Temperatura dosi-e 400 C i magla se irioko vas. Nije u pitanju

vrtoglavica nego dim

cigareta. Nakon 8 satiprenja alite to ste serodili. Uzimate bus iidete ravno kui.

Sretno! Serbus dojeseni ije dogaaje neuotkrivati jer bi moglo bitipogubno. Ta jo namsamo treba oboljelamlade!

.....Ili pak ovako

(MOGUNOST 2):

Ustvari prosta pri-a, stane u par ree-nica.

Ii bar na dio preda-vanja i stjecati rutinu zadodir s faksom. Pokupitiliteraturu na vrijeme ineobvezno u 10 mjese-cu poeti s prouavan-

jem. Biti uvijek u tokuzbivanja na faksu i iziina kolokvije i ispit u 2

mjesecu. Poeti s rad-om na radiju ili stude-ntskom listu i tako se

rijeiti djela obveza naviim godinama. Nedje-lju ostaviti za sebe.Ukoliko ambicija i nije

vaa jaa strana, raspi-tajte se kod studenataviih godina koji izbornipredmeti nisu prezaht-

jevni.

Pozor! Izborni sepredmeti moraju upisatii na drugim fakultetimaZg-sveuilita. Obavezno

se raspitati! Ako ste ovoslijedili u stopu, 6-ti mje-sec nije veliki napor.Mirno idete ljetovati.

Savjet: ukoliko sma-trate da vas na fakulte-tu oekuju iskl juivopredmeti vezani uz nov-inarstvo u krivu ste.

Veinu tog vremenaprovest ete uei poli-

tiku, povijest odnosnodrutvene predmete.Stoga ako vam se usrednjoj koli drutveneznanosti ine odbojnima,upiite neto alterna-

tivno, utedite novac ivrijeme.

Sada ope informacije ofakultetu:

Fakultet politikihznanosti nudi dva smje-ra obrazovanja. Fakultet

politologije i novinarst-va. Nastava traje 9semestara (polugodita)

i ukljuuje ope obrazo-vanje ovih smjerova.Novinarstvo na prvoj go-dini programski obuh-

vaa kolegije politiko-drutvenih znanosti kaoi strune novinarske.

Tako primjerice slu-ate povijest i uvod unovinarstvo, teorije nov-inarskih vrsta i statis-

tiku, politologiju itd.Budui studenti polauna prijemnom ispitu

hrvatski jezik, politiku igospodarstvo te povijestpo programu 3 i 4razreda gimnazije.

str.19 MOJ KAMENSVEUILITE - INFO

U sklopu studijadjeluje Radio-student ilist Puls. Nakon diplo-miranja na studiju nov-inarstva postajete nov-inar orijentiran nadrutveno-politike zna-nosti. Posebne klasifika-

cije odnosno opredjeljen-ja za odreeni medi jnema!Fakultet politikih zna-nosti nalazi se u Lepu-ievoj 6, a sve podrob-nije informacije moetedobiti u referadi fakul-

tete.I a kraju jedan poda-

tak: novinarski vijek neprelazi 50 godina ivota,stoga...

Vedran Maji

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 17


20/32

zite u veliki amfiteatar ielite mirno sjesti (to

vam je jedina namjera).

No ne doete li desetminuta ranije ne ginu

vam stepenice. I takopoinje ! Predavanja u 8-12, pa labosi do 18.INI SE GROZNO!Slaem se, ali otkrit u

vam neto. SVA PREDA-VANJA NISU OBAVEZ-NA. S godinamanauite dan i

ona oba-vezna ne moraju

biti takva- dobro dou zaspremanje referata, ko-

lokvija, a najhrabrijimamogu posluiti za odma-ranje. Labosi su paksmrtno obavezni. Akovolite kemiju samonaprijed. Jedina stvarkoja e vas izluivatijesu gore navedenikolokviji. Ima ih razno-raznih: ulazni, izlazni,pismeni i usmeni. I ondadok doete do ispita .....

Jo neto: nafakultet nije samo uGAJEVOJ, (o.p.a GL.

urednika -krasno mjestoza prekovremeni bora-

vak na faksu), nego sukatedre razasute pocijelom gradu. Tako vam

ve na prvoj godini omil-jeno prijevozno sredstvopostaje tramvaj. alu nastranu, ovaj faks nijepreteak, neizdriv ilinezavriv. Uz dobruorganizaciju (itaj pres-

kakanje predavanja, ka-mpanjsko spremanje is-pita) imate veliku ansui spavanja, tulumarenja

te dobrog provoda -(o.p.a. gl.ured. gorenavedena).

Ako se odluite zaovaj faks nadam seda se neete razo-arati. Sve ima

svojih drai , astudentski ivotih je prepun. Zakraj bih reklakako je za

farmaciju smje-taj prve godine u

domu neizostavan. To jenezamjenjivo iskustvo.

INFORMACIJE: 00385-

01-988-pitati za brojF a r m a c e u t s k o gFakulteta

Bernardina Kova

K o n i e c!

snimanje filma o MarrieCurrie. Neka vas nezbune ploice s natpi-

som izlaz u sluaju opa-snosti, one samo pri-vlae pozornost na sebekao i vatrogasni aparatikojih ima vie nego u bilokojem vatrogasnom dru-tvu u Hercegovini. I dokse tako nesigurni u

vlastito preivl javanjeprobijate kroz guvunepoznatih lica traeikantinu moram vas opet

razoarati. KANTINENEMA! Mislimda je far-

macija jedinifakultet na Zagr-ebakom sveuilitu kojine da nema menzu,nego nema niti obinukantinu. Ali kava vamipak nee promaknuti.

Ako imate dvije kune,imate ansu upoznati ses naim aparatom, koji

jo uvijek, ve dvijegodine, nije iznevjerio.

Lagano isfrustrirani ula-

FARMACIJA-B I O K E M I J A

Sam spomen naFa rmaceu t s ko -Biokemijski fakul-tet u mnogima od vasizaziva negodovanje ipovike: to je teko upi-sat, jo tee studirati.Ja hou neto lake!

Kada sam ga ja upi-sivala moram priznat dasam slino razmiljala.Oekivala sam potpunodrugaiju stvarnost,cjelodnevni bor-avak nafaksu, n-ono ue-nje, izlasci

v i k e n d -om.....

Ali razo-arat u vas,nije bilo tako. Is-

tinu za sebe, ka-da pogledam una-zad , najtee je biloupisati faks. Kadpreskoite tu prvustepenicu, odraditedva mjeseca priprema iproete prijemni, cijeli

svijet je pod vaim noga-ma. A pred vama?Stara gotovo ruevnazgrada koja mirie nabezbrojne kemijske sup-stancije koji ste ba viigrom sluaja, ili vaekolege s viih godinanegdje tamo u laborato-rijima za praksu sinte-

tizirali. Labosi su tolikostari da bi ba oni jedini

u Europi bili savreni za

MOJ KAMEN str.20SVEUILITE - INFO

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 18


21/32

Protekle smo godine

proslavili Veliki jubilej

- 2000. godina od

roenja Isusa Krista. Jubi-

lej je vrijeme prisjeanja na

velike dogaaje, ali i velike

proslave. U ovom bi se la-

nku osvrnuo na jedan drugi

jubilej, tisuu godina od us-

postave Trebinjske biskupi-

je, koji je svakako vrijedan

spomena. Trebinje je najs-

tarije biskupijsko sredite

na tlu Bosne i Hercegovi-

ne, zanemarimo li rimski iporimski period nae povi-

jesti, vrijeme kada se Hr-

vati jo nisu bili nastanili u

ovim krajevima. Prostor je

to na kojem su u prolosti

veinom obitavali Hrvati-

katolici, koji su danas u tim

krajevima manjina. Zbog

zamrenog spleta povijes-

nih okolnosti, progona od

strane srednjovjekovnih sr-

pskih vladara, turskih zulu-

ma, ova je biskupija u svo-

joj tisugodinjoj povijestipostala simbolom stradan-

ja. Zbog toga ta mala mu-

enika biskupija zasluuje

vie pozornosti.

Trebinjska biskupija

(Ecclesia Tribuniensis) prvi

put se spominje u buli pape

Benedikta VIII. iz 1022., u

kojoj se govori o Dubrova-

koj metropoliji i njezinim su-

fraganskim biskupijama

meu kojima se spominje i

Trebinjska biskupija. Na te-

melju toga dokumenta zak-ljuuje se da je biskupija

bila ustanovljena oko

1000. godine. Obuhvaala

je oblast Travunje, koja se

prostirala izmeu Duklje i

Zahumlja. Sjedite biskupi-

je bilo je u starom benedik-

tinskom samostanu sv. Pe-

tra u Polju. Od samog us-

tanovljenja biskupija je pri-

padala Dubrovakoj metro-

poliji, ali je 1089. bila prik-

ljuena Barskoj metropliji.

Papa Aleksandar III. 1167.

biskupiju ponovno vraa u

sastav Dubrovake met-

ropolije.

Trebinjska je biskupija

imala malo mirnih dana za

uspjean i nesmetan razvi-

tak. Prvi progoni katoli-

kog stanovnitva nastupili

su ve u drugoj polovici XII.

st., nakon to su podruje

Trebinjske biskupije zauzeli

srpski vladari. Srpska pra-

voslavna crkva ve je tada

pristupila prekrtavanju

mjesnih katolika. U tusvrhu je Sava Nemanji

sastavio posebni obrednik

za prijelaz Latina na

pravoslavlje. Godine 1252.

srpski vladar Uro I. prog-

nao je trebinjskog biskupa

Silvija iz Trebinja, koji se

sklonio u benediktinsku

opatiju na Lokrumu. Kas-

nije e Dubrovaka Repu-

blika za rezidenciju trebin-

jskim biskupima dodijeliti

naputeni benediktinski sa-

mostan s crkvom sv. Ma-rije i sv. Mihovila na otoi-

u Mrkan nedaleko od Ca-

vtata. Zbog toga se bisku-

pi nazivaju biskupi trebin-

jsko-mrkanski. Taj je naziv

zadran sve do danas.

Opasnost nije prijetila

samo od srpskih vladara

nego i Turaka, koji su prvi

put provalili na teritorij

biskupije 1386. Od tada

poinje i iseljavanje mjesn-

og katolikog stanovnitva

na podruje DubrovakeRepublike. Poslije 1516.

godine, kada su Turci don-

ijeli strog zakon protiv kr-

ana, nastao je otvoren pr-

ogon katolika, od kojih su

mnogi, da bi se zatitili, pr-

eli na islam. U poetku su

prelasci na islam esto bili

samo formalni, plemstvo je

htjelo sauvati svoje pos-

jede, a obini svijet je htio

izbjei plaanje poreza. Ali,

onaj koji je jednom prihva-

tio islam nije mogao nazad,

TREBINJSKA BISKUPIJA - TISUGODINJA POVIJEST STRADANJA

str.21 MOJ KAMENKULTURNA BATINA

jer se svaki otpad od isla-

ma kanjavao smru.

U turskom periodu, Tre-

binjska biskupija, ve ion-

ako rasklimana dugom ods-

utnou svojih biskupa i

sve veim osipanjem svee-

nstva, gubi postupno svoje

vjernike, u izvjesnim krajevi-

ma u cijelosti. Tome dopri-

nosi nerazumijevanje nekih

dubrovakih nadbiskupa,

kroz nekoliko stoljea odre-

da stranaca - Talijana. Nji-

hova odbojnost prema slav-enskom jeziku i tetna rev-

nost za latinizaciju slube

Boje, gdje je ranije bila

samo staroslavenska, uro-

dilo je najteim posljedica-

ma. Dubrovaki nadbiskup

Bernard Larizzi, rodom iz

june Italije, zabranjuje

godine 1643. slavensku

slubu Boju i zatvara

Ilirski kolegij biskupa

Tome Budislavia, otpus-

tivi iz njega est pitomaca

iz Trebinjske biskupije uasu kad je ona trpjela vrlo

teku nestaicu klera. Tu

prazninu, kada s katolike

strane nije bilo odaziva,

popunjavaju pravoslavni ka-

lueri. U pomo svjetov-

nom kleru dolaze i redovni-

ci, posebno franjevci i isus-

ovci, koji su i u XIX. st. tu

imali svoju misiju, da spase

to se spasiti dalo.

Posljednji trebinjsko-mr-

kanski biskup bio je Nikola

Feri, koji je umro 1819. Unovonastalim prilikama

tadanja austrijska vlast

nije vie dozvoljavala ustoli-

avanje novog biskupa. Pa-

pa Grgur XVI. bulom Apo-

stolici nostri muneris od

12. rujna 1839. povjerava

biskupiju dubrovakim bisk-

upima kao administratori-

ma. Godine 1890. papa

Leon XIII. povjerava upravu

biskupije biskupu u Mos-

taru. Od tada mostarsko-

duvanjski biskup nosi na-

slov mostarsko-duvanjski i

apostolski administrator

trebinjsko-mrkanski. Takvo

je stanje ostalo sve do

danas.

Godine 1867. Trebinj-

ska biskupija ima 9177 vje-

rnika, a ve 1884. ima

10568 vjernika. Nakon

prestanka turske vlasti

promijenile su se prilike

nabolje pa je i oit napre-

dak broja vjernika. Prema

opem shematizmu Katoli-

ke crkve u Jugoslaviji iz1939. u Trebinjskoj bisku-

piji ivi 25126 katolika. Za

vrijeme Drugog svjetskog

rata katoliko stanovnitvo

na teritoriju Trebinjske bis-

kupije znatno je stradalo

od etnika. Tako je biskupi-

ja godine 1984. imala tek

16500 katolika. A to isto

se ponovilo i za vrijeme

Domovinskog rata. Tada je

na podruju Trebinjske

biskupije uniteno 9 crka-

va, od toga 6 potpuno (sp-aljene) i 3 teko oteene.

Iz gore navedenoga mo-

emo zakljuiti da se Kato-

lika crkva u istonoj Her-

cegovini, gdje se protee

Trebinjsko-mrkanska bisku-

pija, kroz povijest bila pog-

aana tekim udarcima,

progonima i gubicima. To

je u isto vrijeme alosna ali

i herojska sudbina koja je

politiki i geografski uvjeto-

vana. Ova mala biskupija

smjetena je na podrujuna kome su se stalno

isprepletali utjecaji koji su

bili sudbonosni ne samo za

Hercegovinu, nego i za

cijeli Balkan. Usprkos svo-

joj tekoj povijesti ona i

danas uspravno stoji i svje-

doi o negdanjoj ali i

dananjoj prisutnosti Hrv-

ata-katolika na prostorima

istone Hercegovine. Prog-

anjana i izmuena ali ne i

unitena.

Ivan Kova

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 19


22/32

SVIJET GANGESVIJET GANGE

U rubrici kulturne batine od ovog broja donosimo neto vie o glazbenoj tradiciji naeg podneblja- gangi.

Suradnica Mog kamena Vlatka Ljuban pripremila je reportau o povijesti ovog speci-

finog hercegovakog pukog obiaja, a mi vam predstavljamo i izabrane primjere. Nadamo

se kako emo barem dijelom doprinijeti da se narodna obiljeja naeg kraja ne zaborave.

MOJ KAMEN str.22KULTURNA BATINA

Kad se spomeneHercegovina, prveasocijacije koje se

javljaju su bijele arape,mobitel i naravno ganga.Zlonamjernici koji eleHercegovcima priiti eti-ketu divljaka i seljaina,rei e za gangu da je tonekontrolirano deranje,urlanje, neartikuliranopjevanje, pridonosei na

taj nain stvaranju nega-tivne slike o Hercegovc-ima (koja se ve prilinouvrijeila u irokoj javnos-ti!). Istina, ganga je dru-gaija od onoga to sva-kodnevno sluamo nateleviziji i radiju, drugaijaod glazbe koja je nastalapod snanim utjecajemtradicionalne zapadnoeu-ropske glazbene kulture.Ona je glazbeni izriajnastao u drugaijimdrutveno-kulturnim pri-likama, u okviru glazbenekulture sa razliitim gla-zbeno-estetskim vrijed-nostima. Ali ona kao ta-kva u uvjetima u kojim jenastala, ima znaenjesklada i harmonije, kon-sonance. Shvatiti gangu,osjetiti njenu snagu i ivotkra utkan u svaki njenstih, mogue je samokroz poznavanje dru-

tveno-kulturnih prilika ukojima je ganga nastala,rasla i razvijala se.

Ganga je danas najpo-pularniji vid narodnogglazbenog izraavanja inajreprezentativniji glaz-beni oblik folklorne glazbeveeg dijela sredinje di-narske zone, a ponajprijepodruja Dalmatinske za-

gore i zapadne Hercego-vine (mada je u odreenojvarijanti moemo nai i uzaleu sj. Dalmacije, isto-ne Hercegovine i Bo-sne).

Bolji poznavatelji gan-ge kau da je potekla izImotske krajine, tj. da sujoj izvori u Imotsko-be-kijskom polju. U korist ov-ome govore i svjedoenjastarosjedilaca Ljubukog iokolice koji kau da je ga-nga u njihov kraj dolapreko Posuja i Bekije.Prema tvrdnjama istrai-vaa, ganga je, kao zase-ban glazbeni oblik, rela-tivno novija pojava, nasta-la oko 1990.godine. Zap-ravo je ganga nastala kaospoj mnotva arhainihstrukturalnih elemenata,ali uz sve to bila je uoljivorazliita od svojih pret-

Ajmo spavat nestalo je vune,imam s lolom velike raune.

Ako sam se namazala malo,moj mi dragi dra ogledalo.

Ako san te poljubila zeru,nisi mora priat po selu.

Bijela bluza, zelena dugmeta,pardon momci ja sam zauzeta.

Blago majci koja ima eri,pri kuu joj dolaze oferi.

Bolje mi je odati bosa,nego da mi ne valjadne kosa.

Da si mala fapova maina,alta bi te u osam brzina.

E, moj dragi od loe si straneima noge ko dvije banane.

Oj svekrvo, dobro se uredi,kada doem, visit e o gredi.

Punica je doekala zeta,ispekla mu jezik od pileta.

Oenit u enu koja pui,da mi meso na tavanu sui.

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 20


23/32

hodnica i imala je netoprepoznatljivo to ju je

inilo drugaijom i nov-om. Ganga je najvei diouzela od tzv. ojkanja(kojoj je prethodilo), odzvuka gusala i veomastarih napjeva u kojimasu oba glasa pjevala

tekst. Dakle ganga jenastala tako to je pojed-nostavljenom obliku ojka-nja inkorporiran zvukgusala, tj. pridodana dio-nica oponaanja zvuk agusala. Narod smatra dai sam naziv ganga potjeeodatle to su, dok jeglavni pjeva pjevao tek-st, ostali pjevai pjevalinapjev na slogove gan-gan, gen-gen, gun-gun...(prema slogovimapjesme), oponaajui nataj nain zvuk gusala.Odavde i dolazi uzreicapjevaa gange: Ti pivaj, aja u guslit..

Gledano sa straneteorije glazbe, za gangusu karakteristini tijesniintervali (mala i velikasekunda), pa su glasovikoji tvore gangu najeeu sekundnom odnosu. Uglazbenom ustrojstvu ga-nge sudjeluju uglavnom 3dionice- vodei glas i dvapratea.

Ganga je jeko podlo-

na varijacijama i impro-vizacijama i teko je nai

dvije iste gange. Meu-tim, samo dobro uvjeba-na grupa pjevaa, koji suu bliskim meusobnimodnosima , obvezatno is-tog spola, otprilike pod-jednake dobi, istog soc.

podrijetla i drutvenogsloja mogu postii gangusa savrenim zvunimjedinstvom. Postoje joneka pravila koja subitna za dobru gangu:gangu ne pjevati sjedei;poloaj pjevaa u skupinitj, paljiva odmjerenostudaljenosti pjevaa pri-likom pjevanja; najbolje jepjevati troje (najviepetero); iskljuiti uporabujezika prilikom pjevanja;znalaka uporaba tzv.grlenog naina pjevanja.Jer, nije svaka gangadobra, ima i dobrih i loihganga- rei e iskusni

narodni pjevai, gangai,koji su odrasli uz zvukegange i bolje od bilo kojegglazbenog kritiara znajuraspoznati koja je gangadobra, a koja loa, kojipjeva ima miline u gla-su, a koji ne.

Kada govorimo o ga-ngi ne smijemo je shvatitikao puko deranje, nadviki-vanje, nekultivirano pje-

vanje koje pripada naoj

AVA ODNI NJEMAKUI MARKE

JA SAN OSTA BEZ AEI MAJKEU eri visoke tehnologi-

je, eri televizora, glazb-enih ureaja, mobitela, iostalih tekovina suvre-menog doba, bombardi-rani kliejima koje namnamee Zapad i zapadn-jaka (ne) kultura, zabo-ravljamo svoje korijene,svoje izvore i ak se stidi-mo svojih predaka i svoje

prolosti.A kakav je to ovjek

koji negira svoj identitetsvoju prolost, koji negirasebe?! Pravimo zlatnotele i klanjamo se svemuto ima predznak Zapadai Amerike, a svoje napu-tamo, zaboravljamo. Aganga itekako moe bitimoderna i aktualna. Onaje jednostavna, ivotna iljudska, ali prije svegaona je dio nas, dio naegregionalnog i nacionalnogidentiteta, dio naeg kr-nog hercegovakog ovje-ka. Pa ne dopustimo on-da, da se to NAE blagoizgubi, zaboravi, i pok-lekne pred naletima nekihtuinski (ne)kultura i utje-caja.

Kao autor ovih redakai veliki zaljubljenik i to-

vatelj svega onoga to sustvorili nai djedovi, na-dam se da e ovaj tekstpasti na plodno tlo i da eponukati bar nekoga odvas da se zainteresira zagangu i na folkloropenito, i tako dopri-nese da ganga opstane,ponovo zaivi, i da seopet kr hercegovakizaori pjesmom ko nekad.

Vlatka Ljuban

prolosti i naim preci-ma. Ganga je puno vie

od toga. Ona je integralnidio hercegovakog ovje-ka, seljaka, koji se raao,ivio i umirao s tom pjes-mom, u nju utkao diosebe, svoju ivotnu filo-zofiju, kroz nju kritizirao

svijet oko sebe, stapaose s njom i bar na trenu-tak zaboravljao teku isurovu svakodnevicu.Preko poetskih sadrajasvojih tekstova, gangakumulira i oituje narod-nu mudrost. Ona se prizi-va jednako u boli, tuzi,razonodi, veselju, dokoli-ci, srei, ...Ona je sredst-vo kroz koje je taj obiniseljak izraavao sve onoto je proivljavao dubokou sebi. Zna biti nasrtljiva iplaha, vesela i tuna,gruba i njena...

Na alost, ganga se

danas pomalo preputzaboravu. Mladi naratajisu nezainteresirani za tajdio naeg folklora (i folklo-ra openito) i danas jemoemo uti vrlo rijetko,od prigode do prigode-zablagdane i vee svet-kovine ili pak po njem-akim gradilitima, gra-dovima i kolodvorima,gdje nai iseljenici nostal-gino vape za svojom

rodnom grudom:

Ganga je integralni dio hercegovakog ovjeka, selja-

ka, koji se raao, ivio i umirao s tom pjesmom, u nju

utkao dio sebe, svoju ivotnu filozofiju, kroz nju kri-

tizirao svijet oko sebe, stapao se s njom i bar na

trenutak zaboravljao teku i surovu svakodnevicu.Preko poetskih sadraja svojih tekstova, ganga

kumulira i oituje narodnu mudrost. Ona se priziva

jednako u boli, tuzi, razonodi, veselju, dokolici,

srei...

str.23 MOJ KAMENKULTURNA BATINA

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 21


24/32

MOJ KAMEN str.24KULTURNA BATINA

Siromaan kraj,siromana nonja.To vrijedi i kada seopisuje nonja krajasmjetenog uz dvijehercegovake rijeke:Neretvu i Trebiat. Vje-ita oskudica i izrazitoskroman ivot togakraja odrazili su se i nanain odijevanja. Odjeakoja se nosila bila jeskromna i jednostavna,izraena od domaihmaterijala. Nije bila bo-gata ni kiena, a jedina

razlika izmeu misne-sveane i nosne-svakod-nevne odjee bila je utome da je ova prva bilaneto novija. Ova odjease nosila sve do poetkapedesetih godina dvade-setoga stoljea, ali suse utjecaji suvremenogaodijevanja na ovu odjeuosjetili ve dvadesetih itridesetih godina. Pa,

kako je ta odjea iz-gledala? Od ega je bilaizraena? Kako su sezvali pojedini dijeloviodjee? Moda e od-govori na ova pitanjapomoi trganju od zabo-rava dijela prolosti

jednoga kraja.

Opis je moda naj-jednostavnije poeti odhaljine, dijela enske no-

NNOONNJJAAAAPPLLJJIINNSSKKOOGGAA

KKRRAAJJAA

nje. Haljina je bila izr-aena od lana; bila jeiroka i sezala je doglenja. Imala je ruskukragnu- bez ovratnika.Ispod ovratnika je bilaotvorena na pa sekopala sa 3-4 sede-fia (gumba). Oko sede-fia su haljine djevojaka imlaih ena bile ukr-aene vezom. Starijeene nisu imale tajukras. Ispod haljine senosio untorak-nabranapodsuknja , te rublje. Na

haljinu se vezala uskavunena pregljaa koja jebila tamnije boje, obinocrne. Pri dnu je bilaukraena ornamental-nim uzorkom geometri-

jskih oblika, a po dnu jeimala rese. Preko pregl-

jae se nosila tkanicatkani pojas takoer jed-nostavnoga uzorka, ir-oka nekoliko centimet-

ara. Na tkanici su sprije-da stajale toke koje susluile kao ukras. Doma-ica u kui (ili stopanjica,kako bi se reklo u ovomekraju) nosila je i terkiju-

jo jedan pojas na koje-mu bi bila objeena brit-va- sklopivi no runeizrade koji je bio u okviruod goveega roga, tekljueve ekmede, mal-og sanduka u kojemu su

se uvale vrjednije stvariu kui. U njemu bi senalo mjesta za kavu ilieer, i novac- ako ga jebilo. Valja spomenuti da

je pregljau kasnije svevie zamjenjivala boa.Bila je ira od pregljae,modre boje, napravljenaod materijala tvornikeizrade. Preko haljine seoblaila urdija, kratkiprsluk izraen posebnimnainom tkanja, a sezao

je do sredine lea. urdi-ja je bila crne boje, po

rubu ukraena 3-4 cmirokim vezom. Ukra-avalo se prirodnom svi-lom uglavnom ute ili na-ranaste boje. Ta svilase zvala zej. Preko ovogkratkog prsluka nosilase doka, a moglo bi jese opisati kao dugi, crnidebeli prsluk. Doku suvie nosile ene koje suile po drva. One bi donji

dio doke smotale naleima te na to stavljaledrva.

Na glavi je enanosila bijelu lanenu krpubez nekih posebnih ukr-asa. Ispod krpe se nosi-la plitka crvena kapa nakoju se esto stavljalaniska od kovanica koja bistajala na elu, te bikovanice zvonile ako bi

se ena uhvatila u tem-peramentno hercegova-ko kolo. Iza uha bi djev-ojke esto stavljale cvi-

jet, obino karanfili. Ka-pa koja se nosila ispodkrpe u stoljeu iza naspolako je izala iz up-otrebe. ena koja je zanekim alovala nosila jekrpu vie povuenu pr-ema naprijed da takodjelomino skrije lice.

Torba je bila vunena,uglavnom crne boje, sa

arama. Imala je uzorkevedrih boja i bila jeukraena kitama.

Opanci su biliizraeni od svinjske iligovee koe. Svinjski sumogli trajati svega neko-liko dana, dok su goveibili trajniji-dva do trimjeseca. on od tavl-

jene koe na opancima

zvao se usela. Kasnijega je sve vie zamjenji-vao gumeni. Opanci suse ivali oputom, a gorn-

ji dio opanaka bio jeizraen od njenih gustoporedanih niti. U opankesu se stavljali obojci,uloci krojeni u oblikuopanaka. Nakon Drugogsvjetskog rata ljude jeesto nuda tjerala daod urdija prave obojke,

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 22


25/32


26/32


27/32

Roeni ste pod utjecajem zvijezde Ariesbunde koja jako djeluje na vau spolnumo, to vas ini zanimljivim ljubavnikom (javi mi se 66-55-66)!!Za vrijeme ispitnih rokova izbjegavat ete ispite jer i oni negativno utjeu na

ionako ve poremeen sklad vae aure.U ljubavi vas kad tad oekuje uvod, zaplet i rasplet.Zdravlje: morate posebno paziti na centralni studentski organ - jetru, koja zbogprevelike aktivnosti pokazuje znakove umora.Za potpunu sreu: dok hodate, svaki peti korak vae lijeve noge moratepreskoiti. Ne smijem vam rei to vam se moe dogoditi ako to ne uinite.

Zbog zvijezde Gemine nadolazeih dana muit e vas neka slutnja koja se naj-vjerojatnije nee dogoditi. A moda i hoe. Mi vam nita neznamo. Imate 50%vjerojatnosti. Morate vjerovati u sebe, jer mislite ispravno. Ako vam to netkoospori pokunjite se.Ljubav je plava.Zdravlje: pokuajte spojiti pojmove: ja i sport.Za potpunu sreu kad pere kosu razdjeli je na deset pramenova i peri s ljeva nadesno jedan po jedan

Vaa istaknuta zvijezda Cancero genikalikatikafikanagna je bila tolikovelika da nije mogla stati u objektiv, pa je nismo mogli prouiti. Samovam moemo rei da e te u ovo vrijeme itati Moj kamen.Od njene roakinje u zvijeu zodiac cancer miror smo saznali takozapanjujue stvari da bi bilo najbolje da doete u nau redakciju dapopriamo.Zdravlje: ni gore, ni dolje, a ni u sredini.Za potpunu sreu: nemojte ii nepozvani kod ljudi.

Zbog velike meusobne blizine svih pet mjeseca planeta Arleona, u zad-nje vrijeme vam se ini da stalno neto smrdi.Bez brige nisu to vae noge ni pazuh , iako ni oni nisu ba potpuno nevi-ni. Problem ete rjeiti ako kupite jo pet primjeraka ovih novina.Ljubav je kad moe slobodno podrigivati.Zdravlje: ko lav.Za potpunu sreu: kad nosi papue obuj desnu na ljevu nogu, a desnu napreostalu.

Od vae zvijezde pratilje Virginije doznali smo da ste sazo-rili i da se morate pobrinuti da ne ponete truliti. Mi smovam spremni pomoi. Istina je da vie neete moi koristi-ti ovaj znak, ali ga moete zamjeniti s nekim , po elji,drugim ili potpuno novim. To se naravno plaa.Ljubav je kad se dvoje ljube.Zdravlje: manje piva vie vina.

Za potpunu sreu: nosi arape razliitih boja.

Vaa zvijezda Libretaugula vam javlja da morate brzo poetidonositi odluke jer su i drugi ljudi u redu iza vas gladni.Dalje vie nije mogla priati s nama, zvonio joj je mobitel.

Ljubav je igra bez granica - nabavite graninik.Zdravlje: Iscrpljeni ste. Otiite na piknik iza sedmog paviljona naSavi.Za potpunu sreu: nakon to ovo proitate, skinite tu baju smajice.

U zvjeu Scorpion dogaaju se zanimljive pojave, kojeutjeu na va drutveni ivot i ivot uope.Morate se uvati avantura koje bezbolno poinju. Toaletsvakako nije mjesto za to.Ljubav je smjena.Zdravlje: redovito reite nokat s palca da vam se neugnjoji.

Za potpunu sreu: svaku veer prije spavanja poljubicimera/icu u zadak.

Planet bezsagitarom prolazi kroz svoje mirnije razdoblje.Vi takoer uspjevate spustiti stavari na zemlju, ali nemasmisla drati koulje na podu.Isprobajte kombinaciju votke, fante i crnog vina. Meni tonita nevalja.Ljubav je imenica.Zdravlje: vjebajte unakrsno.Za potpunu sreu: donji ve obavezno oblaiti nauposum.

Mjesec u sazvjeu Sunca donosi meuplanetarneoscilacije koje se manifestiraju kroz intermedijalnu ampli-tudu kretanja Mjeseevog djelovanja. Toliko.Ljubav je ono... ma zna kad ti se neko svia.Zdravlje: ne morate ii kod okuliste. To to vidite duplo jenormalna studentska boljka. To samo vrijeme moeizljeiti.Za potpunu sreu: upotrebljavajte golub soft.

Jezrga zvijezde Aquaqua djeluje na vae intelektualne

obzore.Za izdizanje intelekta na vii nivo itajte romane KapetanMiki.Ljubav nije guma.Zdravlje: lijek za stomane tegobe - izbjegavajteonoga/onu koja vam se svia.Za potpunu sreu: kupi sreku.

Nita novo, sve po starom.Ljubav je zakon.Zdravlje: neloe.Za potunu sreu: skuhaj svoju sliku s muhom,

tri kapi vatrene vode i ilcom vegete.

Centralna zvijezda vaeg sustava Taurusara je u stadijupojaane aktivnosti. Zbog toga ste jako privlani svojoj okoliniu kojoj svaki va korak izaziva stanje stresa i potresa.Toliko zraite da vaa pojava izaziva stvaranje ozonskih rupa.Radi sigurnosti drugih ljudi ne izlazite vani.Ljubav je ono kad se voli.

Zdravlje: posebno pazite na higijenu obrva.Za potpunu sreu: otiite na Jarun i u jezeru operite noge,(posebno izmeu prstiju), tek kad se vratite ostriite nokte, ibit e vam puno bolje.

str.27 MOJ KAMENHOROSKOP

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 25


28/32

- STUDENTSKI GRA ZA POETNIKE -

Obuci se i poi u prodavaonicu (mjeovite robe). Naravno ponesi togod para. Lipo se nasmiji prodavaicii zatrai:

- jednu konzervu grava

- jedan fant za gra

- jedan paket kobasica za gra

Kad plati lipo se nasmiji, reci fala i dovienja. Kad se vrati otii u ajnu kuhinju, sa sobom ponesi teu ito to si kupio. U teu stavi vode, upali plou na reou i stavi teu na reo. Kad voda prokuva stavi sve tosi kupio u teu, ali bez ambalae. Za pola sata je sve gotovo. Jedi toplo. Daj cimeru da prvi proba.

Savjet: U drutvo se ne putaju ni tiho ni kreo (ni oni tihi, ni oni to kreu)!

KUTAK ZA HRANUTAK

MOJ KAMEN str.28ZA SVAKOG PONETO

MAJKA U HERCE-GOVIN

MOJKAMEN

MOJKAMEN

MOJKAMEN

NAZIV OVOGLISTA

KONTRAPUNK-CIJSKI ZNAK

NISAM TE...

9 I 19 SLOVOABECEDE

DIO TJELA

STARA MJERA ZADUINU

STARA HERC.OBUA

NE, MA KAKVI

VRH PO NAKIMOSTAR

VOLAN BEZ VOLAR

OKRUGLO SLOVOOKRUGLO SLOVO

NIJE ON NEGO

PRVO SLOVOABECEDE

NIJE ONA NEGO..SLOVO K

PISAC ANDORGJALSKI

KONJ UDALMACIJI

RADINI INSEKTVELIKI VREMENS-

KI INTERVALPII NF

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 26


29/32

THE END THE END THE END THE END

THE END THE END THE END THE END

THEEND

THEEND

Eto dragi nai itatelji privedosEto dragi nai itatelji privedos--mo mi ovo kraju. Prije svegamo mi ovo kraju. Prije svegaelimo vam dobar provod naelimo vam dobar provod naJarunu, a ako dobro zatopliJarunu, a ako dobro zatoplibacite koje kupanje i razgibajtebacite koje kupanje i razgibajtese prije ljeta.se prije ljeta. A onda ravno naA onda ravno naposao, sruite to vie ispita uposao, sruite to vie ispita uestom mjesecu, jer pria seestom mjesecu, jer pria sevjerovali il i ne da u desetomvjerovali il i ne da u desetommjesecu na nekim fakultetimamjesecu na nekim fakultetimanema dekanskih rokova.nema dekanskih rokova.

No uvjereni smo da ete se,biloNo uvjereni smo da ete se,bilokako bilo, dobro snai ako ne nakako bilo, dobro snai ako ne nafakultetu onda na ljubavnomfakultetu onda na ljubavnomplanu. Podrobnije informacijeplanu. Podrobnije informacije

vae aure provjerite, ukoliko dovae aure provjerite, ukoliko dosada niste to uinili, na stranicasada niste to uinili, na stranica--ma horoskopa.ma horoskopa.

Jo jedna napomena: grah nikakoJo jedna napomena: grah nikakonemojte isprobavati pred potennemojte isprobavati pred poten--cijalnim udvaraima!cijalnim udvaraima!

Pri drugom itanju svakakoPri drugom itanju svakako

apeliramo na to da zanemariteapeliramo na to da zanemaritetamparske greke, jer su onetamparske greke, jer su oneiskljuivo plod vae mate, a neiskljuivo plod vae mate, a negreke nae brzine.greke nae brzine.

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 27


30/32

Ajde, ajde, ta kukate, jo misec dana pa kui!Nemojte zagorit (ni u kom pogledu)! Ako vas to ipogodi, ne zaboravite da kiseli krastavci lijee sve.Ovog ljeta kau, eir i oale su in. A vi buditeturbo in, pa nasadite Moj kamen na glavu.

itajte nas i dalje, ma gdje bili!

E jeste mislili da je gotovo.....

moj kamen 24/5/01 20:45 Page 28


31/32


32/32

moj kamen br. 9

Documents