mreza br. 11 - 2014.pdf

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/mreza-br-11-2014pdf 1/100

INTERVJU MJESECA Jarno Limnéll, McAfee - Intel Security

broj 11 / god. XIX.studeni 2014.

cijena 29 knBiH: 7 KM

Mak: 300 DENCG: 3,60 EURSlo: 3,70 EUR

M r e ž a n a t e r e n u

S t a r t u p m

j e s e c a

Idea Knockout2014

Madbarz

Najuzbudljivije natjecanjetehnoloških ideja u našoj regijiokupilo je petnaest timova koji suse borili za putovanje u Las Vegasna CES 2015 i izlagački štand natom sajmu

Za startup vam trebajusamo laptop, 100 kn zahosting i mnogo truda, kažudečki čiji projekt je sad islužbeno procjenjen našesteroznamenkastu svotu udolarima

Mreža na terenu Combis konferencija • IBC 2014, Amsterdam • IDC Adriatics Expo • Intel Developers Forum 2014, San FranciscoJavaOne, San Francisco • FSEC 2014 • Mobility Day • Sagena Security Day • OpenWorld 2014 • CeBIT Bilisim Eurasia • Bug Club • Mreža Smart Day 3

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


http://www.s/

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


sadržaj

OSTALE RUBRIKE 6 Uvodnik

8 Kolumna: Ivo Špigel 10 Kolumna: Vanja Švajcer 12 Kolumna: T n B nčić 14 Radar 26 Slika mjeseca 50 Startup mjeseca: Madbarz 94 Download mjeseca 98 Kolumna: Oleg Maštruko

76 Neos - Tableau

78 SoapUI, alat za testiranje SOAP i REST poziva

80 Elementary OS

SOFTVER

Kib n tičk igu no t z hti vv obuhv tno z išl n . Ulog v u

tome je da zaštiti svoje resurse - opremu

i - li i koo ini igu no nozaštitom na svim razinama društva

45 InTervjU mjeseca Jarno Limnéll:

4 studeni 2014. MREŽA

87 Sustav cijevne pošte

91 Agilne metodologije Scrum

TeHnOLOGIje

25 Hewlett-Packard se dijeli

na dvije tvrtke 89 T n tl nt ko t išt

AKTUALNOSTI

82 Fujitsu FI-7160, IX-500, SV600

HARDVER

Tema BrOja

64 3G offload

mreža na TerenU 28 co bi konf n i

30 m s t d y 32 IDF 2014, San Francisco

34 Bug club “P int & Foto” 36 Mobility Day 2014 38 j v On 2014. s n F n i o 40 IBc konf n i , a t 42 Idc a i ti eXPO 2014 44 Sagena Security Day 48 Fsec 2014. 52 Idea Knockout 2014

jedan od kl učnih fokusa mobilnihoperatora je dodavanje kapaciteta uposto eće radi ske mreže implementaci om malih ćeli a kao di elom heterogenihmreža. To e edini način za zadovol avan e apetita mili una smartphone i tabletkli entskih uređa a u potražn i za većim brzinama i dodatnim kapacitetima.Integraci a Wi-Fi pristupa u ezgru mobilnih mreža može omogućiti neprekidan isiguran roaming , inteligentan odabir radijskog pristupa, skalabilnost i upravljivostkojima operatori mogu optimizirati iskustvo korisnika i ponuditi neke nove usluge

MREŽA 11, godinA XiX, studEni 2014.

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/mreza-br-11-2014pdf 6/1006 studeni 2014. MREŽA

UVODNIK Piše: Oleg Maštruko

U posljednje vrijemeorganiziramo toli-ko događanja uživo

da pored onoga “časopis”razmišljamo dodati i “eventagencija” ili “organizatorIT skupova i konferencija”.U prošlom smo ih mjesecuimali čak tri - najveći je bioIdea Knockout, natjecanjestartupa, o kojem imamo ve-liki izvještaj u ovom broju.

Zatim, tu je bilo treće izda-nje našeg već tradicional-nog Mreža Smart Daya, usuorganizaciji s Manjgurom,i odlično posjećeno. Temaje bila Kako prodati IT prekodruštvenih mreža. Društve-ne mreže sazdane su na ITinfrastrukturi i vrlo snažnose prožimaju s njom, me-đutim kad je u pitanju kori-štenje društvenih mreža kaoalata prodaje i promocije za sam IT, informatičari su tu nekako nakraju. Mogu li se društvene mreže iskoristiti kao alat za prodaju sa-mog IT-a, ne samo njihove infrastrukture - bilo je pitanje kojim sepred prepunom dvoranom pozabavio naš panel eksperata.

Konačno, treće zbivanje bio je Bug Club s temom Print i Foto.Iako mene osobno fotografija zanima više od printa, print je temat-ski bliži časopisu Mreža. I ovaj je događaj bio uspješan, uz završnidogađaj - debatu Mobitel vs fotoaparat između Damira Sabola iovdje potpisanog.

Od tema u Mreži - najveća je 3G offload. O čemu je riječ? Zakorisnika mobilnih uređaja 3G i WiFi previše su različite usluge,

ne nadovezuju se bez raz-mišljanja i automatski, ba-rem ne onoliko koliko bismohtjeli i mogli. 3G offload jetehnologija, ili čak filozofija,nadovezivanja WiFija tamogdje je 3G prezagušen, ali iobratno - primjenjivo na uta-kmicama, u shopping cen-trima, na IT konferencijamai slično. Stvar budućnosti -definitivno.

Tajana se vratila kao kolu-mnistica, i to odmah superkorisnim tekstom koji posveodskače od standarda nasostalih kolumnista - dok mitrtljamo neke svoje filozofije,svadljive ili manje svadljive,možda zabavne ali slabo in-formativne i korisne - Taja-na prostor koristi za tips andtricks za svakog IT poduzet-nika. Naš drugi kolumnist -

Vanja, unio je velike promjene u svoj profesionalni život, čitajte, to je na neki način povezano i s temom o rascjepu HP-a na dvijekompanije, što komentira naš Toni Drabik. Startup mjeseca szabavni Madbarz, o kojima smo ovih dana u masovnim medijim

mogli čitati i slušati uobičajeni paket gluposti i besmislica, od no-vinara koji slabo shvaćaju svijet startupa, informatiku, a bogmeinvesticije i dolarske iznose. Što je prava istina, pročitajte u teksHrvoja Šarića - Šarinja.

Interesantan tekst krije se i pri kraju časopisa - o mogućnosti st-panja EU i SAD-a u jedinstveno prekooceansko tržište. Zvuči knoćna mora ili utopija? Vidjet ćemo...

Događajna agentura

Mreža Smart Day 3 – kako prodavati IT preko društvenih mreža?

Rukopisi, slike, crteæi i diskete se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

Ulica Milana Ogrizovića 36a, 10000 Zagreb,tel. 01/ 38 21 555,fax. 01/ 38 21 669

URL: http://mreza.bug.hr/

E-mail: [email protected]

Pretplata na Ëasopis: [email protected]

Radno vrijeme:ponedjeljak-petak, 9-16 sati

Glavni i odgovorni urednik:Miroslav RosandiÊ - [email protected] Izvrπni urednik:

Oleg Maπtruko [email protected]

PomoÊnik glavnog urednika (grafika):René Lattinger [email protected]

Art direktor:

Hrvoje Brekalo

Stalni suradnici:Luka Abrus, Bojan Bajgorić Šantić, Denis Arunović, Kreπimir BrebriÊ, Toni Drabik, Esad Jakupović, Kristina Kardum, Tihomir Katulić,Dinko KoruniÊ, Domagoj PavleπiÊ, Hrvoje Pelaić,Dragan Petric, Barbara Slade, Enis Šahinović,Ivo ©pigel, Vanja ©vajcer, Davor Šuštić, Mladen Viher, Goran VojkoviÊ, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc,Bojan Ædrnja

IzdavaËki kolegij: TonËi CariÊ, Aron PauliÊ, Miroslav RosandiÊ, Jadranko StjepanoviÊ, Robert ©ipek IzdavaË: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniËkudjelatnost

IBAN: HR9624020061100058131OIB 05461674840MREžA © 2014 Bug d.o.o.

Direktor: Aron PauliÊ [email protected] Pretplata i distribucija: Vesna UjakoviÊMarketing: Voditelj: Đurđica Briski [email protected], Vinko Krištić - [email protected] Naslovnica: Hrvoje Brekalo

Fotografije: Manfred Pecko

Tisak: Radin print, Gospodarska 9,10431 Sveta Nedelja

DISTRIBUCIJA Tisak d.d. Slavonska avenija 11a, ZagrebInter Press d.o.o., Fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg, BiHDelo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, Slovenija Jadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje,Makedonija

Rukopisi, slike, crteæi i mediji za pohranu se ne vraÊaju!Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæebez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

OGLA©AVA STR.ALGEBRA 39

ALTUS IT 43

BUG FUTURE SHOW 96, 9COMBIS FINANCE DAY

INTEGRA GROUP 31, 8

ISKON INTERNET 99

KING ICT 24

KODEKS 100

KODEKS/PATTON 81

M SAN/HP 9

M SAN/IBM 7

RRC BT/COMTEL CORP.

SAGENA 2

SPAN 37

VERACOMP 5

5 MINUTA 35

Popis oglaπivaËa

http://mreza.bug.hr/

mailto:[email protected]
















http://mreza.bug.hr/

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


KOLUMNA

“Nije to nikako dobro... “, kaže mi frend, dok uz malosira i pršuta, i pokoju čašu vina, usidreni na jedrilici uTrsteniku na Pelješcu, razmatramo sudbinu svijeta. Panastavlja “Ova Europska unija doći će nam glave. Sve sestandardizira. Šunka iz Španjolske, Italije ili Istre, salamaili vino, masline i kolači - sve postaje jednako, slično,ujednačeno... Standardi propisuju smiju li krastavcibiti duži ili kraći, elipsasti ili četverokutni, a kada sene uklapaju u standarde - bacamo ih u smeće umjestoda ih pojedemo, iako su možda jednako kvalitetni,ukusni i hranjivi.”

Dok nas s jedne strane maltretira briselska urav-nilovka, s drugog boka zaskočit će nas gigantske

korporacije - najčešće ame-ričke, odnosno, preciznije,silicijsko-dolinske - koje namnude “besplatne” servisepoput online adresara (Lin-kedIn), elektroničke pošte,kartografije i mobilnih ope-rativnih sustava (Google) ilibeskonačnog dnevnog bo-ravka u kojemu se možemodružiti s prijateljima kad godse toga sjetimo (Twitter i Fa-cebook). Jedina je cijena svihtih besplatnih servisa da improdamo svoju dušu i srce, i

predamo im podatke o svim našim prijateljima (“loginwith Facebook”).

Između nemilosrdne standardizacije i manijakalnogrudarenja svih naših osobnih podataka, pojavljuje se,kako ne bi bilo dosadno, i duboka ekonomska kriza,recesija, depresija... nazovimo ju kako želimo - rezultatupornog nastojanja svih vladajućih garnitura u Hrvat-skoj da prežive od izbora do izbora, ne zamjerajućise nikome i poduzimajući najmanje što je mogućepoduzeti kako se ništa oko nas bitno ne bi promijenilo,a da ipak - kad ih netko prozove za nečinjenje - mogu“iznenađeno i uvrijeđeno” uzviknuti “Ali kako da ne!Pogledajte ovo i ovo i ovo i ovo, što smo napravili!”

U čitavom tom kaosu, čovjek bi rekao da mu nemaspasa. No, vaš kolumnist nije baš poznat niti prepoznatu javnosti kao defetist. Naprotiv - pojedini zlikovci,

uključujući izvršnog urednika časopisa koji čitate, višesu me puta optuživali za pozitivizam, optimizam bezpokrića i za gledanje u svijet kroz naočale koje su takoružičaste da bi ih se posramila i Barbie, a kamoli nenjezin nikada realizirani životni partner Ken.

Može zvučati banalno, ali upravo Internet i te prokletedigitalne tehnologije daju nam mogućnost bijega odstandardizirane i sterilizirane prosječnosti.

Studirate li, primjerice, ekonomiju? Razgovarao samnedavno sa svojim dragim prijateljem MihovilomBarančićem (Mihina supruga Tajana redovita je ko-lumnistica Mreže, doduše s nešto kraćim stažem odmene...) o tome koliko ima studenata ekonomije uHrvatskoj. Miho je “numbers freak”, obožava sve onošto većina nas mrzi - čitati statističke izvještaje, godiš-nje izvještaje o poslovanju kompanija, čak i programepolitičkih stranaka (!). Veli Miho nekoliko dana nakonnašeg razgovora da si je dao truda i pogledao podatak.

Dakle... aktivnih studenata ekonomije, managem(“poslovnog upravljanja”) i sličnih studija u Hrvaima ni manje ni više nego - 26.000! Dvadesetšest don my French) je**nih tisuća studenata ekonomijeGdje će se zaposliti sve te ekonomistice i ekonom

Statistički - nigdje. Statistika kaže da je ta diplnajbolja ulaznica za direktan upis na HZZ. Nešto“Go directly to jail” kartice u Monopolyju - one kpočetku igre nikako ne želite, a kasnije, kad se izgsvi oni hoteli, postaje jedna od najpoželjnijih.

Evo, dakle, internetskog recepta za ekonomistiekonomiste. Zove se “online učenje programiranMogu, dakako, upisati i neki “živi” tečaj ili progškolovanja u nekome od (srećom, sve brojnijihformatičkih ili tehničkih veleučilišta. No, online isvakako opcija. Ako su koliko-toliko dobro svlekonomiju, pa još k tome nauče PHP, Python ili Jcript - eto odjednom kombinacije koja na tržištu može biti itekako atraktivna.

Pustimo nezaposlene i pogledajmo kako stvari ss hranom. Supermarketi i hipermarketi, navodistisnuli su male, prijateljske kvartovske dućane i nude beskonačni izbor beskonačno sličnih, bezličproizvoda.

Za one koji žele malo jači dašak autentičnosti tudakako, gradske tržnice. Već pokoje desetljeće živNovom Zagrebu pa je Tržnica Utrina ona na kojosubotom ili nedjeljom potražiti voće i povrće, svmeso ili ribu, ili pak pršut i druge delikatese u pomkultnom kiosku “Dalmacija delikatese” u jugoistokutu tržnice. Domaći proizvodi, međutim, sve sustupniji i preko čarobne mreže Sir Berners-Leejastranice, primjerice, OPG-a “Sever” (www.eko-sever.hr)ili one na kojima se okuplja više proizvođača (www.fino.hr) nude izlaz iz korporativnog prehrambenlabirinta.

Ne treba, naravno, čitateljima Mreže objašnjavatgodati online poslovnih oglasa i LinkedIna kojima za svoja raskošna znanja naći najbolje i najizdaškupce. O tome kako “zli” međunarodniheadhunteri ,a naročito oni iz Njemačke, online i offline kanalciljaju naše domaće talente, već sam pisao u jednedavnoj kolumni u Mreži. Taj će se pritisak sapojačati sada kada je zloglasni Rocket Internet,

i njihova kompanija Zalando, izašao na njemaburzu i oboružao se svježim kapitalom od nekomilijardi eura.

Karijere, dakle... Ako ste *jako* dobro naučili jod trenutno atraktivnih programskih jezika,frameworka i slično, otvara vam se prilično zgodna i praktičnacija rada iz Hrvatske za međunarodne klijente, bise radi o “freelance” razvoju ili o priključivanju nod etabliranih tvrtki ili startupa koji nude lijepe uMreža je već pisala o takvim projektima - jedansvježih tekstova odnosi se na Hitlist, mobilnu aplikoju u Hrvatskoj razvija suosnivač i CTO kompLuka Kladarić i njegov ambiciozni tim.

Trendovi i tehnologija, sviđalo se to nama ili neviše razdvajaju “narod” na manjinu koja je sprepotruditi se oko svoje sudbine i većinu koja - neizno - postaje “žalosna statistika”. Svatko od vas, čitatelji, u prilici je odabrati.

Trčanje s ovcama

“Give me spotson my apples but leave methe birds and

the bees”

Joni Mitchell:

“Big Yellow Taxi”

Piše: Ivo Špigel,[email protected] UROBOROS

http://www.eko-sever.hr/

http://www.fino.hr/

http://www.fino.hr/



http://www.fino.hr/

http://www.fino.hr/

http://www.eko-sever.hr/


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



KOLUMNAPiše: Vanja Švajcer CRtiCE iz MEđuzEMljA

N edavno sam se vratio iz SAD-a. Ona moja kažeda sam pripremao teren za visoko izaslanstvoRepublike Hrvatske kako bi posjet Silicijskoj

dolini bio što uspješniji, ne samo zbog činjenice štosam bio u Seattleu samo nekoliko dana prije našihvelikodostojnika, već zbog toga što sam samo nekolikodana prije Virus Bulletin konferencije počeo raditi zaHewlett Packard .

Nazovite to ludošću, pripišite krizi srednjih godina, za-ista nije bitno. Već neko vrijeme bilo mi je jasno da mitreba promjena. Valjda je to normalno kada u kompanijipoput Sophosa provedete svoje najproduktivnije godinei imate priliku iznutra pratiti transformaciju od male,neformalne i ambiciozne tvrtke, do veće organizacije

koja samo izvana izgledakao jedna i jedinstvena. Ujednom trenutku jednostavnovam dosade politička previra-nja, borba za prevlast, pričeo novim preuzimanjima isamopromocija managerskogtima koji je ionako ponikaou Sophosovoj konkurenciji,ponajviše u McAfeeju.

Naravno, biznis ne pita, većpokušava na svaki mogućinačin ostvariti zacrtane ci-ljeve dvoznamenkaste stoperasta prije nego što izađe

na burzu ili se proda nekome tko ima poveliku hrpuzelembaća alociranih za proširenje vlastitog portfelja.Svi mi imamo izbor, riječima jednog od Sophosovihmanagera: “ovo nije zatvor i slobodno možeš otićikada god to poželiš”. Tako sam i ja odlučio poslušatitaj savjet i promijeniti okruženje.

Nemojte me krivo shvatiti, svaka veća tvrtka ima svojapolitička previranja, ljude koji su si dobri i koji se nepodnose te stvari kojih bi se trebalo riješiti, ali najgoreje kad se to događa u tvrtki u kojoj si toliko dugo da jeveć smatraš svojom.

Dakle, bilo je krajnje vrijeme za promjene, no zaštobaš Hewlett Packard, još veća korporacija, glomaznimastodont s preko 300 tisuća zaposlenika?

Odgovor nije jednoznačan i ima nekoliko faktora.Prvo, ekipa iz HP-a bila je svjesna toga da se iskusni

zaposlenici, koji znaju ponešto o sigurnosti i istraživanjuzlonamjernih programa, ne mogu jednostavno prisilitina relokaciju. Želite li zaposliti kvalitetne ljude, morateim biti spremni dopustiti da rade daljinski iz bilo kojegdijela svijeta. Dopustite li tu fleksibilnost, bit ćete umogućnosti za manje novca zaposliti jednako kvalitetankadar kao i domaći, američki.

Iako HP nema tradiciju što se analize malwarea tiče,jasno je kako je računalna i mrežna sigurnost jedna odgrana koja bi kompaniji, ili barem njenom softverskomdijelu, mogla osigurati rast koji je u posljednjih nekolikogodina ograničen. Jasno, sigurnost u HP-u samo je malidio softveraške grupe koja ostvaruje tek 5% ukupnihprihoda kompanije. Stoga će borba za resurse u ogro-mnoj korporaciji, u kojoj čak niti sigurnost kao većagrana nije posebno značajna, biti dragocjeno iskustvo.

Sljedeći faktor u odluci bila je činjenica da timpraktički kreće od nule. To, naravno, znači da se

mnogo stvari može ispočetka ispravno postaviti, beovisnosti o starim sistemima koji nas na ovaj ili onajnačin ograničavaju u poslu. Kao i u ostalim granamposlovanja, danas se i u analizi zlonamjernih pro-grama najviše govori o analitičkim sposobnostimobrade ogromnih količina podataka. Svakodnevnse otkriva na stotine tisuća novih uzoraka koji smoraju obraditi, a podaci nastali obradom dalje seanaliziraju kako bi se došlo do novih spoznaja onapadačkim tehnikama.

I gle čuda, HP već ima proizvode koji bi se u tu svrhdali iskoristiti. Kada sam razgovarao s potencijalnišefovima, rečeno mi je kako nema apsolutno nikakvprepreka za korištenje HP Vertica analitičke baze. Upraksi je stvarnost ipak drugačija od Beta inačice, nto ne znači da potencijala nema.

Nadalje, barem kako ja to vidim, HP je autsajdermeđu ostalim modernim tehnološkim divovima, štmože biti loše, ali i dobro. Vjerujem da ste se u spormnogo puta zatekli kako navijate za slabije i hendike-pirane natjecatelje, pa tako i ja. Sve u svemu, raditi zaHP zvučalo mi je prihvatljivo; mislim, tko ne bi želiraditi za tvrtku koja je proizvodila najbolje RPN džepkalkulatore svih vremena (HP41 i HP48)?

I baš kad sam krenuo u proces upoznavanja kompa-nije, organizacije i proizvoda, gledajući mnogobrojnporuke vođa, prijatelj mi iz Engleske javlja kako se čda je donesena odluka o tome kako će se HP podijelu dvije nezavisne kompanije.

I doista, u Inboxu, među rijetkim porukama koje tr-nutno dopiru novozaposlenima, pronašao sam porukukoja je govorila isto što i vijest objavljena na mnogimportalima. HP će se podijeliti u dvije kompanije, nHP Inc, koja će uglavnom biti hardverska i proizvodiosobna računala i pisače, teHP Enterprise koja će sekoncentrirati na kombinaciju hardvera, usluga i softvera(tu sam valjda i ja).

Tako će se stvoriti dvije kompanije koje će biti usre-dotočene na logično razdijeljena područja djelovanjMeg Withman ostat će glavna direktorica HP Enter-prise, a HP Inc preuzet ćeDion Weisler, dosadašnjipotpredsjednik za sustave ispisa i osobne uređaje.

Najava razdvajanja dogodila se samo nekoliko dananakon što je objavljeno kako je HP bio u ozbiljnimpregovorima s EMC-om oko potencijalnog udruživanja

ravnopravnih partnera, ali se od toga odustalo zbograzloga koji nisu navedeni. Činjenica da je ova info-macija procurila možda nije slučajna, jer se neuspjepregovora s EMC-om možda može dovesti u vezurazdvajanjem. Možda su prvo potrebna razdvajanjda bi se dogodila udruživanja?

Bilo kako bilo, odluka o razdvajanju donosi promjenu politici predsjednice HP-a jer se od mantre OneHP vraćamo na plan koji je predložio još njezin prethodnLeo Apotheker, poznat po tome što je prvo krenuo uprovedbu rezanja troškova, što je popraćeno oduševlj-njem na burzi, ali je ubrzo zaglibio pri kupnji britansketvrtke Autonomy, zbog čijeg je kreativnog vođenjaračunovodstva HP morao otpisati osam milijardi dolaod svoje ukupne vrijednosti.

Sve u svemu, poklopilo se uzbudljivo doba u povijesti

HP-a i uzbudljivo doba u osobnoj povijesti. No, to sami tražio. Možda je najgore kad nam je dosadno.

Najljepše je kad si kod kuće

Odrastanje uhladnokrvnogprofesionalca

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


KOLUMNA

O vaj put želim nešto više reći o Obzo -ru2020, mogućnostima koje pruža zanaše ICT tvrtke, kao i dosadašnjim

iskustvima. Vjerujem da ste svi čuli puno oHorizon2020 programu Europske unije koji jenamijenjen financiranju inovativnih projeka -ta. U Lijepoj našoj na tu je temu dosad biloveć mnogo edukacija i info dana, najčešćeu organizaciji MINPO, HGK i EEN mreže paneću trošiti ovaj prostor za teoriju i raščlanji -

vanje stupova i prioriteta

unutar Horizona2020, sobzirom na to da takveprezentacije možete naćina Internetu. Dosta smoistraživali mogućnosti,educirali se te potrošilidane samo na njihovomParticipant portalu i po -vezanim stranicama.

Moram reći da sam bilasretna kad sam uspjeladvaput zaredom naći istinatječaj iz prvog poku -

šaja jer su stranice vrlo kompleksne pa trebanešto vremena samo da se na njima počnete

snalaziti. Pokušat ću na krajnje jednostavannačin čitateljstvu i zainteresiranim tvrtkamapribližiti svoja iskustva, saznanja i zaključkedo kojih sam do sada došla.

Dakle, u suštini, vidim tri načina kako sudje -lovati u ovom programu: kao koordinator, kaopartner na projektu te kroz SME Instrument.Ukoliko imate vlastiti inovativni razvojniprojekt, razmatrat ćete primarno opciju daprijavljujete projekt u konzorciju u kojem ćeteVi biti „lead partner“ i koordinator, ili ćetesamostalno (ili opet u partnerstvu) prijavitiSME Instrument. Tvrtke koje nemaju nekurevolucionarnu inovaciju, ali su tehnološkivrlo kompetentne u nekom području, u

Obzoru2020 mogu sudjelovati kao partneriu nekom konzorciju kojem treba baš Vašaekspertiza.

Odakle krenuti?Za početak, morate pretražiti teme unutar

otvorenih natječaja i vidjeti u koje sve „callo -ve“ se Vaš projekt tematski uklapa. Klijenti mečesto pitaju može li to netko za njih odraditi- može, ali polovično. Naime, o Vašem pro -jektu najviše znate Vi sami, i stoga je nužnoda posvetite neko vrijeme iščitavanju ciljevapojedinih natječaja kako biste utvrdili da jetema Vašeg projekta za pojedini „call“ rele -vantna. Kad ste detektirali natječaje u koje se

uklapate, ako nisu u sklopu SME Instrumenta,treba Vam jaki konzorcij.

Kako doći do konzorcija?Preporuka je da prvo na stranicama EEN i

HORIZON2020 otvorite profil svoje tvrtke,gdje ćete lijepo opisati vaša polja djelova -nja, kapacitete, reference. No, često to nijebaš dovoljno pa od srca preporučujem daposjetite pokoji match making event s B2Bsastancima namijenjenim upravo pronalaženjupartnera. Upravo ovih dana idem u Firencuna trodnevnu edukaciju za Obzor 2020, usklopu koje dva dana traju i B2B sastanci. Za

naše ICT tvrtke predlažem da prate straniceIDEAL-IST mreže (http://www.ideal-ist.eu/)koja je specijalizirana za ICT teme unutarObzora2020, i na čijim stranicama su objav -ljene i ovakve radionice i B2B događanja. Svenavedeno vrijedi i za tvrtke koje nemaju svojprojekt, a žele doći do bespovratnih sredstavai biti partneri na nekom inovativnom projektu.

Ovdje je bitno naglasiti da je iznimnovažno kakav je konzorcij. Stoga, kad biratepartnere ili se kao partner odlučujete sudje -lovati na nekom projektu, napravite kratkidue diligence ostalih članova. Dosadašnjeiskustvo pokazalo je da su uspješne prijaveimale snažne konzorcije. Trebaju Vam zaistavrhunski igrači u svom području, na onimprojektnim zadacima za koje su zaduženi.Također, vodite računa o tome da se gleda ioperativni i financijski kapacitet. Svi projektnikoordinatori koji prijavljuju projekte i tražeodobrenje veće od 500.000 eura morajuproći Financial viability upitnik. Njega takođermožete naći na webu, nije kompliciran za po -punjavanje, a na kraju izbaci ocjenu. Dosadsam imala priliku pripomoći na tri projektau kojima su klijenti sudjelovali kao partneriu konzorciju - dva su već prošla, a jedan joščekamo. Iz tog iskustva moram reći da je toodlično. Partner na projektu zaista ne morauložiti mnogo vremena, i uz relativno malotruda može doći do značajnih bespovratnihsredstava, ali, što je još važnije, stječe novaiskustva i internacionalizira poslovanje. Tako -đer, tako stječete referencu koja Vam je bitnau idućim natječajima koje ćete prijavljivati, ukojima ćete možda Vi biti prijavitelj. Mi smoimali sreće jer smo imali odlične koordinatorei respektabilne konzorcije.

SME instrumentNajviše pozornosti i interesa među hrvatskim

ICT tvrtkama ipak je izazvao SME Instrumentkoji inovativnim tvrtkama omogućuje da sa -mostalno prijave svoje inovativne projekte.Podijeljen je u tri faze. Prva faza financira do

50.000 eura za izradu poslovnog plana i stu -dije izvedivosti, a druga faza financira razvoj

Što se valja na Obzor

Piše: Tajana Barančić (Astra poslovni inženjering d.o.o.)

Za početak,isprike

uredniku ičitateljstvu jer

sam preskočiladva broja ovog

cijenjenogčasopisa. Iako

su bili ljetnimjeseci, bili su

neuobičajenoburni u

poslovnomsmislu. Jesen

nam je donijelanove natječajeiz Strukturnihfondova koje

ću dotaknuti uovoj kolumni


http://www.ideal-ist.eu/

http://www.ideal-ist.eu/

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


MREŽA studeni 2014. 13

POSLOVNI SAVJETNIK

do početka komercijalizacije i očekivani rasponodobrenja je od 500.000 do 2,5 milijuna eura,odnosno, 70% ukupnog proračuna. Zvuči fanta -stično, ali loša vijest jest to da je prolaznost izu -zetno niska. Objavljeni su rezultati prethodnogcut-off datuma i prolaznost se kreće od 3-10%,ovisno na kojoj temi. Naravno, najteže je proćina callu Open Disruptive Innovation Scheme(implemented through the SME instrument) kojije upravo namijenjen za ICT inovacije. Tu je,prema službenim podacima, bilo 886 prijava, a

financirano je 30 projekata. Na pojedinim dru -gim pozivima prolaznost je bila i do 10%, stogaje preporuka pročitati i ostale i vidjeti moželi se Vaše ICT rješenje možda uklopiti u nekudrugu posebno izdvojenu temu poput ekologije,sigurnosti i sl.

Prema dostupnim informacijama, na prvomcut-off datumu iz RH je prijavljeno 8 projekata,no na žalost, niti jedan nije financiran. Nedavnoje prošao drugi rok pa se nadam da je bilo višeprijava i da će biti i dobitnika. SME Instrumentima cut-off datume krajem svakog kvartala, paćemo imati još jednu priliku do kraja ove godine,a nastavlja se i dalje. Zanimljivo je pitanje kolikoHrvatska ima ICT projekata koji se mogu svrstati

među top 3% u cijeloj EU? Traži se „disrupti -ve innovation“, što znači da nismo malo boljiod konkurenata, već da naše rješenje mijenjaparadigmu, rješava dosad nerješive probleme,ili im pristupa na potpuno drugačiji način. Uposljednjih nekoliko mjeseci imala sam prilikečuti dosta projektnih ideja, no prema mojojskromnoj procjeni, tek dvije do tri mogle bi seuspješno kandidirati.

Kako procijeniti imate li kompetitivanprojekt za SME Instrument?

Morate imati suvisle i argumentirane odgovorena nekoliko pitanja: koji problem rješavate, kakopostojeća rješenja adresiraju problem i može li

se on adekvatno riješiti bez SME Instrumenta,zašto je baš sada vrijeme za rješavanje tog pro -blema i zašto mislite da ste baš Vi ti koji ga tre -baju riješiti i da znate nabolje rješenje. Prilikomodgovaranja na ova pitanja, proguglajte ključneriječi vezane uz Vaš projekt i pažljivo proučiteprvih pet strana rezultata pretrage. Iznenaditćete se činjenicom da već postoji barem neko -liko tvrtki koje spominju Vaše rješenje, rade nanjemu ili samo koketiraju s idejom. No, evaluatorće napraviti upravo to, i Vi u prijavi jasno moratedistancirati svoj projekt od drugih rješenja. Eva -luator će također proguglati Vas i Vašu tvrtku, ine nađe li ništa na webu što bi potvrđivalo Vašuekspertizu u području koje adresirate, teško da

će Vam povjerovati.Morate biti vjerodostojni, stručni, argumentira -

ni i prodati projekt evaluatorima. Doslovnoprodati. Prema dosadašnjim iskustvima, pri -javitelji su se previše fokusirali na tehnologijua premalo na tržište, skaliranje i poslovnimodel. Stoga, napravite domaću zadaću,morate dokazati da je tržište globalno a pro -jekt skalabilan te da Vaša tvrtka može snažnonarasti komercijalizacijom te inovacije. Projektkoji prijavljujete mora imati tzv. TRL6. U pri -jevodu, mora biti razvijen prototip i, premamogućnostima, odrađen pilot-projekt. EU neželi financirati istraživanje, želi tehnološki do -kazane inovacije kojima će financirati razvojkomercijalnih rješenja. Počnite raditi na tome,

prijavite projekt, padnite, pokušajte popravitiprijavu pa predajte opet. Sretno!

DoMAćE pRilikE

I dalje su nam novinepune bombastičnihnajava milijardi kunaza poduzetnike izstrukturnih fondova.No, realnost je i daljeosjetno skromnija.Trenutno su otvorenadva spomena vrijedna

natječaja - popularnozvana „ICT shema“ tenatječaj za edukacijupoduzetnika. ICTshema je ponovnootvorena 1. rujna,nakon što jeprivremena zatvorena

još u svibnju zbogvelikog broja prijava.Iskreno sumnjamkako se ima smislaprijavljivati na ovomnatječaju zbog togašto se bojim da za one

koji se još nisu prijavilineće biti novca.Dobra vijest je to daMINPO najavljuje istushemu i u 2015. tedodatni natječaj zanerazvijena područja,pa će biti prilike za sve

koji su propustili ovajcall .Otvoren je natječaj„Obrazovanje zapoduzetništvo iobrt“ koji sufinanciraedukaciju zaposlenikado 95%, pri čemu

je najniža potpora

30.000 kn, a najviša300.000 kn. Proračun

je opet skroman, avjerujem da će stićioko tisuću prijava.Prednost u bodovimaopet će imati tvrtkes nerazvijenihpodručja, kao i onikoji će u ciljanimskupinama imatiosobe do 24 godineili preko 55 godinastarosti. Posebno su mizanimljive ove dobne

granice jer ICT tvrtkeu pravilu nemaju ni

jednih ni drugih, već suim zaposlenici tamanizmeđu tih godinaživota. Ovaj natječaj

je otvoren do 27.listopada, bez jasnih

kriterija ocjenjivanja,pa ga shvatite kao igruna sreću.U najavi su novinatječaji za uvođenjesustava kvalitete inormi te natječajza nabavu opreme igradnju tvornica (već

vas vidim kako graditetvornice) na koji se ICTvjerojatno neće moći

javit i.U kolumni iz svibnjaupozorila sam nato da je u planuizmjena Pravilnika održavnoj potpori zaistraživačko-razvojneprojekte i kako jenjime bilo predloženoda se projekti zaovu godinu moguprijavljivati samo do

30. lipnja. Uložili smoprigovor i sada imamorok do kraja godinepo „starom“, a nakontoga ne znamo štonas čeka, pa požurite iiskoristite priliku.

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


RADAR


Canon

Canon Hrvatska organizirao je konferenciju za svoje sadašnjei buduće korisnike pod nazivom „Činimo poslovanje boljimiznimnim“, koja je održana u zagrebačkom konferencijskomcentru Antunović, a okupila je 60-ak Canonovih korisnika. Ckonferencije bio je bolje upoznati korisnike s ispisnim rješenjkoje nudi Canon.Uvodnu prezentaciju održao jeGoran Sretenoski , direktorCanon Adria. Uslijedile su redom prezentacijeTobiasa Kleuaiz IDC-a (Učinkoviti dokumenti za digitalni ured) teIgora Pau-letiča iz FrodX-a, koji je na primjerima govorio o promjenamu upravljanju dokumentima u velikim slovenskim i hrvatskiorganizacijama.Prije pauze prezentacije su održali iIgor Legac te AdemirĆurtović iz Canon Hrvatska. Bazirali su se na potrebi uvođenjMPS-a (Managed Print Services) u poslovanje poduzeća kojse znatno može uštedjeti u poslovanju već i s postojećomopremom.Nakon stanke prezentaciju su zajednički održaliAleksanderBende i Matjaž Moškerc iz Canon Adria, a konferencija je za-vršila dvama slučajevima iz prakse koji su uspješno implementirali Canonovo upravljanje ispisom i dokumentima -Podravka(Marin Posavec) i Bank of Valetta (Nick Camilleri, Avantech) .Direktor Canon Adrije Goran Sretenoski odgovorio je nanekoliko pitanja:

U funkciji učinkoviti

Western Digital

10 TB

čvrstidisk HitachiGlobalStorageTechno-logies (HGST), kojije sada u potpunomvlasništvu Western Digitala,predstavio je prvi 10-terabajtničvrsti disk.Ultrastar He10 je punjen helijem, a koristii razne druge napredne tehnologije za povećanje gustoće zapisa,poput Shingled Magnetic Recording (SMR). Helij osigurava znatnomanji otpor od zraka te je stoga u isti volumen moguće ugurativiše ploča uz istodobno smanjenje potrošnje energije.Predstavljen je i niz diskova manjeg kapaciteta, poput8-terabajtnog modela Ultrastar He8 koji je također punjen helijem,no koristi tehnologiju zapisa Perpendicular Magnetic Recording(PMR) koja osigurava bolje performanse od SMR-a. Tu je i6-terabajtni Ultrastar 7K6000 punjen zrakom.Ultrastar 7K6000 trebao bi biti odmah dostupan po cijeni od oko400 dolara u SAD-u. Cijene helijskih 8- i 10-terabajtnih modelanisu objavljene, no u HGST-u ističu kako će 10-terabajtni modelnuditi najnižu cijenu i potrošnju energije po gigabajtu. (K.B.)l

Rješenjaza poslovnekorisnikeDell je predstavio inovativnarješenja za poslovnekorisnike koja optimiziraju ipojednostavljuju upravljanjei produktivnost VMwarevirtualnih okruženja. Novaponuda potvrda je partnerstvaDella i VMwarea u izgradnjijedinstvenih rješenja koja

korisnicima omogućujumaksimalno iskorištavanjeulaganja u IT infrastrukturu.Dell Engineered Solutions zaVMware EVO: RAIL novi suhiper konvergentni uređajikoji poboljšavaju korisničkoiskustvo s virtualnominfrastrukturom, virtualnomdesktop infrastrukturom (VDI),privatnim cloud i drugim radnimopterećenjima u virtualnimokruženjima. KorištenjemDellovih servera s VMwareEVO: RAIL softverom, novisustavi postaju skalabilni i lakšeupravljivi, navodi se u objavi zamedije. (R.I.)l

Dell

Propust u bashuNedavno otkriveni propust usustavima temeljenim na Unixumože se vrlo lako zloupotrijebitiza sigurnosne napade, a pogađaveliki broj poslužiteljskihsustava.Propust zlonamjernomnapadaču omogućujepreuzimanje kontrole nadBourne Again Shellom (bash),ljusci koju koriste mnoguoperacijski sustavi temeljeni

na Unixu za upravljanjenaredbenim retkom. Međupogođenim sustavima su MacOS X i Linux, a propust jeizrazito lako zloupotrijebiti, sobzirom na to da je dovoljnokopirati jednu liniju kôdakako bi proradio. Nakon togaomogućuje se izvršavanjeproizvoljnog kôda na računalu,odnosno preuzimanje potpunekontrole nad njime.Prema mišljenju sigurnosnihstručnjaka, ovaj propust jepotencijalno iznimno opasans obzirom na to da su njimepogođeni brojni veliki sustavikoji upravljaju internetskim

sigurnost prometom i raznim drugim

važnim funkcijama. Premanekim procjenama, propustomje pogođeno 20 do 50%poslužitelja internetskih stranica.No, doseg ovog propusta jošse procjenjuje jer je mogućeda su njime pogođeni i brojninamjenski uređaji koji upozadini koriste Linux.Odgovarajuće zakrpe za većinuvažnijih distribucija Linuxa idrugih operacijskih sustavatemeljenih na Unixu već sepripremaju. (K.B.)l

Cortex-M7za Internet stvariARM je predstavio 32-bitnuprocesorsku jezgru Cortex-M7namijenjenu uređajimaInterneta stvari (IoT), za kojuističe kako će udvostručitisnagu za proračune i digitalnuobradu signala u odnosu nasvoje postojeće procesore.ARM navodi kako će procesoritemeljeni na dizajnu Cortex-M7pokretati zahtjevne namjenske

arM

uređaje koji se koriste u

vozilima, pametnim kućamai tvornicama. Kao najvažnijetehničke karakteristike navodese cjevovod u šest razina,AXI veze koje podržavaju64-bitni prijenos i opcionalnupriručnu memoriju za dodatnoubrzavanje pristupa velikojvanjskoj memoriji i dodacima,te blisko povezana memorijska

Oracle

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


poslovanja


U kolikoj su mjeri vašikorisnici dosad koristiliprednosti digitalnog ureda? Canonova tehnologija već jedulje spremna na digitalizacijuureda. Međutim, ako je korisni-cima bitan isključivo ispis, ovaim tehnologija vjerojatno nijeisplativa. Cijeli svijet se mijenjapa tako i naši korisnici, koji sve više uviđaju prednosti digitalnogureda, što se vidi i iz činjenice da u posljednje dvije godine rastepotražnja za ovakvom uslugom. Ova konferencija je poglavitonamijenjena edukaciji korisnika kako bi saznali prednosti ovetehnologije i kako bi vidjeli na koji način Canonova tehnologijaotklanja probleme i olakšava cjelokupno poslovanje.Čuli smo i slučaj iz prakse na primjeru Podravke. Koje još većekompanije u Hrvatskoj koriste Canonove sustave i kakva suvaša predviđanja na tom polju? Hrvatska je vrlo bitno tržište za Canon Adria te jedno od najzna-čajnijih u CEE regiji. Razina implementacije naše tehnologije uHrvatskoj na vrlo je visokoj razini u usporedbi s ostalim zemlja-ma u regiji. Podravka je jedan od vrlo uspješnih slučajeva, alinije jedini. Prisutni smo i u velikom broju ministarstava, zatim u

tehnološki naprednijim poduzećima kao što je Ericsson NikolaTesla te u nekim bankama i osiguravajućim kućama. Canon držiizmeđu 40 i 50% tržišnog udjela u Hrvatskoj i cilj nam je daljnjinastavak rasta.

Jeste li zadovoljni odzivom ovoj konferenciji? Odziv konferenciji je izuzetan, kao što je i slogan konferencije -„Činimo poslovanje boljim/izuzetnim“. Okupili smo ključneosobe iz najvažnijih hrvatskih kompanija i time možemo biti vrlozadovoljni. Radujem se sljedećim koracima. (V. K.)

Goran Sretenoski

sučelja koja omogućuju

iznimno brzi odziv.Među tvrtkama koje su većlicencirale novu ARM-ovuprocesorsku jezgru nalazese Atmel, Freescale i STMicroelectronics, a prveprimjene u konkretnimuređajima očekuju sepočetkom sljedeće godine.(K.B.)l

Suosnivač tvrtke i dugogodišnji CEOLarry Ellison objavio je kako odlazi s čela Oraclea, azamijenit će gaSafra Catz i Mark Hurd , koji bi zajednički trebali obnašati dužnost CEO-a.Smjena na vrhu Oraclea nastupila je ranije nego što se očekivalo. Ellison, koji je navršio70 godina, suosnivač je tvrtke koja je postala Oracle 1977. godine, i do sada je bio jediniOracleov CEO.Ellison i dva nova CEO-a istaknuli su kako se ništa neće promijeniti pod novim vodstvomodnosno Ellison će i dalje raditi puno radno vrijeme u Oracleu na poziciji izvršnog pred-sjednika i glavnog direktora za tehnologiju. Proizvodnja, financije i pravne funkcije i daljeće odgovarati Catzu, Hurd će biti zadužen za prodaju i usluge, a Ellison će voditi razvojhardvera i softvera. Najveća promjena je to što će sada Catz i Hurd odgovarati Oracle-ovom upravnom odboru, a ne samom Ellisonu, iako je Ellison sada izvršni predsjednikupravnog odbora.No, analitičari nisu najbolje reagirali na vodstvo s dva CEO-a, ističući kako je takvo rukovođenje rijetko kad uspješno. Sumnja u dvostruko vodstvo tvrtke odrazila se i na cijenu

dionica, koje su odmah nakon objave ove vijesti pale 2%. (K.B.)

Ellison odlazi

Dodaci zabežičnu projekcijuKako bi bežičnu projekcijuučinio što jednostavnijom,BenQ je predstavio nizdodataka čija je svrhapodržati bežično projiciranje

BenQ pri različitim primjenama i urazličitim okruženjima. Međunjima se nalaze Wireless FullHD Kit nove generacije, zanajpraktičnije i najfleksibilnijepostavljanje kućnog kina ubilo kojem domu, zatim WiFiDongle i Quick WirelessConnection USB za poslovneprezentacije na terenu teQcast Dongle koji podržava

pametne uređaje s NFC-omu okruženjima kao što sudanašnje učionice u koje svidonose vlastite uređaje, alii u okruženjima za kućnuzabavu.Ovi dodaci dolazestandardno ili opcionalno uzodabrane modele BenQovihbežičnih projektora, izmeđuostalih i W1080ST+. (R.I.) l

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


RADAR


Sajmovi

3Hrvati na CeBIT Bilisim Eurasia 2014

3CeBIT Bilisim Eurasia najveći je sajamu regiji Euroazije, a kako mu i samo imekaže, radi se o jednoj instanci većegi poznatijeg njemačkog sajma koji seodržava u Hannoveru. Ovaj je sajam bioprilika za prezentaciju rješenja hrvatskihICT usluga i proizvoda kupcima te poten-cijalnim partnerima u toj regiji.Nakon dugih razgovora i pokušaja or-ganizacije opsežnijih zajedničkih nas-tupa hrvatske IT industrije i na drugimsajmovima, ovaj se put sve pozitivnoposložilo te su Ministarstvo gospodarstvai Hrvatska gospodarska komora osiguralefinanciranje zakupa i izrade štanda, a29 tvrtki koje su se na štandu predsta-vile također su jednim manjim dijelomfinancijski pomogle nastup. Kao suorga-nizatori uključile su se također strukovneudruge - Udruga hrvatskih nezavisnihizvoznika softvera CISEx, Udruženja zaIT pri HGK, te HUP-Udruge informatičkei komunikacijske djelatnosti.Svakako treba istaknuti i doprinos pred-stavnika CEBIT-a za HrvatskuNikole

Galića, koji je u dugim pripremama ipregovorima pokazao i strpljenje i inici-jativu, a također je mnogo pomogao i uorganizaciji puta, smještaja i boravka uIstanbulu.Hrvatski štand je zaista bio na zav-idnoj razini, nimalo ne zaostajući zaštandovima drugih zemalja iz regije kojesu imale organiziran zajednički nastupna sajmu, poput Poljske, Bugarske iliAzerbajdžana. Na štandu je cijelo vri-jeme bilo prilično živahno, ne samo zbogvelikog broja izlagača, već se mogloprimijetiti i dosta organiziranih sastanakas potencijalnim poslovnim parterima.Sam sajam ipak je bio malo ispod razinekoja se očekuje od CEBIT-a. Na sajmu,osim SAP-a, nisu izlagale vodeće ve-like svjetske korporacije, a moglo seprimijetiti da također nema niti TurkTelekoma niti drugih operatera. Također,u paviljonu koji je bio namijenjenGovernment IT području nije doslovnobilo niti jednog štanda na kojem je ištabilo na engleskom, tako da se i na taj

način potvrdilo da je Turska ipak vrlozatvoreno tržište.Sveukupno gledajući, dojam većinesudionika naše ne tako male delegacijeumjereno je pozitivan i što se tiče nas-tupa i što se tiče kontakata.Na CEBIT-u u Istanbulu sudjelovalo je29 tvrtki iz Hrvatske, pa ćemo ih nakraju navesti abecednim redom: Citusd.o.o., CROZ d.o.o., Ekobit d.o.o.,Ericsson Nikola Tesla d.d., GDi d.o.o.,HR pro d.o.o., HSM-INFORMATIKAd.o.o., Implementacija snova, d.o.o., IN2d.o.o., Infosiste m d.d., Infosit d. o. o., ITsistemi-nove tehnologije d.o.o., Logind.o.o., Megatrend poslovna rješenjad.o.o., Mrežne tehnologije Verso,d.o.o., Multicom d.o.o., Neos d.o.o.,Netgen d.o.o., Omega software d.o.o.,Perpetuum mobile, d.o.o., Poslovnainteligencija d.o.o., Projektura j.d.o.o.,Senso IS d.o.o., SPAN d.o.o., STORMgrupa d.o.o., Studio djetelina d.o.o., Teslad.o.o., VAMS tec d.o.o. i Webteh d.o.o.(D. Oreščanin)

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/mreza-br-11-2014pdf 17/100MREŽA studeni 2014. 17

Tvrtka BenQ je predstavila novi projektor oznake W1080ST+. Riječ je o projektoru koji nudi novugeneraciju Wireless Full HD prijenosa, bočnu projekciju, tehnologiju kratkog dosega te povezivostMHL-om (Mobile High-Definition Link), 1,2x fleksibilni zum, ugrađeni zvučnik snage 10 W, nativni ANSI kontrast 500:1, svjetlinu od 2200 ANSI lumena, tehnologiju BrilliantColor, DLP procesoDarkChip3, mogućnost Full HD 3D projekcije te korisničko sučelje prilagođeno početnicima.W1080ST+ instalira se i koristi jednostavno, a omogućuje projekciju slike dijagonale 100 inča sasvega metar i pol udaljenosti. (R.I.)

KratkodometniW1080ST+

BenQ

eu

Prijetnje novim kaznamaza Google

Nakon tri pokušaja dogovora između Googlea i EU, europskiregulatori izjavili su kako je podnošenje formalne tužbe sljedeći

korak ukoliko dvije strane ne uspiju postići sporazum.Naime, u veljači je Google postigao dogovor s europskimregulatorima vezan uz sada već četverogodišnju istragu zbog

favoriziranja vlastitih proizvoda i usluga u rezultatima pretraga.Prema postignutom sporazumu, Google je pristao prikazivati

rezultate pretraga za vlastite usluge na isti način kao i onekonkurentskih tvrtki, no nije trebao platiti nikakvu kaznu.

Ovaj sporazum bio je izložen velikom broju kritika i pritužbi,uključujući i europske političare, konkurente poput Microsofta tefrancuske i njemačke izdavače. Stoga je predstavnik EU za pitanjavezana uz pošteno tržišno natjecanje Joaquin Almunia izjavio kakoje mišljenje Europske komisije pokolebano nakon novih dokaza ičvrstih argumenata iz dvadeset formalnih pritužbi. Stoga morajuvidjeti može li Google na odgovarajući način riješiti i te pritužbe.Dosad su već imali tri neuspješna pokušaja dogovora, i ukolikoGoogleov odgovor ne zadovolji Europsku komisiju još jednom,

sljedeći korak bit će pokretanje formalne tužbe.Google zasad nije komentirao ove navode. (K.B.)l

NajavljujemoPantheonkonferencijuDatalab Tehnologije, regionalniproizvođač poslovnih rješenja(ERP) za male, srednje velikei velike tvrtke, organiziraPantheon konferenciju,namijenjenu poslovnimkorisnicima. Konferencija će seodržati 28. listopada 2014. uHotelu Antunović u Zagrebu.Sadržaj Pantheon konferencije

namijenjen je svima koji želedoznati više o poslovnojučinkovitosti, optimizacijiposlovnih procesa i mogućimuštedama u poslovanju. Pokazatćemo kako je sve to ostvarivopomoću ERP-a, poslovnogsoftvera koji na dnevnoj baziprati i olakšava svaki segmentuspješnog poslovanja. Vodećieksperti prezentirat će najnovijetrendove s područja efektivnogupravljanja poslovnimprocesima i poslovnogizvješćivanja, a bit će riječi i otematici e-poslovanja i primjenee-Računa, koji brzim korakomi u sve većoj mjeri zamjenjuju

S Metacloudomu oblak Cisco je preuzeo tvrtkuMetacloud, specijaliziranuza rješenja koja olakšavajupostavljanje usluga u oblaku.Naime, Metacloud jenajpoznatiji po rješenjima kojaolakšavaju tvrtkama postavljanjeotvorenog softvera za “oblak”,OpenStack, u njihovimpodatkovnim središtima.Cisco je ranije objavio svojumilijardu dolara vrijednustrategiju za ulazak u oblak,nazvanu Intercloud, pomoćukoje bi tvrtka trebala postavitiniz podatkovnih središta širomsvijeta u suradnji s partnerima.Sve bi to trebalo biti temeljenona OpenStacku, tako da sepreuzimanje Metaclouda dobrouklapa u tu strategiju.Financijski i drugi detalji vezaniuz preuzimanje nisu objavljeni.(K.B.)l

DatalaB teHnologiJe

CisCo

tzv. papirno poslovanje.Osim toga, vrsni Datalabpartneri prezentirat će slučajeveiz poslovne prakse, a predstavitće se i novitet - aktualni modulPantheon Farming, softver zaupravljanje poljoprivrednimgospodarstvima.Dodatne informacije okonferenciji dostupne su nawww.datalab.hr/konferencija.(R. I.)l

Watson za tvrtkeIBM je pokrenuo usluguWatson Analytics, pomoću kojetvrtkama nudi usluge svojegsuperračunala Watson kaopomoć u poslovanju.

iBM

Korisnici pomoću WatsonAnalyticsa mogu postavljatipitanja prirodnim jezikom, atrebali bi gotovo trenutno dobitiodgovore u lako razumljivomformatu. Primjerice, mogupostaviti pitanja poput “kolikisu čista dobit i gubitak poregijama”, a gotovo trenutnoće dobiti kartu s histogramimau kojima se lako vide traženipodaci. U IBM-u ističu kakosu glavne prednosti Watsonamogućnost zapažanja,uočavanja uzoraka i nuđenjaodgovora na pitanja za kojanismo niti znali da ih želimopostaviti. Za pronalazakodgovarajućih odgovora Watsonkoristi statistiku i pretraživanjevelikih količina podataka kojimu omogućuju donošenjezaključaka što se zaista događau poslovanju tvrtke.

Watson Analytics pokrenutje u ispitnoj verziji i nudi sezainteresiranim korisnicimabesplatno na 30-dnevnoispitivanje. (K.B.)l

MEMS-IGZOod 2017.Sharp je objavio da će u suradnjs Qualcommovom podružnicomPixtronix od 2017. početi smasovnom proizvodnjom nove

generacije LCD ekrana.Naime, Qualcomm i Sharpzajednički razvijaju LCDekrane temeljene na tehnologijiMEMS-IGZO, za koju ističukako zahtijeva manje energijeza rad i može podnijeti većiraspon temperatura od sadašnjihLCD ekrana koji se koriste upametnim mobilnim telefonimai tabletima. MEMS-IGZOodlikuje se i velikom brzinom isvjetlijim prikazom od klasičnihLCD ekrana jer ne zahtijevadodatne filtre za boje, čimeomogućuje prolaz veće količine

svjetla. Sharp namjerava noveekrane ponuditi proizvođačimaautomobila, industrijskih uređajapametnih mobilnih telefona itableta, a masovna proizvodnjaplanirana je za 2017. godinu.Sharp velike nade polaže uproizvodnju ekrana, vjerujućikako će ga izvući iz velikihgubitaka koji su u fiskalnojgodini, koja je završila u ožujku2013., bili 5,34 milijarde dolara.Qualcomm i Sharp sklopili suugovor o suradnji u prosincu2012., nakon čega je Qualcommuložio oko 100 milijuna dolara u

tvrtku i postao trećim najvećimdioničarom. (K.B.)l

sHarp

http://www.datalab.hr/konferencija

http://www.datalab.hr/konferencija

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


IN2

U Kongresnom centru HYPO EXPO XXI održana je treća HospitalDays zdravstvena konferencija, fokusirana na poslovanje bolnicai promjene u okruženju koje utječu na poslovanje te na funkcio-niranje zdravstvenog sustava

Skup je okupio više od 600 sudionika - regionalnih i domaćihstručnjaka za zdravstvo, farmaciju, osiguranje, informatiku i drugedjelatnosti vezane za poslovanje bolnica. Organizator događaja jesoftverska tvrtka IN2, partner tvrtka Samsung, a fokus konferencijepostavljen je na poslovanje bolnica.Na tematskom bloku Sudionici zdravstvenog sustava,TrpimirGoluža, čelnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), ista-knuo je kako država investira u dugogodišnje obrazovanje liječnikapa je nužno unaprijediti sustav tako da se državi to ulaganje vratiostankom liječnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Naglasioje koliko su dobri radni uvjeti značajni za obavljanje tog izuzetnoodgovornog posla te koliko je struka u tom pogledu degradirana.Na tematskom bloku Nove tehnologije u zdravstvu predstavljenisu IT projekti u zdravstvu: sustav za pohranu podataka u patologiji,eZdravlje u Sloveniji, Samsungov eHealth i mobilni zdravstvenikarton u bolnici Rebro.U sklopu tematskog bloka Farmaceutska industrija na okruglom stoluna temu Uloga farmaceutske industrije u kontinuiranoj medicinskojedukaciji zdravstvenih radnika sudjelovali suDragan Korolija-

Marinić, pomoćnik ministra za transplantaciju i biomedicinu,ŽeljkoKrznarić, predsjednik HLZ-a (Hrvatski liječnički zbor),HrvojeMinigo, predsjednik HLK (Hrvatska liječnička komora),VlastaZmazek, članica Izvršnog odbora KUZ-a (Koalicija udruga u zdrastvu) te Slobodanka Bolanča, medical manager u GlaxoSmithKlineu.Prvi put na konferenciji su organizirane i stručne radionice, koje sdionicima omogućuju da raspravljaju, razmjenjuju stavove i iskustte stječu znanja koja mogu primijeniti u svakodnevnom poslovanjTijekom konferencije u prostoru Hypo centra organiziran je i izlgački prostor u kojem IN2, Samsung i drugi izlagači predstavljanajnovije proizvode, usluge i rješenja s područja zdravstvene i Iindustrije. Konferenciju podržavaju zlatni sponzori EMC2, HewlPackard, Microsoft i NoemaLife.

HospITal Days

Branko Šestan i Zlatko Giljević

Officeu tri paketaVipnetovi poslovni korisniciodnedavno mogu birati izmeđunekoliko paketa Officea 365,ovisno o potrebama ili veličini

Vipnet tvrtke. Korisnici plaćajumjesečno samo korištenjeusluge, u koju je uključenoodržavanje i nadogradnjasustava, i to bez ugovorneobveze i bez ulaganja uinfrastrukturu.Office 365 Business Essentialpaket uključuje E-poštu,Lync, SharePoint i One Drive,namijenjen je zaposlenicima

koji nemaju potrebu za Officeaplikacijama instaliranima nadesktopu, već im pristupajupreko web preglednika, amjesečna naknada po korisnikuiznosi 29 kuna.Office 365 Business korisnicimanudi najnovije verzije Officedesktop aplikacija i 1 TBdiskovnog prostora u oblaku zajednostavno dijeljenje i editiranje

dokumenata, bilo na stolnomračunalu, tabletu ili pametnomtelefonu, a mjesečna naknada pokorisniku iznosi 69 kuna.Office 365 Business Premiumpaket uključuje Office desktopaplikacije i MS Cloud servise(Exchange, SharePoint, Lync iOneDrive), a mjesečna naknadaiznosi 79 kuna po korisniku.(R.I.)l

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


U Opatiji se od 29. do 30.listopada 2014. dvanaesti putzaredom održava IBM-ovaposlovna konferencija „Bu-sinessConnect - IBM Forum2014 - A New Era of Smart“.Korisnici, partneri i IBM-ovi

stručnjaci iz cijeloga svijeta,govorit će o strategiji, aktual-nim rješenjima te budućnostiposlovanja koje se mijenjaiznimnom brzinom. U no-vom dobu tvrtke stvarajuvrijednost na tri nova načina:oslanjajući se na podatke kaonovi temelj konkurentskeprednosti, koristeći računal-stvo u oblaku kao generatorrasta poslovanja i fokusirano-

šću na ljude. O budućnosti,

na samom otvaranju IBM-ove konferencije, govorit ćei Harry Van Dorenmalen ,glavni direktor IBM Europe uuvodnom predavanju “NewEra of Smart - now it get´sinteresting”. Također, izni-mno zanimljiva tema i onakoja će zasigurno izazvativeliki interes je partnerstvoApplea i IBM-a, o čemu ćeviše rećiAlexey Ershov, IBM-

ov potpredsjednik za Apple

Alliance u Europi.Izdvajamo plenarno predava-nje na kojem će, uz IBM-ovestručnjake iz Europe, poseb-na gošća biti i AleksandraMojsilović, doktorica zna-nosti, IBM Fellow i jedna odnajvećih svjetskih stručnjakaza pitanja u svezi velikihkoličina podatka i njihoveobrade. (R. I.)

RADAR


IBM HRVATSKA

Potpore zaInternet naotocimaVijeće Hrvatske regulatorneagencije za mrežne djelatnosti(HAKOM) odabralo je najboljuponudu na šestom natječaju

HakoM

Damir Zec, direktor IBM-a Hrvatska

UskoroIBM Forum2014

google

Podatkovnosredište uNizozemskojGoogle je objavio da ćeinvestirati 600 milijunaeura u novo podatkovnosredište u Nizozemskoj.Prema informacijama naslužbenom blogu, novoGoogleovo podatkovnosredište trebalo bi s

radom početi u prvojpolovici 2016., a upotpunosti će bitizavršeno tijekom 2017.Također se ističe kakoće zaposliti 150 radnika,a cijeli pogon trebao biimati vrlo mali utjecajna okoliš. U Googleunavode kako će koristitinajnovija dostignuća utehnologijama hlađenjai napajanja, odnosnokoristit će hladni zrak izokoliša i otpadnu voduiz kućanstva za hlađenje, a energiju će nabavljati iz obnovljivih izvora.

Ovo je već četvrto Googleovo podatkovno središte u Europi, a tvrtka najavljuje i nove investicije upodatkovna središta u Irskoj, Finskoj i Belgiji. (K.B.)l

Rješenjaza osiguranjeTvrtka Adacta organiziralaje susret s predstavnicimahrvatskih osiguravajućih kuća,konzultantskom kućom KPMGi Microsoftom Hrvatska, nakojem se raspravljalo o trenutnojsituaciji tržišta osiguranja iznačajnim promjenama kojesu se dogodile u proteklihnekoliko godina. Predstavnicikonzultantske kuće KPMGokupljenima su predstavilinekoliko načina kako poboljšatiučinkovitost prodaje uosiguranju. (T.D.)l

aDaCta

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Konferencija tvrtke Imaves- ITSM Forum - održanaje u zagrebačkom kongre-snom centru Green Gold.Riječ je bila o poludnev-nom seminaru namijenje-nom onima koji još nisuodredili svoj put u ITSM-ui onima koji su ga započelirješenjem BMC ServiceDesk Express. Događaj jeokupio tridesetak infor-matičkih profesionalaca,korisnika tih rješenja.Gost predavač bio jeTimSchojohann iz tvrtke BMCSoftware, koji je održaouvodni govor na temu odvije revolucije u današnjojposlovnoj informatici. Prvarevolucija događa se u tzv.back officeu i očituje se unovim načinima primjenetehnologija unutar tvrtke

IMAVES

ITSM Forum 2014 - pomoću mobilnih uređaja, ra-čunalstva u oblaku i primjenomanalize podataka. Riječ je o do-datnoj automatizaciji back officeprocesa koja mora riješiti dvaproblema s kojima se suočavajusve tvrtke: ograničena sredstvaza ulaganja u nove tehnologije ikontrola troškova održavanja.Schojohann je zatim predstavionovosti u rješenju Remedy 8.1,naglasivši glavnu prednost togsoftvera za upravljanje poslovnimprocesima u većim tvrtkama:poboljšava pregled usluga kojeIT odjel isporučuje korisnicimaunutar tvrtke i pruža bolji nadzornad infrastrukturom poslovanja.Druga revolucija u današnjem IT-udogađa se u onome što se skupnonaziva „front office“ - a riječ jeo promjeni u načinu „konzumi-ranja“ informatike u poslovnimprocesima.

Tim tvrtke Imaves u drugom jedijelu seminara predstavio no-vosti u proizvodima kao što suBMC Footprints, a predstavljenoje i novo rješenje za upravlja-nje neinformatičkim poslovnimuslugama MyIT, koje je posebno

prilagođeno za rad na mobilnimuređajima. Prikazana je i studijaslučaja - priča o implementacijiBMC ITSM rješenja u banciHypo Alpe-Adria-Bank d.d.Zagreb. (Z. Pavić)

DevArena 2014u listopaduPod motom “Vodeća, stručna,NAJtehnološka i deveta”,konferencija Ekobit DevArena2014 održat će se 23. listopadau kongresnom prostoru Termi

Prvo mjesto upohrani podatakaDell Storage preuzeo je prvomjesto u segmentu isporučenihsustava za pohranu podatakau prvoj polovici 2014.godine. Prema podacima IDCWorldwide Quarterly Disk

Storage Systems Trackeru,Dell je u ovom razdoblju

Novi certifikatiTvrtka Sedam IT d.o.o.certificirala je i recertificiralapet voditelja projekata koji sustekli prestižni PMP (ProjectManagement Professional)certifikat.Igor Gregurec ,Danijela Vručina, DarioSekula, Irena Kevo i BoškoKustura posjeduju najtraženijicertifikat za koji su, uz diplomufakulteta, potrebne tri godineiskustva na radu s projektima,odnosno 4500 radnih sati i 35sati edukacije iz upravljanjaprojektima. (T.D.)l

ekoBit

Dell

seDaM it

Milan Vesel

za dodjelu državnih potporaza brzi razvoj širokopojasnihmreža na područjima odposebne državne skrbi,brdsko-planinskim područjimai na otocima, za područjejugoistočne Slavonije(„Cvelferija“), koje je usvibnju ove godine pogodilakatastrofalna poplava.Ponude za izgradnju mreža zabrzi Internet za javne ustanovepoput škola, domova zdravljai drugih korisnika za otokezaprimljene su od HrvatskogTelekoma i VIPneta. Nakon

detaljnih analiza, odlučenoje prihvatiti ponudu tvrtkeHrvatski Telekom d.d. uiznosu 2,647.349 kuna. Više oProgramu dostupno je na adresi:http://www.hakom.hr/default.aspx?id=50. (T.D.)l

LLPA konferencijaLeading Learning PartnersAssociation (LLPA), organizacijakoja okuplja 25 vodećihtrening centara u zemljama

algeBra

EMEA regije i ukupno stvaraviše od 147 milijuna euraprihoda svake godine, održalaje svoju godišnju konferencijuu Dubrovniku, u organizacijihrvatskog člana udruženja ijednog od osnivača, Otvorenogučilišta Algebra.Naglasci ovogodišnjeg summitau Dubrovniku bili su vezaniuz nedostatak informatičkihstručnjaka u Europi, primjenunovih hibridnih modelaedukacije, kao i na kvalitetnijizajednički nastup premameđunarodnim korporacijama

koje posluju na širokompodručju Europe, Afrike iBliskog istoka, a imaju potrebeza obrazovanjem zaposlenika ikorisnika. (T.D.)l

Tuhelj. U 25 termina u 4paralelna slijeda, pokrit ćese široki spektar tema vezanuz razvoj aplikacija primarnona Windows platformama,od “hardcore” developerskihpredavanja do onih kojapromišljaju organizacijurazvojnog procesa. Značajanprostor posvećen je i vještinitestiranja aplikacija. Međupredavačima nalaze se nekiod najatraktivnijih govornika iznaše IT zajednice, uključujući inositelje počasnog MVP statusa.Više nawww.devarena.hr.

(R.I.)l

ostvario rast od 14,8 posto iisporučio 4,311.728 terabajta,odnosno više od 4 egzabajta zakombiniranu internu i eksternupohranu podataka. Dell jetakođer zauzeo prvo mjesto usegmentu eksterne DAS pohranpodataka te prvo mjesto naljestvici iSCSI eksternih sustavaza pohranu podataka premaiznosu prihoda tijekom prvepolovice 2014. godine. (T.D.)l

http://www.hakom.hr/default

http://www.devarena.hr/

http://www.devarena.hr/

http://www.hakom.hr/default

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


RADAR


Oracle

U Moscone centru u San Franciscu održana je godišnjatehnološka konferencija tvrtke Oracle. Iz godine u godinukonferencija okuplja sve više sudionika, a ove godineih je bilo oko 60 tisuća iz 145 zemalja. Za sudionike jeOracle pripremio oko 2700 stručnih predavanja na 17lokacija te veliki izložbeni prostor u kojem je predstav-ljena ponuda proizvoda i usluga Oracleovih partnera.Osim toga, za sudionike je organiziran i bogat zabavniprogram.Najviše se očekivalo od toga kakva će biti daljnjastrategija razvoja tvrtke Oracle, s obzirom na to da jenedavno i neočekivanoLarry Ellison odstupio s pozici-je glavnog izvršnog direktora, a zamijenili su gaMark

Hurd i Safra Catz . U uvodnoj keynote prezentaciji zaOracleove partnereMark Hurd nije objasnio razloge ovepromjene upravljačke strukture, ali je tvrdio kako nećebiti nikakvih promjena u načinu upravljanja tvrtkom i daće Larry Ellison i dalje aktivno sudjelovati u upravljanju idefiniranju strategije razvoja na poziciji člana upravnogodbora i glavnog managera zaduženog za tehnologiju.U svojoj tradicionalnoj uvodnojkeynote prezentacijiLarry Ellison je govorio isključivo o strategiji razvojatvrtke. Glavni naglasak strategije razvoja je potpunaorijentacija na cloud platformu i ponudu aplikacija natoj platformi. Ellison je naglasio da Oracle već i sada imanajširu ponudu cloud aplikacija za različite industrijskesektore, a pohvalio se i velikim brojem novih klijenatakoji već koriste aplikacije na ovoj platformi. Osim toga,tvrdio je da je najveći dio cloud platformi koje nude kon-kurentske tvrtke razvijen na bazi Oracleove tehnologije.Na kraju je objavio i nekoliko hardverskih proizvoda:Exalytics In-Memory Machine X4-4, Zero Data LossRecovery Appliance, FS1 Series flash storage system.Posebno je naglasio i objavu M7 procesora u koji ćebiti ugrađene određene softverske funkcije Oracleovebaze, koje će omogućiti da se upiti u tu bazu ubrzajudeset puta.Na konferenciji je na istaknutome mjestu izložen katama-ran kojim je Oracleov tim prošle godine osvojio AmericasCup u jedrenju, jer u Oracleu žele svoje sportske uspjeheuspoređivati sa svojom vrhunskom tehnologijom. (Zoran

Jovanović)

OpenWorld 2014PreuzimanjeConcuraNjemački softverski div SAPpreuzima američku tvrtkuConcur, specijaliziranuza softver namijenjenupravljanju putovanjima itroškovima unutar tvrtki,za 7,3 milijarde dolara ugotovini.Preuzimanjem Concura,SAP se nada ojačati svojuponudu rješenja “u oblaku”,a zahvaljujući jakoj poziciji

sap

HaW

10 godina arhiviranjaHrvatski internetski sadržaj iz dana u dan raste i predstavljane samo informativnu, već i znanstvenu i kulturološkuvrijednost. To je prepoznala i Nacionalna i sveučilišna

knjižnica koja je još 2004. godine, u suradnji sa Sveučilišnimračunalnim centrom (Srce) započela s arhiviranjem hrvatskogweba. Do 2011. godine sadržaj se pohranjivao selektivno,prema točno zadanim kriterijima.Otad, knjižnica jednom godišnje pobire sve javno dostupnesadržaje na nacionalnoj domeni (.hr). Prateći svjetsketrendove, arhivira se sav sadržaj koji postoji na Internetu i takodokumentira sadašnji društveni trenutak, društvene trendove,popularna zbivanja, važne sportske, političke, kulturne i drugedogađaje. Od 2011. provode se i arhiviranja sadržaja koji seodnose na posebnu temu ili događaj od općeg nacionalnogznačaja kao što su parlamentarni izbori, predsjednički izbori,ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, povijesni isportski događaji, prirodne katastrofe kao što su ovogodišnjepoplave i sl. Sav arhivirani sadržaj, koji predstavlja dio hrvatskenacionalne baštine, dostupan je javnosti na web straniciArhiva (http://haw.nsk.hr/), aove godine obilježava se desetagodišnjica ovog vrijednog projekta. (T.D.) l

koju Concur ima na područjuupravljanja putovanjima,nada se i većoj prodajitvrtkama iz tog sektora.Concur ima 23.000 klijenata,uključujući tvrtke, vladineinstitucije i sveučilišta s višeod 25 milijuna korisnikasvojeg softvera za upravljanjeputovanjima i troškovima.SAP je objavio kako će platiti129 dolara za svaku dionicuConcura, što je 20% višeod njihove zadnje cijene naburzi te tek nešto manje odrekordne cijene od 130,36dolara, koju su Concurovedionice imale u siječnju.(K.B.) l

http://haw.nsk.hr/

http://haw.nsk.hr/

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


CASE d.o.o.

U organizaciji riječke tvrtke CASE d.o.o. u Opatiji, održana je jubilarna petnaesta međunarodna konferen-cija o tehnologijama, normama i primjeni čip kartica ufinancijskim, trgovačkim i drugim djelatnostima - Smart-Card 2014.Konferencija je okupila najznačajnije svjetske proizvo-đače opreme i rješenja, ali i domaće ponuđače te bankei slične institucije. Prikazan je najnoviji stupanj razvojatehnologije kartica, bankomata i EFTPOS terminala,mobilnih, samouslužnih kioska i uređaja, s posebnimnaglaskom na trendove u području smart kartica (be-skontaktno čitanje, mobilni pristup i sl.) te su obrađeniključni elementi koje izdavatelji kartica i tvrtke za per-

sonalizaciju uvode kako bi smanjili svaki rizik upotrebe.Ponedjeljak je bio posvećen temama vezanima uz sta-nje tehnologije i sigurnost u kartičnom poslovanju. Odpredavanja (prezentacija) treba izdvojiti ono o kartičnomposlovanju u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2014.koje je održala Hrvatska gospodarska komora. Sektor zafinancijske institucije, poslovne informacije i ekonomskeanalize HGK, suradnjom s bankama i kartičnim kuća-ma, već 15 godina prikuplja i obrađuje niz podataka okarticama, bankomatima i EFTPOS terminalima pomoćuupitnika svaka tri mjeseca. Na predavanju su prikazanirezultati najnovijeg istraživanja koje obuhvaća podatkeza prvo polugodište 2014. godine, a poseban naglasakstavljen je na trendove u području kartica. O sigurno-sti aplikacija za mobilna plaćanja govorio jeSaša Jušić

(Infigo IS ), a neke načine koji omogućuju učinkovitije iprofitabilnije poslovanje karticama publici je približioJuri Krehovetski (Datacard). Održano je nekoliko panel-rasprava vezanih uz budućnost kartične tehnologije, po-put onog o novim modelima poslovanja s bankomatima(Karpos, Sergio Uran), novim tehnologijama plaćanja bezkartica (Cardeas, Maximilian Paul), a o stanju i budućno-sti kartica svoj osvrt dao je Robert Kajić (Austria Card).Utorak je bio rezerviran za prezentacije i panel-raspraveiz sfere mobilnih plaćanja. Mobilni uređaji postali suiznimno atraktivna platforma za razvoj aplikacija kojekorisnicima omogućuju lako i jednostavno korištenjerazličitih bankarskih i platnih usluga. O temi digitalnih

15. SmartCard konferencija

novčanika govorio jeLaszlo Szetnics (Mastercard), CatalinCretu (Visa), a o Erste eWallet usluzi predavanje je održaoDubravko Kovačić (Erste Bank). EWallet usluga omogućujebrzo i sigurno plaćanje mobilnim telefonom na prodajnimmjestima, te bezgotovinski prijenos sredstava između ko-risnika eWallet usluge, a namijenjena je vlasnicima tran-sakcijskih računa Erste banke (tekući, žiro, devizni...). Obelgijskim rješenjima u ovoj sferi govorio jeZoltan Szalai (Gemalto).Slavenka Došen (Zagrebačka banka) prikazala ješto je navedena banka napravila u proteklih nekoliko godi-na, i što se u budućnosti planira u ovom kanalu distribucije.U srijedu, posljednji dan konferencije, govorilo se o konkrenim iskustvima u primjeni aplikacija namijenjenih mobilnomplaćanju i općenito kartičnim transakcijama. Financijskaagencija već više od 10 godina ima uspostavljen infor-macijski sustav za obradu kartičnih transakcija. Širenjemposlovanja u razdoblju od 2010. godine do danas bilo ihje nužno obnoviti i unaprijediti kako bi se zadovoljili novizahtjevi, posebice u domeni sigurnosti kartičnog poslova-nja, te su prikazana stečena iskustva u domeni očuvanjakontinuiteta poslovanja. Iskustva je sudionicima predstavioSlaven Bojko . Primjena kartica u raznim područjima vrlo jeraširena. Jedan od novijih projekata je City Card u GraduRijeci, napravljen u suradnji s Erste Card Clubom, o čemusu govoriliIgor Sobota (Erste Card Club) iŽeljko Jurić (GradRijeka). Drugi primjer iz sfere mobilnog ispisivanja ulaznicaprikazao jeAdrijan Rakić (Etranet grupa) s Mobile Ticketingaplikacijom. (M. Butković)

Akvizicija DastinaPotpisivanjem ugovora opreuzimanju, Vipnet je stekao100 posto udjela u vlasništvubjelovarske tvrtke Dastind.o.o., koncesionara kabelske

Vipnet

Planovi za rastTvrtka Adacta, regionalnatvrtka s područjaimplementacije Microsoftovihposlovnih rješenja, predstavilaje novinarima svoje planove iaktivnosti do kraja godine.Podsjetili su kako je nakon7 godina konkurentskognadmetanja i investicijau razvoj MS DynamicsBusinessa, Microsoft preuzeo

aDaCta vodeću poziciju od SAP-au segmentu ERP (EnterpriseResource Planning) rješenja.Zanimljivo je da je Hrvatskaprva zemlja u svijetu u kojojse to dogodilo, a tvrtkaAdacta je, kao najvećiMicrosoft Dynamics partneru Hrvatskoj i regiji, uveliketome pridonijela.U Adacti vjeruju da će setakvi trendovi nastaviti, jersu Microsoftova poslovnarješenja trenutno najbržerastuća na globalnoj razini.Uspjeh na hrvatskom tržištu

rezultirao je i potrebom zaotvaranjem nove poslovnice uOsijeku. (T.D.) l

televizije za grad Bjelovar.Preuzimanjem bjelovarsketvrtke Dastin, Vipnet širidostupnost vlastite fiksneinfrastrukture na novih 4,5tisuća kućanstava, a vlastitomoptičko-kabelskom HFCmrežom trenutno pokrivaviše od 350 tisuća kućanstavadiljem Hrvatske. Ovimpreuzimanjem, Vipnetoveusluge Interneta s brzinama do120 Mbit/s, televizije i fiksnetelefonije postat će dostupne ina području grada Bjelovara.(R.I.) l

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


RADAR


I ove godine Zagrebačka banka nastavlja s projektom Moj ZabaStart, kroz tri natječaja:Moja prilika za inovativne poduzetničkei startup projekte;Moja zelena zona za zeleno poduzetništvo;Moja kreativna crta za kreativnu industriju.

MOJ ZABA START

Milijun kuna inovativnim projektimaProjekt MOJ ZABA START predstavila je u poslovnici Gradskeštedionice u Zagrebu članica Uprave Zagrebačke bankeDanielaRoguljić Novak koja je istaknula: „Za razvoj ovog društva i konačniizlazak iz recesije, između ostalog, ključno je potaknuti i nagraditipoduzetnički duh, kako bismo kao poduzetnička zemlja postalikonkurentni i uspješni. Nakon uspjeha projekta Moj Zaba Start u2013., na koji se prijavilo čak 420 inovativnih poduzetničkih ideja,odlučili smo i u ovoj godini nastaviti s ovim pristupom potporeukupnom gospodarstvu. Uz brojne partnere i ambasadore koji namdolaze iz redova uspješnih poduzetnika, vjerujemo da ćemo zajednopronaći nove poslovno kvalitetne priče“. O natječaju su govorili ipredstavnici partnera -Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO;Dragutin Ranogajec , predsjednik HOK-a;Snježana Turalija,izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, iDavorBruketa iz agencije Bruketa&Žinić.Na web straniciwww.mojzabastart.hr mogu se pronaći sve detaljnijeinformacije o projektu i natječajima te dodatni sadržaj vezan uzprošlogodišnje pobjednike, smjernice za pripremu poslovnog plana iprijavnice.U svakoj kategoriji tri pobjednika koje odabere stručna komisija dobitće potporu u iznosu od po 100.000 kuna, a iznos potpore za jedanprojekt odabran od javnosti je 33.000 kn. Prijave se primaju do 1.prosinca 2014. (M.R.) l

http://www.mojzabastart.hr/

http://www.mojzabastart.hr/

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


AKTUALNOSTI

Hewlett-Packard se dijeli na dvije tvrtke

S HP-om posljednjihgodina nikad dosadno.Nakon tri CEO-a umanje od godinudana, grandioznih pa

odbačenih planova s tabletima, najavljenogpa otkazanog izdvajanjaPC divizije i kojekakvihdrugih zanimljivihpoteza, najnoviji ćedoslovce izazvati pravi lom: tijekom sljedećih godinu danalegenda Silicijske doline dobrovoljno će se razdvojiti na dvijenezavisne tvr tke - jednu koja će se baviti PC-jima i pisačima, idrugu, koja će opsluživati enterprise segment…

T ONI D RABIK

Enterprise sustavi i pisači najzdraviji sudijelovi tvrtke - ovi prvi uprihodovali su28,2 milijardi USD, uz operativnu maržuod 15,3%, a pisači su uprihodovali 23,9milijardi, uz maržu od 16,3%. Prihodi odenterprise usluga i osobnih računala iznose23,5 odnosno 32 milijarde dolara, no uzznatno manje impresivne operativne maržeod 2,9% odnosno 3% (oba postotka su uodnosu na prethodnu godinu pretrpjeliogroman pad).

Vidljivo je da će svaka od novih divizijaimati jednu snažnu i jednu manje snažnuliniju usluga i proizvoda. Ono što baš i nijevidljivo jest način na koji će dvije nezavisnetvrtke ostvariti prednosti dioničarima i kup-cima - u odnosu na jedinstveni HP.

Sjetimo se da je prije tri godine iz HP-aneceremonijalno odletio tadašnji šef LeoApotheker, nakon svega 11 mjeseci nadužnosti. Kap koja je prelila čašu bila jenjegova najava da „razmišlja“ o izdvajanju

biznisa s osobnimračunalima u za-sebnu tvrtku. Ana-liza koju je kasnijenaručila njegovanasljednica MegWhitman, pokaza-la je kako bi HP-ov serverski bizniszbog toga patio jerbi se izgubila jakapregovaračka pozi-cija s dobavljačimakomponenti i OEMproizvođačima ra-čunala.

Zašto je taj argu-ment vrijedio pri-je tri godine, a nevrijedi sada - Whi-tmanova nije obja-snila. Također, HPje trenutno u fazi ukojoj se još uvijekoporavlja od suludih

poteza prethodnih šefova - od Hurdovogvišegodišnjeg zanemarivanja istraživanjai razvoja, i ostvarivanja rasta akvizicija-ma i fanatičnim rezanjem troškova pa doApothekerovih poigravanja „hoću-neću“s tabletima i sulude kupnje britanskogAutonomyja za 10 milijardi USD, koja jetrenutno predmet kaznenih prijava radi

navodnog namještanja knjiga od bivšihAutonomyjevih gazda.Nije baš najjasnije kako će još jedan šok

pomoći HP-u (sada već HP-ima) da sestabilizira i počne baviti proizvodima i kup-cima, umjesto još jednim od silnih internihrestrukturiranja.

Zlobnici bi rekli da će, ako ništa drugo,zainteresiranim kupcima u budućnostibiti lakše birati kad imaju HP razrezan napladnju.

U svakom slučaju - odluka podliježe odo-brenju punog nadzornog odbora, a vjero-jatno će se i neki dioničari osjetiti pozvaniizreći svoje mišljenje. S obzirom na HP-ovunoviju povijest, ne bismo se čudili ako nam

to u idućim mjesecima da materijala zabarem još jedan tekstu na ovu temu…

H ewlett-Packard je 6. listopada obja-vio kako će se do kraja svoje fiskalnegodine 2015. (završava 31. listopada

2015.) razdvojiti na dvije nezavisne tvrtke:HP Inc. i Hewlett-Packard Enterprise.

HP Inc. zadržat će u svojoj ponudi tvrt-

kina osobna računala i pisače, a Hewlett-Packard Enterprise bavit će se uslugamaza velike tvrtke, konzaltingom, softveromi serverima.

Prva tvrtka zadržat će poznati HP-ov logo,a Hewlett-Packard Enterprise dobit će posvenovi vizualni identitet.

Meg Whitman, trenutna glavna izvršnadirektorica postojećeg HP-a, zadržat će ovufunkciju u tvrtki Hewlett-Packard Enterprise,a u HP Inc. bit će joj namijenjena uloga ne-izvršne predsjednice. Na čelo tvrtke HP Inc.zasjest će kao glavni izvršni direktor DionWeisler, trenutno izvršni potpredsjednik


zadužen za divizi-ju PPS (Printing andPersonal Systems) upostojećem HP-u.

Postojeći dioničaridobit će razmjerniudio u obje tvrtke, aobje tvrtke zadržatće i popriličnu količi-nu keša te u početkuimati solidan postoje-ći kreditni rejting kojiće im omogućiti dase učinkovitije osa-mostale. Podjela jepodložna odobrenjunadzornog odbora postojećeg HP-a.

Dragovoljni razvodTelegrafski, ovih nekoliko paragrafa gore

opisuje što će se s legendarnom američkomtvrtkom događati tijekom sljedećih mjeseci,

ukoliko najnoviji plan njenog vodstvaprotekne bez poteškoća.

Za fiskalnu godinu 2013. (zadnju zakoju su predani podaci), HP-ove divizi-je koje će ubuduće činiti Hewlett-Pac-kard Enterprise generirale su promet odgotovo 60 milijardi dolara te neto dobitod 6 milijardi. Divizija koja će činiti HPInc. generirala je, pak, u istom razdo-blju gotovo 55 milijardi dolara prometate dobit od 4,8 milijardi dolara.

Na prvi pogled, ovo su solidne brojkei ne postoje razlozi za ovako radika-

lan potez. No, treba imati na umuda su u 2013. godine svi ovi poka-

zatelji niži nego u 2012.: prihodiod enterprise sustava pali su5%, a od enterprise usluga 8%;

prihodi od pisača pali su 3%, aod računala čak 10%.

Meg Whitman - igrat će uloguu obje nove tvrtke

HP je izgubio poziciju tržišnog lidera u osobnim računalimakoju mu je preoteo Lenovo

Veliki lom

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



SLIKA MJESECA

Najveći tehnološki

kreativci

Čak četiri od petnaest timova kojisu nastupili na Idea Knockoutu,natjecanju tehnoloških ideja, dobilo

je dodatne prilike za poslovni uspjeh nakon

svojeg nastupa pred žirijem. Ova fotografijaobjedinjuje predstavnike sva četiri tima,

ispred vizure Las Vegasa, koji će posjetitidvojac iz pobjedničkog startupa DivIT (držeruci „aviokartu“) koji je nastupio s projektomMash.me, o čemu možete čitati u našem

detaljnom izvještaju objavljenom u ovom brMreže.

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


zasigurno potaknuti na promi-šljanje o budućnosti njihovaposlovanja i kako im pritom ICTmože pomoći.

Predsjednik Uprave Combisa Ivan Gabrićotvorio je Combis konferenciju te naglasiokako je ICT energičan sektor koji ima mnoš-tvo prilika za uspjeh, izazovno i zanimljivopodručje poslovanja koje se brzo i nepred-vidljivo mijenja.

“Smatram da najveća vrijednost leži u no-vim idejama i njihovoj integraciji. Integracijiindustrija koje imaju ideju s IT industrijomkoja ima rješenje. Moderne telekomunikacijei bankarstvo već su ostvarili brojne pozitiv-

Mreža na terenu

Combis konferencija

POSEBNE KATEGORIJE

Combis Enterprise MarketplaceCombis Enterprise Marketplace prvo je rješenje ove vrste u Hrvatskojkoje smo razvili na temelju naših višegodišnjih iskustava, a namijenjeno je unapređenju internih IT usluga u velikim tvrtkama i B2B korisnicima.Koncept Combis Enterprise Marketplacea razvijen je na filozofiji,principima i tehnologijama internetskog poslovanja. Temelji se na načinu

rada online trgovina koje korisnicima omogućuju direktnu kupnju robe iliusluga koristeći web browser u 24/7 modu. Sastoji se od dva glavna dijela,web izloga i kataloga proizvoda koji osigurava popust, ovisno o tvrtki ilivolumenu prodane robe, te podršku za integraciju sa skladištem.

FINA: Projekt upravljanja ispisomFinancijska agencija (FINA) implementirala je Combisovo rješenje zaupravljanje ispisom, čime je svoj sustav optimizirala sukladno svojimposlovnim potrebama. FINA je ovim projektom smanjila broj ispisnihuređaja sa 2000+ na 467, uključila u sustav 80 postojećih pisača, unajmilanove uređaje te stvorila sustav nadzora i upravljanja ispisom.

Combis Business Intelligence i Big Data konceptPoslovna inteligencija kontinuirano nam daje odgovore na poznatapitanja relevantna za naše poslovanje, a Big Data nam pruža mogućnostotkriti nove dimenzije koje mogu unijeti dodatnu vrijednost u poslovanje.

Prava analitička moć leži u iskorištavanju obje platforme istovremeno,

Rješenje temeljeno na WI-FI platformiTijekom prvog konferencijskog dana publici je predstavljeno Combisovonapredno wireless rješenje, kojim se otvaraju potpuno nove poslovnemogućnosti. Naprednim rješenjem za Wi-Fi okolinu automatski seprikupljaju statistički podaci i detaljno analiziraju korisničke navike,stoga kompanije dobivaju uvid u navike i ponašanje kupaca na svojoj Wi-

Fi mreži. Rješenje se može primijeniti u mnogim sektorima; primjerice,u prodajnim lancima Combisovo wireless rješenje osigurava slanjeobavijesti o proizvodima na temelju lokacije, personalizira prodaju iomogućuje detaljnu analizu ponašanja kupaca. U transportu smanjujevrijeme čekanja, obavještava putnike o informacijama o putovanju, nudipogodan sadržaj i sl. Odlična primjena može se postići i u zdravstvuaplikacijama za snalaženje u bolnici, pojednostavljenja prihvatapacijenata te ponudu različitih servisa.

160 poslovnica Hrvatske pošte u cloudu Combis je u siječnju ove godine počeo s projektom implementacije cloud rješenja u Hrvatsku poštu. Implementacija je planirana u dvije faze, prvučine virtualizacija i migracija poslužitelja poštanskih ureda na centralnulokaciju te virtualizacija desktopa i aplikacija poštanskog ureda, a drugučine virtualizacija back office desktopa i samouslužni aplikacijski portal.Combis i IT Hrvatske pošte dosad su cloud rješenje implementirali u više

od 160 od 800 planiranih poslovnica Hrvatske pošte.


Osma Combis konferencija, središnje godišnjedogađanje u organizaciji Combisa, regionalnogsistem integratora, održana je u Šibeniku.Ovogodišnjom krovnom temom ‘Istražitedigitalni svijet = Kreirajte novu poslovnustvarnost’, inspiriranom prožimanjem fizičkog idigitalnog svijeta, želja je bila ukazati na pojavu transformacije fizičkog u digitalno, ali i obrnuto,digitalnog u fizičko

Prožimanje digitalnogi fizičkog

“U digitalno doba prijeko je potrebno kori-snicima osigurati jednostavne, kratke, sažeteinterakcije kako bi nam mogli prenijeti svoježelje i kako bismo na taj način mogli pred-vidjeti njihove buduće potrebe. Potrebno jeizići izvan vlastitih granica, u interaktivnukomunikaciju s kupcima u realnom svijetu”,izjavila je Renée Saboti Slovenc, direktoricaCombis konferencije.

Govoreći o Combis konferenciji, Sabotije istaknula kako je ove godine programpodijeljen u pet tematskih cjelina. Riječ jeo Cloudu, sigurnosti, novom podatkovnomcentru, tehnologijama sljedeće generacijei poslovnim rješenjima, a koje će publiku

ne poslovne pomake u posljednjih desetakgodina upravo zahvaljujući IT-u. Tako irealni sektor, a sve više i državna uprava,koriste IT kao ključni element unaprjeđenjavlastitog poslovanja. Na taj način kreira seopipljiva nova vrijednost, ne samo u IT-u,već i u sektoru primjene IT rješenja. Kreira smultiplikativni efekt”, izjavio je Ivan Gabrić

“Svijet oko nas mijenja se prevelikom brzi-nom, a znanje je ostalo na istoj razini. Ljudi

Eddie Obeng, britanskiprofesor, motivacijski

govornik, autor brojnihknjiga i provokator

promjena

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


se ne prilagođavaju nanačin na koji bi trebali,kako bi mogli pratiti pro-mjene okoline u kojojegzistiraju, a rezultat ovevelike promjene jest toda je većina koncepata ipretpostavki koje običnokoristimo pri planiranju,

upravljanju, vođenju,organiziranju i regulira-nju, zastarjela i štetnaza naše živote”, rekao jeEddie Obeng, britanskiprofesor, motivacijskigovornik, autor brojnihknjiga i provokator pro-mjena, na početku ple-narnog izlaganja “Theworld is changing” na8. Combis konferenciji.

Obeng je profesorna vodećoj europskojposlovnoj školi HenleyBusiness School, a Fi-nancial Times ga ka-rakterizira kao vode-ćeg revolucionara iprovokatora promjena. Obeng je kreatorkoncepta “New World Management”,kojem je temeljna teza da su promjene usvijetu postale toliko brze da čovjek gubikorak pokušavajući ih točno percipirati. Combis konferencija traje dva dana, a bit ćezaključena panelom “Što najveći i najboljikažu o sadašnjosti i budućnosti uređaja zapohranu podataka?”, diskusijom predstavni-ka najvećih svjetskih IT tvrtki o najnovijimtrendovima u razvoju uređaja za pohranupodataka i tehnologijama koje moderni ITdanas mora imati.

Osma Combis konferencija, godišnje do-gađanje u organizaciji Combisa, regionalnogsistem integratora, zatvorena je u petak uŠibeniku. Ovogodišnja krovna tema “Istražitedigitalni svijet = Kreirajte novu poslovnu

stvarnost”, inspirirana prožimanjem fizičkogi digitalnog svijeta, za svoj cilj imala je uka-zati na transformaciju fizičkog u digitalno,ali i obrnuto, digitalnog u fizičko, što jesve prisutnija pojava u današnjem životu iposlovanju.

“U ova dva dana, željeli smo vam prikazomnajboljih primjena ICT-a kod naših korisnika,prenijeti ideju o važnosti ispravne primjenetehnologije. Željeli smo vas potaknuti narazmišljanje na koji sve način možete koristititehnologiju da riješite konkretne poslovneprobleme i odgovorite na izazove s kojimase susrećete u svakodnevnom poslovanju”,rekao je Ivan Gabrić, predsjednik UpraveCombisa u svom govoru na zatvaranjudogađanja, koje je posjetilo više od 300sudionika.

Combis konferenci-ja trajala je dva dana,predstavljeno je se-dam studija slučajeva,a ukupno je održano27 predavanja u čijojje pripremi sudjelovalopedesetak predavača,što Combisa, što njego-

vih korisnika i partnera.Drugog dana konferen-cije održana je i paneldiskusija “Što najvećii najbolji kažu o sa-dašnjosti i budućnostiuređaja za pohranupodataka?”, na kojojsu predstavnici vode-ćih informatičkih tvrtkigovorili o aktualnimtrendovima sustava zapohranu podataka, kaoi smjerovima razvoja ubudućnosti.

Prema ocjenama su-dionika, najboljim pre-davanjem proglašeno je“Case Study Hrvatska

pošta: Poštanski ured u oblaku”, a naslovnajboljeg predavača konferencije ponovnoje osvojio Combisov Igor Dužević za spo-menuto predavanje. Gabrić je zahvalio svimpartnerima i korisnicima, kao i sponzorimakonferencije, ostalim sudionicima i gostimaovogodišnjeg druženja, na tome što su od-vojili vrijeme i podijelili neke od svojih ideji iskustava. “Mene su pojedine ICT primjenoduševile, nadam se da ste i vi imali takvoiskustvo, da volite tehnologiju i sve što onaomogućuje! Combis, dakako, nastavlja radina nizu zanimljivih projekata te se nadamokako ćemo o njima ponovno uskoro moćirazgovarati kao o uspješnim implementa-cijama ICT-a i projektima koji su pomoglirazvoju i rastu vašeg poslovanja”, rekao jeGabrić. (OM, ZP, RI)

istaknuli su predavači predstavljajući novo Combisovo rješenje poslovneinteligencije, temeljeno na velikoj količini podataka. Ovo Combisovorješenje primjenjivo je u financijskom sektoru za segmentaciju klijenatai otkrivanje prijevara. U maloprodaji je jedno od najboljih rješenja zaoptimizaciju lanca nabave, a u telekomunikacijama omogućuje filtriranjei analizu mrežnog prometa za potrebe unaprjeđenja kvalitete usluge ili

detekciju odljeva korisnika.


Renée Saboti Slovenc , direktorica Combiskonferencije

Predsjednik Uprave CombisaIvan Gabrić

Zagrebačka banka:Prva virtualna poslovnica u HrvatskojZagrebačka banka je u suradnji s Combisom u lipnju 2013. godinelansirala prvu hrvatsku virtualnu poslovnicu. Combis je rješenjeintegrirao s e-zabom, kontakt centrom i CRM-om (Customer relationshipmanagement) banke. Ovo je prvo takvo rješenje u regiji i među prvima

u Europi, a Combis je za ovu tehnologiju ekskluzivni distributer za cijelu jugoistočnu Europu, ali i kompetencijski centar. Virtualna poslovnicarealizirala se implementacijom kolaboracijskog rješenja koje omogućujechat , audio i videokomunikaciju između klijenta i bankara korištenjemosobnih računala, prijenosnih računala, pametnih telefona i tableta, kao imultimedijskih kioska.

Planiranje i budžetiranje u clouduCombis je prvi i jedini Oracleov partner u Adriatic regiji za rješenjeplaniranja i budžetiranja u cloudu, namijenjeno svim segmentima tržišta.Na Combis konferenciji predstavljeno je rješenje za poslovno planiranjei analitiku koje kombinira sve funkcionalnosti Oracle Hyperion Planningas prednostima rada u cloudu . Sofisticirana aplikacija za planiranjei budžetiranje kompanijama omogućuje da se riješe “muka” izrademnogobrojnih Excelovih tablica, snize troškovi i poveća profitabilnost.

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


mreža na terenu

Mreža Smart Day

Za osobni branding su nenadmašne; no mogu li društvenemreže poslužiti i prodaji ozbiljnih IT rješenja?


U maloj dvorani kina Europa, u su-

radnji s Manjgurom, održali smo

treći Mreža Smart Day. Tema okup-ljanja bila je donekle potaknuta temomu Mreži 10/2014 - Društvene mreže i IT,ili specifičnije - Kako prodavati IT prekodruštvenih mreža?

Uvodne natuknice dali su Nina IšekMeđugorac, izvršna direktorica, i MarkoMatejčić, savjetnik za integrirane onlinekomunikacije iz Manjgure. Uslijedio jeokrugli stol pod brižnimmoderatorskim nadzo-rom Krešimira Maca-na, direktora Manjgure.“Svaki dobar posao imadobru priču - ispričajteje. Društvene su mre -

že idealan kanal. Bitdobrog PR-a, dobrihodnosa s javnošću, jeststvaranje reputacije ko-ja je kombinacija onogašto radite, što govoriteo tome što radite i štodrugi govore o vama.Sve to danas najboljeradite preko društvenihmreža, pričanjem priče.I ne zaboravite novuparadigmu - KISS nijeviše samo keep it shortand simple , na društve -nim mrežama je keep itsignificant i shareable ”- rekao je Macan, koji

je osim moderiranja, aktivno sudjelovao iu samoj diskusiji.

“Ne treba zaboraviti da je naš posao uIT-u prije svega servisni, i kako na drugojstrani postoji korisnik, vanjski ili unutar-nji, koji prije svega mora biti zadovoljannašom uslugom. Kako svijet u kojemdominiraju introvertirani stručnjaci foku -sirati na tzv. ‘customer satisfaction’ i kakoupravljati dojmovima korisnika, da ne ka-žemo osjećajima, te tako unaprijediti našu

Društvene mreže i IT

struku? Primjera je mnogo i ne treba se bo-jati preuzeti iskustva uspješnih projekata,pa makar se radilo i igrama. Tržište namje zbog društvenih mreža cijeli svijet, pakomunicirajte tako da vas svijet razumije”,kaže Vedrana Miholić, direktorica prodajeu tvrtki CROZ.

Sven Marušić, direktor tvrtke InfoCumu -lus napominje: “Dva su IT svijeta - onajokrenut krajnjim korisnicima, i onaj kla-sični, gdje prodajemo enterprise rješenja.Dok za prvi nema dvojbe, mnogo jeizazovnije koristiti društvene mreže kakobismo promovirali ovaj drugi sektor. Tu je idalje važnija jedna druga društvena mreža- ona osobna - koja se uz pomoć društve -nih mreža može produbiti i proširiti.”

Ivo Špigel, suvlasnik tvrtke PerpetuumMobile, suosnivač Zagrebačkog InkubatoraPoduzetništva, na društvene mreže gledakao na novu paradigmu, dakle ono što jeprije desetak godina bio web, to su danasTwitter, Facebook i drugi servisi tog tipa.“Osobni branding je tu ponekad podjed-nako važan, ako ne i važniji od brandiranja same tvrtke, jer je posve drugačije kada vasljudi na sastanku prepoznaju prema onomešto radite na društvenim mrežama.” MarkoRakartakođer je istakao ulogu društvenihmreža za osobni branding : “ljudi dolazedo mene upravo preko društvenih mreža”.

Barbara Slade Jagodić, specijalistica za webi content marketing u Agrokoru: “Kvalitetnimcontent marketingom u kojem predstavljajusvoj proizvod ili uslugu pričom koja pomažeobjasniti kako njihova tvrtka rješava određeniproblem, može se stvoriti prepoznatljivost tetvrtke kao ‘one koja zna i ima stručnost’, adrugi vole angažirati one koje poznaju i kojisu stručni. Oni koji imaju hit u rukama zbogInterneta i viralnosti koju pružaju društvenemreže, mogu brzo doći do svjetskih faca, pačak i Baracka Obame. Ne zaboravimo, do -maći proizvod Wall of Tweets koristio se naameričkim predsjedničkim izborima nedugonakon launcha te platforme, a glas do Ame-rike nije stigao pismom ili prekooceanskimletom, nego Internetom. I naša druga, sad

već hrvatsko-američkatvrtka Pet minuta, počelaje širenje kvalitetnomonline prezentacijom,što je pomoglo da sepredstave potencijalnimklijentima. Danas su pri -

mjer uspjeha domaćihmalih tvrtki.”Ulogu donekle skep-

tične strane preuzeoje i Oleg Maštruko,izvršni urednik Mrežei kolumnist Buga, kojise složio s ostalimaoko nenadmašne ulo -ge društvenih mrežau osobnom brandin- gu , ali ostao je skep-tičan oko toga kolikoFacebook, Twitter, pačak i “profesionalni”LinkedIn, zaista mogu

pomoći u prodaji “oz -biljne” informatike.

Krešimir Macan, Manjgura

Barbara Slade Jagodić Nina Išek - Međugorac, Manjgura

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


http://www.integragroup.hr/

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


mreža na terenu

Zahvaljujući posjedovanju najmodernijih postrojenja zaproizvodnju čipova, Intel je počeo ozbiljno pokazivatizube konkurenciji oboružanoj ARM-ovim licencama.I premda su s novim Atom SoC-ovima i Core Mprocesorima postignuti značajni napreci na mobilnojfronti, nisu zaboravljeni ni klasični poslužitelji

D ENIS A runović


P rije nego što je uopće počeo služ-beni dio konferencije, točnije danranije, Intel je predstavio novu

generaciju Xeon procesora za poslužiteljeoznake E5-2600 V3, temeljenu na varijantiarhitekture Haswell koja se već godinudana rabi u platformama namijenjenimobičnim korisnicima. Xeoni E5-2600 V3izrađeni su 22-nanometarskim proizvodnimprocesom, što im omogućuje da raspola-žu s do 18 fizičkih jezgara i do 45 MB L3cachea, uz TDP do 145 vata u serverskojvarijanti, odnosno 160 vata u varijanti zaradne stanice. Što se tiče skalabilnosti, E5serija podržava servere i radne stanicedo dva utora. Samim time, u najsnažnijojvarijanti s novom je generacijom Xeonamoguće kreirati servere s do 36 jezgri.

Novi procesori posebno su brzi u izvr-šavanju aplikacija koje podržavaju nove

14-nanometarski Core M je SoC temeljen na Broadwell arhitekturi. S obzirom na TDP od maksimalno 6W, ne treba aktivno hlađenje

KONFERENCIJE IDF 2014, San Francisco

Mobilna ofenziva

u 14 nanometara

AVX2 instrukcije. U odnosu na prethodnugeneraciju, E5-2600 V3 u ovom slučaju do-nose napredak u performansama do 90%.Napredak u performansama još je dojmlji-

viji ako uzmemo u obzir novu, rafiniranijukontrolu energetskih stanja jezgri. V3procesori podržavaju izmjene P-stanja posvakoj jezgri, što donosi uštedu u potrošnjido 36%. Dodatnu učinkovitost osiguravai prelazak s DDR3 na DDR4 memoriju.Nova memorija ima višu propusnost (do44%), ali i veću energetsku učinkovitost(do 50% niža potrošnja).

Novi procesor dizajniran je kako bizadovoljio potrebe softverski definiraneinfrastrukture, odnosno računske infrastruk-

ture koja je posve softverski upravljana,bez intervencija ljudskih operatera. XeonE5 v3 zbog toga nudi naprednu telemetrijui praćenje cachea , što softveru omogućujeda automatski uočava i popravlja uočeneanomalije i probleme. Tu je i Cache QoS,odnosno Cache Monitor - mogućnost

finog praćenja iskorištenosticache memo-

rije procesora. Riječ je o funkcionalnostiposebno prilagođenoj uporabi servera upodatkovnom oblaku, kojom je mogućepreslagivati virtualne mašine tako da štoučinkovitije iskorištavaju dostupancache .

Osim s performansama i učinkovitošću,Intel se pohvalio i velikim brojem spe-cijalnih rješenja. To su varijante Xeonanapravljene u suradnji i prema specifikaci-

jama velikih kupaca kao što je, primjerice,Microsoft. Dok je prošle godine bilo svega15 takvih rješenja, ove godine ih je čak 35.

Pariranje ARM-uI dok smo na uspjehe u kontekstu kla-

sičnih x86 procesora kod Intela odavnonavikli, situacija s mobilnim SoC rješenjimaza smartfone i tablete sasvim je drugačija.Napad na ovoj fronti Intel nije očekivao, paovo tržište već dugi niz godina potresajutvrtke koje svoje čipove temelje na ARMarhitekturi. Ipak, stvari se mijenjaju. Intel jesvoje goleme resurse prije nekoliko godinaokrenuo u ovom smjeru, a sada se taj truduvelike počeo isplaćivati.

Uređaja temeljenih na SoC varijantamaAtom procesora sve je više (prednjače vrlopopularni 7 i 8-inčni tableti), a Intelovanova nada u ovom smislu je novi proce-sor pod imenom Core M. Točnije, riječje o SoC-u, no za razliku od dosadašnjihIntelovih SoC-ova koji su bili temeljeni narelativno jednostavnim Atom jezgrama,Core M u sebi ima nove Broadwell jezgrekoje su temeljene na Core i arhitekturi.Core M ima TDP od 3 do 6 W, što trebazahvaliti uporabi naprednog 14-nanome-tarskog procesa koji na raspolaganju nemanitko od konkurencije. Novi SoC samimtime ne treba aktivno hlađenje, a bit će

temelj tankih konvertibilnih prijenosnika,odnosno tableta s prosječnom cijenom odoko 700 dolara.

Internet stvariOsim mobilnih uređaja, Intel posebno

veliko tržište vidi u takozvanom Internetustvari, odnosno povezivanju svih uređaja ipredmeta koji imaju kompjutacijske moguć -nosti. Trenutno oko 85% ovakvih uređajanije spojeno na mrežu i tu Intel, zajedno sostatkom velikih igrača, vidi mnogo prosto-

ra za rast i inovacije. Konkretno, očekujese da će IoT tržište do 2020. godine rastistopom od 17% godišnje, a da će 2020. go-dine na svijetu biti oko 50 milijardi ovakvih

uređaja. Ekonomski potencijal je, naravno,golem - utjecaj na globalnu ekonomiju

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


SD kartice, a u sebi ima dvije Atom jez-

gre, Quard jezgru, 1 GB memorije, 4 GBeMMC flash memorije, WiFi, Bluetooth iUSB kontroler. Zamišljeno je kao razvojnai produkcijska platforma za razvoj različi-

tih uređaja koji trebaju “mozak” pristojnihperformansi i mogućnosti te povoljne cijene(Edison košta svega 50 USD). Tako smo naIDF-u vidjeli različite robote temeljene naEdisonu, Quadcopter dron koji može slijeditikorisnika na bazi prepoznavanja njegovog


Diane Bryant, direktorica Intelove Dana Centar grupe, tijekom ovogodišnjeIDF-a održala je nekoliko prezentacija, uključujući predstavljanje novihXeon E5-2600 v3 procesora. Ipak, najviše nas se dojmilo predavanje ouporabi računske moći modernih podatkovnih centara u borbi protivkarcinoma. Bryantova je objavila suradnju s nekoliko vodećih institutas ciljem boljeg istraživanja gena koji uzrokuju karcinom te razvijanja

personaliziranih lijekova za tretiranje pojedine osobe. Također je stavljennaglasak na edukaciju onkologa i općenito doktora kako bi im se približilabioinformatika, ključna u bici protiv raka.

Najimpresivnije je ipak to što je Bryantova najavila da Intel do 2020. godinepraktički planira izliječiti rak, i to u tri etape - sekvenciranjem genoma,identifikacijom problematičnih gena, i naposljetku razvijanjem specijaliziranoglijeka. U sva tri slučaja, dakako, govorimo o procedurama koje se izvode zasvakog pojedinog bolesnika jer, prema najnovijim istraživanjima, upravo tu ležiključ u borbi protiv raka. Što reći - dosta, pa čak i previše ambiciozno, no cilj je

zaista plemenit.

Društveni Robot Jimmy zasnovan je na open source modelima ipraktički svakome dostupnoj tehnologiji. U najjeftinijoj varijantikošta oko 1.600 USD

Najmlađi od Intelovih izumitelja ima svega 12 godina, a Edison je platformu iskoristioza izradu sustava za komunikaciju Brailleovim pismom

IntEl pRotIv kARcInoMA

procjenjuje se na između 2,7 i 6,2 trilijuna

dolara tijekom narednim 10 godina.Intel na IoT tržište dolazi s više od 30godina iskustva u povezivanju inteligentnihsustava. Najnovija generacija proizvoda zaovo tržište zove se Gateway Solutions forIoT. Riječ je o porodici integriranih rješenjatemeljenih na Intel Quark SoC X1000 serijiSoC-ova i Atom SoC-ovima. Intel takođerradi na još jednom bitnom problemu - po -stavljanju standarda i arhitektura koje sunužne da bi uređaji različitih proizvođačamogli pripadati jednoj cjelini. Ključnu uloguu tome imaju dva industrijska konzorcija -Open Interconnect Consortium i IndustrialInternet Consortium.

U sklopu ofenzive na IoT tržište, Intel je

također predstavio minijaturno računaloEdison. Ovo računalo nešto je veće od

lika, pametnu biciklističku kacigu i pametnefarmerske alate.

Edison se zbog svojih karakteristika name-

će kao vrlo zanimljivo rješenje za izumite-lje, studente, pa čak istartup poduzetnikejer istodobno omogućuje, kako razvoj,tako i produkciju rješenja. Radi što lakšegrazvoja, Edison je kompatibilan s Arduinoplatformom i C/C++ jezikom, no u planuje i podrška za Node.HS, Phyton, RTOS ivizualno programiranje.

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


mreža na terenu

Mobility Day 2014

Cjelodnevna konferencija Mobility Day koja se ove godineodržala već osmi put, 25. rujna u zagrebačkom hoteluAntunović, okupila je više od 300 hrvatskih i regionalnihprofesionalaca koji se bave mobilnim tehnologijama irješenjima, kako bi poslušali svoje favorite između 32ponuđena predavanja

HRVOJE Š arić


K onferenciju je otvorio Tomislav Bronziniz tvrtke Citus, a nakon toga su uvodnapredavanja održali Hrvoje Veselko, di-

rektor prodaje iz VIPneta te Boris Bauk, direktorHewlett-Packarda za Hrvatsku. Nakon što je usvom predavanju Veselko naglasio kako tvrtkežele privući kupce i korisnike svojom individu-alnošću i unikatnošću te individualiziranim pri-stupom kupcima, Bauk je podsjetio na to kakosu pojmovi koje danas koristimo svakodnevnopoput cloud, mobility, social, security, prije sto-tinjak godina predstavljali nešto sasvim drugo:„Cloud je prije 100 godina bio nešto o čemu

su govorili vračevi, amobility se odnosio natransportnu mobilnost. Danas mobilnost pred-stavlja nešto sasvim drugo, no bez kolaboracijerazličitih tehnologija i njihova povezivanja nedobivamo prave rezultate“, istaknuo je Bauk.

Zatim su se predstavnici dva partnera - AkosDeliaga ispred Hewlett-Packarda te TomislavMakar iz VIPneta - u uvodnim predavanjimaosvrnuli na temu na koju je stavljen naglasakovogodišnjeg Mobility Daya: mobilna rješenjau oblaku (prema mogućnostima uz istovremenuprimjenjivost na svim mobilnim platformama).Istaknuli su kako mobilnacloud rješenja omo-gućuju praktično neograničenu funkcionalnost

mobilnih aplikacija, kao i mogućnost pohranepodataka i mobilnost korisnika, te su danasiznimno važan dio ponude mobilnih rješenja,kako telekomunikacijskih pružatelja usluga, takoi proizvođača i implementatora tehnologije.

U četiri stazeKonferencija se nastavila u četiritracka (hrvat-

ski: smjera; nama profesionalcima je ipak lakšerazumjeti engleski termin): poslovni, razvojni,IT Pro i onaj posvećen „pametnim“ uređajima.

U oblacima surješenja za sve

Ovaj prvi smjer počeo je predavanjem PetKvesić iz VIPneta, koja je predstavila CloOffice - uredsko poslovanje bazirano na oblakukoje se koristi unutar velike tvrtke. Slijedilopredavanje Igora Grčić iz HP-a, koji je pre-stavio HP-ov One-Stop Shop za mobilnacloud rješenja. Iz poslovnogtracka svakako valjaizdvojiti i kasnoposlijepodnevno predavanjeZvonimira Stanića, ravnatelja CARNet-a, o p-jektu eŠkola, koji će transformirati obrazovanuz pomoć IT-a.

Iz ITPro smjera izdvajamo predavanje Dalib-ra Kukoleče iz Microsofta, o upravljanu distrib-iranim timovima pomoću mobilne tehnologijSada već tradicionalno predstavljanje novih m-bilnih rješenja, projekata istart-upova, u formikratkih 15-minutnih prezentacija, ove godinpružilo je priliku timovima iz Hrvatske i Bda pokažu što su osmislili u području mobilnrješenja ucloudu . Sa zanimanjem se pratilo ipredstavljanje SPAN-ovespin-off podružnice zarazvoj mobilnih aplikacija u Osijeku, koji se svčešće spominje kao grad softvera.

Pametni uređaji stvaraju gužvuSistem inženjeri i oni koje interesira infr-

struktura, imali su prilike čuti o rješenjima koomogućuju arhiviranje i replikaciju podataka -svojoj tvrtki ili u „oblaku“ - te kako osiguratisigurnost i raspoloživost mobilnih SSL tr-sakcija, kako upravljati mobilnim uređajima„oblaka“ ili kako pokretati desktop aplikacijena tabletima.

Razvojni inženjeri informirali su se o t-me kako razvijati univerzalne aplikacije zaWindows Phone i Windows tablete, što je t

web/internet of things , kako dobro dizajniratikorisničko sučelje mobilne aplikacije te kanapraviti visoko produktivne aplikacije i post(gotovo) nemoguće - razvijati aplikaciju koja istovremeno raditi na više mobilnih platform

Najveća je gužva ipak vladala na smjeruPa- metni uređaji, gdje su posjetitelji mogli čuti sveo sličnostima i razlikama među mobilnim ur-đajima, odnosno platformama koje ih pokrećukako koristiti Windows Phone u poslovne svrhPredavači su pokazali i kako prosječni korisnmogu razvijati aplikacije za mobilne uređabez imalo znanja programiranja. Govorilo i o nativnim i web Office365 aplikacijama itome kako i zašto razvijati Office aplikaciPosebna je poslastica bila predavanje o tomšto je novo u svijetu senzora - na primjerMicrosoft Kinecta 2.

Tomislav Bronzin otvara

osmu po redu konferencijuMobility Day

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Tradicija ili navikaI tako već tradicionalno jedna od najstarijih

developerskih konferencija na svijetu, sadveć peti put u organizaciji kompanije Oracle,pod sloganom Create the Future, započinjeposljednju nedjelju u rujnu koja, takođerveć tradicionalno, donosi glavna strateška itehnološka keynote predavanja te program

Java University s intenzivnim treninzima iradionicama. Nakon toga slijede četiri (pre)natrpana radna dana s više od 500 doga -đanja, podijeljenih u 15-ak različitih vrsta,najčešće predavanja i radionica, a kao novostistaknuli bismo ignite talks , u kojima je, osimautomatske prezentacije i kratkog vremenaod 5 minuta, zanimljivo i posluživanje pivatijekom predavanja.

Ako podijelimo sva ta događanja po danima,neće biti teško zaključiti kako ih se stotinjakdnevno može dogoditi samo uz veliki parale -

lizam, pa se katkad održava i više od desetakstvari istovremeno, što ne olakšava odluku što

treba poslušati. Već su predavanja prvog danaotkrila dobar dio toga što bi se moglo događatina konferenciji. Glavni arhitekti Mark Reinholdi Brian Goetz osvrnuli su se na dugogodišnjuprošlost i mnogo su puta ponovili što nam jesve u protekloj godini donijela platforma Java

mreža na terenu

JavaOne 2014. San Francisco

I ove se godine krajem rujnau San Franciscu okupilasvjetska Java zajednica teprikazala trendove i evolucijuplatforme i jezika Java

B RANKO M ihaljević


S vake se godine početkom jeseni u„Gradu pored zaljeva“ na obali Tihogoceana, ispije oko 150.000 šalica

kave više nego što bi to bilo uobičajeno, neulazeći u kalkulacije povećanja konzumacijesvih ostalih ića i pića te usluga. Razlog tomeleži u činjenici da San Francisco početkomjeseni ugosti oko 50 tisuća posjetitelja, jer

kompanija Oracle tada istovremeno organizi-

ra čak dvije velike konferencije - OpenWorldi JavaOne. Mi ćemo se pozabaviti onom ipaknešto manjom konferencijom JavaOne 2014,koja već 19. put zaredom označava najvećeokupljanje Java zajednice na svijetu.

ZA klincE i ZAjEdnicu

Jedna od stvari koja je,pak, oduševila sve prisutne,bila je organizacijadogađanja Kids Dayu organizaciji OracleAcademy i Devoxx4Kids,

na kojem je 150 klinaca

imalo prilike zabavljati sena platformama kao štosu Arduino, Raspberry Pi iLego Mindstorms, u jezicimapoput Scratcha, Jave iPythona, reprogramirajući

uređaje ili, pak, igrice kao

što su Snake i Minecraft.Klinci su dobili i prilikupokazati što su svenapravili, a svi su dobilii maskotu Duke koju sunetom ispisali na 3D pisaču.

SE 8 - od lambda izraza, pre -ko streamova, tretiranja kôdakao podataka pomoću suče -

lja, novog JavaScript enginea

Nashorn, kompaktnih profilaza manje uređaje, platforme

JavaFX i mnogo drugoga. No,to već sve znamo pa su nasviše zabavljale izjave poputone da su veći dio toga za -pravo pažljivo odabrane idejeiz drugih jezika i znanstvenihotkrića, a tek povremeno i no -

vonastale vlastite zamisli, kojesame po sebi i nisu novost,ali je novost njihova uspješnakombinacija u praktičnompaketu.

Kad smo potkraj predava -nja konačno naćulili uši zaplanove o budućnosti, nakonšto smo brzinski mogli čutio modularizaciji i projektu

Jigsaw, memorijskom po -datkovnom gridu Coheren -ce i ugradbenim pametnimuređajima, predavanje je

prekinuto zbog prekoračenja vremena,na opće razočaranje publike. No, stvar jeipak spasilo strateško keynote predavanje ukojem je bilo mnogo zanimljivosti. Tako se,primjerice, moglo čuti o iskustvima uspješneimplementacije lambda izraza za značajnosmanjenje nepotrebnog i nečitljivog koda,ubrzanjima već postojećih aplikacija i kôdasamim prelaskom na novu platformu, novimnačinima praćenja korištenja i debugiranja te sigurnosnim poboljšanjima. Sve je završilopreporukom za isprobavanje nove verzijeplatforme koja je već dostupna kao JDK 9Early Access, a koju možemo službeno oče -

kivati tek u 2016. godini.U drugom dijelu prikazano je prihvaćanje

platforme Java ME Embedded, koja je dosadpreuzeta pola milijuna puta, i već se možeizvršavati na više od 20 platformi.

A što je s enterprise svijetom?No, ako se ipak malo vratimo u svijet

poslovnih aplikacija, posljednja platforma Java EE 7 objavljena je prije više od godinudana, i tada se zbog nedovršenosti odustalood mnogih očekivanih značajki. Stoga suiščekivanja publike o planovima za budućuplatformu Java EE 8 bila zadovoljena kad jeobjavljeno da je upravo jednoglasno usvojen

načelni sadržaj sljedeće verzije te kako sevećina stvari odnosi na nove web standarde,jednostavnost razvoja, računalstvo u oblakui ujednačavanje s platformom Java SE 8. Akotražite detalje, možemo reći samo da su spo -

menute specifikacije kao što su CDI 2.0, JMS2.1, MVC 1.0, JSF 2.3, je JAX-RS 2.1, Servlet4.0, JSON Binding i Security JSR. Netom prijekonferencije objavljena je i nova verzija apli -

kacijskog poslužitelja GlassFish, a zanimljivoje kako su neki već sada počeli ugrađivatinove mogućnosti iz Jave 8 u postojeću JavaEE platformu. Na kraju, čuli smo da će Javakorisničkih grupa, poput našeg HUJAK-a, nasvijetu uskoro biti više od 300, a zanima nassamo kako će ovoliko posjetitelja konferencija

JavaOne sljedeće godine primiti i sve ovouspjeti nadmašiti.

Stvaranje budućnostiu/na Javi

Duke Delorean - Internet of Things demo na primjeru električnog automobila budućnosti

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


http://www.algebra.hr/cloud

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Komplementarni broadcasting

mreža na terenu

IBC konferencija, Amsterdam

M ARINA P avlić

O ve je godine IBC ponovno oborio sverekorde, ali najupečatljivija je ipakbrojka od 100 novih izlagača u odnosu

na prošlu godinu. IBC2014konferenciju došlasu pozdraviti mnoga svjetska imena iz područjICT-a i audiovizualnih medija poput predsjedni-ka Googlea Europa Matta Brittina, zatim Tima Daviea, predsjednika Uprave i direktora Global BBC Worldwide, Neelie Kroes, potpredsjednice

IBC je medijski i broadcastingdogađaj godine koji se svaku

jesen održava u Amsterdamu,a posjećuju ga najčešće

profesionalci zaduženi zaproizvodnju, održavanje

i svakodnevni susret sopremom namijenjenomaudiovizualnim medijima


SamsungUHDTV

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Europske komisije, Sama Barnetta, predsjednikaUprave MBC Group i Charlieja Vogta, direktora Imagine Communications & Gates Air.

Ljubaznošću 20th Century Foxa na IBC2014su prikazana dva filma, “Život Pija” i “Planetmajmuna”, tehnologijom 6P Laser projekcije,za koju nam obećavaju da će na široka vraćaući u kinodvorane. IBC je objavio da su izložbai konferencija IBC2014 dosad bile najuspješnije.Ove je godine događaj privukao ukupno 55.092sudionika, što je porast od 4% u odnosu naprošlu godinu. Sudionici iz više od 170 zema-lja posjetili su više od 1.500 izlagača i mogliposlušati 280 govornika u tematski usklađe-nom programu, tijekom šest dana održavanjasajma. Predsjednik Uprave IBC-a rekao je da jeosnovni cilj i smisao ove medijske konferencijei izložbe „dostaviti događaje i informacije rele-vantne za čitavu zajednicu“. Ono što ohrabrujeorganizatore svakako su pored kvalitete izlaga-ča, i broj posjetitelja i izlagača.

Mobilnost i povezivanjeOvogodišnji sajam održan je pod geslom

„Mobilnost i povezivanje, komplementarnibroadcasting“ te je u uvodnom predstavljanjuDavid Abraham, direktor Channel 4 u VelikojBritaniji, ustvrdio da televizijski gledatelji da-našnjice žele pokretljivost i povezivanje i nepostoji razlog zbog kojeg bi mediji izigrali takvaočekivanja televizijskih gledatelja. Uopće, ve-ćina održanih sjednica i okruglih stolova bavilase temama preseljenog televizijskog sadržaja sklasičnog TV ekrana posvuda kao, i o tehnič-kim, financijskim i operativnim izazovima kojisu se pojavili u novim okolnostima.

Ovogodišnji je IBC2014 pokrenuo različiteprograme za popularizaciju mobilnosti televizijete je platforma IBC Content Everywhere Europe,prva u nizu usmjerenih na vrstu medija pomoćunovih načina povezivanja. Lansirani događajbio je dio IBC2014, a posjetitelji i izlagačiimali su priliku osmisliti sadržaj i podijeliti gapreko mreže jedinstvenom IBC-jevom Touch &Connect tehnologijom. IBC Content Everywhe-re Europe platforma i ideja predstavljena je usvih četrnaest dvorana IBC2014, osmišljena jes ciljem da se spriječi narušavanje proizvodnjepostojećih audiovizualnih tehnologija na tržištu;IBC Content Everywhere Cloud Solution, IBCContent Everywhere Workflow Solution i IBCContent Everywhere Hub Theatre.

Sadržaj IBC Content Everywheresvih je šest dana konferencije kaoIBC TVstreamingom bio prilagođen idostupan za smartphone i tablete, kaoi na webu. Program je bio mješavinanajvažnijih događanja sajma, intervjuai prezentacija. Nakon događaja sadr-žaj je ostao dostupan online za gleda-nje na zahtjev nawww.ibc.org/VOD,a televizijske kuće koje su zainteresi-rane za ovaj sadržaj same ga mogueditirati ucloudu prije downloadanja u HD razlučivosti videa.

Future ZoneIBC Leadres’ Summit okupio je više

od 100 predsjednika uprava i visoko-pozicioniranih rukovoditelja u raspraviiza zatvorenih vrata. Ipak je u javnostisplivala informacija da je tema ovo-godišnje rasprave bila - na koji načinu uzburkanim vodama digitalnih komunikacijapronaći put svijetu medija.

Iz Hrvatske su se, uz neke manje davateljeusluga, na sajmu mogli susresti zainteresiraniza nove tehnologije predstavnici Odašiljača iveza, Hrvatskog Telekoma te B.net-a.

Samsung, SES i Smar-DTV ovog su rujna uAmsterdamu predstaviliprvi prijenos Ultra HDsadržaja preko SES sa-

telita do Samsung UltraHD televizora, koristećiSmarDTV CI Plus CAMmodul. Ova je demon-stracija značajna zbogUltra HD načina emi-tiranja sadržaja visokerazlučivosti (3840× 2160piksela) u HEVC formatukoji se dekodira pomoćustandardnog SmarDTV CIPlus modula i prikazujena Samsungovim UltraHDTV-u. Rješenje je po-


sebno zanimljivo Pay-TV davateljima uslugaolakšava njihov pristup Ultra HD sadržajemSES satelita do sve rasprostranjenijih UHDkorisnika.

IBC Future Zone predstavile su mnoge izla-če. Cisco je iskoristio priliku da predstavi svviziju povezanog svijeta u bliskoj budućnoSharp i NHK su demonstrirali 85 inčni UHD(7680× 4320 piksela) displej od tekućih kristalPosebnost ovog ekrana je, osim u nevjeroj-noj jasnoći, u mogućnosti gledanja sadrža

ekrana iz različitih kutova, pri čemu se dobiosjećaj da ste zapravo na mjestu prikazanona ekranu.

Canon je predstavio svoj puni portfelj pr-zvoda, od profesionalnih objektiva i kamedo opreme za kinodvorane. Poseban je nagl-sak stavljen naCN7x17 KAS S filmski objekopremljen servo pogonom.

Proizvođač AMD je na IBC2014 izložio noAMD FirePro W profesionalne grafičke kartzajedno sa hardverom i softverom proizvođ-ča Adobe, AJA, ASSIMILATE, Dell, AutoFUJITSU, Blackmagic Design, HP, SuperMRealVNC i The Foundry te izveo praktične -monstracije. Uređaji s AMD karticama dobivpovećanu količinu GPU memorije i izvrsmulti-displej 4K karakteristike te tako osigu-vaju jednostavniju i bržu upotrebu.

IBC2014 Awards

Na proglašenjuovogodišnjih pobjednikainternacionalnimnagradama FIFA-e posebnosu nagrađene i jedna odnajvećih svjetskih opernihkuća Wiener Staatsoperte Bečka državna operaza projekt Opera live athome. FIFA je nagrađenaza globalno nogometnopokrivanje na ovogodišnjemsvjetskom nogometnomprvenstvu, a Bečka državnaopera za promicanjekulturnih sadržaja. Kakobi svoje operne i baletnepredstave približila širojpublici, Wiener Staatsoper

je pokrenula www.staatsoperlive.com, k ojapruža isporuku sadržaja

na multiplatforme te takoisporučuje čak 45 predstavagodišnje iz vlastitihproizvodnih pogona. Uslugesu prilagođene za bilo kojiuređaj, od smartphoneapa sve do 4K Ultra-HDSamsung pametnih TV-a.Dodatni sadržaji uključujusinkronizaciju i titlove, a

preko različitih posebnihemisija kreirani su sadržajikoji uključuju raspravuo operi, probe uživo,backstage događanja ukazalištu i još mnogo toga.Za inovativno kreiranjesadržaja nagrađeni suSky Sports i MondayNight Football, za contentmanagement Sky NewsArabia i Project SkyNet, a za

inovativno content deliveryrješenje Turner Sports i NBALeague Pass.Nagradu za Best ConferencePaper Award nagrađen jetalijanski RAI za rješenje‘DVB-T2 Lite - exploitingHDTV networks for servicesto mobile receivers’.Što se tiče nagrada zatehnološka rješenja, onesu ove godine izostale.Razlog je vjerojatno sastavžirija koji je ove godinebio sastavljen isključivood novinara, reporterai ljudi iz medija koji seisključivo bave sadržajemu medijima, a manjesamom multimedijskomtehnologijom.

Canon CN7 x 17

IzlagačiIBC2014

http://www.ibc.org/VOD

http://www.staatsoperlive.com/




http://www.ibc.org/VOD

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


na raspolaganju, koristiti upravo za financiranjetehnoloških projekata.

IT inovatorTa promjena mijenja i ulogu direktora infor-

matike, koji se iz voditelja informacijsko-komunikacijskog aspekta poslovanja tvrtkemijenja u inovatora i pojedinca koji prepo-znaje tehnološki napredak i stvara preduvjeteza rast poslovanja. Istraživanje tvrtke IDCnavodi kako će čak 70 posto direktora infor-matike svoju ulogu u sljedeće dvije godineredefinirati upravo u tom smjeru. Sve višeposlovnih funkcija izvodit će se „u oblaku“.IDC predviđa globalni rast tog tržišta na goto-vo nevjerojatnih 115 bilijuna američkih dolarau 2017. godini. Najveći izazov tvrtkama, ista-knuo je Franzen, bit će tehnologije analizegolemih količina podataka - Big Data.

mreža na terenu

IDC Adriatics EXPO 2014

Događaji koje organizira IDC, tvr tka za istraživanje tržišta,provjerena su platforma nakojoj proizvođači tehnologijai direktori informatikezajedno istražuju mogućnostiuporabe novih rješenjau svladavanju izazova skojima se tvr tke suočavaju udanašnjem poslovanju

Z VONKO P avić


IDC Adriatics EXPO - prva regionalnakonferencija te analitičke kuće - pružila jesukus znanja i iskustava koje je IDC stekao

proučavajući već gotovo dva desetljeća, ICTtržišta u Hrvatskoj i bližim zemljama jugoi-stočne Europe.

Prva regionalna konferencija analitičke kućeIDC - Adriatics EXPO - okupila je više od 250direktora informatike vodećih tvrtki iz Hrvat-ske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine,Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova.IDC je predstavio nekoliko svojih novijihistraživanja i iznio nekoliko predviđanja, tvrt-ke partneri predstavile su novosti u svojimtehnološkim ponudama, a u interakcijskomdijelu događaja - koji je tijekom dva konfe-rencijska dana obilovao panel raspravama- glasno se promišljalo o nekoliko aktualnihtema informatike u regiji. Evo naglasaka. Do2018. godine veći dio poslovanja obavljat ćese pomoću tehnologija i industrijskih rješenjaonoga što analitičari IDC-ja nazivaju trećomIT platformom. Riječ je o primjeni računalstvau oblaku, raznim prijenosnim uređajima, teh-nologijama analize golemih količina podatakai društvenim mrežama. Tvrtke će - ustvrdioje Steven Franzen, glavni govornik IDC-jevekonferencije, održane polovicom rujna uOpatiji - čak 61 posto sredstava koja će imati

NOVI KONTEKST

Sljedeće tri godine neće biti ništa lakše oddosadašnjih pet kriznih,no uzrok napora bit ćedrukčiji. Transformacijakoju analitičari tvrtke IDCpredviđaju bit će neštopoput oluje u kojoj će tvrtkemorati brzo osmišljavatinove načine zarade.Prodaja će i dalje biti važnafunkcija, no u tome ćeuspijevati samo oni koji ćeznati pravodobno osjetitipromjene na tržištu i koji

će biti u stanju na njih brzo

odgovoriti.To će moći samo onetvrtke koje će svoj ITznati postaviti u kontekstposlovanja, koje će znatitehnologije treće platformepretvoriti u konkurentskuprednost, koje će znatiuspostaviti najbolje praksei osmisliti najbolja rješenja.I, u tome neće trebati bitiposebno pametne - što godradili ili planirali, gotovo jesigurno da je to netko većnapravio ili da je netko od

proizvođača IT tehnologija

smislio rješenje za daniproblem. U podlozi svegatoga nalazi se, zapravo,promjena paradigme. Tvrtkeće se, uz razvoj proizvoda,u čije istraživanje će moratiulagati sve više, žele liuspjeti, morati usmjeritiviše na razvoj odnosas korisnicima - kako ufizičkom svijetu, svijetuatoma, tako i u digitalnomsvijetu, svijetu bitova,posebno interakcijom nadruštvenim mrežama i

preko mobilnih uređaja.

Glavna pitanja u tom segmentu bit će inte-gracija, upravljanje, sigurnost i kvaliteta. Do2020. godine tehnologije obrade golemihkoličina podataka rast će 300 posto u odnosuna prošlogodišnju vrijednost toga tržišta. Odsljedećih brojki navedenih u predstavljenomistraživanju analitičke kuće IDC, navest ćemojoš dvije: do 2017. godine 80 posto kompanijakoje se nalaze na listi poslovnog časopisaFortune 500, bit će aktivne na društvenimmrežama. Globalno tržište pametnih tele-fona, tableta i računala rast će sa sadašnjih1500 milijuna američkih dolara na gotovo2500 milijuna američkih dolara 2017. godine.

Paneli i prezentacijeNa konferenciji IDC Adriatics EXPO 2014

održan je i niz okruglih stolova - panel diskusija- na razne teme. Raspravljalo se o sadašnjempoložaju IT direktora u tvrtkama u regiji, kakose baviti outsourcingom u doba računalstva uoblaku, što su najbolje prakse u primjeni ICT

tehnologija - što je bilo ilustrirano nizom stu-dija slučaja, a održan je i okrugli stol na temukako najbolje upravljati IT ekipom u tvrtki.IDC Adriatics EXPO podržale su brojne tvrtkeiz Hrvatske i regije, koje su se na konferencijipredstavile tematskim prezentacijama.

„Vjerujemo da smo našom konferencijomotvorili novi trend okupljanja vodećih direk-tora te kako će ovaj način druženja prerastiu tradiciju. Naše analize pokazuju da smo napravome putu, a svakako su tome pridonijelii naši partneri, bez kojih konferencija ne biostvarila svoje primarne ciljeve“, istaknula jeAna Papež, direktorica tvrtke IDC Adriatics,koja svoje sjedište ima u Zagrebu. Sadržaj ci-jele konferencije bio je dostupan i na mobilnoj

aplikaciji koju je interni tim kreirao za potrebeIDC Adriatic EXPO konferencije.

Informatika u sljedeće tri godine

Steven Franzen , stariji potpredsjednik IDC EMEAAna Papež , regionalna direktorica, IDC Adriatics

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


http://www.altus-it.hr/

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


mreža na terenu

INTERVJU MJESECA


8. SAGENA SECURITY DAY

Osmu konferencijuo informatičkoj

sigurnosti zagrebačka tvrtka Sagena

organizirala je usuradnji s američkom

kompanijom IntelSecurity (bivši McAfeeInc.) - dijelom najvećegsvjetskog proizvođača

poluvodiča, tvrtkeIntel, koja je u

svijet informatičkesigurnosti ušla prije

nekoliko godina,ugrađujući tehnologije

zaštite već na razinisamog hardvera i

čipova

KIBERNETIČKA SIGURNOS je strateško pitanje

Tvrtka Intel Security/McAfee

trenutno je najveći svjetskiproizvođač sigurnosnihtehnologija. Glavni govornikSagenine konferencije bio je doktor vojnih znanosti istručnjak za kibernetičkusigurnost Jarno Limnéll,profesor na Sveučilištu Aaltou Helsinkiju. „Posvemašnjaumreženost (povezanost) uzasve svoje prednosti, donosi inove opasnosti, a kibernetičkasigurnost više je pitanjeponašanja ljudi dok suonline ,nego samih tehnologija“,izjavio je Limnéll u svojemgovoru. O tome koliko je stvarozbiljna govori i podatak dase samo 12 posto građanaEuropske unije osjeća sigurnodok surfa Internetom.Jarno Limnéll je i sigurnosnisavjetnik NATO pakta pa je govorio i o kibernetičkojinačici „Članka 5“.Temeljno operativno načelokibernetičkog Članka 5identično je temeljnomnačelu nekibernetičkog

Članka 5.: U slučaju ozbiljnogkibernetičkog napada na jednuzemlju članicu, i ukoliko se onapozove na njega, svaka članicaNATO saveza pristupit ćeobrani napadnute članice.Kad je kibernetički Članak 5 upitanju, izazovi koji se nalazepred zemljama članicamaNATO pakta prije svega sesvode na velike razlike uspremnosti zemalja za borbuu kibernetičkim prostorimai o naravi te spremnosti tesredstvima kojima raspolažu(opsežan intervju s JarnomLimnéllom čitajte u sljedećembroju Mreže).U drugom, praktičnom dijeluSagenine konferencije, koja je okupila oko 120 stručnjakainformatičke sigurnostiu klubu Matis u Zagrebu,demonstrirane su mogućnostiraznih McAfeejevih proizvoda,prije svega rješenja AdvancedThreat Defense. Više detaljao konferenciji možete naći naweb stranicama:www .sagena-

sd.com.(Zvonko Pavić)

http://www.sagena-sd.xn--naelu-iya/










8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Jarno Limnéll, direktor kibernetičke sigurnosti, McAfee Intel Security

Z VONKO P avić

Jarno Limnéll direktor je Odjelaza razvoj kibernetičke sigurnosnezaštite u tvrtki McAfee, dijela tvrtIntel Security, podružnice najvećesvjetskog proizvođača poluvodič

američke tvrtke Intel te profesor kibernetisigurnosti na Sveučilištu Aalto u Helsinkiju.U tvrtki Intel Security bavi se strateškimpitanjima kibernetičke obrane i internetskešpijunaže. Doktorirao je vojne znanosti naVojnoj akademiji u Finskoj i magistriraosociologiju na Sveučilištu u Helsinkiju.Objavio je više radova na temu sigurnosti,a nedavno mu je objavljena i nova knjiga -„Cybersecurity.“ Prije nego što se zaposliou tvrtki McAfee, dr. Jarno Limnéll imao jedugu vojnu karijeru u Finskoj. U Zagrebje došao povodom Sagenine konferencije.

Kibernetičkasigurnost zahtijevasveobuhvatno

razmišljanje. Ulogadržave u tome je dazaštiti svoje resurse- opremu i mreže -ali i da koordinirasigurnosnomzaštitom na svimrazinama društva

GEOSTRATEG u svijetu bitova

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


mreža na terenu

INTERVJU MJESECA Jarno Limnéll, direktor kibernetičke sigurnosti,


primjenu izravne vojne sile. Hibridni rat običnpočinje nezapaženo, namjernim remećenjemravnoteže određenog operativnog okružjanajčešće bez uporabe vojne sile.

Cilj je ostvariti određeni politički ciljprotivnika natjerati na željeno ponašanjeTo zahtijeva vještu uporabu različitih oblikmoći i utjecaja, a uporaba vojne sile u tomje smislu samo jedan od alata. Kibernetičknapadi i informacijsko ratovanje sve supopularnije taktike, posebno u posljednjinekoliko godina. Kad se gleda razlika u taktiprimjene hibridnog ratovanja u odnosu nIstok i Zapad, bitnih razlika nema, no kulturpovijest, vještine i količina moći te drugčimbenici utječu na kombinaciju alata kojuće neka sila koristiti i kojim intenzitetom

Što mislite o ‘kibernetičkom kalifatu’ -terorističkom proširenju u digitalni svijet?Oni prijete Zapadu raznim hakerskimnapadima i računalnim virusima. Koliko snjihove prijetnje utemeljene?

Taj takozvani „kibernetički kalifat“ nije prvvirtualna država. Takvih entiteta u nastajanjimamo već dugo, a neki od njih imaju i svojparalelne strukture u fizičkom svijetu. Ono šje novo u vezi s tim jest politički i ekonomsutjecaj koje te razne skupine hakerskih aktivsta, troll vojski i kvazi privatnih kibernetičkratnika imaju na cijeli svijet. Drugim riječimoni danas djeluju globalno. Želja za stvaranjemkibernetičke verzije kalifata odraz je današnje

međudjelovanja između digitalnog i fizičkosvijeta. Hoće li oni biti opasni ili bezopasn

snažniji, protivnik slabije funkcionira u kiber-netičkim prostorima ili zanemaruje tu sferu, tomože biti odlučujuće u eventualnom sukobu.Hibridno ratovanje

Što je hibridni kibernetički napad? Koristeli Istok i Zapad iste metode, ili tu postojeneke razlike?

Uporaba kibernetičkog prostora u vojnesvrhe jedna je dimenzija hibridnog oružanogsukoba. Ono što je hibridno u tom kontekstujest to što se tim (digitalnim) metodama sukobazamagljuje ili prikriva ratno stanje koje se tadasvodi na operativno okružje koje možemo na-zvati sivom zonom. Štoviše, sudionici u takvimsukobima kreativno kombiniraju više eleme-

nata borbe. Primjerice, koriste se konvencio-nalnim oružjem i vode asimetrične bitke. Pritome, ni u jednom trenutku ne prelazi se pragnakon kojeg bi se sukob mogao okarakteriziratiotvorenim ratom. Borbene operacije izvode seintenzivno i tako da protivniku čine toliko veli-ku štetu da mu politički i ekonomski otežavaju

U jednom odčlanaka koje pišete na Interne-tu, govorite o koriš tenju kibernetičkih pro-stora u stjecanju geostrategijske prednosti.Kako je to uopće moguće? Možete li nam toilustrirati na primjeru?

Kibernetičke sposobnosti stvaraju određenuravnotežu snaga i u digitalnom svijetu - nota ravnoteža nije nužno isto što i ravnotežasnaga u fizičkom svijetu. Štoviše, zbog svevećeg prožimanja tih dviju sfera, kibernetičkesposobnosti mogu se koristiti i za promjenuravnoteže moći. To znači da se geostrategijskaprednost može postići i digitalnim sredstvima.

Država koja je moćna u fizičkom svijetu,pronaći će načine kojima će svoj položaj do-datno osnažiti i u kibernetičkim prostorima,a ona zemlja koja je slaba u fizičkom svijetu,

svoj položaj može osnažiti u kibernetičkimprostorima. Tu nije riječ o broju vojnika ikvaliteti opreme - važnije su vještine. Čak ivrlo mala zemlja, koja ima visoke kibernetičkesposobnosti i vješte ljude u svojim redovima,može biti nerazmjerno snažna u kibernetič-kim prostorima. Ako njen, u fizičkom svijetu

Najvjerojatnije je da će

kibernetičkinapad koji će izazvatiprimjenu Članka 5uključivati masovnežrtve i veliku štetu

‚

Taj takozvani ‘kibernetički kalifat’ nije prvavirtualna država. Takvih entiteta u nastajanjuimamo već dugo, a neki od njih imaju i svoje

paralelne strukture u fizičkom svijetu

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


McAfee - Intel Security


KONCEPTI I MODELI INTERNETSKE SIGURNOSTI

Uloga države u tome je da zaštiti svoje resurse- opremu i mreže - i da koordinira kiberne-tičkom zaštitom na svim razinama društva.Kibernetički napadi provode se protiv svihdržava, ali i svih drugih društvenih entiteta.Ono što bi svako društvo moralo moći učinitijest oduprijeti se tim napadima i, u krajnjojmjeri, zadržati sposobnost funkcioniranja čaki kad se nađe pod jakim napadom te se brzooporaviti nakon napada. S obzirom na to da jepotencijalno područje napada prilično veliko(sva oprema i sve mreže u nekom društvu, a

najvažnije su one koje čine dio infrastruktu-re), niti jedan sudionik društva ne može sepouzdati u to da će se moći sam zaštititi. Tuje važna suradnja kroz sve administrativnesektore, kao i između javne i privatne sfere.

Oprez je majka sigurnosti

Što pojedinac može učiniti kako bi sezaštitio?

Kao što sam već rekao, najvažnije je bitisvjestan mogućnosti napada i upoznati se spravilima sigurnosti u kibernetičkim prosto-rima. Kad bi osnovna sigurnosna pravila sviprimjenjivali - kibernetički kriminal bio biosjetno bezazlenija pojava. Tu govorimo ostvarima kao što su zaštita od virusa, primjenavatrozida, česta promjena dobro osmišljenih

lozinki, oprez pri surfanju Internetom neštićenim bežičnim mrežama, neodgovaranna poruke e-pošte koje djeluju sumnjivuskraćivanje podataka o kreditnoj karticdrugih osobnih i financijskih podataka bkome tko ih zatraži preko Interneta. Svimorali biti svjesni činjenice da zločesti ljoperiraju i Internetom te da je oprez nuža

Kako će političke promjene o kojimasmo razgovarali utjecati na industriju ITsigurnosti?

Ako se informatička sigurnost prije promala kao igralište privatnih tvrtki, to će se spostupno promijeniti. Industrija kibernetisigurnosti morat će u obzir uzeti potrebe ssudionika društva. Industrija mora proizvrješenja koja će se moći nositi sa sve izazonijim problemima, a sve će to morati činunutar dogovorenih regulatornih okvira. se često najbolje radi u suradnji s korisnicimKibernetički prostor globalna je pojava pai proizvodnja sigurnosnih rješenja zapraglobalna platforma koja će se morati nosiizazovima prilagodbe lokalnim, nacionalni regionalnim okvirima.

Koje će tehnologije, alati i znanja biti važnu kibernetičkoj obrani u budućnosti?

Statička obrana, usmjerena na gradnju najšeg mogućeg zida oko nečije imovine, sigu

nije put prema naprijed. U današnjem okolvažno je znati otkriti, prepoznati i reagiratiprijetnje koje se stalno pojavljuju, kako vna Internetu, tako i unutar nečije mreže opreme. Tu nije riječ o zaustavljanju napana samom obrambenom zidu, već je riječgradnji slojevite obrane koja će reagirati odmna prve, početne upade, i koja će ujedno imi snažne zaštitne sposobnosti i unutar zidPočetna točka svake uspješne obrane od kibnetičkih napada je pravodoban i točan preglsituacije. Morate znati što se događa oko vmreže i unutar nje. Dinamičnost okružja trod branitelja sposobnost brze modifikacijskladu s okolnostima i prijetnjama. Tu je vai otpornost, preciznije rečeno, sposobnofunkcioniranja kako pod samim napadom, tai brzog oporavljanja nakon napada.

U po četku se to zvalo ICTsigurnost, pa informati čkasigurnost, a sad se o tomegovori kao o kiberneti čkojsigurnosti. Je li tu rije č oistoj stvari koju se druk čijenaziva svakih nekolikogodina?Tu je riječ o različitimstvarima, unatoč tomešto se u jednoj mjeripreklapaju. ICT sigurnostsvodi se na sigurnost sameopreme, a informatičkasigurnost je koncept kojiobuhvaća zaštitu podatakabez obzira na formu kojupoprimaju - preciznije,to nije zaštita samodigitalnih informacija.Što se tiče kibernetičkesigurnosti, tu je većriječ o sveobuhvatnijem

konceptu. Probat ćuto sažeti: kibernetičkasigurnost odnosi se na cijelidigitalni svijet i temelji sena povjerenju koje se opettemelji na shvaćanju daće praktične mjere kojesu primijenjene omogućitipreventivno odupiranjekibernetičkim prijetnjamai njihovim učincima.Kibernetička sigurnostuzima u obzir stapanjesvijeta bitova i svijetaatoma, kao i subjektivnui objektivnu dimenzijusigurnosti.

Što biste preporu čilionima koji se žele vi šeuputiti u podru č jekiberneti čke sigurnostii koji žele preispitivati

njene p retpostavke? Štočitati, koje autore, kojimaktivnostima se baviti?Prvo, u kibernetičkomprostoru ne postojeneprijeporne istine pa je zato važno skupljatiinformacije iz što većegbroja izvora, čitati islušati suprotstavljenetvrdnje, procjenjivativjerodostojnost svakeinformacije i svakog izvora.Naposljetku, važno jeformirati i vlastiti stav okibernetičkoj sigurnosti.To često nije ugodno jerzahtijeva puno vremena inapora. Međutim, važno jeshvatiti da razmišljanje natemelju postojećih modelane jamči najbolju zaštitu ukibernetičkom prostoru.

U kibernetičkomprostorune postoje

neprijeporne istinepa je zato važno skupljatiinformacije iz što većegbroja izvora, čitati i slušatisuprotstavljene tvrdnje

‚

gledano iz perspektive Zapada, ovisit će o vje-štinama ljudi koji će se pridružiti toj tvorevini,njihovoj spremnosti za aktivnosti koje želeprovesti i koliko će uspješno širiti svoju poru-ku. Naravno, sve to ovisi i o sposobnostimaZapada da se svemu tome odupre i obrani se.Kibernetički Članak 5 NATO je usvojio novu politiku kojomČlanak 5 iz Povelje proširuje i nakibernetičke prostore - što to zapravoznači za zemlje članice? Kakvi izazovi nasočekuju kad je to u pitanju?

Temeljno operativno načelo KibernetičkogČlanka 5 identično je temeljnom načelu ne-kibernetičkog Članka 5. U slučaju ozbiljnogkibernetičkog napada na jednu zemlju člani-cu, i ukoliko se ona pozove na njega, svakačlanica NATO saveza sama odlučuje o tomekoliko će i kojim mjerama reagirati premaagresoru. To ovisi o dosta čimbenika, kao i osamoj kibernetičkoj spremnosti zemlje o kojojje riječ i njezinoj snazi u samim kibernetičkimprostorima. Kibernetički Članak 5 manifestacijaje kohezije Saveza i primjena načela „svi zajednog“ unutar samog NATO-a. Kakve će bitinjegove praktične implikacije, tek trebamovidjeti. Izazovi koji se nalaze pred zemljamačlanicama prije svega se svode na velike ra-zlike u spremnosti zemalja za borbu u kiber-netičkim prostorima i o naravi te spremnostii sredstvima kojima raspolažu. Kibernetičkooružje je, kao i svako drugo oružje - najbolje jekad se ne mora koristiti. Zemlje članice morajuimati jasno i nedvojbeno povjerenje u Savez,u njegovu volju i spremnost za odgovor akose neka od njih nađe izložena teškom kiber-netičkom napadu.

Međutim, što je prag koji bi trebao aktiviratiČlanak 5 pa i njegovo proširenje u kibernetičkeprostore, zasad je ostalo pomalo nejasno. Sjedne strane to je razumljivo, jer zemlje članicene mogu odmah očekivati kolektivnu kiber-netičku podršku Saveza. To je tako jer tu jošnemamo presedana, a kibernetički napadi ta-kve su naravi da je ponekad teško reći tko vaszapravo napada. S druge strane, bilo bi opasnodefinirati i objaviti što bi bio prag nakon kojegse reagira na kibernetički napad. U kontekstu„rata u sivoj zoni“ nije mudro reći odmah štoje prihvatljivo, a što ne, jer će protivnik na-mjerno djelovati odmah ispod tog praga kakobi izbjegao kolektivni odgovor NATO saveza.Najvjerojatnije je da će kibernetički napad

koji će izazvati primjenu Članka 5 uključivatimasovne žrtve i veliku štetu. Ipak, o tome ćese odlučivati od slučaja do slučaja, i to će bitipolitička odluka, kao i u slučaju napada fizič-kom vojnom silom. Ono što je u svemu tomenajvažnije jest - kibernetički napadi se danastretiraju kao ekvivalent kinetičkim napadima.

Što bi bili minimalni koraci koje nekadržava mora poduzeti kako bi se više-manje zaštitila od kibernetičkih napada?

Prvo na što svatko tko se zatekne u kiberne-tičkim prostorima mora usmjeriti pozornostje - sigurnost. Morate biti svjesni vlastite ranji-vosti, vlastitih nedostataka i promisliti o tomekako se ti nedostaci mogu iskoristiti protiv vas.To vrijedi i za države. Kibernetička sigurnostzahtijeva sveobuhvatno razmišljanje o zaštiti.

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Sigurnost na FOI-ju

mreža na terenu

FSEC 2014.

I VAN V ORAS

K onferencija FSEC ili FOI Securityveć je postala tradicija u svom po-dručju, specifična po tome da nije

organizirana niti sponzorirana od velikihtvrtki ili od specifičnih organizacija kojese isključivo bave ovom temom, nego jepraktičkigrass-roots , nastala jer je postojaovakuum u godišnjoj ponudi konferencija.Predavači i publika na FSEC-u odreda suprofesionalci “iz rovova” koji prezentirajusvoje radove ili projekte na kojima su su-djelovali, i nisu ovdje kako bi reklamiralineko gotovo rješenje. To je ponajviše prilikaza razmjenu znanja i informacija, pa čak iza povremeno saznavanje informacija dokojih bi inače bilo teško doći, a veliki brojpredavanja sadrži i “žive” demonstracijeprojekata ili principa.

Slično kao i prošlih godina, to je trodnev-na konferencija u rujnu na Varaždinskom

FOI-u, s otprilike oko 25 predavanja kojasu raspoređena u jednomtracku . Prvi danbio je cijeli popunjen predavanjima, a zasljedeća su dva dana popodneva rezervira-na za grupne ili slobodne aktivnosti. Prisu-stvovalo je stotinjak posjetitelja i predavača.

Četvrti put zaredomkonferencija FSEC

okuplja domaće i stranestručnjake koji su u

praksi najviše u dodirus praktičnom stranom

računalne sigurnosti


Iznimnoinformativno i

detaljno , no i malozastrašujuće, bilo

je predavanjeVedrana Vukovca

o trenutnom stanjuinformatičkog

(cyber ) ratovanjau geopolitičkom

okruženju

Predavanje Elmera Hoeksema bavilo se sigurnošću u bankarskom sektoru te kao i mnoga sličnapredavanja, iznenađivalo obujmom problema

Moderni napadina RSA za zabavu i zaradu

FSEC je otvorilo keynote predavanjepoznatog old-school hackera Aluca, otome koliko je većina ključeva za uslugena SSL-u i SSH zapravo nesigurno. Fakto-riziranje RSA ključeva bio je samo malidio predavanja (ukratko, zaključak je dase RSA ključ od 512 bita danas može fak-torizirati za oko 250 USD), a veći dio bioje jednostavno izvještaj o tome što je sveu praksi vidio tijekom svog rada. Jedan šo-kantan podatak je bio o oko 60% ključeva

koji jednostavno - nisu jedinstveni. Glavniizvor ovih ključeva suembedded uređajikao ADSLrouteri i slični koji su povezanina Internet, ali zbog štednje i nemara jed-nostavno nisu u stanju generirati kvalitetneključeve. Ovo može prouzročiti znatneprobleme onima koji se na takve uređajeoslanjaju pri izradi VPN-ova, koji ih koristekao DMZ za SSH i slično - s nekvalitetnimključevima na razne je zaobilazne načinerelativno lako doći do privatnog dijelaključa. Predavanja ljudi kao što je Alecdobro je poslušati ponajviše zato što suzastrašujuća - ako su individualci sposobnipronaći ili stvoriti rupe ove vrste u sustavi-ma, sasvim je sigurno da organizacije koje

imaju veća sredstva mogu mnogo više.Predavanja iz nacionalnog CERT-a pobu-

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


dila su velik interes svojim temama jersu dotakla teme u Hrvatskoj i izvannje, no već tradicionalno odgovorisu bili dosta mlaki ili nespecifični,više u smislu “ne znam, to je posaonekog drugog” ili “nije nam u nad-ležnosti” ili “ne znamo.” Prezentiranje (ponovno, ako se dobro sjećamo),web s informacijama za korisnikena kojemu mogu naći upute vezaneuz sigurnost, ali i popratne sadržajekao upute za instalaciju Windowsa.Lijepo je da CERT postoji, ali nekakose dobiva dojam kako postoji samopo službenoj dužnosti i ima punoprostora za jače djelovanje.

Slijedilo je predavanje Katje Malvonio napadu na algoritam bcrypt, koji sekoristi u velikom broju modernih pro-tokola ili proizvoda koji imaju veze sasigurnosti. Taj algoritam dizajniran jetako da bude maksimalno komplicirante memorijski i procesorski zahtjevan,s ciljem da namjerno bude spor. Nadaiza svega je da bude težak zabruteforce napade, odnosno isprobavanjesvih kombinacija, te neisplativ zaimplementaciju algoritma u hardveru(što je velika boljka ranijih algorita-ma). Međutim, bcrypt je dizajniranprije 15 godina i danas, iako još uvijeknije naročito brz, u međuvremenu jeelektronika dovoljno pojeftinila daimplementacija u hardveru bude dovoljnoisplativa i za hobiste. Katja je predstavilauređaje s ASIC-ovima implementiranimau FPGA paketima, koji imaju performanseusporedive s modernim serverskim Xeo-nima, ali koji, za razliku od njih, troše ponekoliko vata električne energije. Sličnonjima, mogu se iskoristiti moderni agre-sivno višejezgreni procesori kao Parallela,koji nisu baš ASIC-ovi i sporiji su, ali sudaleko pristupačniji.

Slijedilo je predavanje Miroslava Štam-para o povijesti i trenutnom stanjubufferoverflowa kao sredstva za preuzimanjekontrole nad aplikacijama, odnosno ra-čunalima, te vrlo informativno predavanjeVlatka Košturjaka o načinu zaobilaženjaosobnih firewalla na desktop računalimana način koji ih čini upotrebljivim ubot- netovima .

Prvi dan su zatvorila predavanja Adrieja

Standera koji je govorio o akademskojstrani sigurnosti - koliko i kako se poje-dine teme obrađuju u literaturi, ElmeraHoeksema o borbi s kriminalcima kojomse muče banke u Nizozemskoj, te Natha-na Magnieza o naprednim tehnologijamaexploitova . Spomenuto predavanje o ra-znim kriminalnim aktivnostima koje ciljajubanke ponovno je bilo jedno od onih kojasu vrlo otrežnjujuća - od udvostručavanjakartica do “socijalnog inženjeringa”, radise doslovno u utrci u naoružanju.

O Windowsima, studentima,Dogeima i drugim živinama

Završni dan počeo je predavanjem o no-

voj mogućnosti Windows PowerShella na-zvanoj DSC (Desired State Configuration)

Tomice Kaniskog, što je vrsta deklarativnogsustava za opis stanja sustava na temeljukojeg se detektiraju promjene i sustavdovodi u željeno stanje. Koncept će bitipoznat svim skoro desetljetnim korisnicimaPuppeta, zatim Chefa, Salta, Ansiblea ibrojnih drugih koji su do sada to radili nane-Windowsima. Slijedilo je predavanje oistraživanju svjesnosti o postojanju i pre-poznavanjuphishing napada u populacijistudenata Jakova Andrića, Darija Filipajai Matije Kruljca, o (ne)sigurnosti raznihvarijanti VPN mreža Filipa Sabalića, tereverznom inženjeringu elektronike preko JTAG portova Dobrice Pavlinišića.

Dan i konferenciju zaključila su preda-vanja Roberta Perića o kompresorima ienkriptorima za Windows EXE izvršnedatoteke, o payment procesoru za Do-gecoine ovog autora, o praksi i teorijikorištenja zaporki za autentikaciju, odno-

sno o nužnosti korištenja rješenja kao štosu tokeni Bernarda Toplaka, te o novojimplementaciji TLS biblioteke za sigurnumrežnu komunikaciju u jeziku OCamlDavida Kalopera Meršinjaka.

Već tradicionalno, konferencija je nudilamnogo prilika za upoznavanje i druženjete je taj društveni dio apsolutno nezao-bilazan i iznimno koristan, barem tolikokoliko i najbolja predavanja na samojkonferenciji. Rijetko dobra i sposobna eki-pa predavača i posjetitelja u specifičnomi uskom području računalne sigurnostijamči svakodnevne zanimljivosti koje sejednostavno moraju proživjeti na licumjesta. Ovo je bilo dosad najbolje izdanje

FSEC-a te jedva čekamo vidjeti kako će ganadmašiti sljedeća godina.MREŽA studeni 2014. 49

NApAdi svEgA NA svE

Katja Malvoni prezentirala je hardver za

energetski učinkovito brute-forceanje lozinki, alikoji je iskoristiv i za “kopanje” BitCoina i sličnih

Tonimir Kišasondi otvorio je drugi dan predavanjemo napadanju korisničkihlozinki uz korištenje osobnihpodataka koji su skupljenio njima, koristeći u osnovi javno dostupne informacijekoji sami korisnici postaju nadruštvene mreže, blogovei slično. Ovo je dalekopametniji način napadaod jednostavnog bruteforceanja lozinki i redovitoima više uspjeha. Taj danodržana su i još dva vrlozanimljiva predavanja uistom, “napadačkom” tonu- o napadima na SSL/TLSkoji su ove godine doslovnoeksplodirali nakon otkrićagreške heartbleed . Zbogvelikog fokusa na OpenSSLkoji je time pokrenut, došlo je do toga da se svakihnekoliko tjedana pojavljujunovootkriveni napadi kojiuključuju ovu biblioteku.Vedran Vukovac je održao je zanimljivo fantastičnopredavanje o geopolitičkojsituaciji i cyber ratovanjutrenutno međunarodno

aktivnih zaraćenih strana.Od Rusije i Ukrajine, doISIS-a, svaka moderna krizaima veliku komponentuelektroničkog ratovanjai špijunaže, koristećinapredne tehnologije i javno dostupne proiz vode,a njihove se aktivnosti naInternetu mogu koreliratis velikim događajima usvijetu. Od profesionalnihtrolova koji su unajmljeni (iplaćeni po satnici) od stranau sukobu, do špijunskogmalwarea, hakiranjembespilotnih letjelica iupravljanja medijima,cyber warfare odavno višenije SF. Prema predavanju,postoje indicije da je i nateritoriju Hrvatske dioaktivnih sudionika u takvimoperacijama.O temi anonimizacijeosjetljivih podatakagovorio je Ivo Ugrina. Radise o problemu koji imajusve velike tvrtke koje naneki način daju podatkevan, osobito istraživačkeorganizacije (sveučilišta,

zavodi), no postoji rizik dase iz naoko “anonimiziranih”podataka (iz kojih se ne bitrebalo doći do osoba nakoje se odnose) statističkomanalizom često možepročitati znatno više negošto je naoko vidljivo. Ugrina je na primjeru objavljenihpodataka Njujorške taksislužbe i Netflixa pokazaokako se analizom podatakai korelacijom s javnodostupnim informacijama sdruštvenih mreža iz takvihskupova podataka možeprilično precizno zaključiti okome se radi.Esteban Ribičić je govorioo svojem projektu eramba koji je namijenjen praćenjusustava i parametaranjihove konfiguracije, snaglaskom na upravljanjuračunalnom sigurnosti.Eramba je napravljena kakobi pomogla pri nadzorusukladnosti sa standardimakao ISO 27001, PCI isličnima, te služila kao bazaznanja, odnosno planova zaupravljanje rizicima.

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


S T A R T U P M J E S E C A

O fenomenu startupa u hrvatskim se medijima “srednje struje”često piše senzacionalistički i bez uvida u stvarno stanje stvari,ali hrvatski dnevni tisak “iz kategorije sedam kuna” dosegnuo

je novo dno objavom članka pod naslovom “Priča uspješnog hrvatskogdvojca: U 25 dana zaradili smo milijun dolara”. Ispod takvog naslova ijednako stupidne opreme, kojom se sugerira da su dečki za poslić na ko-jem su radili manje od mjesec dana spremili u džep milijunčić, nastavljase sasvim suvisli tekst autora koji zna, može i hoće razlikovati pojmove“procjena vrijednosti” i “zarada” (nakon što ga pročitate, jasno vam jeda dečki nisu izjavili ništa nalik na bedastoću iz naslova), ali uzaludmu trud kad su tu uredničku ujdurmu uredno prenijeli u još jednomdnevnom listu iz kategorije uglednih novina; štoviše, njima naslov nijebio dovoljno senzacionalistički pa su mu dometnuli još jednu imaginarnuizjavu: “Uskoro idemo u Silicijsku dolinu”! Ajde, barem nema silikona...

Na našu sreću (o njihovoj bi se dalo raspravljati), nismo morali pote-gnuti do Kalifornije kada smo odlučili provjeriti što su dečki zaista rekli:dovoljno je bilo otići u Zagrebački inkubator poduzetništva, popularniZIP, koji smo u dvogodišnjoj povijesti ove rubrike već nekoliko putaposjetili, i iz kojeg je i prije ove izašlo nekoliko priča o uspjehu.

“Prepoznavši potencijal Madbarza, investitori iz fonda Traction Tribeuložili su određenu svotu novca kako bi nam pomogli u što bržemdovršavanju aplikacije i izlasku na tržište (investicija je namijenjenaprije svega zapošljavanju programera). U hrvatskim medijima može senaići na podatak da smo zaradili milijun dolara, što je netočno, već jejedan od uvjeta pri kojima smo prihvatili investiciju, procjena vrijednostiMadbarza u visini od 1,15 milijuna USD. Kadstartup prvi put primavanjsku investiciju, to je ujedno i trenutak kad prvi put dobiva nezavi-snu procjenu vrijednosti, što među ostalim služi kao odlična validacijakod budućih investitora prilikom podizanja eventualnih novih rundifinanciranja”, kaže Nikola Mratinić, student treće godine zagrebačkogFER-a, koji se prije nešto više od godinu i pol u ZIP-u upoznao s LukomMacnerom, samoukim web/UI/UX dizajnerom (inače je po struci zubnitehničar) i pridružio se njegovom projektu Madbarz.

Ulični vježbačiLuka je početkom ovog desetljeća otkrio svijetstreet workouta, vježbanja kojim se možete baviti u vlastitoj režiji, bez sprava i skupe

Pišu: H voj Š ić i Ž ljk Tiho i ović

M a d b a r z

Za startup vam trebaju samo stvari iz naslova,kažu dečki iz Madbarza, koji su za nešto više

od godinu dana truda inkasirali lijepu svotuod mađarskih investitora - ne radi se doduše

o milijun dolara, kako su brzopleto prenijelihrvatski mediji, ali njihov trud sad je i službeno

vrijedan šesteroznamenkaste svote u dolar ima

Laptop, 100 kn za hosting i

do programera preko mađarskeLuka nam je u razgovoru otkrio kako se medijima obratio u prvomredu zato da bi regrutirao nove programere u razvojni tim (čemu je,uostalom, i namijenjena investicija mađarskog fonda - a ne osobnombogaćenju Luke i Nikole, kako su prenijeli mediji). Jedno pojačanje utimu već smo upoznali, no dečki su nas zamolili da podvučemo kako je natječaj još otvoren: zainteresirani programeri, jav ite se nahttp ://madbarz .com/ jobs .

50 studeni 2014. mreŽa

Na web adresi www.madbarz.com 50 .000 ljudi se već upisalo na listu čekanja naizlazak aplikacije koju stvara zagrebačko-splitski dvojac

Madbarzovci se nadaju da će jednog dana ponuditi i gadgete poputnarukvice koja će bilježiti stvarni napredak u vježbanju

Korisnici Madbarza točno mogu vidjeti koje su grupe mišićaojačali vježbanjem

http://madbarz.com/jobs






http://www.madbarz.com/




8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


mreŽa studeni 2014. 51

Potrudili smo se pružiti kompletno korisničko iskustvo, koje

će obuhvatiti sve bitne aspekte treniranja - osim maksimalnepersonalizacije treninga, omogućit ćemo i nezaobilaznodijeljenje treninga na Facebooku, a vrlo brzo nakon izlaskadodat ćemo i organizator/planer treninga te ponuditi neštooriginalniju interakciju između korisnika na samom Madbarzuu obliku social i battle grupa.

Pri izlasku od navedenih će funkcionalnosti više toga bitina webu nego na mobitelu, koji planiramo nadopunjavatiprema prioritetima, u skladu s povratnim informacijama odnaših korisnika.”

Najteže bitke tek dolazeA što se u međuvremenu događalo? Nikola ima vrlo zani-

mljivu priču o razdoblju koje je prethodilo ocjeni mađarskogfonda da MadBarz vrijedi 1,150.000 dolara: “Danas vam trebalaptop, 100 kuna za hosting i mnogo truda; već s time mo-

žete dokazati pojedine stvari. Na početku je najviše trebalouložiti u učenje, a od opreme je bio potreban samo laptopkoji je Luka već otprije imao. Sve u svemu, sam početak nijebio izrazito financijski zahtjevan, krenulo se laganim koraci-ma: prvo vlastita web stranica, pa sadržaj, zatim Facebook

stranica. Osvajali smo i raznenagrade (ponekad i novčane)po natjecanjima i hackathonima .Imali smo i određenu vlastituušteđevinu...”

Premda bi se iz opreme no-vinskih članaka dalo zaključitidrugačije, dečki nisu poletjeli unebo: “Smatramo da nas pravepoteškoće i izazovi tek čekaju:kad izađemo na tržište, kad će-mo morati održavati brzi rast iboriti se s konkurencijom.”

opreme, te bez ikakvih obaveza prema ikome - kada i kakovam odgovara. Street workout je u međuvremenu još višedobio na popularnosti, postavši globalni pokret, djelomicei stoga što ne zahtijeva skupu opremu (Luka je kao jedinu“posebnu opremu” koristio šipke u parku na Jarunu - otuda“lude šipke” u nazivu) kao niti još veći trošak: trenera. No,kad nemate osobu koja vas “drži za ruku” i vodi, još važnijepostaje razmjenjivanje informacija i druženje s istomišljenici-ma on line . Stoga je Luka, nakon što je shvatio da ne postojicentralno mjesto na Internetu koje okuplja ljubitelje streetworkouta, proširio svoju stranicu koja je okupljala hrvatskeljubitelje (CroWorkout.com) na globalnu varijantu. TadašnjiBar-Community.com bio je rađen u Joomla tehnologiji, s naj-osnovnijim korisničkim profilima i mogućnošću registriranjakorisnika i workout timova. Potaknut entuzijazmom korisnikastranice, Luka je svoj hobi i “noćni posao” (danju je radio kaozubarski tehničar) pretvorio u pravi posao: od 1. siječnja 2013.stranicu je rebrandirao u Madbarz, a tijekom prve polovice tegodine pridružio mu se Nikola Mratinić, kao .Net i Javascriptdeveloper . Krenuo je u rad na web aplikaciji...

Nekih godinu i pol kasnije (a ne 25 dana), Madbarz je po-stao prepoznatljiv brend među ciljanim korisnicima diljemsvijeta: na Facebooku ima čak 200.000 fanova. Oni nestr-pljivo iščekuju da aplikacija (web, ali i mobilna - za Androidi iOS) izađe iz closed beta faze, što bi se trebalo dogoditivrlo brzo - madbarzovci izbjegavaju datume, ali stekli smodojam da će se to dogoditi koji dan ili tjedan nakon izlaskaovog broja Mreže iz tiska. “Trenutačno imamo oko 300testera u zatvorenoj beti, koji nam javljaju feedback u veziweb i mobilne aplikacije. Otvorili smo i listu čekanja, gdjezainteresirani korisnici mogu ostaviti svoj mail kako bi biliobaviješteni kada Madbarz postane javno dostupan. Svakidan primimo između 300 i 500 novih signupova”, kažuNikola i Luka.

Red je da njima dvojici prepustimo prostor kako bi samiopisali rezultat svojeg rada. “Aplikacija nudi vrlo široki ras-pon vježbi za svakoga tko se želi baviti bilo kakvim oblikomtreniranja vlastitom tjelesnom težinom (street workout, cali- sthenics, bodyweight workout). Velik izbor vježbi, kao i vla-stiti algoritam koji prilagođava preporučeni broj ponavljanjaza svaku vježbu na temelju prethodno ostvarenih rezultata

(odnosno unesenih treninga), omogućuje nam da pokrivamosve težine izvođenja, što aplikaciju čini prikladnom kako započetnike, tako i za one naprednije. Osim toga, od korisnikaprimamo i sugestije za dodavanje vježbi koje eventualnonedostaju.

savjeT budućim sTarTupima

Skupljajte informacije iz što više izvora , ali u konačnici sami donosite odluke i snositeodgovornost! Fokusirajte se i validirajte ideju čim prije , nemojte izgraditi cijeli proizvod i tek onda otkriti kako ga ljudi ne žele ili ih ne zanima , tj . da ga zapravonemate kome prodati . Upalite YouTube i pogledajte sve videe kanala PandoDaily iThisWeekInStartups te svaki intervju s CEO -ima poznatijih tvrtki . Ako vas zanimajubiznis modeli raznih startupa, otiđite na Crunchbase pa pogledajte koji su pravi načini zarade na Internetu .Budite spremni na mnogo truda i rada , brojne radne vikende i duge noći...puno truda

ZaŠTo je 97% korisnika muŠkog spola?Na YouTubeu postoji mnoštvo videa u kojima prirodno nabildani ljudi izvoderazne napredne vježbe, kao što su ruski zgib (engl . muscle up ), zastavu ( humanflag ) i slično. Za sve nove u tom svijetu to ponekad izgleda toliko zadivljujuće da obeshrabruje , stoga je moguće da se muškarci lakše odlučuju krenutiusprkos intenzitetu i težini nekih od tih vježbi. Međutim, vježbanje vlastitomtjelesnom težinom u posljednje vrijeme ima značajan porast popularnosti ,posebice među ženama, pa očekujemo kako će se uskoro i na Madbarzuomjer spolova među korisnicima mijenjati u korist žena.

Njima trebajusamo šipke: Nikola

Mratinić i LukaMacner izgradili su

community , web imobilnu aplikaciju

posvećenu streetworkoutu , vježbanjuvlastitim tijelom, za

koje nije potrebnaskupa oprema

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


mreža na terenu


Idea Knockout 2014

Nagual Dance je projektberlinskogstartupa NagualSounds koji jeosvojio drugomjesto na IdeaKnockoutu

Poznatistartup

Fojo bio jetrećeplasirani

tim nanatjecanju

Najuzbudljivije natjecanje tehnoloških ideja u našojregiji okupilo je petnaest timova koji su se borili zaputovanje u Las Vegas, na CES 2015, ali i izlagačkištand na tom sajmu. Pobijedio je zagrebačkistar tup DivIT s projektom Mash.meOd ideje

do Las Vegasa

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Rifta. Izuzetno uvjerljivim nastupom DivITje “nokautirao” preostalih 14 timova kojisu se natjecali, sakupivši ukupno 362 bodažirija, od 400 maksimalnih.

Samo dva boda manje imao je drugo-plasirani tim Nagual Sounds iz Berlina sprojektom Nagual Dance, koji omogućujestvaranje glazbe pokretima tijela ispredMicrosoftove Kinect 3D kamere, a trećemjesto osvojio je zagrebački startup Fo-jo, čiji spoj mobilne aplikacije i uređaja zaizradu papirnatih fotografija omogućujesvakome da kod kuće ima pravi fotografskilaboratorij za izradu snimaka napravljenihsmartfonom.

Put i u KrakovUz organizatora natječaja, najtiražniji

tech časopis u našoj regiji Bug, generalnipokrovitelj Idea Knockouta bio je HrvatskiTelekom, koji je među natjecateljima oda-brao tim Amodo i njihov projekt DriverCopilot za posebnu nagradu - putovanje uKrakov gdje će, uz sve pokrivene troškove,svoju ideju moći “pitchati” za ulazak uglasoviti hub:raum, poduzetnički inkubatorDeutsche Telekoma.

Radi se o hardveru koji se ugradi u auto-mobil, a softver tada može bilježiti navikevozača. Jedna korist je da vozaču ukažena navike koje mu “troše” autobudžet.Dodatno namjena jest to da, primjerice,

D RAGAN P ETRIC


treći partneri poput osiguranja, svojimkorisnicima “izmjere” osiguranje. Fizičkikrajnji korisnik, mogao bi imati i primjerice,dodatnu korist kada želi prodati automobil,jer bi softver bilježio kako je auto održavante bi tako pridonio dodatnoj sigurnostiza kupca. Naravno, podacima upravljajuvozači, i oni određuju ono što žele dijeliti.Razrađeni proizvod, sigurna i detaljna pre-zentacija, pridonijeli su tome da HT-ovciizaberu baš njih.

Žiri Idea Knockouta sastojao se od pred-stavnika sponzora natjecanja, kao i me-dijskih pokrovitelja natjecanja te je brojaoosam članova: Bojan Mušćet (Hrvatski Tel-kom), Igor Šabarić (Zagrebačka banka), Eli-zabeta Planinić (Putuj bolje), Ivan BrezakBrkan (Netokracija), Tanja Ivančić Belošev(Večernji list/IQ), Miroslav Wranka (T-Por-tal), Vjekoslav Hanžić (Croatian Travellerte predsjednik žirija Dragan Petric (Bug).

Jedinstveno natjecanjeNatjecanje Idea Knockout jedinstveno je

i po tome što je u potpunosti bilo otvorenoza javnost, uz besplatan ulaz za sve posjeti-telje koji su, osim prezentacija timova predžirijem, mogli razgledati i izložbu tehnološ-kih ideja svih timova u zagrebačkom kinuEuropa. Nadziranje regularnosti natjecanjabila je zadaća Suzane Vezilić iz Trgovinskoureda Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu,

P etnaest timova s inovativnim ideja-ma o tome kako nove tehnologijeiskoristiti da se njima kreira posve

novi proizvod, koji će imati komercijalnipotencijal i koji će biti od koristi krajnjimkorisnicima, nastupilo je krajem rujna uzagrebačkom kinu Europa pred stručnimžirijem Idea Knockouta, natjecanja u orga-nizaciji Buga.

Idea Knockout održan je uz podršku Con-sumer Electronics Associationa, organizato-ra CES-a, najvećeg i najvažnijeg svjetskogsajma novih tehnologija koji se svakogsiječnja održava u Las Vegasu. Pobjedu je

odnio zagrebački startup DivIT s projek-tom Mash.me, osvojivši izuzetno vrijednunagradu: povratne aviokarte do Las Vegasaza dva pripadnika tima i hotelski smještaj uLas Vegasu za vrijeme trajanja CES-a 2015,ali i nešto još vrednije - izlagački štand naEureka Parku, dijelu CES-a na kojem izlažustartupi.

Osnovna ideja projekta Mash.me jeomogućiti svakome da izradi animirani 3Dvideo pokretima tijela i lica ispred web-kamere. Osim za stvaranje animacija, ovatehnologija omogućuje i kreiranjechata pomoću trodimenzionalnog avatara, kao ichat u virtualnoj stvarnosti korištenjem na-očala za virtualnu stvarnost poput Oculus

Žiri Idea Knockouta brojao je os am članova, no „pitcheve“ natjecateljamogli su gledati i protukandidati, kao i posjetitelji, pa je dvorana Müller uzagrebačkom kinu Europa bila dupkom puna

Amodo s projektom

Driver Copilotosvojio je nagradu

HrvatskogTelekoma -

putovanje uKrakov

Lauren Santa iz Veleposlanstva SAD-a ispričala jenatjecateljima kako zatražiti i dobiti poslovnu vizu zaAmeriku

Igor Šabarić iz Zagrebačkebanke održao jenatjecateljimakorisno predavanjeo odnosu banke ipoduzetnika

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


koji je ujedno i zastupnik CES-a za našetržište.

U pauzi natjecateljskih „pitcheva“, zapredstavnike timova održano je i nekolikozanimljivih predavanja. Tako je ispredkonzularnog odjela Veleposlanstva SAD-anastupila Lauren Santa, koja je rastumačilakako se dobiva poslovna viza za Ameriku tešto sve od birokracije treba „odraditi“ netkotko je iz Hrvatske, a tvrtku želi otvoriti i uSAD-u.

O troškovima pokretanja poslovanja za-nimljivo predavanje održali su Livija Marti-nović i Dario Tomljenović iz Regus ZagrebCity Centrea, koji su jednom timu - kroznagradnu igru - poklonili šestomjesečnokorištenje poslovnog prostora u Zagrebu.

Konačno, još jednu veliku vrijednost zanatjecatelje osigurala je i Zagrebačka banka,čiji je Igor Šabarić, direktor Centra za podu-zetničko bankarstvo, zainteresiranim natjeca-teljima održao predavanje o odnosu banke ipoduzetnika, ponudivši niz korisnih savjeta otome kako oni koji kreću u stvaranje biznisamogu najučinkovitije surađivati s bankom.

Čemu Vegas?CES je, da se podsjetite, najveći svjetski

sajam novih tehnologija koji se svakogsiječnja održava u Las Vegasu, nagovješta-vajući koji će tehnološki trendovi obilježitinarednih dvanaest mjeseci te predstavljajedan od najvećih medijskih događaja nacijelom svijetu. Eureka Park je najpropulziv-niji dio CES-a, koji posljednjih godina uživa

mreža na terenu

Idea Knockout 2014


CES 2015 Hub:raum

CES 2015

Prijavite se besplatno!www.cesweb.org

Sljedeće izdanje CES-a održat će se od 6. do 9. siječnja 2015. uLas Vegasu. Radi se o najvećem, najvažnijem i najutjecajnijemsajmu potrošačke elektronike, gadgeta , tehnoloških inovacija istartupa na svijetu, no to već sigurno znate ako ste ikada do sadaprolistali Bug. Ono što možda ne znate jest to da na CES ne možeući bilo tko jer ulaznica nema u slobodnoj prodaji. Za ulaz jenužno registrirati se, platiti registraciju i dokazati da ste zaposleniu sektoru potrošačke elektronike. Kako biste uštedjeli dio velikogtroška nužnog za putovanje na CES, savjetujemo vam da se javiteu Trgovinski ured Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, i oni će vam- ako kažete da ste se o tome informirali u Bugu - osigurati posvebesplatnu registraciju za ulazak na sajam!

HT i DT nude poslovni uspjehwww. hubraum .com

Generalni sponzor Idea Knockouta je Hrvatski Telekom. Ta jetvrtka posljednjih godina uvelike podupirala domaću startup scenui samim time, posve je normalno da se odlučila podržati i našenatjecanje. HT je tako na Idea Knockoutu imao predstavnika LukuSučića - svojevrsnog scouta - koji je među timovima odabrao timAmodo, s projektom Driver Copilot, te ga pozvao u Krakov na tjedandana. Tamo će se taj tim upoznati s hub:raumom, poduzetničkimakceleratorom Deutsche Telekoma, gdje će primiti tutorstvo isavjete profesionalaca te će, pokažu li se potentnima, biti primljeniu program hub:rauma koji podrazumijeva i izdašnu investiciju ovogakceleratora u sam projekt.

Agencija za tech putovanjawww.putujbolje.com

Želite otputovati na CES,kao i to da vamnetko osigura najpovoljniju aviokartu inajpovoljniji, a opet kvalitetan, smještaj?Isto tako, želite i za put na IFA-u u Berlin?Ili na Photokinu u Köln? Ili na MWC uBarcelonu? Ili na CeBIT u Hannover? Ilibilo gdje drugdje? Naša preporuka jeputnička agencija Putuj Bolje, s kojom imi najradije putujemo. Upravo zbog togosjećaja pouzdanosti i sigurnosti, kaoi najbolje moguće cijene, odlučili smoputovanje u Las Vegas za pobjedničkitim povjeriti agenciji Putuj Bolje. Takomožemo biti sigurni da će do odredištaekipa stići najsigurnije i na vrijeme tekako će im eventualni problemi kojiiskrsnu putem biti promptno riješeni.

najveću pozornost medija i posjetitelja togsajma, a na njemu su svoj put prema po-duzetničkim zvijezdama započele i danasglobalne zvijezde tržišta novih tehnologija,Pebble Technology i Oculus VR.

Bugovci su, tijekom svečanosti proglašenjapobjednika Idea Knockouta, najavili i kakoće tri prvoplasirana tima, kao i još nekoliko

timova koji su osvojili simpatije publike,nastupiti i na Bug Future Showu 2015 kojiće se održati 29. siječnja 2015., takođeru kinu Europa. Na Bug Future Showu 2015pobjednički tim s Idea Knockouta DivITpred publikom će ispričati kako su iskoristilisvoj nastup na CES-u 2015 i kako su seproveli u Las Vegasu.

http://www.cesweb.org/

http://www.hubraum.com/



http://www.putujbolje.com/

http://www.putujbolje.com/


http://www.cesweb.org/

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



HTML PDF API je cloud servis koji omogućujekonvertiranje HTML koda u PDF. Namijenjen jeprogramerima/IT tvrtkama koji imaju potrebuizrađivati PDF dokumente unutar svojih aplikacijate žele rješenje koje je: pouzdano, jednostavno zaintegraciju i skalabilno

Što je HTML PDF APIservis?

Cloud servis koji vam omo-gućuje konverziju HTML doku -menta u PDF koristeći standar -dne web tehnologije (HTML,CSS i Javascript). Podržava višenačina pretvorbe HTML kodau PDF te za ulazne parametreprima: adresu internetske stra -nice, HTML kod kao string ilidokument te komprimiranidokument. Servis je kreiran naREST principu te je neovisan oprogramskom jeziku aplikacijekoja ga koristi. Zbog toga ga je

vrlo lako integrirati s bilo kojim

programskim jezikom koji po -država HTTP.

Servis je namijenjen progra -merima/IT tvrtkama kojima jepotrebno pouzdano rješenjeza izradu PDF dokumenata.Korištenjem servisa uvelike sesmanjuju troškovi vezani uzrazvijanje i održavanje vlastitogrješenja.

Kao tvrtka koja se od 2008.godine bavi izradom internet -skih stranica i aplikacija, čestosmo od naših klijenata imalizahtjeve za mogućnošću izvozapodataka u različite formate,među kojima je i PDF. Tijekomtog vremena imali smo prilikekoristiti i isprobati različite alate

za izradu PDF dokumenata koji,iako su korektno odradili svoju

fontove• Base64 podrška za slike i

fontove• savršeni font kerning (razmak

između slova)• definiranje zaglavlja i

podnožja dokumenta spreddefiniranim varijablama

Značajke servisa:• prijenos neiskorištenih

kredita u sljedeći mjesec• svaka nova kupnja produžuje valjanost kredita za iduća 3

mjeseca• sigurnost pomoću SSL

enkripcije• podaci klijentskog upita za

izradu PDF dokumenta upotpunosti se brišu nakonšto je upit uspješno izvršen

• svakom korisniku dodijeljen je određeni prostor zapohranu datoteka kao štosu slike, fontovi, css i sl., štopridonosi brzini konverzije

• korisnik sam odlučuje okoličini i načinu kupnjekredita (jednokratno,mjesečna i/ili godišnjapretplata) s mogućnošćuizmjene

• detaljna analiza

Budući planovi i ciljeviPlanovi koje namjeravamo

provesti u budućnosti uključujuizradu predloška na servisu spodrškom za JSON, dodatnu ma -nipulaciju s PDF dokumentima(watermark, postavljanje lozin -ke), unaprjeđenje programskogdijela za konverziju, integracijusa sustavima poput Heroku,Mashape i sl. te izradu adapteraza sve moderne programske

jezike. Naravno, nužna je i pro -mocija servisa.

Uzmemo li u obzir to da apli -kacije svakim danom postajusve kompleksnije te kako po -stoje uspješni servisi za bazičnedijelove većine aplikacija kaošto su pregledavanje logova islanje e-maila koji pružaju punomogućnosti te su naposljetku

višestruko isplativi je od vla -stitih rješenja, možemo jasnodefinirati potencijalno tržište,

kao i njegov rast za HTML PDF API servis.

Cloud servis za konvertiranje HTM

Tim: EFFECTIVA STUDIOd.o.o.

HTML PDF API

HTML PDF APIBroj članova tima: 2Grad i zemlja: Zagreb, Hrvatska

Otkad postoji: 2008.Komercijalizacija projekta: Projekt je komercijaliziranCiljana tržišta:Programeri i IT tvrtkeTvrtke uzori: 37signals, Rocket Science Group, GitHub, LitmusSoftwareProizvodi uzori: Basecamp,MailChimp, GitHub, LitmusCrowdfunding kampanja: NeOpis projekta: HTML PDF API je cloud servis koji omogućujekonvertiranje HTML koda u PDF.E-mail kontakt za investitore: [email protected]:https://htmlpdfapi.com

zadaću, nisu bili rješenje kojimsmo u potpunosti bili zadovoljnite smo odlučili napraviti vlastitorješenje kao odvojeni servis. Pr -

vi funkcionalni prototip razvilismo unutar mjesec dana, kojismo potom tijekom idućih go -dinu dana unaprijedili i testiralina stvarnim projektima. U tomsmo razdoblju također razvili

web stranicu i aplikaciju zakorisnike te 1. 4. 2014. pustiliservis u javnost.

Arhitektura sustavaServis se sastoji od dva glavna

dijela: sučelje (web stranica,korisničko sučelje) koje je iz -građeno na Ruby On Rails fra -meworku i API koji je izgrađenna Node.JS frameworku kakobismo maksimalno iskoristiliprednosti svakog od njih. Cijelisustav je od početka osmišljenmodularno kako bi se mogaobrzo skalirati i odgovoriti napovećanje broja korisnika. Tre -nutno servis koristi 5 servera i4 vanjska servisa koji su vezanisamo uz korisničko sučelje.Funkcionalnosti APIdijela servisa:• podrška za CSS i Javascript• podrška za SVG znakove i

grafiku• podrška za prilagođene


https://htmlpdfapi.com/

https://htmlpdfapi.com/


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



Novčanik vam je pretrpan plastičnim karticama?Uskoro ćete sve imati u digitalnom formatu koji ćevam donijeti i sasvim nove i uzbudljive usluge

Uposljednjih neko -liko godina razvojsmartfona omogu -ćio je sasvim novuuporabu mobilnih

telefona koju, zbog svojih di -menzija, stolna i prijenosnaračunala nisu mogla ni sanjati.Jedno od takvih, a možda i naj -uzbudljivijih novosti, digitalni sunovčanici. Velike kartične kućena elektroničkom (kartičnom)su plaćanju zaradile milijarde,no kako to i inače biva s velikimkompanijama koje nisu podkonstantnim pritiskom konku -rencije, kasne s inovacijama.Zato su to prepoznale tvrtkekoje inače nemaju veze s ovomindustrijom, ali znaju procijenitigdje leži zarada. Tako je Googlena tržište izbacio Google Wallet,PayPal je izašao sa svojim Walle-tom, a Apple je pokrenuo svojumobilnu platnu shemu s izla -skom iPhone 6 uređaja. Onošto je nama posebno zanimljivozove se FacePay. Radi se o ino -vativnom mobilnom platnomsustavu koji je u tehničkom ikoncepcijskom smislu možda inapredniji od gore nabrojanihperjanica IT divova, a proizvodje hrvatske startup tvrtke Digi -

talni Mobilnik d.o.o. Sustav jeprvi put prezentiran 2012. na

GOAP konferenciji u Zagrebu, aod tada je postao još zanimljivijii napredniji.

Što digitalni novčanicidonose?

Prema širini usluga i konceptu,FacePay spada u sam vrh ponu -de. Naime, s FacePay Walletommoći ćete kupovati u dućanu,na webu, slati novac prijateljimai rodbini, ili kupiti kartu prekoticketing sustava. Na početkućete izabrati način komunikacijes trgovcem (QR kod, NFC ili ge -olokacija), odabrati račun s ko -

jeg želite platiti, otipkati PIN usvoj uređaj, a neposredno prijepotvrde plaćanja, možete dodatii napojnicu. Takav princip vrlo

je pogodan za web plaćanja. Ako web stranica omogućujeplaćanje FacePayem, na njiho -

vom payment gatewayu pojavitće se QR kod koji ćete skeniratite izvršiti gore opisanu transak -ciju. Ono što je vrlo zanimljivo,platit ćete sa svog bankovnogili prepaid računa, bez potrebeza unosom broja kartice ili bilokakvog drugog osobnog podat -ka na web stranicu. Tu zapravoi leži i cjelokupna ideja ove plat -ne sheme, a to je spajanje kupca

i trgovca pomoću servera. Toznači da ćete sve podatke (tipa

Kartici su dani odbrojani, a bu -dućnost elektroničkog plaćanjapreuzet će digitalni novčanici.FacePay svakako ima predispo -ziciju za ozbiljnog igrača na tompodručju.

Kartice su prošlost, dolazi FacePayFacePay

PIN ili sl.) upisivati isključivou svoj uređaj, a daljnja komu -nikacija do trgovca ide prekoFacePay hosta.

Dobro, ali koliko je tosigurno?

Sustav svoje ime duguje kon -ceptu u kojem trgovac vidifotografiju kupca. Standardneplatne kartice koriste dvofaktor -sku identifikaciju (kartica - onošto imam, PIN - ono što znam),a FacePay koristi trofaktorskuidentifikaciju (mobilna aplika -cija - ono što imam, PIN - onošto znam, fotografija - ono što

jesam). Takav koncept uz tro -slojnu enkripciju s ključem kojise mijenja u svakoj transakciji,te činjenicom da su PIN i foto -grafija isključivo na serveru, anakon svake transakcije dolazi

vam i e-mail poruka, ovu plat -nu shemu stavlja daleko iznadbankarskog standarda.

Kakav hardver mi jepotreban?

FacePay je sustav koji elimi -nira kartice, POS terminale,čitače i sav ostali usko namjen -ski hardver. Sastoji se od triosnovne aplikacije: Wallet zakupce, Terminal za trgovce iHost (frontend i backoffice) kojiautorizira i procesira transakcije.Gdje će se softver vrtjeti, ovisio korisnicima (i kupcima i tr -govcima) - od smartfona, prekobudućeg smartwatcha do PC-jaili tableta. Prednost sustavu do -nosi i korištenje statičnog QRkoda pomoću kojeg trgovac uisto vrijeme može poslužiti višekupaca, što je dosta praktično urestoranima ili kafićima. Tako -đer, to omogućuje da trgovacstavi QR, recimo, na plakat zanekakav koncert ili događaj kojikupac u prolazu može skeniratii odmah kupiti kartu. Takva sekarta pohranjuje na mobilnomuređaju, a posjeduje i vlastitiQR za identifikaciju. Isti principmože se primijeniti na flyere,newslettere ili televiziju. Sve teprednosti te izbacivanje hardve -ra omogućit će drastičan padcijene transakcije koju trgovci

danas plaćaju da bi mogli pri -hvaćati plastiku.

Tim: DIGITALNI MOBIL d.o.o.

FacePay Broj članova tima: 2(Danijel Mulugeta, Daniel Cazin)Grad i zemlja: Zagreb, HrvatskaOtkad postoji: 2009.Komercijalizacija projekta: Sustav je funkcionalan, za izlazak na

tržište traži se partner ili investitorCiljana tržišta: Hrvatska, regija, EUTvrtke uzori:Google, Apple, Square, UberProizvodi uzori: Možda Apple Payako pokrene globalnu tržišnutranzicijuCrowdfunding kampanja:zasad samo u planuOpis projekta: FacePay je sustav za autentikaciju, autorizaciju iprocesiranje novčanih transakcija,a koristi mobitel kao instrumentplaćanja.E-mail kontakt za investitore:[email protected]: www.facepay.biz

mreža na terenu

Idea Knockout 2014


http://www.facepay.biz/

http://www.facepay.biz/


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



e-Monumentum

Kako osuvremeniti nadgrobne spomenike te timeoživiti uspomenu na najdraže? Rijetko tko tijekomživota razmišlja o tim pitanjima, ali projektitekako ima smisla

P rojektom e-MONU-MENTUM želimoprilagoditi mjestauspomene na po -kojnike (spomenike

i nadgrobne ploče) u skladus trenutno dostupnim tehno -logijama. U planu su tri linijeproizvoda i usluga: DOX, LUXi NOX. U sklopu DOX linijekoristile bi se postojeće kame -ne nadgrobne ploče uz uklju -čivanje QRCode tehnologije(brušenjem oznake na ploče ilidodatnim oznakama na metal -nim pločicama koje bi se po -stavljale na nadgrobne ploče) zadohvat dodatnih sadržaja (tekst,slika ili druga multimedijskadatoteka) smještenih na našimposlužiteljima. LUX linija bi

također obuhvaćala korištenjepostojećih nadgrobnih ploča,

no kod nje bi se koristila tehno -logija proširene stvarnosti (ARtj. augmented reality) koja seaktivira vizualnim markerima,GPS pozicijom ili preko NFC-a,uz što manje vidljivih interven -cija na postojećim nadgrobnimpločama.

Nema do InternetaZa korištenje linije DOX i LUX

posjetitelji bi trebali koristitipametne telefone ili mobiteleza aktiviranje, dohvat i pregleddodanih sadržaja (bilo korište -njem mobilnog Interneta ilibežične mreže dostupne nagroblju). Kombinacijom proi -zvoda i usluga iz linija DOX iLUX moguće bi bilo ostvaritii označavanje pojedinih di -

jelova groblja kombiniranimQRCode, AR i GPS oznakama,

za pokret te analogni natpis namanjoj ploči, koji bi se nalaziona svakoj nadgrobnoj ploči(u slučaju gubitka napajanja,mrežne povezanosti ili kvara).Mrežna povezanost rješenjaNOX bila bi riješena meshbežičnom mrežom, a jediniceugrađene u nadgrobne pločeimale bi certifikat IP67, od -nosno, potpunu otpornost naprodiranje prašine i potapanjau vodu. Veličine LED ekranakretale bi se od 8,4“ do 32“(prilagodljivo i za uporabu nakasetama na krematorijima).

Moderno sjećanje napokojnika

Sve tri linije dijele zajedničkeelemente i karakteristike: zajed -nička mrežna i poslužiteljskainfrastruktura za sve sadržaje,upravljanje sadržajima sa sre -dišnje lokacije, mogućnost do -davanja, mijenjanja i uklanjanjasadržaja, održivost korištenjemobnovljivih izvora energije (sun -ca i vjetra), modularnost, ska -labilnost, otpornost na vanjskeutjecaje i trajnost. Sva tehničkarješenja bila bi izvedena uz duž -nu pažnju prema postojećimnadgrobnim pločama i pokoj -nicima koje one predstavljaju,kao i prema okolišu u kojemse nalaze. Time bi groblje odmjesta tame postalo mjesto

svjetla i oživljavanja uspomenana pokojnika.

Digitalno oživljavanje uspomena n

TIM:VETOM-ALFA d.o.o.e-MONUMENTUM

Broj članova tima: 3Grad i zemlja: Zagreb, HrvatskaOtkad postoji: 2013.Komercijalizacija projekta:proljeće 2015.Ciljana tržišta:EU i zemlje zapadnog BalkanaTvrtke uzori:QR Memories (UK) LtdProizvodi uzori: -Crowdfunding kampanja: NeOpis projekta:Digitalno oživljavanje uspomenana pokojnika korištenjemkombinacije QR, AR i LED rješenjaE-mail kontakt za investitore:[email protected]

URL:www.vetom-alfa.hr/emonumentum

omogućujući lakše snalaženjei pronalazak traženog ukopnogmjesta korištenjem mobilnoguređaja. Kod treće linije NOX,umjesto kamene ili druge plo -če s podacima o pokojniku,na grobno mjesto postavili bise zasloni (LED monitori) nakojima bi se prikazivali po -daci o pokojniku, fotografije,

videomaterijali i drugi željenisadržaji koji bi podsjećali napokojnika i ukrašavali grob -no mjesto. Proizvodi iz linijeNOX obuhvaćali bi i senzore



http://www.vetom-alfa.hr/emonumentum




8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



Prvi hrvatski interaktivni TV program sve je popularniji u domaćinstvima. Katalog TVomogućuje brz i jednostavan pregled akcijskihi drugih zanimljivih ponuda poznatih trgovaca,a gledatelji će uskoro na ovoj platformi moći ikupovati omiljene proizvode

Katalog TV jedin-stveni je interak -tivni TV kanalkoji na jednomemjestu pruža sve

informacije o atraktivnim ak -cijskim ponudama poznatihtrgovačkih kuća. Novi TV kanalpredstavlja jednostavniji, po -voljniji i ekološki prihvatljivijinačin direktnog komunicira -nja. Trgovački lanci povoljnopromoviraju svoje proizvode tedobivaju direktnu informacijuo učinkovitosti samog medija, apotencijalnim kupcima željenesu informacije u svakom trenut -ku dostupne.

Zbogom papiruTelevizijski kanal Katalog TV

pokrenut je u veljači ove godinena MAXtv platformi, na poziciji

broj 13, te je tako ušao u više od300.000 domova. S obzirom na

veliki broj pregledanih katalogakoji se broje u milijunima teogromnog interesa gledatelja,tijekom mjesec dana KatalogTV pojavit će se i na TV prije -mnicima IskonTV-a i OptiTVkorisnika.

Praktičnost i funkcionalnostpregledavanja akcijskih ponudana TV ekranu, gledateljima do -stupnih u bilo kojem trenutku,bile su ključne za pozitivneocjene i interes korisnika, ali i

važnih partnera u koje ubrajamo više od 50 vodećih hrvatskihtrgovaca.

Ponuda Katalog TV-a pokrivacjelovitu paletu proizvoda kojauključuje prehranu, kozmetiku,

namještaj, tehniku, sve za dom,sve za djecu, sport, kućne lju -

klikova daljinskog upravljača na velikom ekranu i ne zauzimajunjegov životni prostor. Dakle,

win-win situacija.Klijenti Katalog TV-a nisu sa-

mo najveće trgovačke kuće, već i svi oni koji smatraju da imovakav oblik promocije možepomoći u prezentaciji proizvodai usluga, pa čak i ako nemajupripremljenu katalošku ponudu.Klijentima se naplaćuje premapregledanom katalogu/ponudi,odnosno prema „per view“ su -stavu. Ako klijent želi, može seograničiti na pojedine županije,kao i prilagoditi različita rekla -mna rješenja za svaku županijuposebno. Na taj način klijent

jednostavno kontrolira trošakte vrlo lako dolazi do svoje že -ljene ciljane skupine. Također,linearni kanal Katalog TV-a ide -alan je za dodatnu promociju iisticanje pojedinih brandova izcjelokupne ponude. Vrlo brzo, do kraja ove kalen -

darske godine, preko KatalogTV-a bit će moguća kupnjaproizvoda naših partnera, čimeće se dodatno olakšati pozicijakupca koji će jednostavno i ponajpovoljnijim cijenama moćikupiti omiljene proizvode do -slovno iz naslonjača.

Kupnja preko televizijeKatalog TV

bimce. Neprestano se osluškujebilo gledatelja i sukladno tomeuvode nove kategorije. Uz da -našnji životni ritam važno jedetaljno isplanirati kupnju kakobi se racionalno utrošilo vrijemei novac, pri čemu je Katalog TVkupcima od velike pomoći.

Kako je nastao projektOd začetka ideje do realizacije

prošlo je skoro dvije godine. Sa -ma ideja prvotno se odnosila nakupnju preko televizije premaprincipu online shoppinga, is -korištavajući sve prednosti inte -raktivne televizije (IPTV). Kakodo te faze ipak treba proći neko

vrijeme, u kojem se korisnicimatakva mogućnost mora približiti,kao logična prva faza projektapokazao se pregled ponudetrgovačkih kuća. S obziromna to da mnogobrojni trgovcidistribuiraju svoje kataloge podomaćinstvima diljem Hrvatske,a nemaju dovoljno kvalitetnupovratnu informaciju koliko jetih kataloga uistinu i pregleda -no, Katalog TV im omogućujeda dobiju vrlo točan i detaljanizvještaj pregledanih katalo -ga. Za korisnika, pak, s druge

strane, ti su isti katalozi uvijekdostupni pomoću nekoliko

Tim: KATALOG TVKatalog TV

Broj članova tima: 10Grad i zemlja: Zagreb, HrvatskaOtkad postoji: 2014.Komercijalizacija projekta:Počela sredinom godine, nakon trimjeseca emitiranjaCiljana tržišta: Hrvatska i regija,srednja i zapadna EuropaTvrtke uzori: nema sličnog projektaProizvodi uzori:nema sličnog projektaCrowdfunding kampanja: NeOpis projekta: Prvi hrvatskiinteraktivni TV kanal za pregledakcijske ponude trgovačkih lanacas mogućnošću kupnje preko TV-aE-mail kontakt za investitore:[email protected] v;[email protected]:www.katalog.tv

mreža na terenu

Idea Knockout 2014





http://www.katalog.tv/

http://www.katalog.tv/



8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



Jesu li aparat za kavu, šuko utičnica, sobna klimai aparat za gašenje vatre u hodniku idealnookruženje za rad vaše skupe IT opreme i sigurnostvaših podataka? In a galaxy far, far away…

Tko je inovator MDC-a?MEP d.o.o, osnovan 1993.,

posluje u četiri osnovne dje -latnosti, među kojima se ističeizgradnja podatkovnih centaraprema sustavu „ključ u ruke“.Podatkovni centar je infrastruk -turno rješenje koje obuhvaćaidealne uvjete rada i zaštituračunalne opreme implemen -tacijom precizne klimatizacije,besprekidnog napajanja, vatro -dojave, zaštite od požara i fizič -ke zaštite od neovlaštenog ulaza.Prvi veliki podatkovni centarMEP je izgradio 1999. godine,a reference MEP-a uključuju iizgradnju prvog hrvatskog TIER3 klasificiranog podatkovnogcentra.

MEP d.o.o. je ISO 9001:2008

certificirana tvrtka za područjedjelatnosti: prodaja, projektira -

nje, instalacija, servis i održa - vanje energetskih i rashladnihsustava za telekomunikacijske iračunalne centre.

Zaštita podataka iICT opreme u MSPsegmentu

Zaštita podataka i IT opremepredstavlja jedan od najvećihizazova poslovanja današnjice.Izgradnja velikog podatkov -nog centra vrlo je skupa, kaoi njegovo održavanje. Većapoduzeća i organizacije mogusi priuštiti posjedovanje takvihračunalnih sustava, ali manjimato predstavlja problem jer izradapouzdanog podatkovnog centrazahtijeva iznimne novčane izdat -ke. Manja i srednja poduzeća

(MSP) danas u najboljem slučajuunajmljuju podatkovne centre,

ne nude kompletno rješenje poprihvatljivoj cijeni i nisu skladus predviđenim normama.

Osnova MDC-a je standardni19“ poslužiteljski ormar, u pot -punosti modificiran i opremljensustavima koje čine veliki podat -kovni centar. Predviđena je pro -

izvodnja MDC-a u varijantamaBasic i Premium. MDC Basic biuključivao 1-2 rack ormara sa su -stavom besprekidnog napajanja,PDU jedinicama, klimatizacijskimrješenjem i sustavom nadzoraza smještaj ICT opreme snagedo 5kW, a MDC Premium biuključivao 1, 2, 3 i više rack or -mara sa sustavom besprekidnognapajanja, PDU jedinicama, su -stavom nadzora i redundantnimprofesionalnim klimatizacijskimrješenjem za smještaj ICT opre -me snage 5-20kW po jednom rac -ku. Obje inačice MDC-a moguće

je dodatno opremiti sustavima vatrodojave, gašenja, sigurnostii nadzora okoline, videonadzora,kontrole pristupa opremi, toplin -ske i zvučne izolacije. MDC jemoguće koristiti i na lokaciji zaDisaster Recovery.

Osnovne prednosti• Profesionalna razina sigurnosti

podataka i opreme uz prihvat -ljivu cijenu

• Kompaktnost - male dimenzije• Modularnost i proširivost• Brza isporuka i montaža

• Cjelokupno rješenje zaštitepodataka i IT opreme

Sigurnost u jednom ormaru

Tim: MEP MDC TEAM

Mini podatkovni centar (MDC)

Mini podatkovni centarBroj članova tima: 9Grad i zemlja: Rijeka, HrvatskaOtkad postoji: 2013.Komercijalizacija projekta:u planu 2014.Ciljana tržišta: Hrvatska, regija, EUTvrtke uzori: -Proizvodi uzori: -Crowdfunding kampanja: NeOpis projekta: Mini podatkovnicentar (MDC) rješenje je kojeomogućuje idealne uvjete radai zaštite ICT opreme i podatakaimplementacijom precizneklimatizacije, besprekidnognapajanja, vatrodojave, zaštite odpožara i fizičke zaštite u jednomproizvodu koji kao osnovu imastandardni 19“ poslužiteljski ormarE-mail kontakt za investitore:[email protected]: www.mep.hr

međutim dugoročno im to nijeisplativo. Prepoznata je potrebaza podatkovnim centrima koji bipružali usluge MSP segmentu tena izdvojenim lokacijama velikihpoduzeća i organizacija, a bili bicjenovno prihvatljivi i lokalnoimplementirani. Dobro osmi -šljen, kompaktan i modularanpodatkovni centar s definiranomstrategijom budućeg razvoja inadogradnje mogao bi drastičnosmanjiti troškove poslovanja. Ta -

kav podatkovni centar veličine jednog ili više poslužiteljskihormara riješio bi sve problemenapajanja i hlađenja ICT opre -me, uz mogućnost nadogradnje(modularni podatkovni centar).Male i srednje tvrtke bi, izmeđuostaloga, uštedjele i na prostoru

jer bi se ovakvo rješenje hlađe -nja i napajanja računalne opre -me moglo smjestiti bilo gdje uprostoru tvrtke. Novi proizvod- mini podatkovni centar (MiniData Centre - MDC) s modular -nim bi dizajnom povećao prila -godljivost zahvaljujući otvorenojarhitekturi koja se može konfi -gurirati u svakom informatič -kom okruženju. Rješenja koja sedanas u ovom segmentu koristenisu profesionalno izvedena,


http://www.mep.hr/

http://www.mep.hr/


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



Mobicon na moderannačin obogaćujeiskustvo predavanja tekorištenjem mobilnihuređaja podižekomunikaciju publikei predavača na novurazinu

Kako stvar šljaka?Mobicon se sastoji od dva su -čelja - jednoga za sudionika, adrugoga za predavača. Svakisudionik pomoću svog pamet -nog telefona ili tableta možetijekom predavanja postavljatipitanja ili se javljati za riječ, štose pokazuje predavaču na nje -govom računalu. Predavač nasvom računalu može reagiratina upite iz publike te im i sampostavljati pitanja. KorištenjeMobicona vrlo je jednostavno:za predavača to je pristupanjeMobicon web aplikaciji, a sudi -onik treba instalirati Mobiconmobilnu aplikaciju.

Glavne mogućnosti sudionikasu pisanje tekstualnih komen -tara, odgovaranje na postavlje -ne ankete, i na kraju korište -nje vlastitog mobilnog uređajakao mikrofona koji je spojenna razglas dvorane u kojoj sepredavanje održava. Pisanjekomentara je pogodno kadaslušatelj ima kratko pitanje ilimu odgovor na njega nije hitan.Postavljanjem pitanja predavačudolazi obavijest i on tada na nje -

ga može odgovoriti u trenutkukoji mu najbolje odgovara, bez

prekidanja predavanja. Također,cijeli auditorij je povezan u za -

jednički “chatroom”, tako da umeđuvremenu može odgovoritii neka druga osoba iz publike.

Predavač može tijekom preda - vanja aktivirati unaprijed ili nalicu mjesta pripremljene anke -te. Nakon njihova aktiviranja,na mobitel svakog sudionikadolazi anketa koju može ispu -niti u zadanom vremenu. Svakiodgovor se odmah sprema iuključuje u konačni rezultat, apredavač u stvarnom vremenuprati rezultate koji se prikazujuna odgovarajućim grafikonima.Kako je predavač svojim računa -lom obično spojen na projektor,rezultate lako može podijeliti spublikom.

Uobičajena praksa na preda - vanjima pri postavljanju pitanja je da predavač ponovi pitanjena razglas ili da se jedan mikro -fon dijeli među publikom. Obapristupa imaju svoje mane jerse često dogodi da predavačzaboravi ponoviti pitanje, a tu jei vrijeme izgubljeno na čekanjemikrofona i ponavljanje pita -nja. Mobicon ovom problemupristupa na moderan način:korištenjem mobilnog uređajakao mikrofona. Pritiskom gumba“Javi se za riječ” sudionik dajedo znanja da želi nešto reći, našto se na predavačevom sučeljupojavljuje zahtjev za riječ. Preda -

vač odabire osobu kojoj će datiriječ - njoj se tada otvara zvučni

organizator predavanja. Aplika -cija je za sudionike predavanjauvijek besplatna, oni je morajusamo instalirati i unijeti kôd pre -davanja koji predavač objavljujeprije početka.

Također, moguće je kupitimodule specijalizirane za odre -đene vrste predavanja. Ukolikose radi o predavanju u školi ilina fakultetu, tu je modul kojiprati ocjene i statistike svakogkorisnika. Moguće je dokupitii nove vrste anketa, ovisno opotrebama naručitelja. Očekujese skoro izdavanje beta verzijeaplikacije; zasad je podržana An -droid platforma, ali je u bliskojbudućnosti planiran izlazak iiOS izdanja.

O timuIza Mobicona stoji tim Loopus,

sastavljen od šestero netomdiplomiranih studenata FER-a.

Članovi tima redom su bivšinatjecatelji na informatičkim na -tjecanjima, završili su fakultet sodličnim uspjehom, a u slobod -no vrijeme odrađivali prakse u

vodećim IT tvrtkama kao što suGoogle, Facebook, Palantir i No -om, ali i u vrhu istraživačke za -

jednice poput bioinformatičkoginstituta u Singapuru. Širokogspektra znanja i obogaćeni ste -čenim iskustvom, odlučni su sveto pretočiti u rješavanje teškihproblema i stvaranje proizvoda

koji će njihovim korisnicimapružiti stvarnu vrijednost.

Uključi se u predavanjeMobicon

kanal i može govoriti u mikro -fon svog mobilnog uređaja, azvuk se prenosi preko razglasadvorane.

Ne bojte se, nije skupoMobicon je zamišljen kao

freemium proizvod, što značida je osnovna funkcionalnostdostupna svima, a za dodatneopcije potrebno je izdvojitinovčanu naknadu. Tako je,primjerice, aplikacija besplatnado određenog broja sudionika, akorištenje iznad tog broja plaća

Tim: LOOPUSMobicon

Broj članova tima: 6Grad i zemlja: Zagreb, HrvatskaOtkad postoji: 2013.Komercijalizacija proizvoda:početkom 2015. godineCiljana tržišta:akademska zajednica, konferencijeTvrtke uzori: GoogleProizvodi uzori: –Crowdfunding kampanja: neOpis projekta: Mobicon je web/mobile rješenjekoje obogaćuje interakciju publikei predavača korištenjem mobilnihuređaja i integracijom sa zvučnimsustavom auditorija.E-mail kontakt za investitore:[email protected]: mobicon.loopus.co, loopus.co

mreža na terenu

Idea Knockout 2014



8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



Budite skladatelj i stvarajte glazbu, i to samopomoću pokreta tijela. Softver za glazbenuprodukciju Nagual Dance jedinstveno jeiskustvo koje omogućuje da glazbu osjećate,reproducirate i stvarate na zabavan i intuitivannačin

Nagual Dance jekomad softverakoji „prevodi“ po -krete tijela te ihpretvara u glazbu.

Koristeći 3D kameru (Kineckt),Nagual Dance „lovi“ pokretetijela jedne ili dvije osobe, tesvaki pokret u realnom vremenupretvara u glazbu. Pokreti tijelane kontroliraju efekte ranijesnimljenih glazbenih dijelova,ali omogućuju svakom plesačuda stvara individualnu glazbu,ovisno o svojem plesačkomumijeću i izvedbi. Nogama irukama se dodjeljuju različiti

instrumenti, kojima plesač lakoupravlja.

Jedna od mogućnosti je i vrlozabavan collaborative mod ukojem glazbu stvarate zajedničkis prijateljem. U ovom modu sdva igrača jedan od njih uprav -lja bubnjevima i udaraljkama,a drugi „svira“ bas podlogu imelodiju. Ova tehnologija sva -kome otvara mogućnost samo -izražavanja na glazbeni način.Plesni proces zapravo se obrćeu suprotnom smjeru. Umjestoda kao plesač samo reagiratena glazbu, vi je stvarate onakokako želite, što vas vodi daljnjimpokretima. Nije više nužno imatiglazbeno obrazovanje da biste

bili kreativni; dovoljno je da seznate kretati.

Nagual Dance je više od zabave

Tijekom dvogodišnjeg razvoja,prezentirali smo prototipovena različitim događanjima, od

velikih priredbi s profesionalnimplesačima i stotinama gledatelja,do malih događanja s gejmerimapo podrumima ispunjenima zno -

jem. Ova iskustva pokazala su dase Nagual Dance, osim za kućnuzabavu, može koristiti na raznenačine, od plesnih događanja ifitness tečajeva, do terapeutskihseansi.

Nagual Sounds je osnovan uBerlinu prije dvije godine. Stvo -rili smo svjetski priznat softverte smo vlasnici patenta za teh -nologiju pretvaranja bilo kakvogpodatkovnog lanca u glazbu urealnom vremenu. Naša tehno -logija kombinira razvoj senzornetehnologije, njene prilagodbe zapraktičnu primjenu i današnjebrzine računala i IT uređaja kojaomogućuje stvaranje digitalneglazbe. Tijekom proteklog raz -doblja Nagual Sounds je priznatod profesionalaca i predvod -nika u ovoj industriji. Prizna -nje je okrunjeno nagradamaMidemlab 2014, Design PrizeBerlin-Brandenburg, RethinkMusic, TechPitch 4.5 i Society3 GoToStartups.

Tijelo kao orkestar

Tim: NAGUAL SOUN

Nagual Dance

Nagual DanceBroj članova tima: 7Grad i zemlja: Berlin, NjemačkaOtkad postoji: kolovoz 2012.Komercijalizacija projekta:početak 2015.Ciljana tržišta: korisnici plesnihi glazbenih igara, profesionalniplesači, umjetnici, terapeutiCrowdfunding kampanja: http://igg.me/at/nagualdance/x/7057720Opis projekta: Nagual Dancepretvara vaše tijelo u orkestarE-mail kontakt za investitore:[email protected]:http://nagualsounds.com

Konverzija pokretau glazbu

Softver koji sve obavlja jeSoundscape. Kao što jazz glaz -benik stvara glazbu koristećitonske ljestvice i akorde, takoi računalo čini potpuno istokoristeći relevantni softver.Softverom koji je stvorio NagualSounds ulazni podaci se moguiskoristiti kao alat kojim se per -sonaliziraju glazbeni dijelovi ka -ko bi glazbu interpretirali na vla -stiti način u realnom vremenu.Pomoću ove tehnologije glazba

je uživo i intuitivno kontrolabil -na, a tajna je u tome što softversvakom instrumentu pruža pri -liku. Naš tim pažljivo dizajnirasvaki pojedinačni interaktivniglazbeni element, pri čemu jedefiniranje glazbenog modusai tempa, proučavanje ljestvica,akorda i melodija, oblikovanjesintetiziranih zvukova te sviranjebubnjeva i udaraljki, naš svakod -nevni posao. Nakon detaljnogtestiranja i velike količine plesa,

sve pohranjujemo u jednu jedi -nu soundscape datoteku.

http://igg.me/at/nagualdance/x/7057720



http://nagualsounds.com/

http://nagualsounds.com/




8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



SmartLoyaltyHR je mobilna aplikacijanamijenjena lakom pregledu web stranica sgrupnim kupnjama i popustima, no takođernudi i funkcionalnost objavljivanja vlastitihpromotivnih ponuda, odnosno oglasanamijenjenih ostalim korisnicima aplikacije

P rvotna ideja bila jeaplikacija namije -njena kafićima i na -građivanju lojalnostistalnih posjetitelja

popustima i/ili besplatnim pi -ćima, npr. svaku n-tu konzuma -ciju, otuda ime SmartLoyalty.Ipak, prije samog početka radana aplikaciji u razgovoru s jed -nim poznatim zagrebačkimugostiteljem testiran je koncept„na papiru“. Na kraju je odizvorne ideje ostalo samo ime,a sama aplikacija je bitno pro -mijenila namjenu. Kako su webstranice s grupnim kupnjamau posljednjih nekoliko godinapostale vrlo popularne, ideja jebila objediniti sve te ponude najednome mjestu, da budu lakodostupne u svakom trenutku,

preferirano na mobilnom ure -đaju. Osim ove funkcionalnosti,

kao poželjnu osobinu aplikaciježelja je bila dodati i mogućnostda mala prodajna mjesta poputsitnih obrta, trgovinica, prodaj -nih štandova, pa čak i privatnihosoba, mogu plasirati svoje po -nude i oglase, ostaviti kontaktpodatke te prema potrebi, slikukoja se može povezati s objek -tom oglasa, odnosno ponude.

Dostupne kupnje...Rad s aplikacijom počinje

registracijom novog korisnika,odnosno ulogiravanjem posto -

jećeg, bilo internim sustavomprijave ili povezivanjem prekoFacebook ili Twitter servisa.Nakon toga, aplikacija pamtikorisnika te mu omogućujepregled preddefiniranih servisaza grupne kupnje, odnosno

pregled postojećih ili kreiranje vlastitih oglasa. Pokretanjem i

se u UTF-8 formatu, što jamčibolju kompatibilnost s većinomeuropskih, no i s nekim egzotič -nijim pismima koja se kodirajudo 16 bita (npr. uspješno jetestiran unos ruskog ćiriličnogteksta preko Android uređajai naknadni ispravan prikaz naiOS uređaju). Također, korisnikmože birati zemlju po želji, tesamim time dobiti listu predde -finiranih web stranica prilago -đenu za tu zemlju. Aplikacija podržava skinove,

odnosno theme, od kojih suneke specijalno prilagođene zaiOS 7/8 i Android KitKat (4.4).

Zasad je u planu da aplikacijabude besplatna, što bi trebaloosigurati veliku bazu korisnika,a načini monetizacije naknad -no će se razmotriti. U obzirdolaze besplatne light verzijekoje ograničavaju broj aktivnihoglasa i vrijeme trajanja oglasaod-do, te plaćene verzije kojenemaju navedenih ograničenja,in-app purchasing, oglašava -nje, crowdfunding kampanja,a svakako će zanimljiv biti iinteres potencijalnih partnera iinvestitora. Zasad je plan izdatiaplikaciju na Android i iOS plat -formi, a na radaru je i WindowsPhone platforma.

Sve grupne kupnje na jednome mjeSmartLoyaltyHR

prijavom korisniku u virtualniinbox pristižu oglasi koji pri -padaju kategorijama na koje seprethodno pretplatio. Trenutno

je u razvoju sustav ocjenjivanjatuđih ponuda, koji bi omogućioisticanje kvalitete pojedinihponuda, odnosno kritiziranjaonih nepouzdanih i loših. Tako -đer, bilo koje prodajno mjestokorisnik može i pojedinačnoisključiti.

Prilikom registracije novogprodajnog mjesta, aplikacijaočitava GPS koordinate, kojese kasnije koriste za navigacijuna mapi, te za filtriranje oglasaprema udaljenosti. Ako je kori -snik zainteresiran za oglas, možekontaktirati vlasnika e-mailomili telefonom, pogledati link na

webu vezan za željeni proizvodili uslugu, potražiti na mapi, au planu je i implementacija au -tomatskih objava na socijalnimmrežama. Sve usluge su inte -grirane u aplikaciju kao njezinsastavni dio.

…i još malo više Aplikacija je trenutno na en -

gleskom jeziku, no u planu je

i lokalizacija na lokalne jezike.Sama pohrana u cloudu radi

Tim: 46-16SmartLoyaltyHR

Broj članova tima: 1Grad i zemlja: Zagreb, HrvatskaOtkad postoji: 2013.

Komercijalizacija projekta:do kraja 2014.Ciljana tržišta: prije svegaHrvatska, a zatim i regijaTvrtke uzori:WhatsApp, Facebook, TwitterProizvodi uzori: proizvodi gore navedenih tvrtki, zatim NjuškaloCrowdfunding kampanja: zasadne, ali su u planu, jedna od opcijamonetizacije ili barem financiranjahostinga i promotivnih troškovaOpis projekta: Sve grupne kupnje na jednome mjestu i još malo višeE-mail kontakt za investitore: [email protected] : –

mreža na terenu

Idea Knockout 2014





8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



P odatkovni centri, ser - verski ormari koji ra-de danonoćno, čitavinapredni i skupocje -ni sustavi, uza sve

svoje svrhe i namjene, morajuna neki način biti i zaštićeni.I upravo to jest Supracontrol– sustav za kontrolu pristupai nadzor uvjeta rada serverskihormara i podatkovnih centara.Prateći svjetske trendove uICT tehnologijama, uočili smonedostatak cjelovitog rješenjaza nadzor podatkovnih centarai IT opreme u ormarima. Provelismo mnogo vremena imple -mentirajući tuđa rješenja i upraksi se pokazalo da svakom odnjih nešto nedostaje. Radi togakrenuli smo u razvoj vlastitogrješenja koje će biti moderno,

fleksibilno i prilagodljivo svimzahtjevima korisnika.

Aspekt konkurencije ikonkurentnosti

Integracijom kontrole pristu -pa, nadzora uvjeta rada, mje -renjem potrošnje električneenergije, upravljanjem vanjskimuređajima i videonadzoromstvorili smo kompletno rješenjeza učinkovito i pametno uprav -ljanje podatkovnim centrima.Naši trenutni klijenti iznimnosu zadovoljni jer ih je sustav veću nekoliko navrata spasio odhavarije u njihovim centrima.Što se tiče naših potencijalnihkupaca, tijekom prezentacija irazgovora dolazimo do zaključkakako postoji iznimna potreba zaovakvim sustavom. Upravo iz tihrazloga konstantno ulažemo upoboljšanja i daljnji razvoj cje -

lokupnog sustava. Na domaćemtržištu pojavljuju se slična rješe -nja stranih tvrtki, no pokrivajuisključivo određena područja,s time da rješenja koja nude,s tehnološkog stajališta, nisuna razini današnjih modernihsustava, a ni specifičnih potrebakorisnika.

U konačnici, korisnici dobivajusustav koji pravodobno e-mai -lom ili SMS-om obavještava kakose i kada se nešto loše događau prostoru koji se nadgleda.Također, velika konkurentskaprednost Supracontrola je uprilagodbi individualnim po -trebama svakog korisnika, akombinacijom i konfiguracijomuređaja korisnici ostvaruju znat -

ne uštede u količini potrošeneelektrične energije.

Jednostavan i učinkovit nadzor sus

Tim: SUPRANET RAZVOJ

Supracontrol

SupracontrolBroj članova tima: 10Grad i zemlja: Zagreb, HrvatskaOtkad postoji: 2010.Komercijalizacija projekta:sustav je već u prodajiCiljana tržišta: Telco, ISP, ICT, financijski, državni, vojni,zdravstveni i obrazovni sektoriTvrtke uzori: –Proizvodi uzori: –Crowdfunding kampanja: neOpis projekta: Kontrola pristupa i nadzor uvjeta rada serverskihormara i podatkovnih centaraE-mail kontakt za investitore:[email protected]: www.supracontrol.com

bilne aplikacije. Naravno, u samproces proizvodnje uključenesu i vanjske tvrtke (sve redomiz Hrvatske) koje obavljaju po -slove kao što su izrada metalnihkućišta, samoljepljivih folija,strojno lemljenje komponenti,izrada ambalaže, itd.

Supracontrol je prvihrvatski sustav zakontrolu pristupa inadzor uvjeta radaserverskih ormara ipodatkovnih centara

Dakle, o čemu je ovdjeriječ? Osnovni zadaci Supracontrol

sustava su fizička zaštita skupo -cjene opreme i servisa unutarormara te nadzor uvjeta rada,u što spadaju senzori mjerenjatemperature, vlage, vibracija, di -ma, prodora vode, čestica. Osimkontrole pristupa i nadzorauvjeta, pokriveno je i područjemjerenja potrošnje električneenergije, upravljanje vanjskimuređajima te implementacija

videonadzora.Supracontrol sustav sastoji se

od hardvera koji čine masteruređaji i periferija. Sustavom seupravlja preko web aplikacije,a dostupne su i mobilne aplika -cije. Web aplikacija omogućujeuvid u stanje svih uređaja i sen -zora, praćenje trendova ponaša -nja senzora, analizu događaja iupravljanje kontrolom pristupa.Mobilne aplikacije su zanimljivezato što, primjerice, na daljinumožete otključati ormar ili vrataštićene prostorije.

Kompletan sustav Supracon -trola osmišljen je i razvijen u na -

šoj tvrtki, počevši od hardvera,preko softvera pa do web i mo -


http://www.supracontrol.com/

http://www.supracontrol.com/


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



TEMA BROJA

RJEŠENJE ZA ZAGUŠENJE MOBILNIH MREŽA

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Big dataEksplozija podataka koja se događa posljednje

dvije godine predvođena je masovnim korište-

njem smartphonea i tableta. Početkom 2013.godine na tržištu je bilo u upotrebi oko 1,1milijardu smartfona, uz isporučenih 1,6 milijardiu 2012., a procjena je da će broj u upotrebinarasti na 3,3 milijarde do kraja 2018. U 2014.godini očekivano je korištenje oko 1,4 mili-

jarde pametnih telefona. Očekivan je i porastpodatkovnog prometa na mobilnim mrežamaod 50% svake godine, gdje glavnu ulogu igra vi-

deopromet. Potrošnja po korisniku također imasve veći prosjek. Razna istraživanja potvrđujuda oko 90% korisnika preferira Wi-Fi pristupInternetu, 87% ih želi veću Wi-Fi dostupnostna frekventnim lokacijama, a oko 83% vjerujeda operatori trebaju ponuditi Wi-Fi kao skupnuuslugu sa 3G pristupom mreži. Tržište tabletatakođer je u naglom porastu i stavlja još većinaglasak na Wi-Fi, konzumirajući u prosjeku itriput više prometa od smartphonea.

Oko 70% prodanih Apple iPad uređaja naameričkom tržištu je Wi-Fi only, a taj podatakdovoljno govori sam za sebe. Wi-Fi je postaopopularan ne samo zato što nudi mogućnostrasterećenja mobilnih mreža od podatkovnogprometa, već i zato što je tehnološki napredo-

vao do razine da je postao pouzdan i svepri-

sutan. Nudi veće kapacitete i prijenosne brzine802.11n i 802.11ac tehnologijama, Hotspot 2.0standard koji omogućuje neprekidan i siguranroaming , razne poslovne modele koji se koristeveć duže vrijeme, a operatorima omogućujeraznolikost u pružanju usluga. Wi-Fi je postaonovi bandwidth za ljude, ne mogu ga se zasititii žele ga svugdje i u svakom trenutku. Trenutnou svijetu postoji preko sto milijuna javno dostu-

pnihhotspotova.Procjenjuje se da će broj trostruko porasti te

kako će u iduće tri godine biti preko 120 milijardipovezivanja na Wi-Fi mreže preko tih istihhot- spotova. Podatkovni promet u istom razdoblju,odnosno do 2020. godine, mogao bi rasti 53puta, pogotovo na frekventnim lokacijama kaošto su stadioni, zračne luke, konvencijski centri,

TEMA BROJA

javne lokacije poput parkova, trgova, šetnica isličnih. Biti mobilan traži potpuno novi pristup.Mobilne platforme će biti katalizator iskustva po-

vezivosti. Ne čudi stoga da je i marketing u snaž-

nom porastu nasmartphone i tablet uređajima.

Izazov i prilika za mobilne operatoreRast potražnje za mobilnim Internetom

značajno nadmašuje rast kapaciteta današnjihradijskih mreža, s posebnim naglaskom na po-

dručja s gustom koncentracijom korisnika, kaoi značajne probleme koji će pojaviti u narednihnekoliko godina. Mobilni operatori na povećanezahtjeve za kapacitetom reagiraju nizom mje-

ra, uključujući LTE implementacije, akvizicijunovog spektra i prenamjenu, nadogradnju tran-

smisije, naplatu prema korištenju, a sve više istrateškom izgradnjom Wi-Fi mreža kao i mrežamalih ćelija (small cells). U sustavima mobilne,odnosno ćelijske, telefonije to je neko vrlo malozemljopisno područje pokriveno signalom.

Svaki od ovih pristupa ima svoje prednostnedostatke. LTE omogućuje značajan napredu odnosu na 3G, kada govorimo o pokriv-

nju velikih prostora, ali je njegova uporabproblematična u područjima visoke gustoćkorisnika zbog interferencije među ćelijamkao i zbog problema s osiguranjem smještaza bazne stanice. Novi LTE spektar je oskudi skup, a i sama procedura ishođenja dozvoza spektar može trajati dugo. Mobilni operatomogu iskorištenje mreže dodatno poboljšaaktivnim upravljanjem prometa izvan radijspristupne mreže (RAN - Radio Access Netwoodnosno unutar jezgrene mreže korištenjemkeširanja (caching ) sadržaja, fleksibilnih tarifakao i primjena raznih pravila kada i koliko k-

risnici mogu koristiti mrežu. Ovakva rješenne povećavaju kapacitet sama za sebe, već spodaci prenose učinkovitijim pakiranjem visadržaja za prijenos unutar mrežne infrastru-

ture nepromijenjenog kapaciteta i mogućnosPovećanje RAN kapaciteta korištenjem Witehnologije ima niz prednosti.

Gotovo svi pametni mobilni uređaji (smar- tphones ) i tableti podržavaju Wi-Fi te danaznačajno raste udio uređaja koji se oslanjajna Wi-Fi kao jedinu opciju povezivanja na In-

ternet. Većina korisnika očekuje da će u javniprostorima pronaći bežični pristup Internetu osvog primarnog pružatelja usluga, zajednipružateljahotspot usluga ili od samog vlasnika

javnog prostora. Kraći Wi-Fi domet, visopropusnost, korištenje do 600 MHz spektraniži jedinični troškovi operatorima znače vekapacitet po utrošenoj jedinici novca u prosto-

rima visoke gustoće korisnika u odnosu na LTWi-Fi tehnologija je već na tržištu u odnosu nLTE tehnologiju malih ćelija, pa implementacWi-Fi infrastrukture operatorima omogućuje odmah iskoriste priliku za zauzimanje ključnlokacija na mjestima visoke gustoće korisnikpoput stadiona i zračnih luka (stupovi rasvjetsemafori itd.)

Svi putevi vodeprema Wi-Fi offloadu

Vlasnici mobilnih mreža i dalje se bore održavanjem integriteta mrežne infrastruktuuz snažan rast potražnje potrošača, a poma


3G OFFLOAD

Prvi televizori imali su iznimno malu brzinu odziva, što se poprilično popravilo sredinom prošlogstoljeća pojavom SD-a. Danas uživamo u punoj HD razlučivosti koristeći ser vise poput YouTubea, anadolazeći Ultra HD koji posjeduje 4 puta više piksela nego Full HD, trošit će oko 125 Mbps po streamu

koristeći MPEG4, odnosno oko 20 Mbps na manjim ekranima tableta. Što će tek biti kada holografskaTV postane trend? Veća videokvaliteta zahtijeva veći kapacitet

Broj mobilnih broadband korisnika porast će četiri puta u idućih nekoliko godina, a mrežama ćepristupati 10x višesmartphone uređaja uz generiranje i do 50 puta v iše podatkovnog prometa do 2020.godine. Bit će i preko 120 milijardi povezivanja na Wi-Fi mreže preko javnihhotspotova

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


prema rasterećenju mreže od podatkovnog pro-

meta preko nelicenciranog Wi-Fi frekvencijskogopsega biva sve značajniji. Većina mobilnihoperatora najavila je Wi-Fi inicijative osmišljenekako bi osigurale dodatne kapacitete i kvalitetnupokrivenost signalom u mjestima visoke gustoćei prostorima gdje tradicionalne mobilne mreže iograničeni kapacitet spektra otežavaju osigura-

vanje prihvatljive razine kvalitete usluga. Među-

tim, izazov ostaje u nemogućnosti neprekidnogpreuzimanja prometa s mobilne mreže na Wi-Fivezu tako da korisnikovsmartphone uređaj brzouspostavi vezu prema Wi-Fi pristupnim uređa-

jima u trenutku kada za to postoji mogućnost,i nema prekid u komunikaciji.

Trenutno gotovo jedini Wi-Fi proizvođač kojiima potpuno funkcionalno enterprise rješenje,implementirano u više projekata širom svijeta,jest Ruckus Wireless. Međutim, i taj nedostatakkvalitetne konkurencije, odnosno raznihoffload rješenja, ne predstavlja za mobilne operatoreznačajan problem, barem zasad, s obzirom nato da korisnici još uvijek dobro podnose tajvrlo kratki prekid veze pri prebacivanju izmeđumreža. Ipak, priča postaje bitna kada se radi ogovornoj komunikaciji. Prekid veze postat ćeosjetan i izazivat će negativne emocije. Također,tu je i problem praćenja korisničkog iskustvanakon što se prebace s mobilne mreže na Wi-Fi,a u tome svijetu ne pružaju sva rješenja jednakoiskustvo. U Wi-Fi industriji pojavila su se raznarješenja koja će pojednostaviti neprekidnupovezivost prilikom kretanja između AccessPointova u okruženju, kao i između mobilnihmreža i Wi-Fi pristupnih uređaja. Jedno odtakvih rješenja svakako je Hotspot 2.0 inicija-

tiva Wi-Fi Alliance organizacije. U doglednojbudućnosti spominje se kako bi 5G trebaoponuditi niz rješenja poput mreža s mnogoviše baznih stanica, mnogo veće kapacitete,korištenje frekvencijskog spektra na puno višimfrekvencijama i slično.

Trenutni standardi zahtijevaju dobavu i izgrad-

nju LTE-Advanced ili WirelessMAN-Advancedmreža kako bi bili sukladni definiciji 4G mreže. Sobzirom na vrlo ubrzan porast potreba za kapaci-tetom, za očekivati je i veće dostupne kapacitetena pristupnim uređajima, međutim s obzirom naograničenje licenciranog frekvencijskog spektra,Wi-Fi će i dalje biti vrlo atraktivno i sveprisutnooffload rješenje. Činjenica je da većina Wi-Fiproizvođača na tržištu neće moći odgovoriti napotrebe mobilnih operatora u smislu kapaciteta,pouzdanosti veze i kvalitete usluge.


PoglEd u budućnostGodina 2018. vrlo će brzo doći, adotad bi se mogli dogoditi velikitehnološki i trendovski skokovi.Istraživanja kažu da će oko 85%stanovništva biti pokriveno 3Gmrežama, polovica s tanovništvapokrivena 4G mrežama, brojkorisnika pametnih telefonapremašit će 3 milijarde, a brojkorisničkih identiteta dosegnutidevet milijardi. I dalje jeraste potreba za povezivosti,a sve je veći i rast mobilnogpodatkovnog prometa.Procjena je da će do 2018.godine mobilni širokopojasni

pristupa narasti na oko 5milijardi.Smartphone uređajii dalje su glavni pokretačprometa, a uz zahtjeve za većimpodatkovnim prometom, raste izahtjev za kvalitetom te većombrzinom (Wi-Fi, LTE). LTE bitrebao rasti 75% godišnje do2018., broj prijenosnih uređajai tableta s podrškom za LTE25%, asmartphone uređaja do20%. Broj mobilnihbroadband korisnika porast će četiri putau idućih nekoliko godina, amrežama će pristupati 10xviše smartphone uređaja, uz

generiranje i do 50 puta višepodatkovnog prometa do 2020.godine. Prema istraživanju,glavni razlozi za odabir novog ilipromjenu postojećeg pružateljausluge svode se na tri parametra- pokrivenost, kvalitetneglasovne usluge i kvalitetanmobilni širokopojasni pristup.Glavni stalni trend je da svepostaje mobilno.Ova evolucija uglavnom jepokretana većom potrebomljudi za povezanosti s bilo kojegmjesta i u bilo koje vrijeme tekorištenjem videosadržaja,

usluga temeljenih naračunalnom oblaku te Internetu,no također i porastom M2Mpovezivosti. Prijenos podatakau mobilnoj mreži nezaustavljivoraste. U 2012. godini rast jeiznosio 70%. U 2011. godiniukupan podatkovni promet namobilnim mrežama bio je 8 putaveći od ukupnog internetskogprometa 2000. godine.Kvalitetamobilnog širokopojasnogpristupa tako postaje temeljzadržavanja postojećih iprivlačenja novih korisnika, ali idodatni izvor prihoda.

Predviđanje porasta podatkovnog prometa i kapaciteta za američko tržište.Izvor je Signals Research Group

Zvijezde su naklonjene Wi-Fi tehnologiji jer korisnici traže bežičnost u koriš tenjusmartphone uređaja,tableta i popularnih servisa na Internetu

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


TEMA BROJA

3G OFFLOAD


Wi-Fi usluge za pretplatnike Jedna od najvažnijih usluga pretplatnicima

naplata korištenja Interneta. Naplata operator-

ma omogućuje monetizaciju svoje Wi-Fi mrekorištenjem obračuna i naplate temeljene nRADIUS-u ili 3GPP standardnim CDR-ovu S-CDR ili W-CDR formatu koji se mogu p-

nijeti do vanjskog CGF-a (Charging GatewayFunction - Funkcija Gatewaya za naplatu) prekoGa sučelja gdje kontroler ima ulogu CTF(Charging Trigger Function - Funkcija okidača zanaplatu). WLAN kontroleri podržavaju i polisučelje preko 3GPP Gx sučelja do vanjskoPCRF-a (Policy and charging rules function -

Funkcija za policy i pravila naplate).Kako bi Wi-Fi doista postao još jedna mobil

RAN tehnologija potrebno je pustiti sav promdo mobilne paketske mreže. To će pretplatnic-

ma omogućiti da dobiju istu uslugu, bez obzirna pristupnu radijsku tehnologiju. Te usluguključuju naplatu (prepaid/postpaid), logiranprometa,roaming konzorcije, autentifikaciju,upravljanje mobilnošću, filtriranje sadržajadrugo. Također, otvara mogućnost zadržavanveze dok se korisnik kreće između 3G/LTEWi-Fi radijske pristupne mreže. Ključni sastoje Trusted WLAN pristup prema 3GPP stand-

dima. Takav pristup zahtijeva gateway koji biti most između Wi-Fi pristupne mreže i jezgmobilne mreže. Scenariji velike gustoće ljukoji žele pristup mreži sve su češći, a Wi-Finajbolje rješenje za takve situacije. Takva mjessu najčešće zračne luke, stadioni, konferencijscentri, kampusi, arene, trgovački centri i sličnlokacije. Korisnici su već toliko navikli na Wida ga jednostavno očekuju dostupnog dok skreću takvim lokacijama. No, ne samo dost-

pnog, već brzog i pouzdanog.

Brzi povrat investicije Jedna od najvećih prednosti Wi-Fi rješen

je to što se može jednostavno konfigurirakao neutralno rješenje, što znači da vlasniprostora koji je pokriven Wi-Fi infrastrukturjednostavno treba samo pustiti operatora u svobjekt nakon čega taj operator tu infrastruktumože iznajmljivati drugim operatorima. Takveleprodajni scenariji počeli su se pojavljivod početka 2012. godine, a priča postaje oz-

biljnija kada se Wi-Fi integrira u jezgru mobilmreže i naplatni sustav. U jednom trenutku će postati sveobuhvatna usluga koju krajnkorisnik plaća na mjesečnoj razini. Još jedno područje u kojem se mobilni svi

ističe je i upravljanje uslugom pa ćemo takvidjeti mnoštvo platformi koje se pojavljuju

svrhu analitike, stvaranja izvještaja, usluga b-

ziranih na geolokaciji, personalizacija i sličnLokacija je jedna od zanimljivih opcija kokoje mnoštvo ciljanih usluga može biti usmj-

reno korisnicima ovisno o njihovoj lokaciji.konačnici Wi-Fi je tehnologija koja će učinnajviše posla u izazovnim scenarijima visogustoće i potražnje za visokim kapacitetimodakle dolazi najviše podatkovnog prometNo, popis ne bi bio potpun bez rasprave sustavima upravljanja.

Male ćelijeIako se mobilni operatori okreću Wi-Fi te-

nologijama u adresiranju kapacitivnih potrebna, primarno, lokacijama visoke gustoće, ma

ćelije su jednako tako primjer rješenja komože ubrzati širenje mobilne mreže. Među-

Primjer neprekidnog preuzimanja prometa s mobilne mreže na Wi-Fi vezu tako da korisnikovsmartphone uređaj brzo uspostavi vezu prema Wi-Fi pristupnim uređajima u trenutku kada za topostoji mogućnost, bez prekida u komunikaciji

Novo doba nakon PC-ja. Svijet ide u smjeru Wi-Fija bez znakova usporavanja

Mobilni svijet mijenja se brzo uz sve veći poras t novih uređaja i različitosti njihovih primjena kojeredefiniraju način povezivanja. Video zauzima 66% ukupnoga globalnog podatkovnog prometa namobilnim mrežama

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


ZAšto Wi-Fi i ZAšto bAš sAdA?


Wi-Fi tehnologija naglo sepojavila kao vjerodostojnaRAN (radio access network )tehnologija koja se možeprimijeniti uz 3G i LTE mobilnemreže. Inicijalne Wi-Fiimplementacije počele su sepojavljivati zbog rasterećenjamobilnih mreža i dodavanjemvelikih kapaciteta u mrežu nafinancijski povoljniji način, nobudućnost je nešto drugačija jer se svodi na integraciju Wi-Fi pristupa u jezgre postojećih

mreža, što će korisnicimaomogućiti najbolja iskustvau povezivosti, bez obzira nalokaciju ili radijsku tehnologijuu pozadini pa tako nećetrebati znati niti brinuti o Wi-Fiautentifikaciji iliroamingu jerće se sve događati automatski ina siguran način, kao što je to usvijetu 3G/LTE mreža. Podrškatakvom pristupu sve je veća. U jesen 2012. Apple se pridružioAndroid kampanji u prelasku nadual-mode smartphone uređaje.

Dodavanjem podrške za 5 GHzfrekvenciju otvorili su vrataširokom spektru, uz mogućnostkorištenja i do 500 MHz togfrekvencijskog prostora u većinizemalja. Čak i najveći mobilnioperatori rijetko imaju više od100 MHz licenciranog spektrau većim gradovima. Ovakavscenarij samo će motiviratikorisnike pametnih telefonada istražuju više Wi-Fi spektrau potrazi za mrežama na kojese mogu povezati. Nakon

dugogodišnjeg rada, industrija jena putu prema komercijalizacijiHotspot 2.0. tehnologije. ToWi-Fi čini jednostavnim zakorištenje i sigurnim kao što je mobilna mreža. Korisnicineće više morati razmišljati oSSID-u, autentifikaciji i ručnompovezivanju na mrežu, što možebiti zahtjevna i iscrpljujućaaktivnost. Umjesto toga, Wi-Fi ćese samo utopiti u more mobilnihmreža po svijetu.

tim, nije isto kada govorimo o zatvorenom iliotvorenom prostoru. Postavljanje takvih pri-

stupnih uređaja na otvorenom prostoru mnogoje izazovnije jer do svake ključne lokacijetreba doći optikom ili mikrovalnim linkom tetreba osigurati i izvod električnog napajanja.Lokacije je teško dobiti, proces pregovora jedugačak, a u konačnici cijela priča je skupa iteška za održavanje. Razdoblje povrata inve-

sticije mnogo je duže pa se zbog tog razlogarazvoju mreže pristupa oprezno i postupno.Najbolja mjesta za postavljanje malih ćelija(3G/LTE) su stupovi ulične rasvjete i semafori,jer su sveprisutna i imaju električnu energiju,ali nemaju optički kabel ili neki drugi medij zaprijenos prometa. To predstavlja potencijal zaWi-Fi pristupne uređaje u stvaranju okosnice

mreže i prijenosa prometa do najbliže točkepovezivosti. To je jedan od izazova imple-

mentacije rješenja malih ćelija na otvorenomprostoru, ali ne i jedini. Subjekt koji kontrolirapristup gradskim lokacijama i rasvjetnim stu-

povima (obično grad) često ima vrlo specifičneuvjete koji moraju biti ispunjeni za ustupanjelokacija.

Dosadašnja praksa pokazala je kako je jedanod uvjeta odabir rješenja koje će omogućitijednom operatoru da tu istu infrastrukturuustupi na korištenje i drugim operatorima pre-

ma dogovoru, ovisno o potrebama i ugovoruo zakupu kapaciteta. Gradovi ne dozvoljavajunagrđivanje objekata šumom uređaja svakogzainteresiranog pružatelja usluge. U takvim

situacijama do izražaja dolazi Wi-Fi rješenje.Usluga može biti besplatna za sve korisnike,

operator koji preuzmeupravljanje nad takvominfrastrukturom možeiznajmiti dio kapacitetadrugim operatorima, aisto tako i Hotspot 2.0.,kao nadolazeći trend,može se koristiti zaroa- ming na postojećoj infra-

strukturi. Na kraju sve za-

vršava na estetici. Velikabriga gradova, pogotovoonih čiji su objekti zašti-

ćeni spomenici kulture,vodi se oko toga kakoće sve to izgledati nakoninstalacije.

Posljedica je stavljanjesvih tehnologija u jednukutiju, odnosno 3G/LTEmalu baznu stanicu, Wi-Fi pristupni uređaj i mi-

krovalni uređaj za okosnicu mreže. Još intrigan-

tnija opcija je kada treća strana postavi Wi-Fipristupne uređaje i zatim iznajmljuje prostor nastražnjoj strani tih istih uređaja mobilnim ope-

ratorima za male 3G bazne stanice, koje imajuveći domet od Wi-Fi pristupnih uređaja i mogupodržati ispreplitanje usluga preko malih ćelijarazličitih mobilnih operatora. Mnogi operatoriprihvaćaju model koji im pruža fleksibilnostpri implementaciji rješenja koja omogućujumehaničku separaciju između Wi-Fi pristupnog

uređaja i malih ćelija, s obzirom na to da setehnologije razvijaju nekim svojim tempom pa

ih je moguće zamijeniti ili nadograditi kadaukaže potreba. U takvom slučaju, male ćese povezuju na stražnju stranu Wi-Fi uređodakle dobivaju napajanje, ali i okosnicu mreukoliko su uređaji povezanimesh tehnologijom.Ruckus Wireless je, primjerice, napravio iskou takvom pristupu te je razvio Ruckus Smart8800 uređaj koji omogućuje upravo takav napristupa preko različitih radijskih sučeljakonačnici konvergencija Wi-Fi i malih ćevrlo je uvjerljiva ideja u industrijskom zama

ali je vjerojatno najbolje ukoliko Wi-Fi tehnologija predvodi u pristupu.

Usporedba globalnog IP prometa u razmaku od 2010. do 2015. godine

Predviđanje rasta globalnog IP prometa do 2020. godineu eksabajtima mjesečno

Predviđanje rasta WLAN tržišta u milijardama dolarado 2020. godine

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



TEMA BROJA

3G OFFLOAD Zamah ltE ehno ogije

Korisnici pred telekome postavljaju nove izazove, i to prijesvega u segmentu podatkovnog prometa. On nezadrživoraste, bez ikakve mogućnosti zaustavljanja. Četvrta generacijamobilne telefonije donosi u svojoj srži upravo podatkovnipromet, što od telekoma zahtijeva nova i prilično visoka

ulaganja koja se na globalnom tržištu mjere u milijardama

Izazovipodataka

Četvrta generacija mobil-ne telefonije donosi i rastpodatkovnog prometa. Mo-bilni širokopojasni pristupod telekoma zahtijeva da se

ponovno snažno okrenu inovativnosti, kakou izgradnji novih mreža, tako i pri stvaranjunovih usluga. Alcatel-Lucent (ALU) i Qu-alcomm (QCOM) udružili su se u razvojumalih ćelija za enterprise i rezidencijalnesituacije. Odlučili su da će zajedno uložiti urazvoj Alcatel-Lucent lightRadio malih ćelijakoristeći Qualcomm FSM9900 seriju čipsetaza male ćelije. Qualcomm će, navodno, akvi-zirati udio u Alcatel Lucentu za neko vrijeme,

a s obzirom na to da je Alcatel-Lucent jedanod tržišnih lidera u malim ćelijama, ovakvasuradnja je win-win za obje strane, a pogo -tovo za Qualcomm koji je nedavno pustiona tržište FSM9900 seriju čipseta i ugradioih u svoj portfolio. FSM9900 u mogućnostije integrirati više značajki od prethodnika,kao i poboljšati RF učinkovitost. RF pojačalačesto koriste svu dostupnu energiju u femtoćelijama.

Procesori baznih stanica obično morajuraditi na ograničenoj energiji, a obzirom nato da Qualcomm koristi neke od tehnologijakoje štede energiju, a koje se inače nalaze uprocesorima nasmartphone uređajima u svr-

hu maksimiziranja učinkovitosti - koristit ćeih i u svojim quad-core procesorima za maćelije. Qualcommove male ćelije kombinira3G, LTE i W-Fi tehnologije. Partnerstvo Al -catel-Lucenta s Qualcommom transformiratće tvrtku u tržišnog lidera i specijalista za mreže i širokopojasni pristup. Qualcomm predstavio i RF360 obitelj RF modema zamobilne uređaje. Riječ je o prvim ovakvimrješenjima na tržištu koja u jednom čipu n-

de podršku za sve svjetske 4G/LTE mobilnemreže, što će proizvođačima smartphonea zasigurno olakšati implementaciju ove mo -gućnosti u svoje uređaje. Qualcomm RF36podržava oko 40 radijskih frekvencija, štouključuje 2G, 3G i 4G/LTE mobilne mrežepodršku za tehnologije LTE-FDD, LTE-TDD,WCDMA, EV-DO, CDMA 1x, TD-SCDMGSM/EDGE. Nedavno je Qualcomm pružruku i Airspanu, tržišnom lideru u proizvodrješenja malih ćelija čiju tehnologiju koristeCisco, Ericsson, Alcatel Lucent, LGS i ECI.

I Cisco ima konja za trkuCisco Systems novi je igrač na tržištu ma

ćelija, a u pripremi je multimode rješenjemalih ćelija, odnosno bazna stanica koja upaketu pruža 3G, 4G i Wi-Fi pristup. Pričaide slijedom Ciscove nedavne akvizicijeizraelskog Intucella za nemalih 475 milijudolara - startup proizvođača LTE malih ćeli -ja. Djelatnici Intucella integrirani su u CiscoService Provider Mobility grupu. Istu sudbiimala je i tvrtka Ubiquisys. Uz ove dvije tv-

ke, multimodna mala ćelija bit će jednostavnza konstrukciju - smatraju u Ciscu. Rješenjeza 3G i Wi-Fi već postoje - fokus je na LTEpristupnom i jezgrenom dijelu infrastruktu -

re, ali i na rješenjima za zatvorene prostorevisoke gustoće ljudi.

Alcatel-Lucent male ćelije kao samostalno LTE rješenje za urbane i ruralne sredine

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


U tome smislu koristit će In-

tucellovu SON (self organizingnetwork ) tehnologiju za rješavanjenetrivijalnih problema dinamičkogodabira mreže, izbjegavajući inter-

ferencije prilikom povezivanja mo-

bilnih uređaja na malu ćeliju. Nijeotkriveno s kojim su operatorimaradili u fazi razvoja i testiranja,ali pretpostavlja se da se radi oAT&T Inc., s obzirom na to da ihopskrbljuju 3G femto ćelijama od2009. godine. Iako i Verizon Wi-

reless nije daleko od mogućnostiintegracije rješenja u testnoj fazi.Ciscov plan je organski rast natržištu malih ćelija uz opcionalnedodatne akvizicije u ime napretka.U području malih ćelija Cisco jedosad na akvizicije i razvoj potro-

šio 2 milijarde dolara, i to samo uproteklih godinu i pol dana.

LTE u regiji i svijetuKompanija Telenor prvi je operator u Crnoj

Gori koji je lansirao 4G/LTE mrežu nove ge-

neracije, koja korisnicima omogućuje brzinei do šest puta veće od dosadašnjih. Mreža jeu produkciji od 2012. godine, a podržat ćebuduće inovativne proizvode i servise na cr-

nogorskom tržištu. Telenor je u posljednjih 15godina bio predvodnik kad su u pitanju globalnitrendovi, a lansiranjem 4G mreže tradicija senastavlja. Građani Podgorice, Cetinja, Nikšićai Bara među prvima su iskusili najbrži Internet.4G je donio dvije značajne razlike - brzinu ivrijeme odziva. Brzina je važna zbog vremenau kojem je potrebno otvoriti neku web strani-

cu, a vrijeme odziva potrebno je za dobivanjebrze povratne informacije na upit korisnikaprema serveru. I američko tržište osjeća porastimplementacije 4G mreža.

Verizon Wireless objavio je da njegova 4G LTEmreža sada obuhvaća 500 tržišta u 49 državate je počeo s izgradnjom LTE mreže na 700MHz u prosincu 2010. godine. Mreža koristi20 MHz u 700 MHz frekvencijskom opsegu, adanas je dostupna za više od 95% cjelokupnogstanovništva SAD-a. Otprilike 57% ukupnogpodatkovnog prometa na Verizon Wirelessmreži prenosi se preko njihove LTE mreže. Sobzirom na 4G pokrivenost na području cijeledržave, Verizon sada namjerava umiroviti svoju

3G CDMA mrežu na 800 MHz frekvencijskopsegu i 1.9 GHz PSC band, koji će biti pre-

mijenjen za LTE 2015. godine. Međutim, raztu ne staje.

Verizon se sada okreće i malim ćelijama implementacija LTE malih ćelija započu urbanim sredinama na 1.7/2.1 MHz AW(Advanced Wireless Services ) frekvencijskomopsegu za koji je Verizon platio 3,6 milijadolara 2011. godine tvrtki SpectrumCo. TvCox Communications također je pristala prosvoj dio frekvencijskog spektra Verizonu zamilijuna dolara. Do kraja 2013. godine Verizje upogonio oko 5000 malih LTE baznih stana dodatne se očekuju i u 2014. godini.

ltE u HRvAtskojOd 2011. godine, zahvaljujući dual carriertehnologiji, Vipnet mrežaomogućila je najbržiprijenos i skidanje podatakau četiri najveća hrvatskagrada pomoću LTEtehnologije na 800 MHzfrekvencijskom opsegu.LTE (Long Term Evolution )tehnologija podržavabrzine od 150 Mbit/s udownloadu i 50 Mbit/s uuploadu . Spoj propusnostii frekvencija na 800 MHznajbolje je rješenje zacjelokupno pokrivanjeHrvatske stvarnimbežičnim broadbandom omogućujući Vipovimkorisnicima na otocima i ururalnim dijelovima zemljenesmetano uživanje u svimprednostima mobilnogInterneta.

U izgradnji mreže četvrtegeneracije mobilnihkomunikacija za s trateškogpartnera odabran jeEricsson Nikola Tesla.Potpisanim ugovorom,Ericsson Nikola Teslapostao je jedini isporučiteljnajsuvremenije radio

pristupne mreže ( SingleRAN) ovom domaćemoperatoru, a ugovoreniposlovi dio su širegpetogodišnjeg strateškogugovora Ericssona i A1Telekom Austria grupe,vezanog uz modernizacijui nadogradnju austrijske ihrvatske mobilne mrežena LTE tehnologiju. Vipnet je nedavno na Fakultetuelektrotehnike i računarstvau Zagrebu oborio svjetskirekord u prijenosupodataka u fiksnoj mreži tetako pokazao mogućnostibuduće LTE-Advancemreže. Demonstrirali sukako operator u fiksnojmreži postiže brzinuprijenosa podataka od5,12 Gbps u skidanjupodataka s mreže, i 68,2Mbps u slanju podataka na

mrežu. Prethodno je rekorddržao operator KabelDeutschland s brzinom od4 Gbps.Hrvatski Telekomimplementirao je „živu“LTE testnu mrežu u Rijeci2011. godine te prezentiraopraktičnu primjenu četvrte

generacije mobilnih mreža.S partnerima iz tvrtkeHuawei, čiju opremu jeHT testirao u svojoj mreži,predstavljene su najvećebrzine downloada podatakau mobilnoj mreži postignuteu Hrvatskoj te godine.Tijekom demonstracijeokupljeni uzvanici suimali priliku isprobati ineke od usluga koje jemoguće ostvariti uz ovunajnapredniju tehnologiju,poput surfanja webomkojim je demonstriranabrzina rada s Internetom,streaminga kojim jedemonstrirano kontinuiranoprenošenje multimedijskihsadržaja visoke kvalitete teusluge „video na zahtjev“,koja jasno pokazujevrhunsku kvalitetu mreže.Testna LTE mreža bila

je postav ljena u centruRijeke, na frekvenciji 1.800MHz, na kojoj se nalazi iHT-ova GSM mreža. Ovafrekvencija izabrana je jer je realno očekivati da bašovaj spektar bude dostupanza implementaciju LTEtehnologije.

Qualcomm UltraSON (Self Organizing Network ) čipset zna prepoznati gdje je kapacitet najviše potreban i promet seučinkovitije balansira na mreži. Bazne stanice su dizajnirane tako da reguliraju promet automatski, bez potrebe zamikroupravljanjem operatera

Za heterogene mreže visoke gustoće ključ jesmanjiti utjecaj interferencije i povećati ukupnikapacitet mreže. Mrežu je, kao u ovom projektu,potrebno dovesti bliže korisnicima koji traže brzi pouzdan pristup mreži pomoću 3G, 4G i Wi-Fitehnologija

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



TEMA BROJA

3G OFFLOAD He erogene mreže

Kontinuirani rastpodatkovnogprometa umobilnim mrežama(uglavnom podutjecajem sve većegbroja smartphone uređaja) zahtijevabrzo povećavanjekapaciteta mobilnogširokopojasnogpristupa, kaoi poboljšanjeperformansi na rubu

pokrivanja ili unutarzgrada

Ericsson podržava punu integraciju 3GPP i Wi-Fi rješenja, kako s mobilnom paketskom jezgrenommrežom, tako i s fiksnom pristupnom infrastrukturom

K ako bi se krajnjim korisnicima moglapružiti usluga visoke kvalitete, bezobzira na to gdje se nalaze, razvija

se koncept heterogenih mreža (heteroge- neous networks ) koji kombinira različiteradijske pristupne tehnologije i izvedbenarješenja. Njime se omogućuje učinkovitanadopuna kapaciteta i pokrivanja postojećemakro mreže u područjima gustog prome-ta, pri čemu su mogući različiti pristupiispunjavanju rastućih potreba mobilnihpodatkovnih korisnika: unaprjeđivanjepostojeće makro mreže, npr. tehnološkimpoboljšanjima 3GPP tehnologija (dodatnispektar, višeantenska rješenja, agregacijanosilaca i sl.); gušća izgradnja makro baznihstanica (olakšana npr. korištenjem antena sintegriranim radijskim sustavom); nadopunakapaciteta implementacijom tzv. malihćelija (small cells ), pri čemu se koristi kom-paktna oprema s manjom izlaznom snagom(3G/LTE mikro ili piko bazne stanice ili Wi-Fi pristupne točke).

Pristup korištenjem malih ćelija, pogo-tovo u slučaju specifičnihhot spot lo-kacija (npr. aerodromi, kolodvori, hoteli,konferencijske sale, trgovački centri i sl.)

omogućuje brzu i učinkovitu izvedbu,a niz operatora pritom se fokusira naupotrebu Wi-Fi rješenja. Wi-Fi uređajisami donose odluke o povezivosti premamreži, što je jedan od faktora koji utječuna performanse i korisničko iskustvo. Wi-Fi klijentski uređaji mogu se povezati naWi-Fi pristupne uređaje unutar dometa,iako ta veza neće isporučiti kvalitetnokorisničko iskustvo, što svakako degradiraperformanse svim povezanim uređajimana tom istom pristupnom uređaju. Klijent-ski uređaji mogu se odlučiti povezati namrežu koja je opterećena kapacitivno ibrojem već povezanih klijentskih uređaja,jer ne postoji integrirana inteligencija uklijentskim uređajima koji bi omogućili ras-poznavanje mogućnosti mreža. Frustracija

Ljepotarazličitosti

Ericsson Wi-Fi Access Point 6120 Series

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


zbog nekvalitetne povezivosti sve-prisutna je i neizbježna u sve češćimsituacijama visoke gustoće klijentskihuređaja na lokacijama poput zračnihluka. Mrežne performanse određujuzadovoljstvo korisnika i lojalnost, a sobzirom na gotovo 100%-tnu pene-traciju pametnih telefona, za opera-

tore je od kritične važnosti osiguratiizvrsne Wi-Fi performanse.

3GPP - Wi-Fi integracijaKako bi se ostvarila mogućnost

učinkovitog rasterećenja makro mrežeWi-Fi tehnologijom, nužna je njenaintegracija unutar mobilne pristupne ijezgrene mreže. Integrirano 3GPP-Wi-Fi rješenje pruža mogućnost nepreki-nutog korištenja usluge uz osiguravanjesvih aspekata sigurnosti i mobilnosti,kao i inteligentne mehanizme izboranajboljeg radijskog pristupa te nadzorai upravljanja. Za razliku od upotrebekućnih ili poslovnih Wi-Fi mreža, gdjese korisnik sam odlučuje na poveziva-nje na izabranu mrežu, iz perspektiveintegriranog 3GPP-Wi-Fi rješenja,operatoru je nužno imati što boljukontrolu nad izborom odgovarajućepristupne tehnologije radi zadržavanjavisoke razine korisničkog iskustva.Unutar standardizacije definirane suodređene metode kojima se nastojiostvariti prebacivanje kontrole nadizborom pristupa s uređaja na mrežu- 3GPP tako definira ANDSF (AccessNetwork Discovery and SelectionFunction ) mehanizam, a Wi-Fi Alli-ance uvodi Hotspot 2.0 specifikacije.Kako su ove metode isključivo vezanena primjenu odgovarajućih kriterijadefiniranih za pojedinog korisnika(policy), one ne mogu uzeti u obzirbrze promjene u radijskom okruženjukojima je izložen tipični mobilni ure-đaj u mreži s više aktivnih tehnologija. Jedini način kojim se u takvom slučajuosigurava najbolje korisničko iskustvo jestto da se odluka o izboru mreže za svakogkorisnika donese na temelju informacijadostupnih u 3GPP i Wi-Fi mreži, konkretnoovisno o: mobilnosti korisnika i njegovojlokaciji; opterećenju pojedine mreže (izperspektive radijskog, transportnog i pro-cesnog opterećenja); ostvarivim trenutnim

brzinama prijenosa u slučaju korištenjapojedine mreže.Ericsson prvi razvija ovakav integrirani

pristup kojim je moguće ostvariti optimalanizbor pristupne tehnologije u realnom vre-menu (Real Time Traffic-Steering ), pri čemusami uređaji nužno ne trebaju podršku zanovo standardizirane funkcionalnosti, kaonpr. u slučaju ANDSF (Access NetworkDiscovery and Selection Function ). Iz per-spektive jezgrene mreže, integracijom Wi-Firješenja omogućuje se i podrška za jedin-stvenu autentikaciju korisnika korištenjemSIM kartice (npr. pomoću EAP protokola- Extensible Authentication Protocol ). Tako-đer je podržana i kontinuiranost IP sesije,pri čemu korisnik zadržava istu IP adresuprilikom prijelaza na drugu tehnologiju pa


ERicsson Wi-Fi RjEšEnjEEricsson podržava punuintegraciju 3GPP i Wi-Firješenja, kako s mobilnompaketskom jezgrenommrežom, tako i s fiksnompristupnom infrastrukturom,čime se operatorimaomogućuje da u potpunostiiskoriste postojeće mrežneelemente, unaprjeđujućikorisničko iskustvo ismanjujući ukupne troškove.Ericsson u svom portfeljunudi unutarnje i vanjskeWi-Fi pristupne točke( Access Ppint ), kompaktne ičvrste izvedbe, s podrškomza najnovije 802.11n i802.11ac standarde iširokim izborom snaga,

montažnih i transportnihopcija, koje omogućujubrzu i ekonomičnuimplementaciju u različitimscenarijima upotrebe.U slučaju kolokacije s3GPP baznim stanicamaosigurana je visokaotpornost na mogućeinterferencijske smetnje.Također, nove generacijepiko i mikro baznih stanicanude opciju ugradbenihWi-Fi modula unutaristoga kućišta. Uz ponuduzasebnih Wi-Fi kontrolera,Ericsson omogućuje iintegrirano rješenje mrežnihkontrolera s podrškom za2G/3G i Wi-Fi u istom čvoru.

Također se objedinjujei sustav za nadzor iupravljanje. Integracijomelemenata jezgrene mrežeosigurava se podrška za jedinstveni skup usluga ifunkcionalnosti. Carrier-grade Wi-Fi nije alternativainfrastrukturi mobilnogoperatora, već nadopuna idio strategije heterogenihmreža, tehnologijamalih ćelija za montažuu unutarnjim i vanjskimuvjetima, usmjerena napoboljšanje iskustvakorisnika širokopojasnogpristupa i podršci novimposlovnim modelima.

Integrirano 3GPP-Wi-Fi rješenje pruža mogućnost neprekinutog korištenja usluge, uz osiguravanjesvih aspekata sigurnosti i mobilnosti, kao i inteligentne mehanizme izbora najboljeg radijskog pristupate nadzora i upravljanja

nema prekida u korištenju usluge (npr. privideostreamingu ).

Sveobuhvatno rješenjeU pregledu rješenja malih ćelija za hete-

rogene mreže Ericsson ima potpuni portfelj.Wi-Fi bežični pristupni uređaj AP6000, ma-

le ćelije mRRUS12, mRBS i pRBS te indoor

Pico Gateway, uz BelAir portfelj Wi-Fi rje-

šenja za vanjsku montažu, koje je Ericssonakvizirao 2012. godine, čini kompletno rje-šenje i za najzahtjevnije projekte. AP 6120serija u Ericssonovom portfelju rješenja jetroškovno učinkovito rješenje za montažuu zatvorenim prostorima, optimizirano zazračne luke, shopping centre, kampuse,željezničke postaje, hotele i slično. Rješe-nje podržava 802.11n standard i ima dvaradijska sučelja s podrškom za 2.4 GHz i5 GHz frekvencijski pojas, 2x2:2 MIMOkonfiguraciju po frekvencijskom pojasu,gdje svaki prostorni tok podržava 150 Mbpsteoretski maksimalnu brzinu. Omogućujerazne sigurnosne mehanizme poput WPA/ WPA2 Enterprise/Personal, 802.1x (RADI-US) s EAP autentikacijom koja uključuje

EAP-SIM, EAP-AKA, EAP-TLS, TAP-TMSCHAPv2, PEAPv0/EAP-MSCHAPvPEAPv1/EAP-GTC. Od ostalih mehanizampodržani su WEP 64 i WEP 128 enkripcija,TKIP/MIC enkripcija, AES enkripcija premIEEE 802.11i standardu i liste kontrolnogpristupa. EAP-SIM potvrda vjerodostojnosje radijsko sučelje kojim se prenose podaci

između WLAN terminala i pristupne točke.Zaštićen je TKIP protokolom (TemporaryKey Integrity Protocol ) koji je definiran uWPA (Wi-Fi Protected Access ) sustavu zaštitepodataka za WLAN. Kod EAP-SIM naautentikacija korisnika obavlja se preko po-

taka vezanih uz njihovu SIM karticu. Pico bazna stanica postaje sve popularnije rješeu raznim situacijama za povećanje kapaci-

ta i ukupnih performansi kroz neizostavLTE/3G podršku i integrirano Wi-Fi rješu MIMO konfiguraciji za potrebe korišteširokopojasnih usluga, kako na lokacijazatvorenih prostora tako i na otvorenim p-

storima poput trgova, parkova, prometnih -

ca, kafića, restorana i slično. WLAN opreje u skladu sa IEEE standardima te ima WAlliance certifikat.

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Krajem 2013. godine UK Telegraph objavio je kako bi mobilneoperatore na prostoru UK vlada mogla prisiliti da investiraju uinfrastrukturu, nakon što su rezultati mjerenja na terenu pokazali

kako tisuće kilometara cesta uopće nemaju 3G pokrivenostnemaju čistu optičku, odnosno radijsku,vidljivost, što predstavlja izazov u pla-niranju i osiguravanju pouzdanih kapa-citeta gdje RADWIN svojim rješenjimau konfiguraciji točka-točka i točka-višetočaka dolazi do izražaja. RW6000 3G(HSPA+) bazna stanica novo je rješenjeu RADWIN-ovom por tfelju, a dolazi kaosamostalno 3G rješenje ili opcionalno, sdodatno integriranim 802.11 b/g/n Wi-FiAccess Pointom i mikrovalnim Point-to-Point/Point-to-Multipoint sustavom zaagregaciju prema jezgri mreže, s maksimal-

nim dostupnim kapacitetom od 100 Mbps.Rješenje ima integrirani GPS za sinkroni -zaciju, ethernet switch s PoE/PSE portovimai AC/DC napajanje. Namijenjeno je prijesvega ruralnim područjima kojima nedostajekvalitetna 3G pokrivenost. Dolazi u paketu sgateway uređajem koji podržava upravljivostdo 500 baznih stanica, IuH sučeljem premabaznim stanicama, i Iu-PS/Iu-CS sučeljemprema jezgri mreže. U potpunosti odgovara3GPP TS-25.467/8/9 specifikaciji. Osiguravapokrivenost područja do 3 km zračne uda -ljenosti, uz potrošnju energije ispod 30 W.Rješenje je već u mrežama nekoliko većihmobilnih operatora integrirano kao testnaplatforma s postojećim rješenjima proizvo -

đača poput Alcatel Lucenta, Ericssona, NokiaSiemens Networksa i ZTE-a.

Maksimalno optimiziranRADWIN 6000 optimiziran je za insta-

laciju u ruralnim područjima i 3GPP jekompatibilno UTRAN (Universal TerrestrialRadio Access Network ) rješenje koje svekomponente ima u jednom kućištu poput3G (HSPA+) bazne stanice, integriranibackhaul uređaj koji je operativan na 5.xGHz, integrirani Wi-Fi 802.11n Access Po-int u 3x2 konfiguraciji, integrirani GPS zasinkronizaciju, integrirani ethernet switchs PoE/PSE portovima te nudi tri uslugeistovremeno: 3G/WiFi/fiksni širokopojasnipristup. Od ostalih značajki treba spome-nuti izuzetne radijske performanse, 5 WTx i space diversity Rx, izvrstan dometdo 3 km radijske vidljivosti, HSPA brzineprijenosa 21.1 Mbps/5.7 Mbps. Potrošnjaje vrlo mala <30 W, a uređaj je mogućenapajati malim solarnim panelom. Kući-

šte je otporno na ekstremne vremenskeuvjete, a krase ga visoka dostupnost ipouzdanost usluge, pasivno hlađenje(bez ventilatora), bez dodatne opreme ispojnih kabela. Instalacija ovog uređaja jeiznimno jednostavna, uz automatiziranoproviziranje, bez potrebe za periodičkimodržavanjem.

RADWIN je razvio i vlastiti gateway kojipodržava do 500 RW-6000 baznih stanicate ima Iuh sučelje prema RW-6000 baznimstanicama. Sučelja prema jezgrenom dijelmreže su Iu-PS/Iu-CS (GbE). Ima mogućnnadzora i upravljanja mrežom. Platformaje Linux Server, ATCA/uTCA Platform (op-cionalno). Omogućujemobility , odnosnohandover s makro mreže na makro mrežui između baznih stanica.


R egulator je objavio kako samo 35%britanskih cesta ima pokrivenost3G mrežom (Vodafone i EE) te da

broj frekventnih lokacija koje nemaju po-krivenost signalom UK ekonomiju koštajuoko 1,3 milijarde funti godišnje. Fokus narješavanje tog problema - jeftina rješenjamalih 3G ćelija za ruralna područja - naneki način ima RADWIN. Međutim iruralna područja imaju svoje izazove zaimplementacije. Prije svega, upitan je po-slovni model zbog ograničenih prihoda.Područja su rijetko naseljena i nizak je AR-

PU (Average Revenue Per User ), a postojei visoki troškovi implementacije. Postojećainfrastruktura u poprilično je lošem stanju(stupovi, pogodne zgrade, objekti...), sustavnapajanja ne postoji ili je također u lošemstanju, kao i mrežna povezivost. Jedan odfaktora je i komplicirano održavanje tedodatni troškovi zbog nepristupačnosti,odnosno daljine.

Ruralno područje kao nišaRADWIN, globalni lider u osiguravanju

kapaciteta u frekvencijskom područjuispod 6 GHz, krenuo je u projekte malihćelija u suradnji s Tier-1 operatorima di-ljem svijeta. Fokus su ruralna područja, alii urbane metro zone, u kojima lokacije sintegriranim malim ćelijama međusobno

TEMA BROJA

3G OFFLOAD

Primjer instalacije RADWIN malih ćelijaRADWIN je globalni lider u osiguravanju kapaciteta u frekvencijskom području ispod 6 GHz:Primjer instalacije RADWIN malih ćelija

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


SOFTVER

Neos - Tableau

D RAGAN P ETRIC


Slika usmjerava na bitnoAnaliza podataka dosad se izvodila, i još se

pretežno izvodi, standardnim softverom zposlovno izvješćivanje (business intelligenceBI). Primjena tih alata, uz to što zahtijeva dospredznanja, može biti komplicirana, skupa, dugotrajna i naporna. Usto, osim ako vam to nijjedini posao kojim se bavite, ponekad nemat

ni vremena ni živaca za to. Morate odmah donijeti odluku. Za to vam treba brža, suvremenimetoda, a to je, u dvije riječi - vizualizacijpodataka. Riječ je o interaktivnim infografikami prezentacijama u kojima podatke prikazujeti povezujete nizom slika načinom koji im dajnovu vrijednost.

„Stvar je jednostavna: ljudi brže i bolje shvćaju slike nego riječi, pa onda i brže djeluju. Nmoraju znati matematiku pa čak ni statistiku, dbi razumjeli ono što vide. Usto, dobar slikovprikaz podataka ljude tjera da se usredotoče nabitno - na vrijednost podataka i uvide koje donose. Zato je vladanje softverom za vizualizciju podataka nova vrsta poslovne pismenostiobjašnjava Davorin Capan, direktor zagrebačktvrtke Neos, koja već više od desetljeća slokao specijalist za poslovnu inteligenciju i skldištenje podataka. Istraživački ogranak časopiThe Economist, često citirani trust mozgovaIntelligence Unit, u jednoj je svojoj nedavnoanalizi utvrdio da tvrtke koje se koriste alatimza vizualizaciju podataka postižu i do trideseposto bolje rezultate u poslovanju od tvrtki kojjoš nisu ovladale vizualizacijskim softverom

Postoji još jedan dodatni razlog za korištenalata za vizualizaciju podataka: neka više imanje utemeljena istraživanja koja se navodna Internetu tvrde da čak 80 posto BI projekatzavršava neuspjehom. To je možda pretjeranprocjena (stvar je u tome kako definirate uspjei neuspjeh), no razlozi za to dijele se u dvijglavne kategorije - počevši od nedostatka podrške uprave tvrtke u kojoj se alat implementirdo nejasno definiranih poslovnih i tehničkiciljeva takve instalacije. Usto, imamo i trerazlog: pokazalo se da BI projekti često mukmuče s nedostatkom ljudi koji bi sve podatkkoji se obrađuju znali pametno i elegantnilustrirati. „Možete izgraditi sveobuhvatnskladište podataka, pročistiti podatke beijednog propusta, integrirati desetak baza, nna kraju dana, ukoliko ljudi koji donose odlukne shvate informaciju prikazanu u izvještajili dashboardu - sve to će biti uzalud“, dodajeCapan. Ljudi bolje shvaćaju ono što vide, štim je jasno predočeno.

Alat za pojedince i korporacije Jedan od najboljih alata za vizualizaciju poda

taka proizvodi tvrtka Tableau Software - brzrastuća američka tehnokompanija sa sjedišteu Seattleu, s kojim se tvrtka Neos nedavnudružila kao njihov zastupnik za Hrvatskuzemlje bliže regije. Počeli su prije jednog desetljeća sa samouslužnim alatom za poslovnobavješćivanje, koje su nedavno razvili u alza raznovrsnu ilustraciju podataka.

Tvrtke koje se koristealatima za vizualizaciju

podataka postižu i do

trideset posto boljerezultate u poslovanjuod tvrtki koje jošnisu ovladale tim

softverom

G odinama već slušamo priče o nadolaze-ćoj plimi podataka, o golemoj količiniinformacija koja će nas preplaviti kad

zaživi Internet sljedeće generacije - Internetstvari: mreža koja će, što fiksnim što bežičnimmrežama, povezati sve osobe i predmete naovom planetu. Ta budućnost nije više daleko.Štoviše, problem s podacima imamo već danas- ukupna količina podataka u svijetu procjenjujena oko 3,8 zetabajta, a ta će se količina u slje-dećim godinama povećavati eksponencijalno.

Slušamo o tome kako te podatke, bilo onistrukturirani ili nestrukturirani, što brže i štokvalitetnije treba analizirati kako bismo ih ra-zumjeli i iz njih izvukli razne uvide na temeljukoji ćemo realizirali neku životnu ili poslovnupriliku. Međutim, moramo se zapitati što je utim podacima, bez obzira na njihovu količinu,bitno, ili barem, novo? Ima li u tim podacimavrijednih informacija ili je riječ tek o pukojstatistici? Kako to možemo saznati?

Naučite jezik

vizualizacije podataka

Tableau softver - Business intelligence alat namijenjen svim korisnicima, bez obzira na st upanjnjihove informatičke pismenosti

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Postoje dvije osnovne inačice - besplatniTableau Public koji, uz tekstualne, prihvaća ipodatke u Excelu, Accessu. U profesionalnojverziji prihvaća formate podataka gotovo svihvažnijih proizvođača softvera. Tableau je alats jednostavnim sučeljem i još jednostavnijom


„logikom“ rada: povuci-i-spusti. Ima module za(tzv. prediktivnu) analizu i integraciju podatakate module za nove načine njihova prikazivanja.„Tableau se danas koristi u svim značajnijimindustrijama - financijskoj, telekomunikacij-skoj, farmaceutskoj te u raznim proizvodnim

Tableau Desktop 8.2

Tableau Desktop trenutno se nalazi u iinačici 8.2. Novosti su spajanje s većimbrojem baza podataka, kao i mogućnostizrade posebno prilagođene baze, CustomSQL. Poveznice između tablica s različitimpodacima su vizualizirane. Nova funkcija je i Story - cilj te funkcije je okupiti svepotrebne informacije koje se mogu nalazitiu većem brojudashboarda u jednu priču.Kratko rečeno,dashboardi odgovaraju napitanje Što, a Story na pitanje Zašto. Što setiče ostalih funkcija u novoj inačici, ovdjećemo spomenuti još novu konekciju zaExcel, koja omogućuje učitavanje preko255 stupaca te bolju detekciju tipovapodataka i bolje prepoznavanje funkcija.Tu su i nove karte s velikom mogućnošćuuvećavanja i detaljnijeg prikaza podataka.Tableau se odnedavno može pokrenuti ina uređajima zasnovanima na AppleovomOS-u, a ima i ugrađenu potporu za SAP

HANA platformu.

Tableau u financijskoj industriji - Kvalitetna vizualna prezentacija podataka

za posljedicu ima brže razumijevanje informacija i efikasnije donošenjekvalitetnih poslovnih odluka

Studentska prehrana - Udruga studenata informatičkog menadžmenta na svojim je stranicamaobjavila primjer vizualizacije uz pomoć Tableaua

Jednostavnost i interaktivnost - Tableau softver podatke prikupljene u

najkompleksnijim industrijama, poput telekomunikacijske,čini razumljivima

granama. Što se tiče poslovnih funkcija unutvrtke, Tableau koriste svi: od marketinga, pdaje i ljudskih resursa, do proizvodnih pogoi laboratorija za istraživanje i razvoj“, kaDavorin Capan.

Obrazovanje, javni sektorTableau koriste i obrazovne ustanove (pog

dajte: www.tableausoftware.com / academic)i razne agencije i ministarstva javnog sekt- nažalost, još ne i javni sektor u Hrvatskoj

Zasad jedina primjena Tableau u Hrvatskbila je vizualizacija poskupljenja students

prehrane, koju je izradila udruga IMEF iz SpNo, da zaključimo, Tableau ima dva glavakademska programa - Tableau for TeachinTableau for Students. Kao što i ime kaže, bleau for Teaching namijenjen je učiteljima ktaj alat koriste u nastavi, a Tableau for Studeje potpuno otvoren i slobodan program kstudentima bilo kojeg fakulteta pruža besplapristup alatu.

http://www.tableausoftware.com/academic









8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


sastoji se od jedne ili više akcija čiji serezultati izvršavanja provjeravaju premaunaprijed zadanim kriterijima. Podržanoje petnaestak različitih tipova akcija, ilikako se u soapUI terminologiji nazivaju,testni koraci (Test Steps ). Tipovi varirajuod standardnih poziva servisa do uprav-ljanja tijekom izvršavanja testa, a njihovbroj treba jamčiti implementaciju i kom-

pleksnih testnih scenarija, što se u samomradu i potvrđuje. Kombiniranjem korakastvaraju se više ili manje kompleksnitestni scenariji.

Očekivano, u koraku pojedinog testamoguće je izvršiti poziv prema željenomservisu, pri čemu su osim SOAP i RESTprotokola podržani i JDBC, AMF (binar-ni protokol vezan uz Adobe Flash svijet) te„običan“ HTTP(S). Koraci testa izvršavaju seslijedno s mogućnošću jednostavnog grananjaili višestrukog izvršavanja pojedinog koraka.Dozvoljeno je ponavljanje istog poziva srazličitim ulaznim vrijednostima, koji se do-hvaćaju iz nekog vanjskog izvora kao što jebaza podataka ili datoteka. SoapUI podržavai fino podešavanje poziva servisa (npr. rad sazaglavljima i sl.), što je od velike pomoći pritestiranju specifičnih sustava. Ujedno, dobivenirezultati mogu se spremati i u datoteku.

Više para, više muzikePojedini tipovi koraka podržani su samo

u Pro verziji, što je možda najvažniji motivnadogradnje na Pro inačicu. Kao poseban tipkoraka, koji može gotovo sve, navodimo onaju kojem se izvršava programski kôd. Radi seo pokretanju kôda napisanog u Groovyju ili u JavaScriptu. Ticustom napisani koraci dozvo-ljavaju veliku slobodu u generiranju testova, štouključuje i pozivanje drugih prije definiranihkoraka. Na taj se način nedostaci besplatneverzije soapUI-a mogu donekle nadomjestitidodatnim razvojem.

Rezultati izvršavanja koraka provjeravajuse na više razina. Prva i osnovna razina jeuspješno izvršavanje koraka (npr. samo po -zivanje udaljenog servisa). Druga razina jenefunkcijske prirode, u kojoj se provjeravanpr. vrijeme odziva servisa, a treća razinaje najzanimljivija jer se u njoj provjeravajudobivene vrijednosti u odnosu na očekivane.Na pojedini korak dodaje se jedna ili višeprovjera dobivenih podataka, pri čemu jepoznavanje XPath-a i XQuery-ja poželjno.


Izvještaj o cjelokupno provedenom testiranjukao PDF dokument dostupan je samo u Proverziji.

Nakon što se završi s generiranjem svihželjenih testova, obično se postavlja pitanjekako se ciljani sustav ponaša pod opte -rećenjem. Odgovor na to pitanje vrlo jejednostavan - soapUI dozvoljava i testiranjeperformansi sustava. U postojeći testni slučajdoda se novi objekt, nazvan test opterećenja.On se prvo mora konfigurirati, pri čemu se,pojednostavljeno rečeno, određuje koliko„snažno“ napadamo ciljani sustav. Rezultati seprikazuju dinamički tijekom izvršavanja testaopterećenja pa je moguće detektirati kada jesustav pred „slomom“.

Ugrađeno testiranje performansi nije posljed-nji krik mode, već samo nužnost koja zaokru-žuje funkcionalnosti soapUI-a. Ako spadateu zahtjevniju skupinu korisnika, onda vam se

nudi drugi alat istog proizvođača - loadUIonaj koji smo preskočili tijekom instalacijprocesa). Jedna od značajnih novina posljeverzije soapUI-a je otkrivanje sadržaja Rservisa. Često moramo testirati rad pojedREST servisa, a da zapravo vrlo malo zno njemu. U tom slučaju uključujemo snimprometa prema ciljanom REST servisu te nnekoliko različitih poziva dobivamo „potservisa. Snimanje se obavlja ili preko u-đenog preglednika ili uključivanjemproxyja. SoapUi omogućuje i simuliranje rada ser(engl.mocking ) koji još ne postoje. Osim grafičkom načinu rada, soapUI može se -krenuti i u modu s naredbenim retkom. Daako svoje testove želite pokrenuti u redovvremenskim intervalima i tako provjeranapravljene izmjene na programskom kili nadgledati rad servera, sve je to podržaimplementira se bez imalo muke.

Bez izvještavanja kao da nismo niti testirali.Iskreno, nismo sigurni u

preveliku korisnost ugrađenog izvještavanja u ovom obliku, no moždadobro dođe određenoj skupini korisnika. Korisnije je uzeti ‘sirove’ podatketestiranja i onda iz njih kreirati prilagođenije izvještaje

PoŽEljAn bAlAns

SoapUI proteklih je godina potiho ali postojanoizrastao u de facto standardza testiranje SOAP servisate ga je lako pronaćiinstaliranog na velikombroju developerskih strojeva. Razlogpopularnosti prije sveganalazimo u dobrom balansuizmeđu jednostavnostikorištenja i širokog spektramogućnosti, čime sepokrivaju različiti tipovikorisnika: od početnika ipovremenog korisnika do

profesionalca u domenitestiranja.Korisnik se ne gubi uprevelikom broju opcija,nego kreće od kreiranjaosnovnih testova te,kako se ukaže potreba,otkriva nove mogućnosti,što u konačnici dovodido zaokružene cjelineizgradnje, izvršavanja teautomatizacije testova.Uz relativno dobrudokumentaciju, trebaspomenuti i službeniinternetski forum koji

se dobro nadopunjuje sosnovnom dokumentacijom.Rast popularnosti naveo

je proizvođača da pokreneprogram certificiranja zakorištenje soapUI-a paako netko ima vremena iželju, otvoren mu je put.Besplatna verzija zadovoljitće potrebe velikog brojkorisnika, no nije naodmetpogledati i skuplju verziju.Možda vam se svidi iinvestirate u njezinunabavu.

Što nas ne ubije, jača nas.Ugrađena

funkcionalnostgeneriranja opterećenjana testiranim servisima

neće zadovoljitinajzahtjevnije

korisnike, ali za potrebe

većine korisnika ona je dovoljno dobra.Generirani grafovi

mogu više zbunjivatinego informirati te ih

treba koristiti samo kaoilustrativni prikaz

Za one koji žele novu diplomu na zidu.Program certificiranja za obje

verzije uveden je nedavno. Za polaganje je potrebno točno odgovoriti na70% pitanja od njih 60

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


troWatchu , Elementary je većsada među deset najpopular -

nijih Linux distribucija.S druge strane, ne treba

smetnuti s uma da je Elemen- tary OS još uvijek duboko urazvoju. Povremeniglitchevi ibugovi su svakodnevna poja-

va, što je i normalno za distri-buciju u inačici 0.2 (odnosno

0.3). Isto tako, kao i za drugedistribucije, vrijede standar-dni disclaimeri i liječenje odfobije komandnog retka kadnešto zapne. Bilo bi zgodnokad bi developeri malo ubr-

zali razvoj, no s obzirom najasno deklarirani pristup “bit će gotovo kadbude gotovo” , kao i dosad učinjeno, ne trebabiti previše kritičan.

Za budućnost ostaje nada da će developeri

Osnovni vizualni elementi Pantheona sutraka na vrhu ekrana (WingPanel ), podijeljenau dva dijela (tzv. Slingshot lijevo, i system tray desno) te aplikacijski dock u sredini na dnu(pod nazivom Plank ). Datum i vrijeme nalazese na sredini WingPanela.

Pokretanje i upravljanjeKorisnik može pokrenuti aplikacije preko

doka ili Slingshot menija. Osim odabranih

ikona aplikacija, u doku se nalaze i ikonedrugih, trenutno aktivnih aplikacija. Aktivnimprozorima i desktopima moguće je upravljatipritiskom na kombinaciju tipkisuper (windowstipka) +s , odnosno super+w .

Elementary OS ima mnogo potencijala. Vi-zualni dizajn i iznimna jednostavnost privlačei korisnike nesklone Linuxu - za nekoga tkoprelazi s Windowsa ili Mac OS-a na Linux, anije sklon pravcu u kojem se razvija Ubuntu,teško je preporučiti nešto drugo. Prema Dis-


Sve što radi pod Ubuntuom,radi i na Elementary OS-u

Update Manager brine se za nadogradnje

ustrajati u svojoj viziji, a možda ponuditi iozbiljniji broj vlastitih aplikacija razvijenih podistim smjernicama te tako približiti ovu Linuxdistribuciju najširem krugu korisnika.

JednostavniSystem Settings

izbornik

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


prednostima - običnosu vraški brzi, u stanju suobraditi poveliku količinu dokumenatau svega nekoliko minuta, a često dolaze is odgovarajućim softverom koji olakšavapohranu i kasnije pretraživanje skeniranihdokumenata - jasno, s ugrađenim OCR-om.

Mali crni Jedan od upravo takvih skenera je Fujitsu-

ov model ScanSnap IX-500. Iako je riječ ostolnom, a ne prijenosnom skeneru, IX-500je prilično kompaktnih dimenzija, pogotovou neaktivnom stanju, kada mu zaklopiteulazni i izlazni pladanj. Crne je boje, vrlo

elegantno dizajniran,lagano se smješta uzsvaki prijenosnik, a

na računalo se vezu -je USB-om.Prva stvar koja će

vam upasti u očinakon što instali-rate ovaj uređajčić- munjevito je brz.Fujitsu deklarira 25stranica jednostranihskenova po minuti, a

D anas, kad svaki pristojni pisač više nijesamo pisač, nego višefunkcijski uređajs ugrađenim skenerom (bolji imaju i

automatski uvlakač dokumenata), postavlja sepitanje ima li smisla kupovati zasebni uređaj.

Za kućne korisnike - praktično i nema, anema ni za mnoge urede. No, ako u uredubaratate gomilom ulaznih papira, praktičnoje imati negdje i njihovu digitalnu arhivu,budući da je pretraživanje i slanje tako po -hranjenih dokumenata znatno brže nego dase, svaki put kad vas netko zamoli „onaj re-vers s printerima iz svibnja“ šetate do polices registratorima.

Tu na scenu stupaju samostalni dokument-ski skeneri, namijenjeni brzom digitaliziranjupapirologije - obično nisu plošnog formata(dakle, ne možete uz pomoć njih skeniratiknjigu ili časopis, nego samo papire kojimogu proći kroz uvlakač), a kvaliteta skenaim je lošija od one koju očekujete od skene-ra ugrađenog u tipični višefunkcijski uređaj(štoviše, samostalnih dokumentskih skenerase još uvijek može naći i monokromatskih;što je za višefunkcijske uređaje godinamanezamislivo).

No, ove nedostatke nadoknađuju značajnim

Iz Fujitsua nam stižu triskenera - no ne uobičajenaplošna, A4 formata, kakve viđamo u višefunkcijskimuređajima ili samostalnomobliku. Modeli FI-7160 i IX-500su dokumentski skeneri,a SV600 je uređaj svoje vrste, namijenjen skeniranjuzahtjevnijih predložaka…

HARDVER

Fujitsu FI-7160, IX-500, SV600


D AVOR Š uštić

ovaj mališan nesamo da dostiže, negoi često prestiže tu brojku - mismo izmjerili brzine više od 30 stranica pominuti. List papira na prihvatni pladanj izli -jeće za manje od dvije sekunde nakon štoste pokrenuli skeniranje (pritom govorimoo skenu u boji na 200 ili 300 tpi), a istovre -meno se skenirani dokument pohranjuje usoftveru na računalu.

Fujitsu s ovim modelom isporučuje dvijeaplikacije - ScanSnap i Rack2-Filer Smart,kao i posve funkcionalnu verziju Adobe

Acrobata X Standard (pazite - nije riječ očitaču, nego o punokrvnom Acrobatu). Svikorisnici zabavljat će se prvom aplikacijom,jer služi za upravljanje samim skenovima,konverziju u PDF-ove, slanje mailom ili uservise u oblaku i tako dalje.

ScanSnap omogućuje pohranu skeniranogsadržaja u PDF ili bilo koji popularni slikovniformat, kao i naknadnu izradu pretraživogPDF-a. Ovu opciju možete uključiti da budeaktivna i tijekom skeniranja (dakle, skeniranidokument se odmah automatski OCR-a i PDFse pohranjuje u takvom obliku), no u tomslučaju do neke mjere usporava skeniranje- pa ako vam je brzina primarna, isključiteje i konvertirajte dokumente prema potrebi.Sama brzina naknadne konverzije ovisi osloženosti dokumenta i količini teksta.

Tip Skener za knjige i časopise A3Sučelje USB, Wi-FiCijena 4.499 kn

Inovativnost, način rada, jednostavnost, brzina, dizajn

Ne podržava TWAIN, ostaju „valovi“ nakon skeniranja

Ako skenirate mnogo knjiga ili časopisa, ovo jezanimljivo rješenje

Fujitsu SV600

Fujitsu Technology Solutions,Podružnica Zagreb,tel. 01/7788-870

++

+-

DOJAM

USTUPIO

Fujitsu SV 600

Malo drugačiji

Ugrađeni Wi-Fi modeluIX-500 omogućuje

korištenje s mobitela ilitableta

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Za kraj opisa ovogmališana napomenimo i je-dan minus - Fujitsu ne podržavaTWAIN/ISIS standard pa ga nećetemoći koristiti iz drugih aplikacija.

Warpom naprijedVeći model FI-7160 prema mnogim je

karakteristikama sličan manjem bratu -vrhunski, dodatno poboljšani, mehanizamza uvlačenje papira s ultrazvučnim senzo -rom praktički onemogućuje zaglavljivanje,a podržava skeniranje predložaka deblji -ne do 1,4 mm (idealno za „umjetničke“vizitke), a softverske opcije su muvrlo slične, uz dodatak ScannerCentral Admina za središnji nad -zor uređaja.

No, ono čime FI-7160 šokiraje - brzina. Skener je u stanjuprogutati i ispljunuti impresiv-

Tip Dokumentski skener A4Sučelje USB, Wi-FiCijena 3.099 kn

Brzina, dizajn, jednostavnost

Ne podržava TWAIN

Izvrsno rješenje za sve one koji skeniraju mnogodokumenata

Fujitsu IX-500

Fujitsu Technology Solutions, Podružnica Zagreb,tel. 01/7788-870

++

+-

DOJAM

USTUPIO

Tip Dokumentski skener A4Sučelje USBCijena 5.099 kn

Brzina, jednostavnost upotrebe, softver

Ne podržava TWAIN, nema Wi-Fi, cijena

Papreno skupo, ali vrlo kvalitetno rješenje zaprofesionalnu primjenu

Fujitsu FI-7160

Fujitsu Technology Solutions, Podružnica Zagreb,tel. 01/7788-870

++

+-

DOJAM

USTUPIO

nih 120 stranica (odnosno 60 listova) pominuti. Drugim riječima, napunite li ulaznipladanj kapaciteta 80 listova dokumentimau potpunosti, bit će ispražnjen za manjeod minute i pol.

Skenovi se šalju na računalo u većpoznati ScanSnap Manager

na daljnju obradu - aza zahtjevnije

Osim u PDF, Scan -Snap nudi i opcije izrav-

nog skeniranja u servi-se u oblaku, kao što su

Dropbox, Google Docs iliEvernote. Na ovaj način šte -

dite vrijeme prilikom skeni-ranja. Za naprednije - možete

na popis „Skeniraj u…“ dodatii bilo koju drugu aplikaciju koja

zna otvarati PDF dokumente ili JPEG slike.Zahvaljujući ugrađenom Wi-Fi-ju,

IX-500 može funkcionirati i bez uklju -čenog računala. Ako se pitate kome

to treba - Fujitsu isporučuje kvalitetneaplikacije za Android i iOS koje vamomogućuju da bez po muke obavljate sveposlove koje biste inače obavljali u raču -nalu. Skenovi se mogu pohraniti lokalno,u oblak ili poslati mailom . Na žalost, be -žična veza funkcionira samo s prijenosnimuređajima - za korištenje s PC-a, uređajćete morati spojiti USB kabelom.

Skener obiluje raznim dodatnim moguć -nostima poput skeniranja stranice A3 papi-ra pomoću posebnog uloška (presavijete jena pola, skener skenira obje strane i spojiih), ispravljanja nakošenih stranica, ukla -njanja praznih stranica i sl., a mehanizamza uvlačenje papira iznimno je robusan i

vrlo ga je teško zaglaviti.


Fujitsu IX-500

Fujitsu FI-7160

skeneri

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


HARDVER

Fujitsu FI-7160, IX-500, SV600


korisnike tu je softverski paket Rack2-Filer Smart koji omogućuje inteligentnoarhiviranje i pretraživanje svih skeniranihdokumenata.

Na prednjoj ploči nalazi se monokro -

matski LCD s nekoliko gumba, tako da jeelementarne operacije i promjenu bazičnihpostavki moguće obaviti i bez pokretanjasoftvera na računalu.

Imate li potrebu za skeniranjem ogro-mnih količina do -kumenata, FI-7160jedno je od boljihstolnih rješenja ko-je možete nabavi -ti, no dolazi s dvanedostatka. Prvije nedostatak bilo

kakvog mrežnogsučelja (znači, za -boravite elegantnomobilno skeniranjekakvo nudi IX-500),a drugi je poprilič -no paprena cijena

koja investiciju u ovaj uređaj opravdavasamo ukoliko su vam ovakve performansezaista potrebne.

Knjiga se ne bojiPosljednji u Fujitsuovom trojcu odaziva se

na ime SV600 i zaista je inženjerski dragulj.Izgledom podsjeća na stolnu svjetiljku, noriječ je o skeneru namijenjenom za skeni -ranje osjetljivih predložaka poput knjiga,časopisa i sličnih stvari za koje je poželjnoda se prilikom skeniranja ne oštećuju.

SV600 radi na vrlo jednostavan način -crnu „plahtu“ iz paketa montirate (boljerečeno, postavite) uz podnožje skenera, nanju postavite otvorenu knjigu i stisnete gumbza skeniranje. Zraka svjetlosti iz pomičnogskenerskog dijela smještenog na vrhu uređajaprijeći će preko knjige i - to je to. Možeteokrenuti sljedeću stranicu.

Softver je u stanju inteligentno prepoznati„crtu“ između stranica i razlomiti ih svakuzasebno, a tu su i mogućnosti prepoznava -nja teksta o kojima smo govorili u opisimaprethodna dva modela. Zanimljiva moguć -nost je i uklanjanje vaših prstiju sa skena,ukoliko ste izravnavali stranice tijekomskeniranja.

Osim knjiga, SV600 može skenirati i drugepredloške (do veličine A3), a moguće je nacrnu „plahtu“ staviti i više papira - ske-ner će sam shvatiti da se radi o različitimdokumentima koji trebaju biti skeniranina zasebne stranice. Kada, pak, skenirateknjigu, nije praktično stiskati „Scan“ nakonsvake stranice pa skener nudi mogućnost daautomatski shvati kada ste okrenuli stranicui pokrene skeniranje nove. Ova mogućnostradi poprilično pouzdano, iako se tu i tamo

zna dogoditi da „omaši“.Sve ovo izgleda nevjerojatno dobro i djelujekao pravi spas za sve one koji imaju potrebuskenirati knjige i časopise na dnevnoj bazi,no SV600 pati od jednog problema - unatočalgoritmima koji ispravljaju obline, ne možepobjeći od činjenice da predložak ničimnije pritisnut za površinu skeniranja. Drugimriječima - stranice knjige ili časopisa uvijekće imati „valove“ nastale zbog slobodnogpoložaja u prostoru. Ako vam to nije iznimnovažno, ovo je zaista kvalitetno i neinvazivnorješenje za skeniranje knjiga i časopisa kojeposlije neoštećene možete vratiti u regal.

ScanSnapManager: najvažnijisoftver za

interakcijusa

skenerima,ovdje u akciji

skeniranjaMreže namodelu

SV600

Kontrolna ploča na modelu FI-7160omogućuje podešavanjeosnovnih parametaraizravno na skeneru

www.bug.hr/digitalije

karakteristike, recenzije, komentari... ...sve na jednom mjestu

http://www.bug.hr/digitalije

http://www.bug.hr/digitalije

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


http://www.bug.hr/winstore

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


TEHNOLOGIJE

Sustav cijevne pošte

Novac, dokumenti, uzorci ili dijelovi šalju se kroz mrežu

sustava cijevi u okviru jednog ili više objekata na sigurani brz način. U svijetu se najviše koristi u zdravstvu,a kod nas u financijskom sektoru

H RVOJE K RALJ , S EKTOR mrežne infrastrukture I povezivanja , C OMBIS

C ijevna pošta, pneumatski sustav transferaprijenosnih kapsula kroz mrežu cijevi,za svoj cilj ima što sigurnije i brže tran-

sportirati predmete, neovisno o duljini koja seželi pokriti. Novac, dokumente, ili dijelove, odjednog grama do 28 kilograma, cijevna poštaprenosi predmete od točke A do točke B u vrlo

kratkom vremenu - pri brzinama 6-9 m/s što jeznatno brže nego što je itko od nas ikada po-trčao, a sve se pokreće motorom od 0,95 kW,što je upola manje snage od prosječnog kućnogusisivača. Predmeti se prenose u predviđenimkazetama, jednosmjerno ili dvosmjerno, sviše ili jednog mjesta prema centralnom, kaoi među sobom.

Sustav cijevne pošte je rasprostranjeno rješe-nje - od primjene u bankarskom sektoru, u su-permarketima i bolnicama, pa do autoindustrije,u kojoj se, primjerice, uz pomoć cijevne poštetransportiraju dijelovi motora. Dobar primjerje Švedska, gdje se otpad prikuplja upravo po-moću sustava podzemnih cijevi, a zatim putujeprema mjestima za reciklažu. U Hrvatskoj jenajveća zastupljenost u bankarskom sektoru,gdje se šalju gotovina, kartice i dokumenti.

Potrebno je izraditi izvedbeni projekt, podrazumijeva da se sustav cijevne pošte u-glašava sa svim ostalim potrebnim projekt(arhitektonski, strojarski, elektroinstalacSâma instalacija može trajati od tri do d-desetak dana, ovisno o terminskom planu,veličini ili kompleksnosti sustava.

Računalo prati cjelokupni rad sustava cijevpošte. Također, optički senzori prate prokazete i obavještavaju sustav gdje se kazu tom trenutku nalazi.

Neograničeni potencijalTrenutno u Hrvatskoj, a i regiji, sustave-

jevne pošte najviše koriste banke. U svijsituacija je nešto drugačija, odnosno sustcijevne pošte najčešće se koriste u bolnicaAko se fokusiramo na Europsku uniju, prje da se svaka nova bolnica koja ima pre200 ležajeva oprema sustavima cijevne pokoji se koriste za prijenos bioloških uzorahitnog prijema pacijenata ili bolničkih odjelcentralni laboratorij, ili za transport lijekovcentralne ljekarne na bolničke odjele. Takvnačinom centralizacije laboratorija i bolničljekarni, bolnice ostvaruju značajne ušted

Naravno da to nisu jedine mogućnostiprimjene sustava cijevne pošte. Potencijakorisnici sustava cijevne pošte su trgovacentri, kompanije u industriji igara na srenaplatne postaje na autocestama, tj. sve odjelatnosti koje u svakodnevnom poslovanjuimaju velik protok gotovog novca. U slučajevima sustavi cijevne pošte koristeza potpuno siguran, nadziran i brz prijengotovog novca s naplatnih mjesta, odnoblagajni, u neki štićeni prostor ili direktntrezor, čime je mogućnost prepada svedena najmanju moguću mjeru. U ovoj situaznačajne uštede ostvaruju se upravo na p-

mijama osiguranja i na troškovima fizizaštite objekata.Ne treba izostaviti proizvodne pogone s

vrsta gdje postoji potreba slanja uzoraiz proizvodnje u laboratorije za kontrokvalitete, primjerice u farmaceutskoj, autprehrambenoj industriji. Globalno gledajusustavi cijevne pošte mogu se koristiti sv-dje gdje postoji potreba za sigurnim i brzprijenosom materijala, dokumenata, novcraznih drugih elemenata, a ovisno o djel-nosti, ulaganje u sustav cijevne pošte mose vratiti već unutar prve godine korištenj

Cijevna pošta može se koristiti i u sektprometa, veza i logistike. Premda je većina -munikacije u elektroničkom obliku, još uv

se dokumenti moraju transportirati s jedmjesta na drugo. Primjeri uključuju račupakiranja, bilješke, dostavne dokumente izapravo svu prateću dokumentaciju kojasvakodnevno koristi u poslu.

Mnogi očekuju da će se ubrzo dogodizraženijiboom potražnje za ovim sustavomkada se dovoljno osvijeste prednosti cijepošte te prevlada strah od nepoznatog i kpotencijalni korisnik uvidi kakve će mu uštevrijeme, novac i pogodnosti donijeti.


Pomoću jednostavne tipkovnice određujemo destinaciju unutarzgrade ili u nekom drugomobjektu, gdje predmet putuje

pri brzinama od 6 do 9 metara usekundi

SIGURNA POŠILJKAkoja stiže za sekundu

Željeni predmet stavimo u kazetu

Brza instalacijaSustav cijevne pošte apsolutno se prilago-

đava potrebama korisnika. Stoga je i prvikorak u planiranju ovog projekta razgovors korisnikom koji odlučuje za što mu sustavcijevne pošte treba služiti, koliko radnih mjestaće povezati, a zatim se na temelju tih infor-macija dimenzionira cijeli sustav, broj i snagamotora (pogona), ovisno o udaljenosti i brojuradnih stanica.

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf



8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


AKTUALNOSTI

Transatlantsko tržište

Dok stvaramo jedinstveno IT tržište unutar EU, čelniciDigitalne agende pri Europskoj komisiji rade na stvaranjunajvećeg mega tržišta. Ideja je započela...

B RUNO P ODVEZANEC

štu Europske unije od preko 500 milijuna ljudi.Mogućnosti su neograničene. To je upravo onošto smo, barem mi u IT-u, tražili, pogotovo kadvidimo kolege iz SAD-a kako lako rade i surađujuizmeđu svojih država.

Europska komisija ne radi to samo zato što toželi, već zato što mora. No, potrebno je raditii mnogo više kako bi se IT-u omogućio bolji i

lakši razvoj, prije svega zato što još uvijek mnogieuropski startupovi odlaze i otvaraju tvrtke uSAD-u. Ako želite zaraditi, onda je SAD - jedin-stveno ujedinjeno veliko tržište - zasad jediniizbor, zar ne?

Zato EU traži svoje mjesto u svijetu da postigneisti cilj, ali pritom ima previše država i razlikakoje onemogućuju brzinu razvoja kojom bi sestvari trebale odigravati...

Ubrzanje da, ali ne i za HrvatskuBitno je to da se stvari ipak događaju i ubrza-

vaju, ali to se ne događa i u Hrvatskoj, u kojojne znamo povući ni novac iz EU fondova niza kakve značajne IT-digitalne projekte koji ćepomoći cijeloj državi - do samog građanina, a

ne pojedinim interesima. Npr. gdje nam je optikaizvan gradova? Kako nuditi IT usluge ljudima kadnemaju niti pravilnu infrastrukturu, odnosno tkoće koristiti IT usluge ako infrastruktura ne pratitrendove?

EU fondovi, primjerice, nude novac za iz-gradnju optike, no nitko to u HR ne koristi nadržavnoj razini, a na lokalnoj, ako se i radi, to jepremalo da bi utjecalo na veći broj ljudi. Projektii inicijative postoje, no naši čelni ljudi na vlastijoš uvijek nisu odlučni u tome da i kod naspokrenu danas najunosniju industriju na svijetu.

Dok se mi bavimo uvijek beskonačnom papi-rologijom, EU i svijet napreduju i ozbiljno rade,a mi smo, kao i uvijek, u svemu tome samopromatrači. Iako postoje projekti koji Hrvatskuozbiljnije mogu označiti na svjetskom globalnojIT karti, to se ipak ne događa jer vladajući negledaju projekte od velike važnosti. Gubi sevrijeme na “rekla-kazala” - a takav začarani krugne donosi nam ništa drugo osim nepotrebnihrasprava - umjesto da se već jednom istaknemonečime velikim i tako pokažemo EU i svijetu damožemo, da zaista možemo donijeti nove, velikeprojekte koji će, ne samo potaknuti gospodarstvoi zapošljavanje, nego otvoriti proizvodne procesekoji će biti pozadina budućoj IT industriji.

Zašto IT industriji? Pogledajmo realne svjetskebrojke - 2/3 ekonomskog gospodarstva u SAD-učini upravo IT sektor, dok je EU na 1/3 i poku-šava dosegnuti i preteći SAD, što je težak, ali ihrabar potez.

V jerojatno ste svi čuli za Neelie Kroes,potpredsjednicu Digitalne agende Eu-ropske komisije, no ako niste, sjetite se

inicijative za ukidanje roaminga; to je došlo iznjezina ureda. Ona je inače vrlo aktivna osobakoja se itekako trudi napraviti nešto u digitalnojindustriji unutar EU. Digitalna agenda iznimnopotiče ICT sektor, obrazovanje u ICT-u sektoru,Big Data,cloud , robotiku, startupove , SME (Smalland Medium sized Enterprises), tehnologiju umedicini i biomedicini, itd.

Gospođa Neelie Kroes ove godine završavasvoj mandat koji želimo pamtiti kao jedan od


MEgA TRŽišTEAko ste ikada slušali Neelie Kroes ili barem pročitali neka njezinamišljenja, ideje, govore, onda ste shvatili koliko je ova potpredsjednicaDigitalne agende inspirirajuća osoba i koliko znači za EU i napredakdigitalne tehnologije općenito.Najnovija inicijativa koju je pokrenula jest stvaranje transatlantskog jedinstvenog tržišta između EU i SAD-a , iliti mega IT tržišta .Ideja se bazira na sličnim/istim budućim ciljevima Europske unije iSjedinjenih Američkih Država, te na budućim ciljevima koje usmjerujeIT industrija. EU i SAD imaju zajedničke interese u tom pogledu:dijele zajedničke društvene vrijednosti, slobodu govora (Internet) idemokraciju.Iako je u posljednje vrijeme bilo loših vijesti oko špijuniranja europskihčelnika iz SAD-a, kako kaže Neelie, trebamo biti optimistični tesurađivati u rješavanju problema kako bismo poboljšali sigurnost svih

građana. Stoga posljednje regulative EU rade na tome da podignu razinusigurnosti građana EU. No, takve stvari, ma koliko bile velike ili male,ne bi smjele stati na put prema transatlantskom mega tržištu, najvećemtakvom tržištu na svijetu.Skeptike pritom ne treba ignorirati, s njima treba razgovarati, svimatreba pružiti priliku da izraze mišljenje te zajedno doći do zaključakakoji će osigurati korist građanima EU.EU treba učiti od SAD-a, posebice u IT sektoru, jer SAD ima jedinstvenotržište zbog kojeg je svima u svijetu popularno tamo otvarati tvrtke, a neu Europi.Europske tvrtke, pojedinci, ideje, projekti od ovakvog tržišta mogu samoprofitirati jer dobit će jedno veliko, jedinstveno tržište, na koje moguplasirati svoje proizvode i usluge, uz manje problema oko papirologije iostalih regulacija i zakona.

značajnih u EU, mandat osobe koja je donijelamnogo pozitivnih stvari, a negativne digitalneprobleme uspješno inicirala da se rješavaju.

Jedinstveno IT tržište u EU Jedna od dugotrajnijih inicijativa koju potiče

Digitalna agenda jest jedinstveno IT tržište u EU.Ako već ne možemo imati sve ujedinjeno kaou SAD-u, možemo barem započeti tako neštopomoću IT-a.

Europska komisija zalaže se za tu inicijativu ko-ja će vjerojatno uspjeti, no proći će neko vrijemedok se realiziraju sve prepreke, donesu regulativei potrebni zakoni kako bi se to ostvarilo.

Razmislimo malo što nam to donosi... Sada ćesvatko iz male Hrvatske imati priliku predstavitisvoje proizvode i usluge na ujedinjenom IT trži-

PrekooceanskaIT budućnost

NeelieKroes

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


http://www.bug.hr/digi/upute/


http://shop.bug.hr/


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


AGILNE METODOLOGIJE

Scrum

Scrum je radni okvir (framework)za razvoj proizvoda (najčešćesoftverskih) i najpoznatiji jepredstavnik agilnog pristupa

upravljanju životnim ciklusomproizvoda. Razvojni timovi kojikoriste agilni pristup u razvojusoftverskih proizvoda puno bržepokazuju rezultate, a naručiteljiimaju priliku da cijelo vrijemerazvoja utječu na proizvod. No i ovajpristup ima svojih velikih zamki

N ENAD T RAJKOVSKI

S crum je lagan; jednostavno ga je ra-zumjeti, a vrlo teško njime potpunoovladati. Najpoznatiji teoretičari Scru-

ma kao što je Ken Schwaber, koji se smatrocem Scruma, kažu da on nije metodologij

nego radni okvir. Po definiciji, radni je okvir“nepotpuna struktura koja prilagođava drugpoznate prakse, tehnike i alate”. Metodologije “set propisanih i međusobno povezanihprocesa, alata i praksi, koji služe da bi sepostigao neki cilj”. Scrum jest radni okviali nije istina da nije metodologija. Naime,u Scrumu postoje jasno propisani artefaktiuloge i događaji. Točno se zna za što sekoji artefakt koristi i što mora u njemu bitkao što se točno zna što koja uloga radi uScrumu. Događaji su strogo propisani, kaksvojim sadržajem tako i svojim trajanjem. Scrumu nema dodavanja novih uloga ni do-gađaja, kao niti artefakta. U nastavku slijeddetaljan opis svega što Scrum sadrži i gdj

leže opasnosti.Artefakti

Scrum artefakti jesu:Product Backlog,Sprint Backlog i Increment. Produkt Backlogje popis svih potreba vezanih uz proizvodTo mogu biti funkcionalnosti, zahtjevi zapoboljšanjem samog proizvoda, bugovikvarovi i sl. Glavna mu je karakteristika daje promjenjiv. On se može mijenjati tijekomcijelog životnog ciklusa proizvoda (od idejpa do povlačenja s tržišta). Potrebe u ProduBacklogu zovu se stavke (Items ). Vlasnik Pro-duct Backloga isključivo je vlasnik proizvo(Product Owner ) i on može neprestano doda-vati, mijenjati, micati ili reorganizirati stavke u

Product Backlogu. Stavke se sortiraju premvrijednosti, od najvrednije na vrhu. Vrijedno

Zamke

Scruma


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


AGILNE METODOLOGIJE

Scrum

biste to ispravili, morate ustanoviti razlog.Ako je tim kao cjelina odgovoran, to značida ustvari nitko nije odgovoran. Kako takveprobleme izbjeći? Najteže, jer trebate pro-mijeniti mentalni sklop ljudi. N eke ljude nemožete promijeniti nikad, a neke vrlo teškoDruga velika zamka leži u dostupnosti ljudiNpr. u poduzeću postoje dva administra-tora baze podataka i svaki radi na jednomproizvodu. Ako oni imaju samo po par satiposla nad bazom podataka za svaki od tadva proizvoda, preostali dio vremena rade sostalim članovima tima na razvoju i drugimposlovima. Tako je to po definiciji. To značida ako dobijete posao razvoja nekog trećegproizvoda, a trebate administratora baze,morate uposliti novu osobu. Budimo realni:barem u našem okruženju, to se rijetko do-gađa. S druge strane, seljenje ljudi s projektna projekt, tj. mijenjanje članova razvojnogtima, stvara pad kvalitete u Scrumu.

Scrum Master je osoba koja ima menadžer-

sku ulogu, ali on nije tipičan menadžer.Njegova je zadaća da osigura propisnuimplementaciju Scruma u organizaciji ukojoj radi, da ukloni sve prepreke svom timukako bi on nesmetano radio te da olakša ipomogne da se sastanci pravilno održavajuOn također usko surađuje i pomaže vlasnikuproizvoda oko ažuriranja Product Backlogatako što mu daje smjernice, kako se to uScrumu radi. U Scrumu ne postoji voditeljprojekta. Po definiciji, voditelj projekta jestosoba koja je odgovorna za projekt. Jedinoona odgovara sponzoru projekta, naručitelji-ma i menadžmentu.

U Scrumu, budući da takva uloga ne po-stoji, direktno ne postoji ni odgovorna osobkoju možete imenovati. I tu je zamka. Kadasve ide po planu, nema problema. Kada stva-ri krenu nizbrdo, u Scrumu su svi samood-govorni, dakle svi odgovaraju za loše stvari.No kako naći osobe zbog kojih je razvojprodukta zapao u teškoće? Kad-tad će doći

može biti doslovce sve, a određuje ju vlasnikproizvoda. To može biti zahtjev tržišta, naj-brži povrat investicije ili nešto treće.

Zamka je ovog artefakta nemogućnostodređivanja točnog trajanja projekta jer sestavke stalno mijenjaju. Nemoguće je reći- završit ćemo proizvod do točno određe-nog datuma. Da bi se to izbjeglo, ovom seartefaktu može i drugačije pristupiti. Ako jekrajnji rok za isporuku fiksiran, tada će proi-zvod sadržavati samo one stavke iz ProductBackloga koje je u zadanom periodu mogućenapraviti. A ako je i cijena fiksirana, onda ćese napraviti samo one stavke koje se u zada-nom vremenskom periodu mogu napraviti,a da ne prelaze zadani budžet. Naravno,tu postoji opasnost da proizvod ima znatnomanje funkcionalnosti od onih koje bi tržišteili naručitelj željeli.

Sprint Backlog je podskup stavaka ProductBackloga, na kojem razvojni tim trenutnoradi. Stavke za Sprint Backlog odabire is-ključivo razvojni tim tako da od vrha premadnu iz Product Backloga uzimaju one kojemogu isporučiti u zadanom, striktno ogra-ničenom vremenu. Budući da se ovdje radio procjeni, zamka je da projektni tim nećemoći isporučiti ono što je preuzeo u SprintBacklog. Naravno da će iskusniji tim raditibolje procjene od onog manje iskusnog. Noprema definiciji Scruma, razvojni se tim neobavezuje da će učiniti sve što je u SprintBacklogu, nego samo da će napraviti svešto je u njegovoj moći da to stvarno i učini.

Inkrement je ono što je razvojni tim napra-vio na kraju svakog sprinta. To može biti diosoftvera koji može ići u produkciju, doku-mentacija, ispravljeni bugovi, prepravljenafunkcionalnost itd. Vlasnik proizvoda odre-đuje što će učiniti s inkrementom (hoće li gastaviti u produkciju, čekati na nekoliko idućihinkremenata i sl.). Inkrement sadrži samo onestavke koje su završene. Ako neka stavka izSprint Backloga nije završena, ona ne ulaziu inkrement. Zamka koja se ovdje nalazi jestda timovi vrlo često ne isporučuju završenestavke iz Sprint Backloga po jedinstvenoj de-finiciji završenosti. Jedinstvena definicija za-vršenosti ista je za sve stavke Sprint Backloga,bez iznimke. To može značiti da neka stavkamora biti testirana, dokumentirana, određenerazine kvalitete i, primjerice, spremna za is-poruku. Prema prethodnoj definiciji, ako bilokoja stavaka Sprint Backloga nema, recimo,napisanu dokumentaciju, ona nije završena.

Kako bi se ova zamka izbjegla, svi članovitima moraju imati jasnu definiciju završenostii u potpunosti ju razumjeti.

Uloge u ScrumuScrum tim sastoji se od vlasnika proizvoda,

razvojnog tima i tzv. Scrum Mastera . Vlasnikproizvoda zastupa naručitelja. Bitno je napo-menuti da je to uvijek i bez iznimke jednaosoba. On zastupa proizvod i isključivoon skuplja zahtjeve za funkcionalnostimaproizvoda od raznih dionika (zainteresiranihstrana, stakeholders ). Već je rečeno da samoon određuje raspored stavaka u ProductBacklogu i njegov je isključivi i jedini vlasnik.Ovdje velika zamka leži u tome da kod ra-

zvoja složenih proizvoda razni dionici imajurazna očekivanja i zahtjeve. Ti dionici - po

definiciji, a i u praksi - nikad ne smiju ra-zvojnom timu dati nalog da nešto promijene,dodaju ili izbace iz proizvoda.

To vodi samo do jednog zaključka: akovlasnik proizvoda nije po svojoj hijerarhijidovoljno utjecajan, podložan je dioničkimnestrukturiranim promjenama zahtjeva,a time i nelogičnim promjenama ProductBackloga, pa postoji ogromna opasnost daproizvod nikad ne ugleda svjetlo dana. Rje-šenje te zamke samo je jedno: da svi dioniciimaju jasno određene uloge i izvanrednopoznaju i prihvaćaju teoriju Scruma.

Razvojni je tim samoorganizirajuća, mul-tifunkcionalna grupa ljudi (od troje dodevetoro ljudi), koji razvijaju proizvod uinkrementima. Pod “samoorganizirajuća” po-drazumijevamo da razvojni tim sâm bira kojestavke iz Product Backloga mogu završiti ujednom sprintu te kako će ih napraviti. Nitkomu se ne smije miješati u posao. Pod multi-funkcionalnom grupom podrazumijevamo da

tim ima sva potrebna znanja kako bi napraviosve stavke iz Sprint Backloga. U razvojnomtimu ne postoje uloge. Nema razvojnog inže-njera, analitičara, sistemskog administratora,testera i sl. Svi rade sve. Članovi tima ne bise smjeli mijenjati (ako to nije krajnje neop-hodno) tijekom razvoja proizvoda (ma kolikoon trajao), a nikako tijekom razvoja jednoginkrementa (sprinta). Ovdje postoji nekolikovelikih zamki. Prva je samoodgovornost. Napapiru to zvuči prelijepo: članovi tima sura-đuju, sami se organiziraju, sami odabiru štoće i kako raditi i svi su odgovorni.

O’šlo po zlu!No što ako nešto krene po zlu? Što ako

neki član tima nije za suradnju, nego voli sveraditi sâm, neophodan je za razvoj proizvo-da, a drugog člana jednostavno - nemate?Što ako se konstantno ne isporučuje što jepreuzeto? Tko je kriv? Odgovor je - tim. Aliu praksi, vrlo često, ako nešto ide po zlu, da

Scrum artefakti u vidu Product i Sprint Backloga te Incrementa

Scrum p zn e čet r d koja zajedno čine sprint


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


onaj ružni moment kadanetko postavi pitanje:“Tko je kriv?” Odgovorje - svi. A to se čita - nit-ko. Ako Scrum nije do-bro uveden, onda je krivScrum Master, jer nijetimu dao dovoljno zna-nja. Je li imao vremena? Je li tim imao vremena? Je li tim kooperativan? Je li vlasnik proizvodakooperativan? Pitanja jebezbroj, a lakog rješenjakod ove zamke jedno-stavno nema.

Događaji u ScrumuDogađaji u Scrumu jesu: planiranje sprinta,

dnevni Scrum, revizija sprinta i retrospektivasprinta, a svi oni zajedno čine sprint. Važnoje napomenuti da su ovi događaji neophodni

i ne mogu se izostaviti ni u jednom sprintu,nikada.Planiranje sprinta je, jasno, vremenski

ograničen sastanak. Njegovo je trajanjeovisno o trajanju cijelog sprinta i računa sekao dva sata po tjednu sprinta, što znači daako sprint traje tri tjedna, planiranje sprintamože trajati najviše šest sati. Tijekom ovogdogađaja vlasnik proizvoda, razvojni timi Scrum Master određuju što će se raditi usprintu. Vlasnik proizvoda objašnjava što senalazi u Product Backlogu, koje su stavke pri-oritetne (od vrha prema dnu) i po potrebi dajedodatne informacije. Razvojni tim određujekoje stavke misli da može napraviti tijekomsprinta i stavlja ih u Sprint Backlog.

Ovaj se sastanak često dijeli na dva dijela.U prvom se dijelu radi upravo prethodno

opisano, a u drugom članovi tima među so-bom rade dekompoziciju stavaka preuzetihu Sprint Backlog na radne zadatke odnosnoaktivnosti. Svi rade sve, ali si tim međusobnosvakodnevno dodjeljuje zadatke. Zamka jeovog događaja u fiksiranosti Sprint Backloga,

koji se samo u izuzetnim slučajevima mijenja.Razlog je tome fokusiranost tima na zadatkeu Sprint Backlogu, a ne na promjene unutarjednog sprinta. Sâm sprint traje od dva do če-tiri tjedna. Više od četiri tjedna nema smislajer je osnovna filozofija Scruma kratkoročnoplaniranje i stalne izmjene. Ni pod kojim seuvjetima trajanje sprinta ne produljuje. Akonešto nije završeno, nema veze. Ovdje za-mka leži u procjenjivanju. Tim stalno radi nanovim funkcionalnostima, a one su okruženenepoznanicama, pa se pojavljuju teškoće uprocjeni. Iako članovi tima stalno prate kolikosu uspjeli napraviti u prethodnim sprintovima,čime postaju i precizniji, u svakom sprinturade nešto novo i nepredvidivo te postoji

opasnost da neće isporučiti što su si zadaliu Sprint Backlogu.

Vremensko ograničenjeDnevni je Scrum sastanak vremensk

ograničen na maksimalno 15 minuta,na kojem smiju govoriti samo članovtima, i to tako da daju odgovor na trifiksna pitanja: “Što sam napravio odnašeg prethodnog sastanka?”, “Što ćuraditi do sljedećeg sastanka?” i “Imamli nekih prepreka koje mi onemoguća-vaju efikasan rad?” Na tom sastankunema diskusije niti se rješavaju tehničproblemi. Ako ima problema, oni serješavaju na zasebnom sastanku. Ka-rakteristika dnevnog scruma jest da seodržava svaki radni dan tijekom sprintuvijek na istome mjestu i u isto vrijeme.Zamka je u tome što svi članovi timamoraju u to vrijeme biti dostupni, beziznimke, što često nije slučaj.

Revizija sprinta je sastanak koji jezapravo - demo. On je ograničen poformuli: za svaki tjedan sprinta jedansat revizije. Ako sprint traje tri tjedna,revizija se radi maksimalno tri sata. Ov-dje se ne vrte PowerPoint prezentacijenego se pokazuje što je učinjeno. Nasastanak su pozvani svi dionici, daklesvi zainteresirani. Dozvoljeno im jepostavljati bilo kakva pitanja i davatsvoje sugestije kako bi vlasnik proizv-da mogao ažurirati Product BacklogRevizija sprinta odlična je stvar i bez nnitko u razvoju ne bi znao idu li stvariu pravom smjeru ili ne. Zamki ovdjenema - samo prednosti.

Retrospektiva sprinta jest sastanak na kojemsudjeluju samo članovi tima i Scrum MastTu se daju odgovori na tri pitanja: “Što jbilo dobro u prethodnom sprintu?”, “Što nibilo dobro u prethodnom sprintu?” i “Kojsu prijedlozi za poboljšanje i unapređenjerada?” Ovaj sastanak ima za cilj isključivunapređenje i prilagodbu rada kako bi slje-deći sprint bio bolji i efikasniji. Ovdje postsamo jedna, ali vrlo opasna zamka. Na pita-nje: “Što nije bilo dobro?” članovi tima česodgovaraju tako da jedan drugoga optužujuOva se zamka lako izbjegava tako da ScruMaster jasno i nedvosmisleno pripremi sast-nak i tim tako da se usredotoče na činjenickoje nisu valjale, a ne na ljude.

ZaključakScrumom je, kao što smo rekli i na početk

vrlo teško potpuno ovladati. Ipak, izvanredaje za postizanje puno boljih rezultata negokod klasičnog planiranja projekata, gdje

se unaprijed mora znati i najmanji detaljproizvoda i gdje naručitelj taj proizvod vidtek na kraju. No da bi se uspješno radilopotrebno je veliko znanje i iskustvo, kao spremnost poduzeća na učenje.

Najbolje prakse pokazale su da se priuvođenju Scruma prvo počne s malim pro-izvodima, relativno jednostavnim i svimalako razumljivim. Važno je znati da će seako sami pokušate uvesti Scrum, a nematiskusnu osobu koja dugo vremena s njimeradi, vaš entuzijazam vrlo brzo pretvoriti urazočaranje. Neke proizvode nikad neće bimoguće razviti Scrumom, a neka ga poduze-ća nikad neće ni upotrijebiti. Toga treba bisvjestan. Scrum je dobar, ali nije magični lijza sve probleme, kao ni bilo koji drugi radokvir i/ili metodologija.

SAStAvnicE ScRuMA

ARTEFAKTI Pr duct B ckl - Što će sadržavati proizvod Spr nt B ckl - Na čemu se trenutno radi Increment - Što dobivamo završetkom sprinta

ULOGE Vl sn k pr zv d - Predstavnik naručitelja, jedna osoba, odgovorna za

Product Backlog R zv n t m - Samoorganizirajući skup od troje do devetero ljudi koji

razvija funkcionalnosti iz Sprint Backloga Scrum M ster - Menadžerska funkcija koja služi kao pomoć, a ne

naredbodavac razvojnom timu i vlasniku proizvoda u pravilnoj i efikasnojimplementaciji Scruma

Događaji Sprint - vremenski ograničeno trajanje razvoja funkcionalnosti iz Product

Backloga pretočenih u Sprint Backlog, a sastoji se od: Pl n r n spr nt - vremenski ograničen sastanak s ciljem kreiranja Sprint

Backloga Dnevn Scrum - 15-minutni sastanak koji otkriva što je urađeno, što će

se raditi i ima li problema u radu Rev z e spr nt - demonstracija napravljenog na kraju sprinta vlasniku

proizvoda i svim zainteresiranim dionicima Retr spekt ve spr nt - sastanak projektnog tima i Scrum Mastera s ciljem

poboljšanja rada na sljedećim sprintovima

Tr su ul e u Scrumu - vlasnik proizvoda, razvojni tim i Scrum Master


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


MREŽAdownloFOG Project 1.2.0


Softversko rješenje za finalnu distribuiranu

instalaciju računala zapravo je konač -ni korak u procesu masovni deployment pripremljenih imagea na hardverski isti tipračunala. Prije nego što se dođe do togkoraka, potrebno je izvesti niz predradnjii pravilno prirediti image iz kojega će seklonirati računala, kako kasnije ne bi došlodo mogućih problema (potreban je sysprep ,a valja pripaziti i na HAL). Jednom kadaje to spremno, valja izabrati i prikladnorješenje za distribuciju imagea . Jedno odnajzanimljivijih, i tone samo zbog nači -na na koji radi negoi zbog činjenice daje otvorenog kodapa ga se nesmeta -no može besplatnokoristiti, upravo jeFOG Project.

Riječ je o projektukoji se temelji naLinuxu, a pod istimkrovom okuplja hr -picu različitih alata otvorena koda te nudiPHP sučelje za jednostavnije upravljanje.Budući da se sve odvija preko TFTP-a iPXE-a (ovo potonje vrlo je važan uvjet paga računala koja će prihvaćati image morajuzadovoljiti), nema potrebe za bootabilnim diskovima, bilo da su u pitanju optički medijiili USB memorije. Upravljački programi koji

Veliki broj instalacija klijenatau tvr tkama s velikimbrojem korisnika i nerijetkopotkapacitiranim IT odjelima,obično predstavlja problem nesamo s praktične nego is financijske strane

IZDVOJENO

Svakom inačicom bolje i dotjeranije integriranorazvojno sučelje za razvoj web aplikacija

Opis IDECijena BesplatanURLhttp://www.aptana.com/products/studio3

Aptana Studio 3.6.0

Opis EditorCijena BesplatanURL www.brackets.io

Brackets 0.43.0

Virtualizacijaračunala sWindowsima

XP ili WindowsServerom2003,konverzijuobavlja uVHD-u

Opis Pomoćni alat

Cijena BesplatanURL http://www.farstone.com/software/VirtualXP.php

FarStone VirtualXP 1.0

GnuPT 5.5.0

Opis Šifriranje e-pošteCijena BesplatanURL www.gnupt.de

GnuPT 5.5.0

FarStone VirtualXP 1.0

Brackets 0.43.0su potrebni za operaciju FOG-a su integriranipa se oko toga ne treba zabrinjavati, a dobro

je i to što je FOG u stanju image napravljenna računalu s diskom većeg kapacitetadistribuirati i na računalo s diskom manjegkapaciteta.

FOG poslužitelj nudi DHCP, NFS, PXE,FTP, HTTPD i WOL servise što, ukratko,znači da nudi sve što je potrebno kako bi ses centralnoga mjesta relativno lako instali -rala računala dokle god su dostupna prekolokalne mreže, i to bez intervencije korisnikaklijentskog računala. No, to su tek osnove;

FOG je daleko moć -niji i opremljeniji teje sposoban izvestii cijeli niz drugihoperacija upravo za -hvaljujući tome daintegrira niz drugihalata otvorena koda.Srećom, sve je prilič -no dobro opisano udokumentaciji, a tuje i Wiki koji pojaš -njava najvažnije kon -

cepte. Sve u svemu, FOG je odlično rješenjeza masovnu instalaciju računala koje ima isvoje prednosti i mane (oboje izravno ovisio postojećoj računalnoj arhitekturi i željenimciljevima) no, uzimajući u obzir činjenicu daga se može koristiti besplatno, bez obzira nato hoće li se instalirati 200 ili deset tisućaračunala, itekako je zanimljivo. (M.G.)

Upravljačka ploča sasvim je tipična i nenudi mnogo mogućnosti, ali zato nudi hrpicu

statističkih podataka

Za pripremu image datoteke (klona)potrebno je instalirati klijent i još hrpicu dodataka , a u

dokumentaciji je jasno objašnjena i preporučenaprocedura za pripremu budućeg klona

Kratki opis Instalacija računalaCijena Otvorenog je koda

PXE, ugrađeni alati, sučelje

Bugovi, katkad spor

FOG Project 1.2.0

www.fogproject.org

++

+-

URL

Masovnokloniranje

Aptana Studio 3.6.0

Upravljanje preko web preglednikaprilično je dobro izvedeno, a sve počinje klasičnomprijavom

Zgodaneditor za webdizajnere isve one kojirazvijaju front-end sučelja sveje prihvaćeniji

Poznati sustav zašifriranje porukae-pošte i običnog

teksta, kombiniraGnuPG i WinPT

http://www.aptana.com/products/studio3

http://www.brackets.io/

http://www.farstone.com/software/

http://www.gnupt.de/

http://www.fogproject.org/

http://www.fogproject.org/

http://www.gnupt.de/

http://www.farstone.com/software/

http://www.brackets.io/

http://www.aptana.com/products/studio3

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


Pripremio: M ATIJA G račanin

mjesecaOpenMediaVault 1.0.20

Iako postoje već gotova rješenjaza jednostavno stvaranje

vlastitoga NAS-a, dostupan jei cijeli niz otvorenih rješenjakoja u tren oka od starijeg(ili novijeg) računala krcatogdiskovima mogu napraviticentralizirani sustav zaskladištenje i dijeljenje datoteka.Pa čak i više od toga…


IZDVOJENO

Opis Pretraživanje diskovaCijena BesplatanURL http://hddb.xp-zed.com/

Hddb File Search 3.0.4

Možda inajpopularnijibesplatni alat zadetekciju uređajai računala ulokalnoj mreži

Opis Mrežni alatCijena BesplatanURL www.softperfect.com/products/

networkscanner/

SoftPerfect Network Scanner 5.5.12

Opis Pomoćni alatCijena 69,95 USDURL www.webdrive.com

WebDrive 12.0

Zoom Search Engine 7.0

Izrađivanjevlastitogrješenja zapretraživanjeoptičkihmedija, webstranice iliintraneta

Opis Razvojni alatCijena 99 USD (Professional), 299 USD (Enterprise)

URL http://www.wrensoft.com/zoom/

Zoom Search Engine 7.0

SoftPerfect NetworkScanner

5.5.12

Servisi koje nudi sasvim su tipični, no sasvim

dovoljni da se odmah nakon instalacije uklope unajraznovrsnija okruženja

Inicijalno ne nudi veliki broj proširenja,no

daleko je važnije to da ih nudi pa je inicijalnuponudu mogućnosti relativno lako proširiti

Moj privatni NASSposoban alat za iznimno brzo pretraživanjelokalnih NTFS diskova na temelju generirane baze

Hddb File Search 3.0.4

O penMediaVault jedno je od možda manje poznatih , no svejedno prilično dobro

opremljeno i solidno rješenje za relativnobezbolnu izradu vlastitog kućnog ili poslovnog NAS-a. Temelji se na Debianu (“ squeeze ”), anudi servise kao što su SSH, (S)FTP, SMB / CIFS,DAAP media server, RSync, klijent BitTorrenta i mnoge druge. Drugim riječima , već prema tome jasno je vidljivo da ne zaostaje za drugim sličnim rješenjima , a što je možda još važnije ,lako će se uklopiti unajrazličitije sredine.Stoga je prikladan ivećim ili manjim po-slovnim sredinama ,ali podjednako tako ikućnim korisnicima ,premda je naglašenije usmjeren potonjima pa to svakako valjaimati na umu.

Kao i kod drugih sličnih rješenja, in-stalacija je vrlo jednostavna (može ga sekoristiti i sbootabilne USBmemorije , no toima i svoje nedostatke), a upravljanje samim NAS-om i konfiguracija izvode de preko sasvim lijepo odrađenog web sučelja. Nudi dodavanje iupravljanje korisnicima , kao inamještanje zadataka koji će se izvršavati uzadano vrijeme, a ažuriranje se izvodi preko tipičnog Debianovog upravljanja paketima.

Zna što je agregacija linka (LAG), podržava WOL i IPv6, a nudi i druge sitnice. Što setiče upravljanja diskovima , i tu je dobroopremljen. Podržava razne vrste RAID polja (softverski), podržava APM i AAM (ako topodržavaju i sami diskovi), nisu mu straneGPT particije , a podržava i EXT3 / EXT4 / XFS /

JFS datotečne sustave. Naravno , moguće jeodređivati kvote, a upravljanje dijeljenim ma-

pama niti ne trebaposebno izdvajati.

Kako podržava pluginove , moguć -nosti je moguće prilično proširiti, ajedan od vrlozgod-nih detalja činjenica je da postoje gotovi imagei za upogo -njavanje OpenMe -diaVaulta na mini računalu Raspberry

Pi pa mu je to svakako jedna od zanimljivih prednosti , tim više što jezamišljen da radiodmah nakon instalacije . Bez previše (iligotovo imalo) konfiguracijskih koraka. Stoga,svi oni koji traže solidno opremljeno rješenjeza stvaranje vlastitog NAS-a i alternativulegendarnom FreeNAS-u, ovome bi rješenjuotvorena koda svakako trebali pružiti priliku.(M.G.)

Kratki opis NASCijena Otvorenog je koda

Sučelje, proširivost, podrška za Raspberry PI

Uzima cijeli disk za instalaciju

OpenMediaVault 1.0.20

www.openmediavault.org

++

+-

URL

PostavljaFTP, SFTPi WebDAVposlužiteljekao mrežnediskove,podržava iS3, Dropbox

Rad preko web sučelja dobro je osmišljen i nerazlikuje se previše od izravne konkurencije, što

je, zapravo, dobro za sve one koji migrirajus jednog rješenja na ovo

WebDrive12.0

http://hddb.xp-zed.com/

http://www.softperfect.com/products/

http://www.webdrive.com/

http://www.wrensoft.com/zoom/

http://www.openmediavault.org/

http://www.openmediavault.org/

http://www.wrensoft.com/zoom/

http://www.webdrive.com/

http://www.softperfect.com/products/

http://hddb.xp-zed.com/

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


KOLUMNA

G ledam na ZDnetu tekst o budućnosti rada,zaposlenja, kako će se korporacije i radnamjesta prilagođavati zahtjevima i trendo -

vima u sadašnjosti i budućnosti. Vijesti za nasnisu dobre, kao jedinu mogućnost vidim daljnjezaostajanje i kaskanje za svijetom. No, za one kojise planiraju zaposliti u nekima od tih velikih stranihi globalnih korporacija, kojima su, kaže ministarMornar, otvorena vrata nedavnim posjetom Vladinedelegacije SAD-u, ima nade.

Ideja iza promišljanja novih trendova u organiza -

ciji rada i radnog mjesta temelji se na buzzwordima

i trendovima koji kod nas slabo prodiru, slabo suprodirali i prije krize, a iz nekog svog anegdotal -

nog opažanja ne mogu rećida ih je kriza ni ubrzala, niusporila. Ide se od toga davećina današnjih uposlenikajači hardver i infrastruk -turu za rad ima doma i uprivatnom vlasništvu, ne -go u uredu - multimedija,tableti, broadband ... sve jedostupno kod kuće, baremu bogatijim zemljama za -pada. To je dovelo do dvaosnovna trenda o kojimabruje techno mediji razvi -jenog svijeta - rad od kuće,

odnosno telecommuting , te BYOD, bring your owndevice, donesi vlastiti uređaj - u ured, naime. Nazapadu je osnovni motiv za rad od kuće uštedavremena u smislu putovanja na posao (commute)koja su u mnogim zemljama, posebno u SAD-u,zbog prometnih gužvi i udaljenosti, iznimno du -gačka i naporna.

Drugi je motiv produktivnost, no tu se istraživanjane slažu u potpunosti - neka tvrde da je čovjek do -

ma produktivniji, neki tvrde da nije, a naravno - toovisi i o specifičnim elementima, ima li čovjek slo -

bodnu sobu, živi li s obitelji, koliko su velika djecai psihološkim elementima - kakva mu je samodisci -

plina. Rad od kuće, iz nekog osobnog anegdotalnogiskustva, dosta je slabo uhvatio korijena kod nas, a iu slučajevima gdje je - iz razloga banalne uštede unajmu prostora ili troškovima struje i drugih režija u

uredu za poslodavca. Bolje da šljaker ostane domatrošiti svoju struju, nego uredsku.O BYOD-u smo u Mreži objavili nekoliko stidljivih

tekstova, čak i stranih autora, ali stekao sam dojamda gotovo nikoga ne zanimaju, čak i meni kaouredniku činili su se pomalo strani. Vani je, naime,podjela na poslovno i privatno nekako stroža, i bezjasnog dopuštenja stručnjaka zaduženog za sigur -nost, a možda i pravnog savjetnika, nikome ne bini palo na pamet spajati privatne uređaje na mrežukorporacije. Otud - BYOD, trend koji sa sobom nosiviše ili manje rigidni set politika, pravila i zaduženjaoko spajanja vlastitih uređaja na poslovnu mrežu.Usred krize i razmišljanja o svakoj kuni, kod nasje BYOD prošao gotovo posve nezapaženo - ljudiimaju i prečih briga, a u BYOD-u ne vide ni uštedu

ni povećanje produktivnosti. Jedna od onih stvarikoje ćemo staviti na listu: big deal u Americi, a kod

nas gotovo nebitno. Kod nas je češći trend nošenjadoma stvari koje smo “zadužili” na poslu, ili naprimjer vožnje službenog auta - kome ga je bogdao - u privatne svrhe.

Vratimo se analizi ZDneta koja mi je i poslužilakao motivacija za kolumnu. Novi modeli rada?Navode se “community centric open collaboration”- što god to bilo, zatim nehijerarhijske organizacije,dinamična radna snaga bez granica ( borderless

dynamic workforce ) i ekonomija dijeljenja ( sharingeconomy ).

Nehijerarhijske organizacije nam idu, ponekad izastrašujuće dobro, to bi se na balkanskom reklo“ne zna se tko pije, tko plaća”. Ekonomija dijelje -nja je za ZDnetove autore, recimo, Airbnb, sustavrazmjene ležajeva i prenoćišta preko Interneta,iako je vrlo dvojbeno koliko se on može koristiti uposlovnom smislu.

ZDnetov autor navodi i primjere novih uređajakoji će transformirati radno mjesto - nosivi uređaji(wearables ), zatim Internet stvari, mini tvornice nazahtjev, temeljene na 3D printerima, i roboti naradnom mjestu.

Nosivi uređaji - živo me zanima koja će hrvatskatvrtka prva implementirati Google Glass ili Appleov“pametni sat” u smislu obavljanja posla. Nije ne -moguće, i nisam ironičan - iskreno kažem da mezanima. Neki su hrvatski startupi zapravo međupionirima poslovnih aplikacija za tablete i mobilneuređaje, koje, primjerice, pomažu prodavačimana terenu u ostvarivanju radnih poslova, pa nijeisključeno da jednog dana isprogramiraju neštoslično i za iWatch ili Googleove naočale.

O Internetu stvari u Mreži dosta smo puta pisali,u pitanju je vrlo aktivno i zanimljivo područje,moguće da u njemu i nećemo previše zaostajatiza svijetom. Ovih dana je čak i tradicionalno sporiZET internetizirao i googleizirao neke svoje servisekoji spadaju pod Internet stvari, iako su zahtjevnijikorisnici još uvijek nezadovoljni. Nema rasporedagibanja tramvaja u realnom vremenu, što je posveizvedivo, i što su dokazali čak i vanjski programe -

ri, ako se ne varam - studenti s FER-a, koji su bez

službene podrške ZET-a napravili aplikaciju zaprikaz tramvaja u realnom vremenu, koju ih je ZETnatjerao da povuku. Hrvatska klasika. 3D printingje definitivno trend koji se iznenađujuće dobrohvata kod nas, i o njemu smo dosta pisali, interesaima, čak i za tako naizgled banalne primjene kaošto je izrada turističkih suvenira u malim serijama.Zadnja stvar s popisa - roboti na radnom mjestu,još su nam daleki san.

O temi kao što je transformacija radnih mjestai okruženja prilično je nezahvalno razmišljati upovijesnom trenutku kada većina Hrvata koji suuopće te sreće da imaju posao, jedino razmišljao tome kako ga zadržati. Ipak, jednom ćemo semorati trgnuti i početi sustizati one koji su namodmakli. Bit će zanimljivo još jednom pogledati

koji su se svjetski trendovi i buzzwordi udomaćili,a koje nismo prihvatili.

Nova radna okruženjaPiše: Oleg Maštruko

Iako se uHrvatskoj

i regijiposljednjih

godina vrtimou mjestu - kad

je u pitanjutransformacijaposla i radnogmjesta, svijet

ne miruje...

8/10/2019 Mreza br. 11 - 2014.pdf


mreza br. 11 - 2014.pdf

Documents