PROVEDITE VIKEND U VRLICI

"Zna Vrlika što je ponos, Oćutila žar u grudiUtri suzu moj pjesniče, Vrličani još su ljudi“ (Milan Begović)

OŠ Milana BegovićaVrlika

Turistička kultura

Kako doći do Vrlike?

Karta vrličkog kraja

Samo 70 km od Splita, vrlo lijepom cestom za sat vremena možete doći do Vrlike, malenog grada između Svilaje i Dinare, a podno stare tvrđave Gradine. 

3

  

Evo što povijest kaže• Sredinom XV.st. Turci su

preko Dinare počeli upadati u Cetinu. Na samom izvoru rijeke bilo je bogato naselje Vrhrika, ondje gdje je danas selo Cetina. Iznad sela, pod Dinarom, na stazi osvajača stajala je kula Glavaš. Kad su Turci ugledali Vrhriku, Glavaš ih nije zaustavio. Sručili su se u polje, opljačkali naselje, a narod je pobjegao u 6 km udaljen Prozor. Vrlički "Stari grad" dao je podići u XV.st. Hrvoje Vukčić Hrvatinić i nazvao ga Prozor. Prozor je imao ulogu ladanjskog dvora. Naziv Prozor u narodu se zagubio, a u "Gradu" danas samo vjetrovi i sove huču. Sve napustiše osim sjećanja. Zbog toga novom naselju, što ga osnovaše pod Prozorom, dali su staro ime (Vrhrika) Vrlika.

Grb grada Vrlike

4

Obnovite znanje iz hrvatske Kulturne baštine- dođite pogledati crkvu Sv. Spasa u Cetini

• Predromanička Crkva Sv. Spasa (IX.st.) sigurno je najstarija crkva sa zvonikom kod Hrvata. Oko crkve leži i najstarije starohrvatsko groblje

• Stariji arheolozi pokušavali su utvrditi način njezine gradnje, odrediti stil i vrijeme njenog podizanja, ali nisu išli dalje od zapažanja i domišljanja, dok spomenik nije preispitao arheolog Stjepan Gunjača. On ga je više godina ( 1947. – 1954.) istraživao i time omogućio zreliji pristup tom biseru naše kulturne baštine. Gunjača je našao više ulomaka pletera i natpis s oltarne pregrade : " U čast Gospodina našega Isusa Krista, ja župan ( Gostiha) darovao sam ( posvetio sam) ( ovu crkvu)… i moje duše, i moje majke nemira i mojih sinova imenom….".Donator crkve bio je župan Gostika. Crkva je imala zvonik i dvokatni predbrod, koji se pojavljuje u Europi kao prostor za štovanje Krista. Oko crkve nalazi se dosad najveća istražena i proučena nekropola u nas, s oko 1026 grobova.

Crkva Sv. Spasa iz 9. st.

5

Tvrđava Prozor

Tvrđava Prozor (Gradina)

Vrlički "Stari grad" dao je podići u XV.st. Hrvoje Vukčić Hrvatinići nazvao ga Prozor.

Grad Vrlika danas

Cetina je najveća rijeka srednje Dalmacije (105 km). Izvire podno Dinare koja joj nudi obilje vode sa svojih osam izvora. Njen najveći izvor dubok je 130 m. Svojim tokom kroz Cetinsko polje, Cetina je mirna i tiha. Duž njenog korita protežu se bogata polja. Još uvijek mogu se vidjeti i stari kameni mostovi, složeni od megalita, gdje su žene prale ruho i stupale sukno. Nekada je na Cetini bilo i mlinica a danas se one mogu vidjeti samo kada se Cetina vrati u svoje korito. Mlinice su danas zamijenile punionice vode.

Rijeka Cetina

ČESMA 

  Ljeto provedite na Česmi, i nećete trebati morsko osvježenje. Stoljetni hlad naših “maruna”, svježina zdrave pitke vode i ugođaj u novo otvorenom restoranu "ERO" ostat će vam u trajnoj uspomeni. Ako dođete koncem sedmog mjeseca, moći će te pogledati našu najpoznatiju operu "Ero s onoga svijeta" baš u ambijentu gdje ju je smjestio pisac libreta Milan Begović.

Česma u Vrlici 1912. godina

Sagrađena je 1912. god. Poznata je po hladnoj i zdravoj vodi. Na Česmi su se sastajali mladi, kako danas tako i prijašnjih zemana. Igrali su kolo, pjevali, ljubovali…

 Danas, koncem sedmog mjeseca, na Česmi HNK iz Splita izvodi operu "Ero s onoga svijeta" 

Vrličko kolo

Članovi KUD-a pred nastup 

Vrličko kolo sigurno je jedno od najljepših kola Hrvatske. Igra se bez glazbe i sve što se čuje je bat koraka. Nekada je to bilo po zemlji i opanci su stvarali jedan specifičan zvuk.U kolu su se zagledali momci i cure i pjesmom su davali do znanja da se neka cura sviđa nekom momku. Cura nikada nije ulazila u kolo ako nije bila spremna za udaju, a isto tako nije se mogla udati ako se prije nije udala starija sestra.

Ako imate želju naučiti igrati Vrličko kolo, tu su članovi KUD "Milana Begovića" kojima će predstavljati izuzetno zadovoljstvo podučiti vas jednom od najljepših plesova.. 

Ovako je kolo opisao vrlički književnik Emil Žeravica: 

" Hitro i žustro vrtila se u kolo mlađarija a među njima i po koji dobro raspoloženi stariji čovjek ili žena. Držahu se prekriženim rukamam za pasce i tkanice čvrsto i snažno . Silovito se potezahu uokrug, jer ih je momak "pridnjak" žustro vodio, naglo skrećući ga, ,obrćući ga, pa se svijao kao zmija. Od silna zamaha, zadnji bi plesač, uvijek omanji i žilav momak, poskočio i u pravom se trenutku jednom nogom odbio o tlo, pa poletio zrakom,držeći se čvrsto za pasac ili tkanicu plesača do sebe.Tako se to ponavljalo… Skok za skokom…let za letom…sve dok se kolo ne bi smirilo i usporilo korak, pa bi se od brzog ritma polagano prelazilo u lagano ritmično hodanje i cupkanje…”

Vrličko kolo- zabacivanje

Vrlička nošnja  

Vrlička narodna nošnja sigurno je jedna od najljepših nošnji Hrvatske. Mnoga KUD, nastupajući diljem svijeta, dobila su mnoge nagrade, ne samo za kolo već i za nošnju, a između njih nagrađeno je KUD "Milana Begovića" za očuvanje izvornosti vrličke narodne nošnje.

Pri Učeničkoj zadruzi "ZVRK"OŠ Milana Begovića već par godina djeluje sekcija za izradu vrličke narodne nošnje, budući da želimo najmlađe naraštaje podučiti tim drevnim vještinama, da se ne zaudobe. Ako vas puti dovedu do nas, učenice UZ "ZVRK" mogu i vas podučiti tim vještinama.

 

Vrlička narodna nošnja - muška 

Ženska vrlička narodna nošnja

U Učeničkoj zadruzi "ZVRK" OŠ Milana Begovića možete naučiti tkati, to nije bauk, to je zabava, jer ono što otkate ne treba služiti samo kao narodna nošnja, već i kao odjevni predmeti koje mladi rado nose.

 Možete doći u našu Učeničku zadrugu "ZVRK" OŠ Milana Begovića i

naučiti tkati, vesti ili izraditi neki drugi dio vrličke nošnje.

13

Vrlička nošnja 

  Pjesmu su skladali učenici OŠ Milana Begovića u progonstvu. Pjesma je nagrađena drugom nagradom Europa u školi.

   

Bože, gle te ruke kako igrajuKroz te žice guste k'o da titraju.Raznobojne niti baka prepliće,rađaju se šare moje pregače.   Htjela bih znati k'o moja baka nošnju praviti. Htjela bih presti, košulju vesti, pregaču otkati.   Kada je obučem na Rožaricu, zasjat će se zvrci na mom sadaku. Paunovo pero na kapi će sjat' tvoje će me oko milo pogledat.   Htjela bih znati k'o moja baka nošnju praviti. Htjela bih presti, košulju vesti, pregaču otkati.  

Vrlički uštipci 

 

Vrlički uštipci – nadasve poznati. Spremaju se od crnog brašna, malo mlake vode, zrno soli, koje jaje, gutljaj rakije. Sve se dugo muti u drvenoj zdjeli s drvenom kuhačom dok se ne stvore mjehurići. Tako umućeni uštipci peku se na vrućoj masti, bilo na kominu ili ispred kuće, na tronošcu i vatri. Za prave uštipke sve mora biti domaće i rijetko će vam se dogoditi da dođete u Vrliku, a da ne budete posluženi uštipcima.

Ovako su i naši stari radili

Vrlička narodna pjesma 

U Vrlici su se pjesmom obilježavali razni događaji, a najčešće je to bilo pripjevavanje između momaka i cura. Pjevalo se kod krava i ovaca, u polju, na dernecima, svatovima, prelima…..

Momci su pjevali svoje pjesme, a cure bi im odgovarale i obratno.Pjesme su višeglasne. Vazda jedan povede pjesmu a onda drugi prihvaćaju.  

Muška pjesma 

Ja sam tebe zamirija mala,Na Cetini dok si robu prala. Dođi mala iza onog zida, Da se naša veza ne prekida. Oj, vidi moje kako mi se vije, Danas lipše na derneku nije.

Ženska pjesma 

Tkanicu mi opasala majka,Nek' se znade da sam Vreličanka.

Kažu meni da sam silenica, štoj' na meni džindžana tkanica. 

Igra kolo usrid sela moga,nema moga dragog jedinoga.     

Učenička zadruga "ZVRK" OŠ Milana Begovića  

U želji očuvanja izrade vrličke narodne nošnje i tkanja pri OŠ Milana Begovića osnovana je prije par godina Učenička zadruga" "ZVRK". U zadruzi se uče nazivi pojedinih dijelova nošnje, njihova izrada, bilo da se mora vesti, plesti ili pak tkati.Već nekoliko godina zadrugu

predstavljamo na Županijskoj smotri učeničkih zadruga, a bili smo prije par godina i na republičkoj smotri učeničkih zadruga u Zadru.

"Zvrk" – zaštitni znak Učeničke zadruge

Učenice s radošću nastavljaju tradiciju svojih baka

18

U našoj Učeničkoj zadruzi "Zvrk", djeca izrađuju i suvenire koji su predivna uspomena svim posjetiteljima našeg kraja.

Suveniri za uspomenu posjetiteljima

Učenice marljivo izrađuju dijelove vrličke narodne nošnje

20

Nošnja koju učenici izrade zablista tijekom plesa Vrličkog kola

Čuvari Kristova groba U Vrlici je od starine ostao običaj da svake godine u Velikom tjednu grupa muškaraca u narodnim

nošnjama, sa starim kuburama i jataganima, sudjeluje u ophodu Velikog petka, a nakon obreda čuva Kristov grob, zbog čega se i zovu Grobari. U tišini smjenjuju se straže, te njihova služba traje do "Glorije" na misi Velike subote, do ponoći. Na Uskrs Grobari prisustvuju misi iza koje se pred crkvom razigrava narodno kolo- znak pobjede Krista nad zlom i grijehom.

Čuvari Kristova groba

Sportski centar Česma. 

Sportski centar Česma nudi vam: teniske terene, nogometno igralište, terene za odbojku, košarku, rukomet i mali nogomet, te zog za balotare.

Djeca se rekreiraju na sportskim terenima

Otkako je u Vrlici izgrađen sportski centar, mladi su se okrenuli sportu i često se organiziraju sportska natjecanja na koja s radošću pristižu sva djeca iz okolnih mjesta.Na taj način Vrlika je stekla naklonost mnogih ljubitelja sporta koji se s radošću dolaze rekreirati u naš grad.

PERUČKO JEZERO 

Peručko jezero je nastalo 1959. kad je Cetina pregrađena nasutom branom. Brana visoka 63 m ujezerila je vode gornje Cetine i za maksimalnog vodostaja čuva preko500 000 000 kubnih metara vode. Peručko jezero je najveće u RH, a ima trojaku funkciju: gospodari vodama za potrebe nizvodnih hidrocentrala, regulira vodostaj Cetine i čuva najveće rezerve pitke vode u Dalmaciji.

 

Peručko jezero

24

Kada se vodostaj na Peručkom jezeru smanji za vrijeme suša, jezero posjetiteljima izgleda poput površine Marsa.

Peručko jezero za vrijeme suše

Ako pak dođete u vrijeme ribolova, na Peručkom jezeru mogu se upecati krasni primjerci pastrve.

Ribolov na Peručkom jezeru.

Ljeti se mladi kupaju na Peručkom jezeru, u proljeće šetaju uz njegove obale, a ono je svima i mjesto za ugodno druženje u prirodi.

Peručko jezero je idealno mjesto za sport i rekreaciju.

Sportske aktivnosti na Peručkom jezeru

Milan Begović ( 1876 – 1948)

Milan Begović, rođen je 19.siječnja 1876. u Vrlici. U rodnome je mjestu započeo školovanje, nastavio u Splitu, Zagrebu i Beču gdje je završio studij romanistike i slavistike. Pisao je pjesme ,drame, novele, romane, eseje, kazališne kritike, feljtone i prevodio. Prvi mu je roman " Dunja u kovčegu", ocjenjivan kao najbolji roman u našoj književnosti. Drugi mu je roman iz poslijeratnog života u Zagrebu "Giga Barićeva i njenih sedam prosaca". Treći, povijesni roman "Sablasti u dvorcu", objavljen mu je posmrtno. Uz novele "Kvartet" i "Dva bijela hljeba", pokazao se kao izniman pripovjedač i kao pisac koji je ostao vjeran svom rodnom kraju. Begović je bio naš najpopularniji dramski pisac između dva rata i ujedno najizvođeniji hrvatski dramski autor izvan domovine. Za kazališne potrebe, Begović je preveo mnoge strane dramatičare, a za komičnu operu "Ero s onoga svijeta" (1935) napisao je libreto.Kritika se različito, nerijetko i kontradiktorno, odnosila prema piscu. Danas , dok se njegov golemi opus još utvrđuje, Begović je postao predmetom smirene analize akademske kritike i rastućeg broja čitatelja i kazališnih gledatelja.    "Pred starim domom mojijeh otaca

ponosna dunja svoju krošnju širi,kroz njeno granje sunce zrake baca,a zlatni plod joj oštrim dahom miri."

  Milan Begović

Spomenik Fra Filipa Grabovca kraj mjesne crkve u Vrlici

Fra Filip Grabovac ( 1697-98?, Podosoje kraj Vrlike - 13.veljače1749, San Spirito kraj Venecije) Filip Grabovac svećenik franjevac, profesor, propovjednik, dugogodišnji vojni kapelan hrvatskih plaćenih vojnika, dobročinitelj i

domoljub, hrvatski pjesnik i prozni pisac, prvi među franjevačkim književnicima koji ispisuje poučnu prozu nereligioznog sadržaja; muž visoke nacionalne svijesti, njezin apostol i širitelj te konačno mučenik – pravednik kojeg su mletačke vlasti zatočile u zloglasnom zatvoru "Sotto i piombi" i bez osude ponižavale i zlostavljale, slamale i umorile. Trunuo je u tami tuđinske tamnice, ojađen neljudskom zlobom i okrutnosti, skrhan teškom bolesti, i tek pred smrt prebačen i konfiniran u samostan Svetog duha na jednom otočiću pokraj Venecije gdje je i preminuo.

 "Cvit razgovora " sastoji se od 5986 stihova i stotinjak proznih sastavaka. Knjigom se Grabovac obraća svojoj zajednici-Rvatu,

katoliku; svjestan svoje odgovornosti i pozvanosti pred opasnostima njegova duhovnog izobličenja. Nema ničega što je piscu bilo važno, a da to nije moglo postati poetskom podlogom tog isključivo prosvjetiteljskog djela.

  

Pozivamo Vas da nas posjetite i da osjetite sve čari našeg grada i našeg kraja.Možete doći bilo kada, ako vrijeme bude lijepo, obići ćemo zajedno sve

prirodne ljepote, rekreirati se na našim sportskim terenima i na našem Peručkom jezeru. Ukoliko bude kišno vrijeme, Učenička zadruga će vas ugostiti u prostorima

naše škole i omogućiti vam nezaboravne trenutke uz pjesmu, ples, kreativne radionice i, naravno, naše ukusne vrličke uštipke.

OŠ Milana Begovića Trg Dr. Franje Tuđmana 6 21236 Vrlika  Tel. 021/827-017 Fax 021/827-144 os-vrlika-001@skole.htnet.hr  Program Turističke kulture pripremila

Dunja Turudić

dunja.turudic@st.t-com.hr Lektorirala i tehnički obradila:

Marija Bavčević,prof.mbavcevi75@gmail.com

29

Hvala!