semerkand (br. 15, mart 2010. god.)

8/9/2019 Semerkand (br. 15, mart 2010. god.)

1/68

P O R O D I N I M A G A Z I N GODINA I I BROJ 15 MART 2010 ISSN 1840-0930 C IJENA : 3 KM

PEJGAMBERalejhi selam


2/68


3/68

efaat ja Resulallah

efaat ja Nebijjallah

efaat ja Habiballah


4/68

P O R O D I N I M A G A Z I N GO D I NA II B R OJ 15 M A RT 2 01 0 I S SN 1 84 0 -0 9 30 C I JE N A: 3 KM

PEJGAMBERalejhi selam

Udruenje SEMERKAND

14. MAJA 92 br. 14

Ilida / Sarajevo

Tel/Fax: +387 33 624 883

.

ISSN 1840-0930

Za izdavaa

ZLATAN NEZIROVI

Glavni i odgovorni urednik

NEDAD EMAN

Redakcija

Dr. hfz. DEMAIL IBRANOVIDr. ALMIR FATI

Dr. MERIMA AMOMEHMED EMAN

EDIN TOPI

Tehniko ureenjeMUHAMED MULAOSMANOVI

LektorALDINA ADEMOVI

DistribucijaMIRZA PAI061 803 014

Cijena:

BiH: 3 KM Turska: 4 YTL

Hrvatska: 15 Kn Crna Gora: 2 EUR Srbija: 2 EUR

Europa: 3 EUR vajcarska: 4 CHF

USA: 5 USD

tampa: Bemust, Sarajevowww.bemust.ba

Redakcija zadrava pravodorade objavljenih materijala.

Poslani materijali se ne vraaju nazad.Magazin ne preuzima odgovornost

za sadraj i tanost objavljenih reklama.

SEMERKANDP O R O D I N I M A G A Z I N

UREDNIK

Pejgamber, a.s. vrelo upute i sree

Rebiul-evvel je mjesec kome je pripala ast da se u njemu rodi Alla-

hov Miljenik, sallallahu alejhi ve sellem. Mi u Bosni ve tradicionalno

obiljeavamo njegovo roenje. Njemu u ast uimo stihove mevlud-i

erifa i donosimo na njega salavate. Okupljamo se sa svojim roacima,

komijama i prijateljima, iskazujui svoje veselje zbog Muhammedo-

vog, a.s., roenja. Ebu Musa ez-Zerhuni je sanjao Vjerovjesnika, a.s., i

spomenuo mu ono to ljudi praktikuju od postavljanja sofri povodom

mevluda, pa mu je Poslanik, a.s., na snu, odgovorio: Ko se raduje nama

i mi se radujemo njemu.

Mnogi ljudi su ga opisali, i mnoge generacije e ga jo opisivati, istiui

njegove vrline. Meutim, najljepi opis dao je njegov Stvoritelj. U Kuranu

za njega, izmeu ostalog, kae da mu je objavio Knjigu i mudrost i da je

pouen onome to nije znao. Kae i da ljudi nee biti kanjeni sve dokje on, sallallahu alejhi ve sellem, meu njima. Zatim kae da ga je Allah

pomogao kad su ga nevjernici protjerali, da je on uho koje samo dobro

slua, da mu je teko to vjernici na muke udaraju i da jedva eka da ljudi

krenu pravim putem te da je prema vjernicima blag i milostiv.

Muhammed, a.s., za dostavljanje poslanice ne trai nagradu. On je

iskreni rob koji je nou proputovao iz Mesdidul-harama do Mesdidul-

aksaa. On je milost svim svjetovima. Dibril mu je dostavio Kuran na

njegovo srce.Vjerovjesnik, a.s., je vjernicima prei od samih njih, a njegove supruge

su njihove majke. On je divan uzor i peat svih vjerovjesnika. On poziva

Allahu s Njegovom dozvolom i on je svjetiljka koja sija.

Allah i meleki donose na njega salavate. On trai oprosta za vjernike

i vjernice. On ne govori po hiru svome, nego je to Objava koja mu se

dostavlja. Njegovo srce nije poreklo to to je vidjelo, i njegov pogled nije

skrenuo, niti je prekoraio.

Ahmed Muhammed Mustafa, a.s., je najljepe udi. Njegov Gospodare mu dati, pa e on zadovoljan biti. Njegova prsa su prostranim uinjena

i breme koje mu je lea titilo je s njega skinuto. Spomen na njega je

visoko uzdignut. Njemu su data mnoga dobra.

Na nama je da naeg dragog Pejgambera volimo, da se na njeg ugle-

damo, da uvamo njegove sunnete, da pijemo s vrela njegove upute kako

bi pili s njegovog Kevser-vrela, da uimo o njemu svoje porodice te da ga

nae porodice zavole i da zavole njegovu porodicu (ehl-i bejt).

Ime lijepo, i sam, lijep je Muhammed. Mevlud-i erif mubarek olsun.

[email protected]


5/68

SADRAJ SEMERKANDMART2010

UVODNA RIJE HIZMETSejjid Mehmed Ski Erol

TEMAMUHAMMED a.s. - DIVNI UZORDr. Almir Fati

PEJGAMBER a.s. - VRELO UPUTEDr. hfz. Demail Ibranovi

POVJERENJE (EMANET)Imam el-Gazali

HAJATUS - SAHABEEl-Kandehlevi

VRIJEDNOSTI DUME NAMAZASejjid Muhamed Alevi el-Haseni

SURA EL-KRIAIbn Adibe el-Haseni

FEJDUL - KADIRAllame el-Munavi

ALLAHOVA LIJEPA IMENARifet ahinovi

MUDROST KADERAAli Tantavi

HILJADU I JEDNA KAP

PISMO PRIJATELJUImam Rabbani, k.s.

GOVOR STANJA

SKRUENI I SKRUENEEmina eman

DENNET JE POD MAJINIM NOGAMA

Almedina Tuli

KOCKA PLOD (NE)USPJEHASumedin Kobilica

EBU HANIFE

ISTANBUL JE OSVOJENMehmed eman

MUVEKKITOVE ZANIMLjIVOSTI

ZNAAJ I UPOTREBA BOJE U ISLAMUErol Zubevi

MALI GRAD, VELIKI GRAD, GLAVNI GRAD

Sevret Mehmedehaji

HAZRETI MERJEMA ISAOVO ROENJE

VEER KURANA I DEMATAM. Mei

NAUKA I TEHNIKAIsmail Nezirovi

NO U GRADUEdin Topi

VAREDr. Merima amo

UPALA MOKRANOG MJEHURA (CYSTITIS)Suad endelj

4

6

12

1416

19

20

22

2427

28

3032

34

363840

424648

5052

54

56

58

60

62

Pejgamber a.s.- vrelo upute

Dennet je podmajinim nogama

EbuHanife

Istanbulje osvojen

12

36

40

42


6/68

Naa ista vjera temelji sena dva svijetla stuba imanu i ihsanu. Ihsan je

injenje dobrih djela i rad hajirli ikorisnih poslova. U islamu korisniposlovi nisu samo, kao to veinamuslimana misli, obavljanje nama-za, post, davanje zekata i obavljanjehada.

Jedna od veoma vanih zapo-vijedi naeg uzvienog Gospodara

odnosi se na nae uenje i poua-vanje drugih; podsticanje i upuiva-nje ljudi na ono to je dobro, lijepo iispravno; objanjavanje i predstav-ljanje istina islama na jednostavani lahak nain. Ova dunost ima po-sebnu vrijednost i teinu u naemvremenu.

To je zbog injenice to se u na-em vremenu smanjio broj onihkoji znaju bit, sr i stvarni smisaovjere islama, s jedne, i to se pove-ao broj neznalica koji nisu svjesnisvoga neznanja i nesretnika kojismiljeno izvru istine islama,prikazivajui ih nedostatnim i be-smislenim, s druge strane. Poredtoga, granice ovjekovih potreba su,tehniko-tehnolokim razvojem,znatno poveane. Uz to su oteanii uvjeti ivota, mnogo vie nego tose pretpostavlja.

Zbog spomenutih i drugih ra-zloga vjernikove materijalne mo-gunosti, snaga i ivot postali sunedovoljni za uenje, istraivanje iusvajanje znanja o islamu, islam-skim propisima i realnim istinama(hakikat). Ako na to dodamo i inje-nicu razvoja i atomiziranja naukena mnogobrojne naune discipline,sasvim je razumljivo da je sve toograniilo vjernikovo istraivanje i

uenje o islamu.Istina je da su islamske nauke

najasnije nauke, meutim svakaod tih nauka zahtijeva temeljnoistraivanje i usavravanje. Zbogtoga se osjea potreba za djelima,savjetima i predavanjima istinskihuenjaka (alim) u kojima su predo-ene realnosti vjere (hakikat), ra-zluena istina od neistine, ukazanona prioritete u odnosu na spored-

nosti i slino.Odgovoriti potrebama ljudi naj-

vea je obaveza uenjaka. Na mje-stu gdje uenjaci ute ili ne ispu-njavaju svoju obavezu, neznalice inesretnici koji se svjesno bore pro-tiv islama budu ohrabreni i poinjupodizati svoj glas. Neznalice koje seprikazuju svijetu kao uenjaci odpravoga puta odvraaju ljude koji

istoga srca trae istinu i vode ihu zabludu.

Uvijek su postojale velike sku-pine ljudi koji su tragali za istinomi sluali svakoga ko se predstavljauenim. Takvih je mnogo i danas,pa, moda i mnogo vie nego ra-nije. Zato je velika odgovornost, alii grijeh, prepustiti dobronamjerneljude neznalicama i zlonamjernimsmutljivcima.

Dvije osobenosti islamskog po-imanja ivota i pogleda na svijetdominiraju u odnosu na ostale.Prvo, sluenje ovjeku (hizmet)islam postavlja kao princip vjere,i drugo, islam se obraa cijelomovjeanstvu. Budui da je uzvie-ni Gospodar odabrao ovjekameu ostalim stvorenjima,uinio ga najasnijim stvo-renjem i podredio mu svestvoreno u slubi, u tom

sluaju svaka stvar isvaki hizmet trebajubiti zbog ovjeka cijelog ovjean-stva.

V j e r o v j e -snici su savtrud uloili uovjekov po-pravak, nad-

Hizmetje natjecanje u noenjuzastave dobroinstva

Sejjid Mehmed Ski Erol| UVODNA RIJE

04


7/68

gradnju i sreu. Njihov trud i hizmetbili su zbog cijelog ovjeanstva.To je zbog injenice to je uzvieniAllah Gospodar svih svjetova, islam vjera cijelog ovjeanstva i na

plemeniti Poslanik, s.a.v.s. milostsvjetovima. Prema tome, musli-man je duan initi hizmet cijelomovjeanstvu.

Hizmet, prije svega drugog, morabiti usmjeren prema ovjeku. Hiz-met i poimanje kojim se zapostav-lja ovjek nee biti od koristi ono-me ko ga ini, niti drugim ljudima.ovjekovo stanje treba popraviti,ovjeka treba uiniti sretnim.

Kada se razmotri ovjekov po-loaj na ovome svijetu, primjeuje-mo njegovu relaciju i odnos premaStvoritelju i njegov odnos premaljudima. Ponos svijeta, na pleme-niti Poslanik, s.a.v.s., kae: Najbo-lji meu ljudima je onaj ko najviekoristi ljudima.

Ako poemo od te injenice,vjernik (mumin) s jedne straneizvrava svoje dunosti, a s drugestrane nastoji da istinske ljepote,

koje lino doivljava, podijeli i sdrugim ljudima, ne mislei samona sebe. Jer, uzvieni Allah kae: Ineka meu vama budeskupina onihkoji e nad o b r o

pozivati i traiti da se ini dobro,a od zla odvraati oni e ta elepostii. (Ali Imran, 104)

Prema tome, Allahovi prijateljikoji su upotpunili duhovni odgoj i

cijeli ivot posvetili hizmetu ljudi-ma, kao nasljednici vjerovjesnik,zauzimaju prvo mjesto meu ue-njacima. Nai velikani su kazali daistinski hizmet ljudima mogu initisamo oni koji su se oslobodili duekoja je sklona zlu (nefs-i emmara).

Kaemo da je hizmet osnovasvega, ali pod uvjetom da bude ugranicama koje je odredio na uzvi-eni Gospodar i na nain kojim jeOn uzvieni zadovoljan. To je zboginjenice to je On ovjekov Stvori-telj i to je jasno definisao ta, kakoi koliko mu je neto potrebno. Svakioblik hizmeta kojim On nije zado-voljan ne predstavlja hizmet ovje-anstvu, nego hezimet(njegovounitenje).

Islamsko vjerovanje e trajatisve do Sudnjega dana, bez obzirana uvjete i stanja u kojima e senai ovjeanstvo. To je zbog inje-

nice da je Allah uzvieni zatitnikSvoje vjere, islama. To to su nekiljudi poaeni ovom uzvienomvjerom donosi spas njima sami-ma, ali i zajednicama u kojima ive.Uzvieni Gospodar njih voli, a i oni

Njega vole.

Evo, i ovaj na asopis, ijiosnovni princip rada gla-

si: Hizmet stvorenji-ma je hizmet Stvo-

ritelju!, pa makar iu maloj mje-ri, vie od

godinudana jezajed-no s

vama. Uz trud koji smo uloili do-sada nastojat emo da ovaj hizmetbude jo bolji, ljepi i napredniji.

Jedna od dunosti koja zauzima

prvo mjesto u karavani ovog hiz-meta jeste hizmet Allahovim ro-bovima, uz nadu da e oni zavoljetisvoga Gospodara i da e On uzvi-eni biti zadovoljan njima.

Od prvog broja naeg asopisaSemerkand svakoga mjeseca smose susretali u poglavlju Uvodnarije. U narednom periodu u tompoglavlju ete imati priliku susresti

nekog drugog ko je od ljudi pera,ali e nae srce i dalje biti zajednos vama.

Hvala Allahu, Gospodaru svihsvjetova, koji nam je omoguio dauspjeno slijedimo Njegovu zapo-vijed: Povjerljive stvari dajte oni-ma koji su ih dostojni! Naime, odsljedeeg mjeseca ove stranice epreuzeti neko u ije pisanje imamo

puno povjerenje.

Mi znamo da su ovaj mubarekhizmet svi koji uestvuju u njemuprihvatili kao natjecanje u noenjuzastave dobroinstva i da e ga no-siti onako kako dolikuje njegovomugledu. I znam da e ga nositi joljepe i dalje.

Ja u nastaviti s hizmetom ko-

jeg sam i do sada inio, a u duhuhizmeta koji predstavlja i afirmiraasopis Semerkand. Ako moj do-prinos na tom putu bude koliko

je samo jedna zera, smatrat u tonajveom au.

S ljubavlju, potovanjem i naj-srdanijim muhabetom ostavljamvas u emanet Allahu uzvienom!

05


8/68

06


9/68

07


10/68

Od Malika ibn Enesa Allah mu se smilovao prenosi se da je do njega doprlo da je AllahovPoslanik, s.a.v.s., rekao:Ja vam ostavljam dvije stvari. Ako ih se budete

vrsto drali, neete zalutati Allahov Kitab i sunnetNjegovoga Vjerovjesnika.(Muvetta, 702)

Vrijeme u kojem ivimo obiljeeno je, izmeu osta-log, snanom promocijom najrazliitijih vrsta uzoraili idola u javnom, a posebno u medijskom prostoru.Na TV-ekranima, radio-frekvencijama, stranicamanovina i asopisa, internet-portalima te u reklamnoj imarketinkoj produkciji promoviraju se poznate osobeili linosti iji se uspjeh ili slava eli predstaviti kaouzor ili model ostalim ljudima, pogotovo mlaim ge-neracijama. U tome, u principu, ne bi trebalo biti nitasporno, jer uspjeh drugih ljudi moe posluiti kao bitanpoticajni faktor za na vlastiti napor i put do uspjehai sree u ivotu, porodici, poslu, nauci i drugome. No,poraavajua je injenica da se veoma rijetko radi opromociji istinskih i trajnih vrijednosti, to jest o ljudimaili linostima koji su svijet zaduili svojim poslanjem,idejama, djelima, otkriima, izumima i slino te kojevrijedi upoznati i znati, kako zbog njihove veliine tako izbog motivirajuih elemenata koje takve osobe poten-cijalno mogu razbuditi u ljudskoj dui i mati. Naalost,ovakve linosti i istinske veliine u javnom prostoruzasjenjene su agresivnom promocijom linosti iz svi-

jeta filma, glume, zabave, sporta ili show-biznisa koje

se ele predstaviti kao uzori ili modeli milionima ljudi,pogotovo mladim ljudima koji u godinama rane mlado-sti obino trae neki uzor ili identifikaciju s poznatom,uspjenom ili renomiranom linou iz odreene obla-sti ljudske djelatnosti ili vjetine. Zapravo, u ovjekupostoji iskonska potreba za identifikacijom s nekim

uzorom kojeg e slijediti ili primjerom za kojim e sepovoditi. Ovoj iskonskoj ili prirodnoj potrebi ovjekaislam ne oduzima legitimitet niti je nastoji likvidiratiiz ljudske prirode, ali je usmjerava i zadovoljava naispravan, prirodan i dostojanstven nain, nain kojiuva ljudski dignitet i integritet. Ovim tekstom pokuatemo, u vidu komentara navedenog ajeta, odgovoritina pitanje kako Kuran govori o uzorima i ko su, zapra-vo, istinski uzori koji zasluuju da se uzmu za primjeru najirem smislu te rijei.

Allahovi Poslanicikao uzori ili modeliRije usvetun, koju prevodimo kao uzor ili, pak,

modernim rjenikom kazano: model identifikacije,spominje se na tri mjesta u Kuranu: jedanput u suriel-Ahzab (21) i dva puta u el-Mumtehane. U suri el-Mumtehane Uzvieni kae: Divan uzor (usvetun ha-seneh)za vas je Ibrahim i oni koji su uz njega bili kadasu narodu svome rekli: Mi s vama nemamo nita, ani s onima kojima se, umjesto Allahu, klanjate; mi vas

Muhammed,a.s. - divni uzorVi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor (usvetun haseneh) za onogakoji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha

spominje.(el-Ahzab, 21)

dr. Almir Fati | TEMA

08


11/68

se odriemo, i neprijateljstvo i mrnja e izmeu nasostati sve dok ne budete u Allaha, Njega jedinog, vje-rovali! ali nisu rijei Ibrahimove ocu svome: Ja u semoliti da ti oprosti, ali te ne mogu od Allaha odbraniti.Gospodaru na, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraamo

i Tebi emo se vratiti. Ne dopusti, Gospodaru na, danas nevjernicima stavi u iskuenje i oprosti nam,Gospodaru na! Ti si, zaista, Silni i Mudri.

Oni su vama divan uzor (usvetun haseneh) onimakoji ele Allaha i onaj svijet. A onaj koji lea okrene pa, Allah, zaista, nije ni o kome ovisan i On je jedinihvale dostojan!

Ovim ajetima Uzvieni nas poduava da kao divneuzore uzmemo Ibrahima, a.s., i njegove sljedbenikezato to su oni istinski eljeli, odnosno vjerovali i obo-avali uzvienog Allaha i pripremali se za Onaj svijet.

Sasvim je oekivano, plemenito i asno da musliman zauzora uzme jednog od Allahovih poslanika ili Njegovihiskrenih robova. Zato? Zato to njih uzvieni Allah uKuranu opisuje najljepim svojstvima i najplemeni-tijim vrlinama, vrlinama kojima nastoji da se ukrasisvaki iskreni musliman. Kada je rije o Ibrahimu, a.s.,Uzvieni ga opisuje, naprimjer, sljedeim svojstvima:Ibrahim je zaista bio dobroduan (halim), saaljiv (ev-vah)i odan (munib) (Hud, 75) ili: Ibrahim je bio primjerestitosti (ummeten)pokoran Allahu (kaniten), pravivjernik (hanif), nije druge smatrao Allahu ravnim (en-Nahl, 120). Zar svaki istinski vjernik ne eli da postigne

navedena svojstva identificirajui se s onim koga jeuzvieni Allah uzeo za prijatelja (en-Nisa, 125)!?

Vi u AllahovomPoslaniku imate divanuzor(usvetun haseneh)Ovaj ajet je, kako veli mufessir Ibn Kesir, temelj u

ugledanju na Resulullaha, s.a.v.s., u njegovom govoru,postupcima i stanjima. Zbog toga je uzvieni Allahnaredio ljudima da se na dan Bitke protiv saveznika

ugledaju na Vjerovjesnika neka je na njega salavat iselam do Sudnjega dana u strpljivosti, borbi, ustraj-nosti i oekivanju olakanja od Silnog i Svemogueg.(Tefsirul-Kuranil-azim, III, 626) Ovim ajetom, kada jerije o njegovoj kontekstualnoj poziciji, pravi se distink-cija izmeu licemjera bolesnih srca, koji se spominjuprije ovoga ajeta, i iskrenih vjernika o kojima se govoriposlije ovog ajeta.

Muhammed, s.a.v.s., kao posljednji vjerovjesnik ipeat vjerovjesnitva (hatemun-nebijjin)objedinjuje

u sebi vrline ili karakterne osobine svih prethodnihposlanika i vjerovjesnika. Dakle, on kao ovjek i po-slanik u sebi sublimira najsavrenije moralne osobinenajplemenitijih i najasnijih ljudi koji su ikada hodiliovozemaljskim tlom Allahovim poslanicima i vje-

rovjesnicima, neka je na njih Allahov mir i spas, kaouiteljima ovjeanstva (M. Abduhu). Zato se onapohvalna svojstva koja Kuran pripisuje drugim vje-rovjesnicima eo ipso odnose i na Resulullaha, s.a.v.s.,

jer on je na najviem stepenu ahlaka (el-Kalem, 4).I sam Vjerovjesnik, s.a.v.s., cilj svoga vjerovjesnita iposlanja izrazio je svojim poznatim hadisom: Poslansam da upotpunim lijep ahlak!(Muvetta Imam-i Ma-lika, 705) Otuda, kuranskim nazivom za Muhammeda,a.s., usvetun haseneh, kao da se sukusiraju ili saimajusve njegove ljudske, moralne ili duhovne kvalitete o

kojima Kuran govori na mnogim svojim stranicama.

Kuran o uzoritostiAllahova Poslanika,s.a.v.s.Ovdje emo izdvojiti nekoliko irih kuranskih kon-

statacija o Muhammedu, s.a.v.s., i njegovom uzornomivotu, radu i djelovanju, a koje vjernicima slue kaotrajne smjernice po kojima oni saobraavaju svojevlastite ivote (ovu ideju sadri sama kuranska rije

usvetun u svom etimolokom znaenju):1. Sabur, namaz i tespih Zato otrpi njihove rijei

i obavljaj namaz, hvalei Gospodara svoga, prijeizlaska Sunca i prije zalaska njegova, i obavljajga u nonim asovima, i na krajevima dana dabi bio zadovoljan. (Ta Ha, 130)

2. Noni namaz Gospodar tvoj sigurno zna dati u namazu provodi manje od dvije treinenoi, polovinu njezinu ili treinu njezinu. (el-Muzzemmil, 20)

3.

Skruenost u namazu i svim ibadetima Neizgovaraj na sav glas Kuran kad namaz obav-lja, a i ne priguuj ga. Trai sredinu izmeutoga. (el-Isra, 110)

4. Blagost i milostivost prema vjernicima Doaovam je Poslanik, jedan od vas, teko mu je toete na muke udariti i jedva eka da pravim pu-tem poete, a prema vjernicima je blag (reufun)i milostiv (rahim) (el-Bekare, 128); (...) a premavjernicima blag budi! (el-Hidr, 88)

09


12/68

5. Najvii stepen ahlaka (...) jer ti si, zaista, nanajviem stepenu ahlaka (hulukin azim). (el-Kalem, 4); Ti lijepim zlo uzvrati, Mi dobro zna-mo ta oni iznose. (el-Muminun, 96)

6. Blagost, pratanje, dogovaranje, tevekkul

Samo Allahovom milou ti si blag premanjima. A da si osoran i grub, razbjeali bi se iztvoje blizine. Zato im prataj i moli da im budeoproteno, i dogovaraj se s njma. A kada se od-lui, onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaistavoli one koji se uzdaju u Njega.(Alu Imran, 159)

7. Poslunost Gospodaru i bojazan od Njegovekazne Reci: Ako ne budem posluan svo-me Gospodaru, ja se plaim patnje na Velikomdanu (el-Enam, 15); Ja slijedim samo ono tomi se objavljuje, ja se bojim ako budem nepo-

sluan svome Gospodaru patnje na Velikomdanu. (Junus, 15)

8. Skromnost Reci: Ja vam ne kaem: U menesu Allahove riznice, niti: Meni je poznat nevid-ljivi svijet, niti vam kaem: Ja sam melek jaslijedim samo ono to mi se objavljuje. Reci:Zar su isto slijepac i onaj koji vidi? Zato nerazmislite? (el-Enam, 15); Reci: Hvaljen neka

je Gospodar moj! zar ja nisam samo ovjek,poslanik? (el-Isra, 93); Ja vam ne kaem: Umene su Allahove riznice niti: Meni je pozna-ta budunost niti kaem: Ja sam melek a

ne govorim ni o onima koje vae oi s preziromgledaju: Allah im nikakvo dobro nee dati taAllah dobro zna ta je u duama njihovim jerbih se tada ogrijeio. (Hud, 31)

9. Kultura ponaanja prema nemuslimanima Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zati-tu, ti ga zatiti da bi sasluao Allahove rijei,a potom ga otpremi na mjesto pouzdano zanjega. To zato to oni pripadaju narodu koji nezna. (et-Tevbe, 6)

10. Dobroinstvo prema sunjima Vjerovjesnie,

reci sunjima koji se nalaze u rukama vaim:Ako Allah zna da u srcima vaim ima bilo tadobro, dat e vam bolje od onoga to vam jeuzeto i oprostit e va. A Allah prata i milostiv

je (el-Enfal, 70); (...) i hranu su davali madasu je i sami eljeli siromahu, i siroetu, i su-nju. (el-Insan, 8)

11. Ispunjavanje obaveza i potivanje ugovora Vjernici, ispunjavajte obaveze! (el-Maide,1); I ispunjavajte obaveze na koje ste se Alla-

hovim imenom obavezali i ne krite zakletvekad ste ih tvrdo dali, a Allaha kao jamca sebiuzeli, jer Allah zna ono to radite (en-Nahl,91); A od imetka siroeta to dalje! Osim akoelite da ga unaprijedite, sve dok ne postane

punoljetno. I ispunjavajte obavezu, jer e seza obavezu, zaista, odgovarati! (el-Isra, 34);Ugovore zakljuene s mnogobocim, koje oninisu ni u emu povrijedili niti su ikoga protiv vaspomagali, ispunite do ugovorenog roka. Allahzaista voli pobone. (et-Tevbe, 4)

Ovo su jasni ajeti i istinite rijei svemogueg Gos-podara o vrlinama Njegova Poslanika, s.a.v.s., i div-nom uzoru onima koji ga slijede A ije su rijei odAllahovih rijei istinitije? (en-Nisa, 87) Zar onaj ko jeopisan ovakvim pohvalnim vrlinama ne zasluuje dabude usvetun haseneh ili model identifikacije za sveistinske vjernike do Sudnjega dana!? Zar svaki vjernikne eli da u to veoj mjeri usvoji ove vrline u svomivotu!?

Sunnet kao stil ivotaO Resulullahovom, s.a.v.s., ivotu, dakle, istinito

svjedoanstvo prua Kuran. Njegov asni ivot i uzo-riti primjer mi muslimani imamo u cijelosti sauvan,zahvaljujui, prije svega, ogromnim naporima musli-manskih naunika iz prvih stoljea islama kojima tre-

bamo biti, i jesmo, beskrajno zahvalni. Takvi su Buhari,Muslim, Tirmizi i drugi,. Njihovim mubarek djelima se imi danas koristimo. Zapravo, jedino mi muslimani kao

10


13/68

Ummet batinimo sunnet jednog Allahovog poslanikazapisan do u najsitnije detalje. ivot Muhammeda,s.a.v.s., potpuno je otvoren za svakog muslimana,ali i sve druge ljude. U njemu nema nita skriveno, pai pojedinosti iz njegovog privatnog ili intimnog ivota,

za razliku naprimjer od drugih historijskih linosti oijem se privatnom ivotu zna malo ili nimalo.

ivot Muhammeda, s.a.v.s., je drugi temelj isla-ma bez koga nema njegove zgrade kao ni potpunogi ispravnog razumijevanja Kurana i ivota openito.Sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ustvari, jeste vidObjave, jer: On ne govori po hiru svome. (en-Nedm,3) Ebu Davud prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: Dat mi je Kuran i neto slilno njemu(to jestsunnet).

U Kuranu se uz pokornost uzvienom Allahu

odmah spominje i pokornost Njegovom Poslaniku,naprimjer: Vjernici, pokoravajte se Allahu i NjegovuPoslaniku, i ne naputajte ga (el-Enfal, 20) premamiljenju komentatora Kurana pod zapovijeu: i nenaputajte ga misli se: ne naputajte njegov sunnet.Ili naprimjer: Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite. Ivas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti (Alu Imran,31); Onoga ko se pokorava Allahu i Poslaniku Njego-vu On e uvesti u denetske bae (en-Nisa, 13);Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Alla-hu. (en-Nisa, 80) Na osnovi ovih ajeta, kao i mnogihdrugih: (...) za onoga koji se nada Allahovoj milosti i

nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje(el-Ahzab, 21) moemo zakljuiti da se onaj koji slijedisunnet Muhammeda, s.a.v.s., moe nadati Allahovoj

milosti i nagradi na Ahiretu, i takav e se esto sjeatiuzvienog Allaha. Ukratko reeno, sunnet tada postajestil njegova ivota (style of life), to i jeste ivotni cilj itenja svakog vjernika.

Upoznajmo ivognaeg Resula, s.a.v.s.!Posljednjih godina na bosanskome jeziku, hvala

Allahu d.., pojavilo se nekoliko to cjelovitih to par-cijalnih prijevoda zbirki hadisa iz reda najautentinijihhadiskih zbirki, kao i veoma vrijednih biografija Muha-mmeda, s.a.v.s. Ovo je radosna injenica, ali i injenicakoja obavezuje. Naime, sada smo u prilici upoznati seire i dublje sa ivotom naega Resulullaha, s.a.v.s.,sagledati njegov svestrani ivot i njegovu ivu mudrost

pretoenu u praksu i mnogobrojne konkretne ivotnesituacije. To sve u cilju kako bismo, upoznavajui se smudrou i ivotnom praksom Allahovog Poslanika,s.a.v.s., sebe i svoj ivot to vie saobrazili s njegovimivotom. Tako se oivljava sunnet i tako se voli AllahovPoslanik, s.a.v.s! Od Enesa ibn Malika, r.a., prenosise da je pripovjedio: Rekao mi je Allahov Poslanik,s.a.v.s.: Sinko moj, ako ikako moe, gledaj da u tvomesrcu ne bude mrnje ni ljutnje ni prema kome! I jomi je rekao: Sinko moj, i to je moj sunnet (to jest dane mrzi nikoga), pa ko god oivi moj sunnet, on mevoli. A ko god me voli, bit e sa mnom u dennetu.

(Tirmizi, 2678)

Slijedimo liResulullaha, s.a.v.s?Na kraju ovoga teksta, samo po sebi se namee

vano pitanje: Slijedimo li sunnet Muhammeda, s.a.v.s?Ovo je pitanje na koje svaki musliman odgovara cijelisvoj ivot i na njega odgovara, zapravo, svojim ivo-tom. Dakle, umjesto jezikom ili rijeima, na ovo pitanjenajispravnije se odgovara djelima!

Sunnet je dio nae vjere i njegova vanost, prematome, nikada ne prestaje. U vremenu u kojem mi ivi-mo sunnet je uistinu svjetiljka koja nam sija u svijetuprepunom mraka i kunji s kojima se svakodnevnosuoavamo. Bez sunneta, doista, mi se ne bismo snaliu ovom varljivom svijetu, ne bismo sauvali svoju vjerui ne bismo sebe i svoje porodice izveli na pravi put! U

jednom hadisu stoji: Ko god se bude pridravao mogasunneta kada se budu rairile perverzije u mome Um-metu, on e imati nagradu ehida!(Tergib, 80/1)

11


14/68

Kroz mnogobrojna kazivanja o Allahovom Po-slaniku, s.a.v.s., znamo da je, pored toga tosu ga ljudi mnogo potovali, za njim plakao i

panj od palme, potom su mu se deve alile jer su ihbeduini pretovarali teretom, kamenje mu je nazivaloselam i slino. Dakle, bio je potovan od svih svjetova.Meutim, ovdje emo navesti njegove rijei, ono to jeon, s.a.v.s., rekao o sebi. Nekoliko ashaba je upitalo:Boiji Poslanie, obavijesti nas o sebi, a on je rekao:Dobro, rei u vam. Ja pozivam onome emu je pozi-vao Ibrahim, a.s. Moj dolazak je nagovijestio Isaa, a.s.Moja majka je vidjela u momentu kada me je zanijelakako iz nje zasija svjetlo koje je osvijetlilo dvorac uamu. Odgojen sam i dojen u plemenu Sad ibn Bekr.Dok sam jednog dana, sa svojim bratom po mlijeku,iza kue u kojoj smo stanovali uvao ovce, dola sumi dva ovjeka u bijeloj odjei nosei zlatnu posudunapunjenu snijegom. Zatim su me uzeli, rasporili mojstomak i izvadili mi srce. Potom su mi srce rasporili iiz njega izvadili komadi crne usirene krvi, a zatim gaispirali tim snijegom dok ga nisu u potpunosti oistili.Tada ree jedan od njih ovom drugom: Izmjeri ga sdesetericom od njegova ummeta, pa me je izmjerio

i ja sam pretegao na vagi. Potom mu je onaj naredioda me izvaga s hiljadom mojih sljedbenika, pa sam injih pretegao na vagi. Zatim mu je rekao: Dosta je,ostavi ga. Kada bi ga stavio na jedan tas vage, a nadrugi njegov ummet, on bi pretegao.

O svojim odlikama, osobinama koje ga krase nadostalim Boijim poslanicima, Muhammed, a.s., izme-u ostalog kae: Sa est stvari sam odlikovan nadostalim Boijim poslanicima dat mi je univerzalan i

jezgrovit govor; pobjeivao sam pomou straha; do-

zvoljen mi je ratni plijen (koji ranijim poslanicima nijebio dozvoljen); zemlja je uinjena istom i damijommome ummetu(sljedbenici ranijih poslanika su mo-gli obavljati molitvu samo u bogomoljama) ; poslansam kao Poslanik svim stvorenjima (raniji poslanicisu dolazili iskljuivo svom narodu); mojim dolaskom

je zavreno poslanstvo.

U odnosu na ovaj prolazni svijet, poasti koje epripasti posljednjem Allahovom Poslaniku, a.s., na bu-duem svijetu tek slijede. On, s.a.v.s., kae: Ja samAllahov miljenik, to nije hvala; ja u nositi poasni bar-

jak na Sudnjem danu, iza mene e stajati Adem, a.s., isvi ostali poslanici, nije hvala; ja u biti prvi zagovorniki prvi iji e zagovor biti uvaen, nije hvala. Ja u prviprihvatiti halku na denetskim vratima koja e mi bitiotvorena, a prvi u ui u dennet, a sa mnom e biti isiromasi mog ummeta, nije hvala. Ja u imati najveupoast koju niko od onih koji su ivjeli prije mene iliposlije mene nee dostii, nije hvala.

Pejgamber a.s.vrelo upute

dr.hfz.Demail Ibranovi

Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nadaAllahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje.

(el-Ahzab, 21)

12


15/68

Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Posla-nik, s.a.v.s., rekao: Svaki poslanik je imao primljenudovu na ovome svijetu, ali sam ja dovu ostavio kaoefaat za moj ummet na Sudnjem danu. Abdullahibn Abbas, r.a., komentirajui ajet: A Gospodar tvoj

e tebi sigurno dati, pa e zadovoljan biti! (ed-Duha,5) kae:Poslanikovo zadovoljstvo je da cijeli njegovummet ue u dennet.

Milost svjetovimaHazreti Aia pripovijeda: Jedanput sam upitala

Boijeg Poslanika da li je ikada doao u tee stanjei muniju situaciju od one u kojoj se nalazio u Bici naUhudu (kad je sam Muhammed, a.s., bio ranjen u lice).Boiji Poslanik ree: Mnogo sam pretrpio i podnio odtvoga naroda, ali najtee to sam ikad pretrpio to jeono to mi se dogodilo na dan Akabe. Ja sam se tadpredstavio Ibni Abdi Jalejlu u Taifu i pozvao ih u islam,ali su me odbili i nije mi se niko odazvao. Vratio sam sezabrinut, oaloen i oborene glave, pa, doavi sebi,malo sam se pribrao tek kad sam stigao do Karnisa-leba. Tu sam digao glavu i vidio sam da me je zasjenio

jedan oblak. Pogledao sam u oblak i u njemu samopazio Debraila. On me je zovnuo i rekao mi: Bog jeuo to ti je rekao tvoj narod i kako su te odbili. Poslaoti je Meleka planina. Ovaj melek nazvao mi je selam, azatim mi je rekao: Muhammede, Svevinji je uo rijei

tvoga naroda izgovorene tebi, ja sam Melek planina,poslao me je tebi Gospodar da ti budem na usluzi.Zapovijedaj ta eli! Ako hoe, ja u da sklopim dvasuprotna brda(Ahebejn)nad njima. Boiji Poslanik jeodgovorio: Moja je elja da oni izrode potomke koji eoboavati samo jednog jedinog Boga, ne pridruujuiMu nikakva druga boanstva.

Iskazivanje poastispram Poslanika, a.s.Allah uzvieni kae: Zaista Allah i Njegovi meleki

donose salavat na Vjerovjesnika! Vjernici, donosite i

vi salavat na njega i aljite mu selam! (el-Ahzab, 56)Allah uzvieni kae i ovo: Vjerovjesnik treba da budeprei vjernicima nego oni sami sebi.

Nakon svih poasti koje smo naveli spram posljed-njeg Allahovog Poslanika, a.s., ovdje emo ukazati i nanau obavezu iskazivanja poasti spram njega.

Enes ibn Malik pripovijeda da je Allahov Poslanik,s.a.v.s., rekao: Niko od vas nee biti potpunog vjerova-nja sve dok mu ja ne budem drai od roditelja, djetetai svih ljudi.U tom kontekstu hazreti Omer je rekao:Tako mi Allaha, ti si mi, Poslanie, drai od svakog

osim od mene samog. Tada mu Poslanik ree: Ne,Omere, tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, tvojevjerovanje nije potpuno sve dok ti ja ne budem drai iod tebe samog.Omer ree: E sad si mi, tako mi Allaha,drai i od mene samog. Poslanik, a.s., odgovori: Sadti je, Omere, vjerovanje potpuno.

Za sve ono to je Muhammed, a.s., uinio za svojummet zasluuje da ga volimo, potujemo i uvaa-vamo vie od bilo ega drugoga. Na ovo nam ukazujei kuranski ajet u kojem Allah, d.., kae: Zato e onikoji u njega budu vjerovali, koji ga budu podravali

i pomagali i svjetlo po njemu poslano slijedili bitispaeni. (el-Earaf, 157)

Kako su ashabi voljeli i potivali Muhammeda, a.s.,pokazat e nam sljedei primjeri.

Urve ibn Mesud es-Sekafi, r.a., je doao kao izasla-nik pa je, opisujui odnos ashaba prema AllahovomPoslaniku, a.s., izmeu ostalog, rekao i ovo: Narodemoj, tako mi Allaha, iao sam kao izaslanik mnogimvladarima, iao sam Kajseru, Kisri i Nedaiji. Tako miAllaha, nisam vidio nijednog vladara da ga sljedbenicipotuju i uvaavaju kao to ashabi potuju Muham-

meda, a.s. Kada progovori, oni pomno sluaju; kadaim ta naredi, odmah ga posluaju; kada u njegovomprisustvu govore, spuste glas i nikako ga dugo ne moguu lice gledati iz potovanja prema njemu.

Muhammed ibn Sirin, r.a., prenosi da je Enes ibnMalik, r.a., rekao: Kada je Allahov Poslanik, a.s.,obrijao glavu nakon obavljenog hadda, ljudi surazdijelili njegovu kosu, pa je i Ebu Talha uzeo dio.Ibn Sirin kae: Kada bih imao jednu dlaku njegovu, bilobi mi drae od cijeloga dunjaluka i svega na njemu.

13


16/68

Uzvieni Allah kae: Mi smo nebesima, Ze-

mlji i planinama ponudili emanet, pa su seustegli i pobojali da ga ponesu (...) (el-Ahzab,72) prepali su se da nee emanet ispuniti pa takozaraditi kaznu ili su se prepali da bi mogli vjerolomnipostati (to jest izigrati povjerenje). Emanet u ovomajetu oznaava pokornost prema Allahu (et-tat)i izvravanje strogih obaveza (farz) za koje se veunagrade odnosno kazne. El-Kurtubi veli: Ispravno jemiljenje da emanet obuhvata sve vjerske obaveze.Ovo je i miljenje veine uenjaka, mada su oni dali ipojedinana, jednoznana tumaenja emaneta (a kojapotpadaju pod vjerske obaveze).

Tako Ibn Mesud, r.a., smatra da emanet prvenstve-no podrazumijeva ouvanje povjerenih stvari (vedi).Od njega se takoer prenosi i da je rekao kako se ema-net odnosi na sve farzove, a pogotovo na one koji suvezani za imetak. Edu Derda, r.a, je rekao: Kupanjeposlije dunupluka je emanet. Ibn Omer, r.a., je opetispriao: Prvo to je Allah od insana stvorio jeste nje-gov spolni organ. Poslije stvaranja insana obratio muse rijeima: Ovo je emanet koji ti dajem, pa koristi gasamo na dozvoljen nain. Ako ga sauva, i Ja u tebesauvati! Tako da je spolni organ emanet, i uho je

emanet, i oko je emanet, i jezik je emanet, i stomak jeemanet, i ruke i noge su emanet, a nema imana onajko nema emaneta!

Adem, a.s., i emanetHasan el-Basri je rekao: Kada je emanet bio ponu-

en nebesima, Zemlji i planinama, one su se zatresle.Allah im je tada rekao: Ako budete postupale dobro,nagradit u vas; a ako budete postupale loe, kaznit uvas! Ne, odgovorile su. A Mudahid dodaje: Poto je

Allah stvorio Adema, a.s., ponudio mu je emanet i rekao

mu isto to je rekao i nebesima, Zemlji i planinama, paje Adem, a.s., odgovorio: Ponijet u ga! Oigledno jeda je ponuda emaneta nebesima, Zemlji i planinamabila na nain izbora, a ne na nain prisiljavanja. Jer,da su na emanet bile prisiljene, ne bi ga mogle odbiti.

El-Kaffal i jo neki uenjaci vele: Punuda emaneta uovom ajetu je ustvari metaforino navoenje primjera.Kao da se hoe rei da bi i nebesima i Zemlji i planina-ma, i pored tolike svoje ogromnosti, bilo teko pruzetii ponijeti sve erijatske obaveze sa svim onim to onedonose od nagrade i kazne. Zaduenje erijatom (te-klif) je vrlo ozbiljna stvar, toliko da njeno preuzimanjeteko pada ak i nebesima i Zemlji i planinama, a timzaduenjem se obavezao insan. Uzvieni kae: ali ga

je preuzeo ovjek to jest emanet je na sebe preuzeoAdem, a.s., jo u Svijetu atoma (alemi-zzerr), kada suiz njegove kime bili izvedeni njegovi potomci na danuzimanja Ugovora (Misk); a on je, zaista, prema sebinasilan i neznan (el-Ahzab, 72), to jest ovjek je pre-uzimanjem emaneta sam sebi nasilje uinio. I neznan

je po pitanju onoga u to se upustio. Odnosno, neznanje o svom Gospodaru.

Prenosi se da je Ibn Abbas, r.a., rekao: Kada je Ade-

mu, a.s., bio ponuen emanet, bilo mu je reeno: Uz-miga sa svim onim to on podrazumijeva! Ako budepokoran, bit e ti oproteno, a ako bude nepokoran bite kanjen! Adem, a.s., je rekao: Prihvatam emanetsa svim onim to on podrazumijeva! Ali, nije proloni koliko je izmeu ikindije i noi, od tog dana, a ve jeprobao plod sa zabranjenog drveta. Meutim, obuhva-tila ga je Allahova milost, pa se pokajao i b upuen.

Emanet je deriviran iz rijei iman. Zato, ko sauvaAllahov emanet, Allah e sauvati njegov iman. Posla-

Povjerenje(emanet)

Imam el-Gazali | MUKAEFETUL-KULUB

14


17/68

nik, a.s., je rekao: Nema imana onaj ko nema emanetai nema vjere onaj ko se ne dri ugovora!

Rekao je Poslanik, a.s.: Vjernik moe imati svako-jake udi, osim vjerolomstva(izigravanja povjerenja)i lai. I rekao je Poslanik, a.s.: Moj ummet e ne-

prestano biti u dobru sve dok ne bude vidio emanetprofitom, a sadaku kaznom. I jo je rekao: Ispuniemanet prema onome u koga ima povjerenje, a nemojiznevjeriti onoga ko prema tebi povjerenje ne ispuni.Buharija i Muslim biljee od Ebu Hurejre, r.a., da jeAllahov Poslanik, a.s., rekao: Tri su znaka dvolinja-ka: kada govori lae, kada obea ne ispuni i kadamu se neto povjeri iznevjeri.To jest kada mu sepovjeri neka rije (ili tajna), on je iznevjeri tako to jeispria ljudima ili datu stvar na uvanje iznevjeri takoto zanijee da ju je preuzeo i ne sauva je nego jeupotrijebi bez vlasnikove dozvole.

uvanje emaneta je svojstvo bliskih meleka, vje-rovjesnika, poslanika i dobrih bogobojaznih robova.Uzvieni Allah kae: Allah vam zapovijeda da odgo-vorne slube (emanete) onima koji su ih dostojni po-vjeravate. (en-Nisa, 58) Komentatori Kurana vele daovaj ajet ubuhvata temeljna erijatska naela. Odnosise na sve one koji su na odgovornim pozicijama, a i naostale ljude. Slubenici trebaju biti pravedni premaonima kojima je naneena nepravda i moraju potvrditinjihovo pravo. A to spada u emanet i uvanje mu-slimanskog imetka, naroito jetimskog. Uenjaci su

duni da pouavaju ljude propisima njihove vjere. Toje emanet za koji su izabrani uenjaci. Roditelji morajuuvati i podizati svoju djecu, pruajui im lijep odgoj, jersu djeca njihov emanet. Poslanik, a.s., je rekao: Svi stevi pastiri i svi ete biti pitani za svoje stado!

U djelu Zuheru-Rijdse navodi: Na Kijametskomdanu e biti doveden rob, pa e biti zastavljen pred

uzvienim Allahom Koji e ga upitati: Jesi li vratioemanet tog i tog ovjeka? ovjek odgovoriti: Nisam,Gospodaru! Tada e uzvieni Allah narediti jednommeleku da tog ovjeka uzme za ruku i povede ga u de-hennem. Pokazat e mu dotini emanet na dnu jedne

dehennemske jame, pa e ga strovaliti u dubinu odsedamdeset godina. Kada padne na dno, vraat e senosei neispunjeni emanet. Poto se ispne na dehe-nnemski izlaz noge e mu se poskliznuti tako da e seponovo na dno strovaliti. Tako e uspinjanje i padanjeneprestano ponavljati sve dok ga ne obuhvati Allahovadobrota posredstvom Poslanikovog, a.s., efaata. Tadae vlasnik emanata biti zadovoljen.

Ima li dugaOd Seleme, r.a., se prenosi da je ispriao sljedee:

Jednom dok smo sjedili kod Allahovog Poslanika, a.s.,doneena je denaza. Upitao je: Ima li(mejjit) duga?Nema, odgovorili su prisutni. Pa je priao i klanjaodenazu. Potom je doneena druga denaza, pa jeopet upitao: Ima li duga? Da, odgovorili su. Ponovo

je zapitao: Je li iza sebe ita ostavio?Tri zlatnika, od-govorili su. Pa je pristupio i klanjao denazu. Na kraju

je doneena trea denaza, pa je i za nju upitao: Ima liduga?Da, odgovorili su. Opet je Poslanik, a.s., upitao:Je li iza sebe ita ostavio?Ne, odgovorili su. Tada jerekao: Klanjajte(denazu) svome drugu!

Katade, r.a., je ispriao da je nekakav ovjek rekao:Allahov Poslanie, hoe li mi Allah oprostiti moje gri-

jehe ako budem ubijen na Njegovom putu kao strpljivborac, raunajui na Njegovu nagradu, okrenut premaneprijatelju i ne okreui mu lea? Da, odgovorio je.Pa kada se ovjek okrenuo da ide Poslanik, a.s., ga jezovnuo i rekao mu: Allah oprata ehidu sve grijeheosim duga!

15


18/68

Bezzar biljei od Dihjeta Kelbija, r.a., da je rekao:Poslanik, a.s., poslao me s pismom Kajsaru. Pristupiosam mu i predao mu pismo, a kod njega je bio njegovbrati, rumen, svijetao, ravne kose. Kada je proitaopismo u kojem je pisalo: Od Muhammeda, Allahova

poslanika, Heraklu, vladaru Romejaca!, njegov bra-ti je srdito frknuo i rekao: Ovo se danas nee itati.Kajsar ga je pitao: A zato? On je rekao: Poeo je odsebe i rekao vladaru Romejaca, a nije rekao kraljuRomejaca. Kajsar je rekao: Bit e proitano. Kada je

Hajatus-Sahabe

El-Kandehlevi

Pismo Kajsaru, kralju Romejaca

Bejheki biljei od Ibn Ishaka da je rekao: Poslanik,a.s., poslao je Amra ibn Umejjeta Damrija, r.a., Neda-iju po pitanju Dafera ibn Ebi Taliba i ostalih ashabai s njim poslao pismo sljedee sadrine:

S imenom Allaha, Svemilosnog, Milostivog! Od Mu-hammeda, Allahova poslanika, Nedaiju Ashamu, vla-daru Abesinije. Selamun alejke! Hvalim i zahvaljujemse Allahu, Vladaru, istom od svakog nedostatka, Kojiprua sigurnost, Koji prua zatitu i svjedoim da je IsaAllahov ruh i Njegova rije koju je udahnuo u Merjemudjevicu, istu, neporonu, estitu, pa je ona zanijelaIsaa. Stvorio ga je od svoga ruha i udahnuo, kao to jeSobom stvorio Adema i udahnuo mu ivot.

Pozivam te Allahu, Jedinom, Koji nema ortaka i po-kornosti Njemu; da me slijedi i vjeruje u mene i onos ime sam poslan, jer ja sam Allahov Poslanik. Tebi

sam poslao svog amidia Dafera, a uz njega i grupumuslimana. Kada dou do tebe, ugosti ih i mani seosionosti i sile. Pozivam i tebe i tvoju vojsku Allahu, do-stavljam vam rije i dobrohotan sam vam, pa primi tudobrohotnost. Neka je selam svima koji slijede Uputu.

Nedai je odvratio Poslaniku , a.s., pismom:

S imenom Allaha, Svemilosnog, Milostivog! Muha-mmedu, Allahovom poslaniku, od Nedaija Ashamaibn Ebdera. Selam alejke, Allahov vjerovjesnie odAllaha, Njegova milost i blagoslov. Nema boga osimNjega koji me uputio islamu. Dobio sam tvoje pismo,

Allahov poslanie, u kojem spominje Isaa, a.s., i takomi Gospodara nebesa i zemlje, Isa nije nita drugoosim ono to si rekao za njega. Upoznati smo s onimkoje si nam poslao i ugostili smo ti amidia i njegovedrugove. Svjedoim da si Allahov poslanik, iskreno i

potvrujui. Obavezao sam ti se i obavezao sam setvom amidiu i prihvatio islam pred njim i pokoravamse Allahu, Gospodaru svjetova. Tebi, Allahov vjero-vjesnie, aljem Barihu ibn Ashama ibn Ebdera, jerne mogu upravljati ikim osim sobom, a ako hoe i jau ti doi, Allahov poslanie. Svjedoim da je ono togovori istina.

Pismo Nedaiju, vladaru Abesinije (Etiopije)

16


19/68

proitao pismo i kada su izale glaveine, uveo me kodsebe i poslao po episkopa. Kazao mu je o emu se radii proitao mu pismo. Episkop mu je rekao: Ovo je onoto smo ekali i to nam je Isa najavio. Kajsar mu jerekao: ta mi preporuuje? Episkop mu je rekao: to

se mene tie, ja mu vjerujem i slijedim ga. Kajsar muje rekao: A ja ako takvo to uradim, onda u izgubitikraljevstvo. Zatim smo izali od njega. Kajsar je poslaopo Ebu Sufjana koji je tih dana bio kod njega i rekao:Priaj mi o tome koji se pojavio u vaim krajevima,kakav je on? On je odgovorio: To je izuzetan ovjek.Kralj je pitao: A kakvo mu je porijeklo? On je odgovorio:Takvog je porijekla meu nama da boljeg ne moe biti.Kralj je rekao: To je jedan od znakova poslanstva. Akakve je iskrenosti? Ebu Sufjan je rekao: Nikada nijeslagao. Kralj je rekao: To je znak poslanstva. A da li seoni od vas koji mu se prikljue nakon nekog vremena

vraaju vama? Ebu Sufjan je rekao: Ne. Kajsar je re-kao: To je znak poslanstva. Da li ima potekoa kadauestvuje u borbi sa svojim ashabima? Ebu Sufjan

je rekao: Borio se s nekima, i nekad je bio poraen anekada je poraavao neprijatelja. Kajsar ree: To jeznak poslanstva. Onda je mene pozvao i rekao: Recisvom prijatelju da znam da je on Vjerovjesnik, ali nemogu ostaviti svoje kraljevstvo i poloaj.

Dihje pria: Episkop je svake nedjelje okupljao osta-le sveenike i kazivao im i podsjeao ih, pa kada je dolanedjelja, nije izaao meu njih. Odgodio je do sljedee

nedjelje. Ja sam odlazio kod njega i priao s njim, a onmi je postavljao pitanja. Kada je dola druga nedjelja,oni su ga ekali da im izae, ali se on nije pojavio. Prav-dao se da je bolestan. Tako je inio nekoliko puta. Onisu mu poslali poruku: Ili e izai meu nas, ili emomi doi tebi i ubiti te. Nismo te vidjeli i sumnjamo utebe otkako je doao ovaj Arap. Episkop je rekao: Uzmiovo pismo i idi svom prijatelju. Poselami ga i reci muda svjedoim da nema boga osim Allaha i da je Mu-hammed Allahov poslanik, da sam povjerovao u njega,potvrujem njegove rijei i slijedim ga, a da mi oni toosporavaju i da se s njim desilo to se desilo. Poslije

toga je izaao meu njih i oni su ga pogubili (...), panavodi dogaaj do kraja.

Abdan ga biljei od Ibn Ishaka, a on od nekog uenogda je Heraklo rekao Dihjetu: Teko tebi! Allaha mi,znam da je tvoj prijatelj vjerovjesnik s poslanicom i da

je on taj kojeg iekujemo i kojeg nalazimo najavljenogu naim knjigama, ali se bojim Romejaca da bi me ubili.Da nema toga, slijedio bih te. Idi arhiepiskopu i kai muo vaem prijatelju. On je ugledniji meu Romejcima odmene i utjecajniji je. Dihje mu je otiao i ispriao mu.

On je rekao: Tvoj prijatelj je, Allaha mi, Poslanik kojegmi prepoznajemo po njegovim osobinama i imenu.Onda je uao u svoju odaju, skinuo odjeu koju je imaoi obukao bijelu. Zatim je izaao meu ostale sveenikei izgovorio ehadet. Oni su skoili na njega i ubili ga.

Buhari biljei od Ibn Abbasa, r.a., da mu je Ebu Sufjanrekao: Herakle je poslao po njega svitu konjanika doksu bili na trgovakom putu u amu, u vrijeme kada jePoslanik, a.s., bio u mirovnom sporazumu s Ebu Sufja-nom i kurejevikim nevjernicima. S njim su se sastaliu Ejli. Pozvao ih je u svoje drutvo, a oko njega su bili

Romejski uglednici, i pozvao je i prevodioca. Upitao ihje: Ko je meu vama najblii rod ovom ovjeku koji tvrdida je Vjerovjesnik? Ebu Sufjan je rekao: Ja sam munajblii po krvi. Heraklo je rekao: Primaknite mi ga, anjegove drugove ostavite da mu budu iza lea. Onda

je rekao prevodiocu: Reci im da pitam o ovom ovjeku,pa ako mi neto slae, vi to recite. Allaha mi, kada sene bih bojao da e o meni govoriti kao lacu, slagao biho njemu. Prvo to me je pitao o Poslaniku, a.s., bilo je:Kakvo je njegovo porijeklo (loza) meu vama? Ja samrekao: Izuzetnog je porijekla. Pitao je: Da li je prijenjega iko takvo neto govorio meu vama? Rekao samda nije. Pitao je: A da li je meu njegovim precima bilovladara? Rekao sam da nije. Pitao je: Da li ga slijedeuglednici ili slabi? Rekao sam da ga slijede slabi. Pitao

je: Da li se njihov broj poveava ili smanjuje? Rekaosam da se poveava. Pitao je: Da li se iko od njih od-mee od njegove vjere zbog nezadovoljstva, nakon tovjeru prihvati? Rekao sam da ne odmee. Pitao je: Da liste ga ikada uhvatili da lae, prije nego je poeo govoritito to govori? Rekao sam da nismo. Pitao je: Da li jevaralica? Rekao sam: Nije, a trenutno imamo spo-

17


20/68

razum s njim i ne znamo ta e uiniti. I nisam imaoprilike da ita vie progovorim ime bih mogao unijetisumnju o njemu, osim ovoga. Dalje je pitao: Da li stese borili s njim? Rekao sam da jesmo. Pitao je: Kakvisu bili sukobi s njim? Rekao sam: Borba izmeu nas je

promjenjiva, nekada mi pobijedimo njega, a nekada onnas. Pitao je: ta vam preporuuje? Rekao sam: Go-vori nam: Robujte Allahu, Jedinom, i nemojte Mu itapripisivati. Ostavite se onog to su govorili vai preci.Nareuje nam namaz, iskrenost, ednost i odravanjerodbine. On je rekao prevodiocu: Reci mu: Pitao samte o njegovu porijeklu i tvrdi da je izuzetnog porijekla.Takvi su svi poslanici, iz najuglednijih su kua u svojimnarodima. Pitao sam te da li je ikada prije njega nekopozivao onom emu on poziva, pa si nijeno odgovorio.Kaem: Da je iko prije njega tome pozivao, rekao bihda se ovjek povodi za izjavama drugih. Pitao sam te

o tome da li je iko od njegovih predaka bio vladar, pa sirekao da nije. Da je iko od njegovih predaka bio vladar,rekao bih da ovjek hoe da povrati vlast svojih pre-daka. Pitao sam te da li ste iskusili neku la od njegaprije nego je poeo govoriti to to govori, pa ste reklida niste, a poznato mi je da on ne bi bio iskren premaljudima a lagao na Allaha. Pitao sam te da li ga slijedeuglednici ili slabi, pa si rekao da ga slijede slabi, a slabisu uvijek bili sljedbenici poslanicima. Pitao sam te dali se njihov broj poveava ili smanjuje, pa si rekao daim se broj poveava. Tako je uvijek s vjerom sve dok

se ne upotpuni. Pitao sam te da li iko od njih ostavljavjeru zbog nezadovoljstva njome, nakon to je prihvati,pa si rekao da ne naputa. Tako je uvijek s vjerom svedok ne obuzme srca. Pitao sam te da li je vjeroloman

(varalica), pa si mi rekao da nije. Takvi su svi poslani-ci. Pitao sam te emu vas poziva, pa si rekao da vaspoziva da robujete Allahu i da Mu nita ne pripisujete,da vas odvraa od oboavanja kipova, da vas poziva daklanjate namaz te da vas poziva iskrenosti i ednosti.

Ako je istina sve to si mi rekao, taj ovjek e posje-dovati mjesto na kojem trenutno stojim. Znao sam dae se pojaviti, ali nisam mislio da e se pojaviti meuvama. Da znam da u stii do njega, potrudio bih se dastignem i prao bih mu noge. Onda je naredio da muse donese pismo od Poslanika, a.s., koje mu je dolopo Dihjetu Kelbiju, r.a., do upravitelja Busre. On ga jedonio Heraklu i u njemu je pisalo:

S imenom Allaha, Svemilosnog, Milostivog! Od Mu-hammeda, Allahova roba i poslanika, Heraklu, vladaruRomejaca. Neka je selam na onog ko slijedi Uputu.

Pozivam te islamu i njegovim vrijednostima. Prihvatiislam i bit e spaen, Allah e ti dati duplu nagradu.Ako odbije, imat e grijeh svih svojih podanika. Ki-tabije, hodite Rijei koja je jedinstvena i nama i vama da ne oboavamo nita osim Allaha, da Mu nita nepripisujemo i da niko od nas ne uzima nekoga za svoggospodara osim Allaha. Ako se okrenu, onda recite:Budite svjedoci da smo mi muslimani.

Ebu Sufjan pria: Kada je rekao to je rekao i kadaje proitao pismo, oko njega se podigla graja i uzvicinezadovoljstva, a mi smo izali. Rekao sam svojim

prijateljima kada smo izali: Pokaza se ispravnim to je navijestio Sin rtvovanog da e ga se bojati kraljsvijetlih ljudi. I bio sam siguran da e on pobijediti svedok Allah nije u mene uveo islam.

18


21/68

Sejjid Muhammed Alevi el-Haseni | EREFUL-UMMETIL-MUHAMMEDIJJE

Jedna od poasti koje je Allah darovao ovom um-metu je i petak, dan dume namaza. Uinio gaje velikim praznikom. Odlike i vrijednosti petkai dume namaza uzdiu njihovu vanost i uveavajunjihovu specifinost. Jedna od tih vrijednosti je po-tiranje grijeha. Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je

Resulullah, a.s., rekao: Ko lijepo uzme abdest pa odena dumu namaz, te slua i uti (za vrijeme hutbe),oproteno mu je ono to je izmeu dume do sljedeedume, uz dodatak od jo tri dana. A onaj ko dotaknepijesak, taj je pogrijeio.(Muslim)

En-Nevevi veli: U ovom hadisu je spomenuto do-ticanje pijeska i drugo od vrsta besposlica za vrijemehutbe. U tome je iaret da srce i organi trebaju bitiokrenuti ka sluanju hutbe.

Raniji dolazakStepeni sevapa se razlikuju i shodno dolasku na

dumu namaz. Svako ko ranije doe postigne i veunagradu. U verziji hadisa koju biljee Buharija i Muslim

se navodi: Kada bude dan dume, meleki stanu navrata damije i piu kako ko dolazi. A primjer onoga koporani je primjer onoga ko pokloni devu, zatim onogako pokloni kravu, zatim ovna, potom koko, pa jaje. Pakada imam izae na minber, oni saviju svoje stranicei sluaju zikr.

U Ahmedovom rivajetu stoji: Reeno je Ebu Umami,r.a.: Ebu Umama, je li onaj ko doe nakon to se imampopne na minber ostaje bez dume? Ree: Naprotiv.Meutim, nije od onih koji budu upisani na stranice.Znai da stranice u kojima se zapisuju oni koji dolazena vrijeme na dumu namaz, prije hutbe, imaju po-sebno mjesto.

Vrijeme kad sedova ne odbijaU petak postoji kratko vrijeme koje je najvrednije,

vrijeme u kojem se odaziva. Ebu Berde ibn Ebi Musa,r.a., je ispriao da ga je Abdullah ibn Omer upitao: Jesili uo od svog oca da neto prenosi od Resulullaha, a.s.,u vezi s vremenom u petak? Da, rekao je, uo samga da kae: uo sam Resulullaha, a.s., kada je rekao:To je vrijeme od kad imam sjedne na minber pa dokse ne zavri namaz. (Muslim)

El-Munziri veli: Ovo miljenje zastupaju mnogi ue-njaci. Drugi su kazali da je vrijeme u kojem se odazivau petak nakon ikindije namaza, jer Enes, r.a., prenosida je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Traite vrijeme u kojemse u petak nada, nakon ikindije pa dok sunce ne zae.(et-Tirmizi)

Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je to vrijeme odzore do izlaska sunca i od ikindije do zalaska sunca.Hasan el-Basri i Ebu Alije su rekli: To je vrijeme tanou podne.

Od Aie, r.a., se prenosi da je to vrijeme kad mujezinui ikamet za dumu namaz.

Vrijednosti

dume namaza

19


22/68

Uzvieni Hakk kae:

1. Smak svijeta!

2. ta je smak svijeta?

El-karuje snaan udarac usljed kojeg nastaje e-stok zvuk, a odnosi se na Kijametski dan koji e po-eti prvim puhanjem u rog, a zavriti presudom meurobovima. Nazvan je tako jer e zalupiti na srca i ui,raznim strahotama i uasima.

3. i ta ti zna o Smaku svijeta?

Ovo je dodatno pojaanje opisa jeze i strahote Ki- jametskog dana, objanjenjem da je znanje o tomevan opsega ljudskih poimanja. To jest koliko ti znao tome ta je el-Karia? Odakle ti to moe znati?

Potom objanjava ta je zapravo el-Kria, pa kae:

4. Toga dana e ljudi biti kao leptiri ratrkani

Ovdje kao da se, nakon naglaavanja sluaja el-Kariai poticaja alejhis-salatu ves-selama da o njojsazna, veli: spomeni dan u kojem e ljudi biti kao leptiriratrkani usljed velikog razilaenja, slabosti, ponienja,uplaenosti i hrlenja meleku-glasniku kao to leptirihrle u vatru. El-Ferasu i sitni skakavci, to odgovaraNjegovim rijeima:Kao skakavci rasuti (el-Kamer, 7).Ebu Ubejde veli: El-Ferasu bube osim komaraca imuha, a el-mebsusznai ratrkani. Ez-Zudad veli:El-Ferasu ono to vidi kao sitne stjenice koje sebacaju uvatru. A poznato je da se pod ovim izrazom

podrazumijeva sve ono to hrli u vatru i navaljuje nasvjetiljku. El-Kevai veli: Ljudi se porede, pri proivlje-nju, s leptirima, jer e biti u tim trenutcima izmjeani,slabi, mnogobrojni, iz straha e toga dana jedni prekodrugih gaziti, kao to se navodi u Njegovim rijeima:Kao skakavci rasuti (el-Kamer, 7). A leptiri (fera) sutako nazvani zbog njegove tankoe i lahkoe. Neki veleda se ovo poreenje odnosi na nevjernike, jer su oniti koji e biti baani u vatru kao to se ratrkani leptiriu vatru bacaju.

5. a planine kao arena vuna iupana

Radi se o raznobojnoj vuni koja razbacana lebdi pozraku. Oba sluaja (ono to je vezano za ljude i planine)su posljedica el-Krianakon drugog puhanja u rog,kada ljudi budu skupljeni, kada Allah zemlju zamjeni

drugom zemljom, mjenjajui njen izgled i pomiuiplanine s njihovih leita, na spomenuti zastraujuinain, da ih gledaju okupljeni ljudi. Mada e se planinezdrobiti i popucati pri prvom puhanju u rog, one e bitipotpuno iupane i sravnjene nakon drugog puhanja urog. Kao te se u 105. ajetu sure Ta-Ha kae: A pitajute o planinama. Pa ti reci: Zdrobit e ih Gospodar mojpotpuno, a mjesta na kojima su bile ravnom ledinomostaviti. Potom kae u 108. ajetu: Toga dana e seoni glasniku odazvati. I Njegove rijei: Na Dan kadaZemlja bude zamijenjena drugom zemljom. (Ibrahim,48) Slijeenje glasnika, to jest meleka Israfila i pojavlji-

vanje ljudi pred uzvienim Allahom e biti nakon dru-gog puhanja u rog, to veli Ebu Sud. Kaem: potpunazdrobljenost zemlje, s ostankom nekih njenih brda/planina, je udnovata, jer se u 14. ajetu sure el-Hakka,koji glasi Pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udarazdrobe, jasno veli da e se planine zdrobiti i poravnatis zemljom prije proivljenja. Mogue rijeenje je da ebiti zdrobljene one planine koje budu na putu ljudi kanjihovom okupljalitu (maheru), a da e ostale pla-nine, koje su sa strana, biti ostavljene kako bi njihovopretvaranje u prah ljudi gledali s mahera. UzvieniAllah najbolje zna o onome ta e uraditi, a gdje edoi i to gledati.

Nakon to je spomenuo ono to obuhvata sve ljude,Allah spominje ono to se tie svakog pojedinano,pa kae:

6. Onaj u koga njegova dijela budu teka

Ovo se odnosi na onog u koga djela budu teka dokslijedi istinu. Mevazin je mnoina od mevzun, a to jedjelo koje ima teinu i znaaj kod Allaha. Ili se radio mnoini rijei mizan (to znai vaga). Ibn Abbas,

Sura el-Kria(Smak svijeta)

Ibn Adibe el-Haseni | EL-BAHRUL-MEDID

20


23/68

r.a., kae: Mizan ima jeziak i dva tasa na kojima ese mjeriti djela. Neki vele: Na mizanu e se stavljatiregistri djela u koje e ljudi gledati, kao izraz pravinostii nemogunosti pravdanja.

Enes veli: Ima melek kojemu e biti povjereno

na Kijametskom danu da stoji kod mizana. Tako esvakom ovjeku vagati djela. Pa ako mu dobra djelapretegnu, melek e glasom kojeg e sva stvorenja utiuzviknuti: Usreio se taj i taj, navodei ime ovjeka,takvom sreom poslije koje nema za njega nikakvenesree. A ako njegova djela budu lahka, povikat e:Unesreio se taj i taj nesreom, poslije koje nema zanjega nikakve sree.

Neki vele i da se pod mjerenjem i vaganjem misli napoteno suenje i pravednu odluku, poput Mudahida,el-Eamea i ed-Dahhaka. To je miljenje i mnogih ka-

snijih komentatora. Oni vele: Mizan ne moe izvagativeliinu tjelesa, pa kako moe izvagati veliinu djela?!Meutim, ope je poznato da se pod mizanom misli nastvarnu vagu. Pa se od Ibn Abbasa, r.a., prenosi da eovjeku njegova dobra djela biti doneena u lijepomliku a loa djela u runom liku, pa e biti stavljana navagu. Onome ija dobra djela pretegnu:

7. u ugodnu ivotu e ivjeti

To jeste, takav e biti zadovoljan i njeme e biti za-dovoljno.

8. a onaj u koga njegova dijela budu lahka

zbog toga to je slijedio neistinu, pa ne bude imaodobrih djela koja vrijede, ili mu loa djela pretegnudobra

9. boravite e mu bezdan biti.

Hvije(to znai bezdan) je jedno od imena vatre.Nazvana je tako zbog svoje velike dubine. Prenosi se

da e njeni stanovnici u nju padati sedamdeset go-dina. Boravite je izraeno rijeju umm, to znaimajka, jer e joj se njeni stanovnici vratiti kao tose djete vraa svojoj majci. Od Katade i drugih se pre-nosi: Boravite njegove glave e biti hvije, jer e biti

baen u nju naglavake. Prvo miljenje se vie slaes Njegovim rijeima:

10. A zna li ti ta e to biti?

Ovo je potvrda njenog postojanja nakon njene taj-novitosti, i ukaz na to da sutina njene grubosti i stra-hote prelazi domaaj uobiajenih poimanja. Potom ju

je opisao rijeima:

11. vatra uarena!

To je vatra koja je dosegla krajnji stepen uarenosti.Veli se da je opisana uarenom kao ukaz da dunjaluka

vatra u odnosu na nju i nije uarena. Jer, dunjalukavatra je sedamdeseti dio dehenemske vatre, kako senavodi u hadisu.

Iaret:El-Kria(to znai snani udarac) su navale svje-

tala manifetacije Allahovog Bia, pri dolasku na stupanjfena-a, jer ona udaraju na srca inei ih zaprepatenimu svjetlu Allahove velianstvenosti.

Potom kae: Toga dana e ljudi biti kao lep-tiri ratrkani, kao trunice koje lebde u zraku ako ih trai, nita nee nai, nego e samonai Allaha. Znai da se stvorenja, u arifovom po-gledu, totalno smanje, pa u njegovom srcu pre-ma njima nema nikakvog hejbeta niti straha.A planine planine razuma, kao arena vuna iupa-na to jest nema im opstanka pri pojavi manifestacijesvjetla Bia. Jer, svjetlo razuma je slabo poput mjesecakad se pojavi sunce.

Onaj u koga njegova dijela budu teka jer susuta istina, a vaga ne pretee osim s istinom, i istinanee sresti la a da je nee unititi u ugodnu ivotue ivjeti jer ulazi u dennet spoznaja, a to je ugodniivot.

A onaj u koga njegova dijela budu lahka jer slijedistrast boravite e mu bezdan biti vatra rastankau kojoj e biti izoblien i iz koje nee izlaziti, vjeno egorjeti u sumnjama, iluzijama, loim idejama, u vreliniplaniranja i izabiranja.

Ve sallallahu ala sejjidina Muhammedin ve lihi vesahbihi ve sellem.

21


24/68

Zemzem voda

Poslanik, a.s., je rekao:

Znak izmeu nas i munafika je da se oni ne napijaju Zemzema.

(el-Damius-Sagir, 22)Komentar:

Ovaj hadis oznaava jedno od obiljeja po kojem se razlikujemo mi, vjernici, i munafici koji vjeruju jezikom ane vjeruju srcem. Munafik je, u osnovi, svaki onaj koji pokazuje suprotno onom to mu je u nutrini.

Meutim, izraz se udomaio za one koji pokazuju da su muslimani, a kriju svoje nevjerstvo. Znak i obiljejeje to da oni ne mogu puno popiti vode iz Zemzem-vrela, u tolikoj mjeri da im se proire rebra, jer to preziru, apoznato im je da je Zakonodavac, a.s., poticao da ga se to vie pije.

Podsticaj da ga se obilato pije je kako bi se pokorilo i pokazala odanost. U ljudskoj je prirodi da je sklonamjestima miljenika i voljenih.

Zemzem je vrelo Odabranika, a.s., i njegovih ukuana, mjesto na kojem se sputa milost, odakle izbija bereket.Onaj ko je toga edan i ko se time napaja, taj iskazuje ljubav i odanost voljenim. Iz tog razloga je obilato pijenjeZemzema pokazatelj koji razdvaja munafika od vjernika. Allah nagradio onog koji je rekao:

Ne hlepim za vodom osim da bih se sjetio

vode koju je Miljenik esto pio

Na prvi pogled e se zakljuiti da je onaj ko ne pije Zemzema, a to moe initi, munafik, makar i imao iskrenovjerovanje u svom srcu.

A nije tako. To se uzima kao podsticaj da ga se pije to vie i pokuda da ga se zanemaruje. Znak postoji alise ne reflektuje, pa ne znai nuno da nepostojanje znaka znai i nepostojanje onoga emu on ukazuje.

Harani kae: Graninik je u osjeanju ili znaenju. Nifak je vjerski pojam kojeg Arapi nisu znali u tom znaenju.Tedalu je obilato pijenje do sitosti i zasienosti.

Zemzem je opepoznat zbog obilate vode, ili to se Hadera nastanila uz njega kada je izbio kao izvor, ili zatoto mu se Dibril obratio kada je izbio na povrinu, ili zato to je pokriven zemljom kako ga se ne bi razvod-njavalo lijevo i desno, ili iz nekog drugog razloga. Ima mnoga imena i to je najasnija voda na dunjaluku, dok jeKevser najasnija voda na ahiretu.

Biljee ga Buhari u svom Tarihu te Ibn Made i Hakim u Mustedreku od Ismaila ibn Zekerijjaa, a on od Osma-na ibn Esveda, a on od Ibn Abbasa. Osman kae: Neki ovjek je doao Ibn Abbasu i on ga je pitao: Odakle sidoao? On ree: Iz Mekke. On ga upita: Jesi li pio Zemzema? ovjek ree: Jesam. Ibn Abbas je rekao: Jesi lipio kako treba da ga se pije? ovjek upita: A kako to? On ree: Kada hoe da pije Zemzem, okreni se premaKibli, spomeni Allaha, pij i pravi tri pauze, toliko da ti se rebra proire. Kada zavri, zahvali se Allahu. Poslanik,a.s., rekao je... pa je naveo spomenute rijei.

Hakim kae: Ako je Osman uo od Ibn Abbasa, onda ovaj hadis ispunjava uslove Dvojice (Buharije i Muslima).

Zehebi je rekao: Allaha mi, nije ga sreo. Umro je stotinu pedesete a najstariji njegov uitelj je bio Ibn Dubejr.

Ibn Hader kae: Hadis je dobar. Taberani ga biljei od Hibra (Ibn Abbasa) sa spomenutim tekstom.

Hejtemi kae: S dva lanca prenosilaca od kojih je jedan od pouzdanih prenosilaca. Na kraju, neki od lanacaprenosilaca su s pouzdanim prenosiocima, ali u lancu postoji prekid.

Allame el-Munavi | FEJDUL-KADIR

22


25/68

Jacija i sabah

Poslanik, a.s., je rekao:

Znak izmeu nas i munafika je prisustvovanje jaciji i sabahu, oni to ne mogu.

(el-Damius-Sagir, 26)Komentar:

To jest praktinih munafika. Nazivaju se ovako kako bi se to vie zaprijetilo naputanju demata. Oni nedolaze u demat, ni na jaciju ni na sabah.

Zatim to pojanjava, pa kae: Oni ih ne mogu. U znaenju: Mi moemo obavljati ta dva namaza s predano-u i raspolono. Ne osjeamo nikakav teret u tome da odemo u damiju i klanjamo ih zajedniki, u dematu,a njima je to teko i, ako ih obavljaju, ne obavljaju ih s lahkoom.

To pojanjava i hadis koji biljee Dvojica: Najtei namazi munaficima su jacija i sabah.

To zbog toga to je jacija vrijeme odmora, a sabah je vrijeme uivanja u snu, ljeti, a zimi je vrijeme estoke

hladnoe. Oni koji su postojani u svojoj vjeri, njima su ova dva vremena najljepa za stjecanje stepeni kodAllaha jer su zadovoljni takvim neim. Oni za takvo neto oekuju veliku nagradu i zato im se svaka tekoaini lahkom. Zamor je neznatan jer smatraju da zbog toga ima veliki uspjeh i trajna nagrada kao i osloboenjeod estoke patnje.

Pored toga, radost i uitak Poslaniku, a.s., bio je u namazu.

Kome se neto svia i to stvarno eli podnosit e i tekoe, ak e i uivati u njima i nee se obazirati ni nakakav umor. Ko voli neto, on e voljeti i da naie na iskuenja na tom putu, ak e iskuenja smatrati nekimvidom zadovoljstva.

Pogledaj sakupljaa meda koji ne pridaje nikakvu panju tome to ga pele ubadaju, jer mu je na pameti slastmeda. Najamniku nije teko da se penje stepenicama, nosei teak teret, jer zna da e na kraju dana da uzmezasluenu naknadu. Zemljoradniku nije teko podnositi ni vrelinu ni hladnou, u tekom poslu, itave godine,

jer zna da e uivati kada doe vrijeme etve i skupljanja ljetine.

Tako je i s iskrenim vjernikom kada se sjeti denneta, njegovih ljepota i uivanja u njemu. Tada mu sve po-stane lahko i prisustvovanje zajednikom klanjanju ova dva namaza mu postane uitak te vodi o njima rauna,za razliku od munafika.

U hadisu koji biljee Buharija i Muslim da je ovaj namaz najtei, ukazuje da su svi namazi teki munaficima.Uzvieni kae: to s predanou namaze ne obavljaju (et-Tevbe, 54), samo to su neki tei od drugih. Znaj dai munafik klanja, ali zbog toga to mu je to obiaj a ne iz ubjeenja da je to ibadet i zbog svojeg osjeaja spramnamaza. Moda e ga klanjati i u kui, ali nee se pokazivati kao klanja.

Opaska:Jedan od arifa je rekao: Prisustvovanje zajednikom klanjanju sabaha olakava teke dunjaluke poslove.

Ikindija i jacija uzrokuju zuhd i iz nefsa oslobaaju prohtjeve, poboljavaju ubjeenje te popravljaju i na odnosprema Allahu kada dijeli opskrbu svojim robovima. Oni dobijaju stvarnu opskrbu poslije sabaha, a duhovnuposlije ikindije i jacije.

Biljei ga Seid ibn Mensur u Sunenu, a takoer i Bejheki u uabu, od Ebu Muhammeda Seida ibn Musejjebakao mursel. On je bio proelnik tabiina, koji se odlikovao svojim znanjem i pobonou. Mekhul je rekao: Obiaosam mnoge gradove po svijetu, ali nisam naiao na uenijeg od njega. O njegovim odlikama su pisane i knjige.Ovaj hadis je vjerodostojnog lanca prenosilaca.

23


26/68

Vjerovanje u Allaha, d.., znai vrsto ubjeenjeda je On Gospodar, Vladar i Stvoritelj svega, opi-san svojstvima savrenstva i lien svih nedo-

stataka. Jedino On zasluuje da Mu se robuje. Prematome, klju vjerovanja jednog muslimana je tevhid,

jednoa Allaha, d.., u svim segmentima. Tevhid oslo-baa ovjeka robovanja i potinjenosti nekom drugombiu mimo Allaha, d.. Tevhid je izvor vjernike snage,sigurnosti i nade. Klasini islamski uenjaci su podijelilitevhid u tri vrste:

a. tevhidur-rububijjeh,

b. tevhidul-uluhijjeh i

c. tevhidul-esmai ves-sifati.

Prva vrsta tevhida obuhvata nae vrsto uvjerenjeda je Allah, d.., Gospodar (Rabb) svega i da nemadrugog gospodara mimo Njega. Ovim tevhidom po-tvrujemo Allahovu, d.., jednou kroz Njegova djela(On jedino daje nafaku, oivljava, usmruje, sputakiu, upravlja i stvara sve i tako dalje.) Druga vrstatevhida obuhvata nae vrsto ubjeenje da je Allah,d.., jedini istinski i neprikosnoveni Bog i da nemadrugog boga mimo Njega; jedino je On dostojan naegibadeta. Ova vrsta tevhida sadrava preostale dvi-

je. Ona je bila razlogom to su mnogi poslanici uli uotvorene sukobe sa svojim narodima zbog pozivanja utevhidul-uluhijjeh. Ovim tevhidom razlikuju se mono-teisti (muvehhidun) od politeista. Naravno, za ljudskirazum je prihvatljivija ovakva koncepcija Boga: Zare ta boanstva koja su oni sainili od Zemlje ita daproive! Da na nebesima i na Zemlji ima jo bogovaosim Allaha, poremetili bi se i nebesa i Zemlja! (el-Enbija, 2122) Ponekad ljudi vjeruju u tevhidul-uluhij-

jeh, a rijeima kvare tevhidur-rububijjeh. Zato su nai

djedovi i nene bili vrlo oprezni svoju nafaku, hranu,kiu i ostalo vezali su iskljuivo za svoga Rabba a neza ljude. Nikada nisu upotrebljavali rije oboavati niza koga drugog mimo Allaha, d.. Njemu pripadajukljuevi nebesa i Zemlje. Opskrbu u izobilju kome hoedaje i uskrauje. On Znalac svega, svake stvari, je!(e-ura, 12)

Tevhidul-esmai ves-sifatOvaj princip tevhida podrazumijeva da Allah, d..,

ima najljepa Imena i najsavrenija Svojstva koja su

nama poznata iz Njegovih rijei i rijei Poslanika, a.s.Vjernik mora biti vrsto ubijeen u ovaj tevhid, bezikakvog nijekanja, bez pokuaja potpunog shvatanja iobjanjenja njihove sutine ili usporedbe sa svojstvi-ma stvorenja. Allah ima najljepa imena i vi Ga zovitenjima, i klonite se onih koji iskreu Njegova imena kako budu radili, onako e biti kanjeni. (el-Earaf 180)Ovaj ajet daje jasna upozorenja. Prvo, Allah, d.., kaona Gospodar koji je jedino dostojan ubudijjeta, u Sa-mom Sebi sadri sve osobine savrenstva i predstavlja,prema tome, Konanu Stvarnost. Njegova imena dajunam informacije kako bismo ogranienim mogunosti-

ma razumjeli Njegovu prirodu (Zat i svojstva, odnosnoatribute). Drugo, Njegova imena i svojstva ne moemoniti smijemo porediti i primjenjivati na druga bia ilistvari ili pokuavati definirati Njega antropomor-fnim izrazima i odnosima. Ovo posljednje je rezultatljudskog neshvatanja ogranienosti vlastitog znanjakoje je tek kap iz mora Njegova znanja. Svojstva kojaizraavaju Njegova imena su apsolutna i neuporediva,

jer je On apsolutan. S toga, Njegova svojstva ivota,sluha, vida, moi, vlasti i drugog razlikuju se od onih to

Allahovalijepa imena

Rifet ahinovi | AKAID VJEROVANJE

24


27/68

posjeduju ljudska bia. Drugaijapoimanja vode nas u iskrivljivanjaNjegovih imena.

Jedino je Allahovo znanje sve-obuhvatno. Sva stvorenja ne po-sjeduju toliko znanja da bi dokuilaNjegovo Znanje. A ljudi znaju odNjegova znanja samo onoliko koli-ko On eli.(el-Bekare, 255) Ljudi ne

mogu dostii nita osim onoga toOn hoe da dostignu. Budui da jeAllah, d.., sebe opisao u Kuranu,onda niko nije u stanju bolje Ga opi-sati. Dakle, mi Njega spoznajemoNjegovim sveobuhvatnim znanjema ne razumom. Akaidski uenjacisu taj princip kratko i jasno obja-snili: mata Ga ne moe dokuiti

niti razum pojmiti; ne slii stvo-renjima; iv je, ne umire, postojan

je, ne spava (Tahavijeva poslanica,810). Niko od Njegovih stvorenjane zna kakav je On i kakvo je Njego-vo Bie (Zat). Allah ne slii nikomeod Svojih stvorenja ni u Svom Zatu,ni u Svojim imenima i atributima, aniti u Svojim djelima. On je oduvijek

25


28/68

i zauvijek Jedan Jedini. Oni znanjem ne mogu Njegaobuhvatiti. (Ta-Ha, 110) Vrhunac nae spoznaje je unemoi da sveobuhvatno spoznamo sutinu Njegovihimena i atributa. Ebu Bekr je kazao: Nemo dosezanjaspoznaje jeste spoznaja (el-adzu an derkil-idrki

idrk).Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Poslanik,

a.s., kazao: Allah ima devedeset i devet imena, jed-no manje od stotinu. Ko ih bude izgovarao (i radiopo njima) ui e u dennet. Allah je neparan i On volinepar.(Buharija i Muslim) Tirmizi navodi isti hadis, stim da daje listu devedeset i devet imena. U jednomrivajetu se navodi ko ih napamet naui(men hafize-ha), dok u rivajetu Ibn Ebi Amra se kae ko ih savlada(men ahsaha). Ulema se bavila pitanjem znaenja rijeiahsaha u pomenutom hadisu. Jedni su smatrali da ova

rije oznaava nauiti, razumjeti, vjerovati. Drugisu kazali da ona aludira na primjenu njihova sadrajau svakodnevnom ivotu. Imati svijest o Allahovim ime-nima znai ostvariti najiru spoznaju uzvienog Allaha,naravno, u onim granicama u kojima je mogua ljudskaspoznaja. Neki uenjaci su rije ahsaha razumjeli usmislu Boija imena o kojima govore Kuran i sunnetistraiti, sakupiti, sabrati na jedno mjesto, nauitinapamet i slino, to nije nimalo jednostavan zadatak.

Ovaj hadis ne govori da je broj Allahovih lijepih ime-na zaokruen s brojem devedeset devet. Da postoje i

druga imena o kojim nas Uzvieni nije obavijestio, ka-zuje nam ovaj hadis: Molim Te svakim Tvojim imenomkojim si Sebe nazvao ili koje si u Svojoj Knjizi objavioili koje si nekog od Svojih stvorenja nauio ili koje siu Svom tajnom znanju za Sebe zadrao: Uini Kuranproljeem moga srca, svjetlom mojih prsa, razrjeite-ljem moje tuge i otklanjateljem moje brige.(Ahmedibn Hanbel) Prvi dio hadisa ukazuje na injenicu daimena nisu ograniena na spomenuti broj. Po veiniuleme, Uzvieni je zadrao neka imena za Sebe, kao tomoemo vidjeti u sluaju kada je Poslanik, a.s., rekao

da je Ramadan jedno od Allahovih imena. Ulema jerazliito tumaila smisao pomenutog broja devedesetdevet u hadisu: onaj koji od neogranienog broja Alla-hovih imena bude znao devedeset devet imena ui eu dennet; zatim, da se taj broj moe razumjeti i kaobroj koji oznaava mnotvo koje Arapi koriste kada nemogu odrediti taan broj neega; druga grupa ulemeprihvata da su Allahova imena objavom utvrena (tev-kif) i ogranienog su broja, broj atributa koji istiu nekoNjegovo svojstvo je mnogo vei od Njegovih imena.

Allahovim imenima kao najljepim (esmaul-husna)mi jaamo vjeru, istiemo istotu vjere, oslobaamo serobovanja bilo emu drugom mimo Allaha.

Gazali u svom djelu el-Maksad nakon komenta-ra svakog imena stavlja podnaslov usvajanja imena

u svakodnevnim prilikama. Po njemu, samo oni kojistjeu osobine koja su korespondentna atributima iimenima su spoznali smisao Allahovih imena. Narav-no, to nikako ne znai da Boija imena postaju ljudskiatributi i imena. Gazali nairoko objanjava razlogeneprihvatljivosti teorija prijelaza (intikal), sjedinjenja(ittihad), utjelovljenja (hulul) ili, pak, slinosti atributai Biti Gospodara s ljudskim atributima i prirodom. Onnavodi primjer, kao kada neko kae: Taj i taj je stekaoznanje svoga profesora. Zapravo, student ne stjeeznanje profesora, ve stjee samo neto slino nje-

govom znanju. Tako, primjera radi, nakon komenta-ra Allahovog imena Opskrbitelj (er-Rezzak), Gazali ousvajanju navodi: Krajnji udio roba u ovom atributusu dvije stvari. Prva je da spozna sutinu ovog atribu-ta i da ga niko osim Allaha nije dostojan (da opskrbuoekuje samo od Njega). Drugo, da moli Njega da gaopskrbi znanjem koje donosi uputu, jezikom koji po-duava, rukama koje dijele sadaku. Ruke ljudi su Boijariznica tako da je onaj ija je ruka uinjena riznicomtjelesne opskrbe a njegov jezik riznicom srane op-skrbe poaen udjelom u ovom atributu. Tako Gazali

svako ime komentira i daje uputstva za usvajanja istih.

Vrhovno Allahovo ime Ismi eazamSunije vjeruju da postoji vrhovno ili najvie Allahovo

ime koje ima posebno svojstvo. Tako ko Allaha molitim imenom dova e mu biti zasigurno usliana. Ponekim hadisima, to ime trebamo traiti u suri Ihlas,zatim u stotinu ezdeset treem ajetu sure el-Bekarete poetnim glasovima sure Ali Imran. Postoje i drugi

hadisi. Po Raziju i nekim drugim mufessirima, ovo imeje sadrano u vlastitom Boijem imenu Allah koje imajednu osobenost. Naime, ako se postupno izostavepojedini glasovi koji tvore ovo ime u arapskom pismu,ono to svaki put ostaje naprosto oznaava Boga. Akoizostavimo poetno hemze, ostaje nam lillah (vidjetiKuran, 3:189). Ako izostavimo prvi lam, ostaje namlehu (42:12). Ako izostavimo drugi lam, ostaje namhuve (112:1). Po Gazaliju, ovo Allahovo ime razumijusamo poslanici, evlije i odabrani ljudi.

26


29/68

Ali Tantavi | SUVER VE HAVATIR

Da je opskrba odreena, istina je. Nekome jeopskrba postavljena u kancelariji pa mu doe ane mora nita da ini osim da sjedi, dri olovkui potpisuje svoje ime svakih pola sata na dokumentekoji mu se prilau, ispijajui kahvu ili puei cigaretu.

Nekome je postavljena na vrhu brda te se mora popetido nje, ili u dalekom gradu pa mora otii do njega. Nekose mora sputati u dubinu zemlje, neko u dubine mora,a nekome je postavljena u depove ljudi pa je uzimaod njih i bude uhvaen te mu se opskrba pretvori uzatvor. Svako jede svoj zalogaj, ali nekome zalogajdolazi u srebrenoj posudi, nekome je natopljen krvlju ilinakvaen znojem, a nekome je umrljan blatom! Ne, nereci ta je tajna kadera. Vlasnik ga nije nikome otkrioali, dokle god je stvar nepoznata, pokuaj ti da jedesvoj zalogaj iz zlatne posude. Trudi se i uloi napor.Ako do toga i ne dospije, dospio si do zadovoljstva,

priznanja i prihvatanja mnogih mudrosti kadera, a toi jeste mudrost kadera.

Smrtni as je odreen. Ne otklanja ga prisutstvoopreznosti niti smeta ako se opasnost razvue.

Ponekad zdrav mladi umre, a bolestan starac ivi;umre onaj koji je zatien sa sedam zidova, a spasi sevojnik koji prolazi kroz vatru. Poznajem ovjeka, herojaSirijske revolucije, koji se u smrt bacao pedeset putaa smrt mu uvijek izmicala i bjeala od njega. Zatim serevolucija zavrila. Spavao je jedne prilike u posteljikada su se dvojica pijanica posvaala. Jedan od njih

je ispalio metak iz pitolja i grekom pogodio glavuheroja koji je spavao i vie nije ni ustao! Ibnul-Devzinavodi da je jedan ovjek pao u nesvijest pa su svipomislili da je mrtav te ga postavili na krevet. Dovelisu i ovjeka koji e ga okupati (gasuliti). Kada je osjetiohladnou vode, probudio se i ustao, a ovjek koji ga

je gasulio prestraio se te pao mrtav. I ne pitaj ta jetajna, ali se bori na Boijem putu i zalai se za istinu. Ane boj se smrti u svojoj borbi i zalaganju, jer je smrtnias odreen. ivjeti moe sto godina, ali provesti ih u

smrtnim mukama. Za dunjaluk radi kao da e vjenoivjeti, a za ahiret kao da e sutra mrtav biti. Tako ezagarantovati sebi i dunjaluk i ahiret. I ovo je jedna odmudrosti kadera.

Vjera u kader je ivot, jer ti u svakoj tmini daje svje-

tlosne zrake i u svakoj tekoi otvara vrata nade. Danade nema, bolesnik bi umro od privida prije nego liga bolest usmrti, a vojnik u bici bio bi ubijen od strahaprije nego li ga neprijatelj ubije. Da nade nema, ni ivotane bi bilo. Da se stvari ostave mogunostima razuma izakonima materije, zrak se ne bi mogao udisati niti bise voda, zbog bojazni da u njoj nema otrovnih bakte-rija, mogla piti. Ni automobili se, zbog mogunosti dase sudare, ne bi vozili; niti bi se ulazilo u zgrade, zbogvjerovatnoe da se mogu sruiti. Za bogatstvo se nebi bilo sigurno i smireno jer postoji mogunost da ese krasti, a ni za kue se ne bi bilo sigurno jer moguizgorjeti. Vjera u kader je odmor, jaina i snaga. Ako ti

je odreeno da dijete izgubi, zahvali Allahu jer postojeljudi koji su izgubili i po dvoje djece. Ako izgubi hiljadudinara, pa postoje oni koji su izgubili dvije hiljade. Dali ste sada spoznali ta je mudrost odreenja? Mu-drost kadera je da se zalaemo, radimo, nastojimo ida se trudimo, ali da ne tugujemo ako ne uspijemoniti da gubimo nadu ako ne stignemo do onoga doega smo htjeli stii. S kaderom trebamo biti poput

onog koji prelazi put pretrpan automobilima. Ako sedosjeti samo udesa i opasnosti, nee se moi pomjeritini korak naprijed. Ili, ako bude ubijeen i uobraen damoe pomjeriti automobil ispred sebe i otkloniti na-dolazeu opasnost, nee uspjeti. Ali ako obrati panjui proe oprezno, onda je razuman i razborit. Ako sespasi, zahvali Allahu to mu je odredio spas; a ako gazadesi loe, sjeti se da nije oteen jer je to mudrostkadera.

S arapskog preveo: Elvedin Muminovi

Tajna

kadera

27


30/68

HILJADU I JEDNA KAP

Komadiljute lubenice

Mevlana Delaludin Rumi (preselio 672/1273) ovakopie u Mesneviji:

Hazreti Lukman je bio veoma ist rob i danononoustrajan u svome robovanju. Njegov vlasnik je uvidio nje-govu ispravnost i otroumnost, te ga je drao vanijimod vlastitog sina. Iako je Lukman bio sin roba, oslobodio

je duu od udnje i strasti. Lukman je bio gospodin u likuroba. Kada je njegov vlasnik iao negdje, dao bi mu svojuodjeu a sam bi obukao njegovu, i rob bi hodao naprijedu toj odjei. I uvijek je vani pratio svog roba da niko ne bishvatio ovu situaciju.

Kada bi bilo postavljeno jelo, vlasnik bi odmah dao zvati

Lukmana, i prvo bi Lukman pruao ruku za hranu, a ondanjegov vlasnik. Svialo mu se jesti Lukmanove ostatke.Ono to on ne bi jeo, prosipao je. Ako bi ak uzeo jesti toLukman nije jeo, to se deavalo bez apetita. On mu je uvijekpredstavljao neku vrstu oslonca.

Jednom su dobili na poklon lubenicu. Odmah je rekao:Neka doe moj sin Lukman! Kada je doao, vlasnik je spuno milosti odrezao komad lubenice i dao je Lukmanu. Onga je pojeo kao eer. Dao mu je jo jedan komad, i njega

je pojeo. Tako se nastavilo do sedamnaestog komada.

Poslije je i sam uzeo komad, rekavi: Da vidimo kolikoje slatka ova lubenica. Jer, kada je vidio kako je Lukmanjede, odmah mu se javio apetit za njom. Prvi zalogaj muje sprio usta. Usne i jezik mu izgorjee od ljutine. Na trenje zautio, nije mogao govoriti. Onda se obratio Lukmanu:Duo, kako si izdrao ovaj otrov? Umjesto gorine poka-zao si blagost? Taj sabur je poput neprijatelja tvojoj dui,ta je to tako? Zato nisi jednostavno rekao i izvinuvi seobjasnio kakva je?

Lukman mu je odgovorio: Ja sam se okoristio od tvojimetak. Moja dua i tijelo se vie stide. Sramota je rei ljuto

i runo neemu to mi ti prui. Jasno je pravo tvog imetkau mom tijelu. Svaka moja kost nosi dobrotu tvog imetka.Ako ne mogu podnijeti jedan ljut zalogaj od tebe, nekase ova dua i tijelo odmah zagrnu zemljom. Zbog tvojemilostive ruke koja mi prua komad lubenice, ne osjeamnjenu ljutinu. Ljubav zaslauje ljutinu, bakar pretvara uzlato. Brige nestaju s ljubavlju, problemi nalaze rjeenja uzljubav. Ta ljubav je posljedica jednog velikog znanja, nekou prolazu ne moe stei takav mir.

Mesnevi-i erif, 2/319 vd. (prev. Amil elebioglu)

28


31/68

Prijateljstvojednog medvjeda

Hazreti Mevlana pripovijeda:

Jednog medvjeda je uznemiravalo neko udovite. Nekiheroj je otiao da ga spasi. Zbog te dobrote, medvjed jeodluio da zbog toga bude uz heroja poput psa od AshabiKehfa. Kada se taj heroj musliman jednom razbolio i paona postelju, medvjed ga je pazio i ekao njegov oporavak.Jedan ovjek koji je tuda prolazio upita: Kakvo je to stanje?Brate odakle tolika blagonaklonost medvjedu?

Heroj mu ispria priu o udovitu pa ovjek mu ree:Ne vei duu za medvjeda. Prijateljstvo budale je nepri-

jateljstvo. Medvjed je tetan i opasan. Heroj mu odgovori:Vallahi ti mi zavidi. Pazi se njegove ljubavi, ne njega.Tada ovjek ree: Prijateljstvo budale je loa stvar. Ovamoja zavist je bolja od njihovog prijateljstva. Ostavi med-vjeda i kreni sa mnom, ne naputaj svoju vrstu, ne moe timedvjed biti prijatelj, heroj mu odgovori: Bjei zavidnie,gledaj svoga posla!

Ni ovoliko savjeta nije ulo u herojeve ui. Savjet nemoe uticati na loe ubjeenje. Umjesto njemu, pruio jeruku medvjedu. ovjek ree: Idem, ali ti trenutno nisi pripameti. Heroj na to odgovori: Hajde idi, nita ne brini zamene! ovjek je jo dodao: Ja ti nisam neprijatelj. Da si meposluao, uinio bi samo sebi dobro. A heroj mu odvrati:Hajde bjei, spava mi se! ovjek jo jednom pokua: Ne

sumnjaj u savjet prijatelja. Spavaj pored nekoga pametnog,neka te takav uva u snu.

Heroj se zbog ovjekovog navaljivanja unervozio i po-sumnjao, pa ree: Izgleda me ovaj eli ubiti ili je neki zlobniprosjak. Ili mi je moda postavio neku zamku. im mi ovakoneto nudi. eli me prepasti i udaljiti od mog prijatelja.Heroj koji je mislio loe, nije se fino ponio prema dobrona-mjernom ovjeku. Zbog pogrenog miljenja, gajio je dobromiljenje o medvjedu, kao da su od iste vrste.

Musliman pogleda budalu i, uzdahnuvi la havle, nastavisvoj put. On zaspa. Medvjed ga je uvao i stalno mu bdionad glavom zbog muha koje su ga uznemiravale u snu.Ali je primijetio da koliko god tjera muhe, one opet dolaze.Medvjed se uznemirio zbog muha. Otiao je i uzeo jedanveliki kamen sa stijene. Kada je ugledao kako su se muheopet spustile na njegovo lice, zamahnuo je tim velikimkamenom prema njegovom licu da otjera muhe. Eto, on serijeio muha! Ogromni kamen mu je smrskao lice. Tako serairila poslovica u narodu: Ljubav budale, je poput ljubavimedvjeda; mrnja mu je ljubav, i ljubav mu je mrnja.


ejtanovapodvala

Hazreti Mevlana pria:

Pripovijedaju da je jednom Muavija u palai zaronio usan. Kada bi se vrata palae zakljuala iznutra, nije biloanse da neko ue. Iznenada ga neko probudi. Kada jeMuavija otvorio oi, izgubio se pa ree: Nema anse da semoe ui u palau, koji je ovo drznik uao? Da bi pronaaouljeza, pretraio je svaki oak palae. Vidio je nekoga dase krije iza zastora. Kada Muavija ree: Ko si ti? Kako sezove?, osoba odgovori: Meu narodom, zovu me Iblis.

Muavija ree: Reci istinu, zato si me probudio? ejtanodgovori: Vrijeme je namaza, mora ii u mesdid. Mu-avija ree: Ne, ti ne moe imati ovakav razlog. Od tebe

niko nije vidio dobra. Kada lopov ue u kuu i uhvate gana djelu, te on reaguje da uva kuu, da li mu je moguepovjerovati? Zar lopov moe eljeti dobro?

Iblis odgovori: Ja sam prije bio melek. Ibadet je bio uzvi-enost za moju duu. Bio sam blizak sa saputnicima, iprijatelj sa stanovnicima Ara. Kako osoba moe zaboravitisvoje prvobitno stanje. Prva ljubav uvijek ostavi trag nadui. Otkloni sumnju iz svoje due. Ja sam ispit za srce iistou. Lav i pas su zajedno sa mnom ispitivani. Istina i lasu na meni isprobani. Dobrima pokazujem put, moj posao

je uvijek rezati suhe grane. Nemam moi unakaziti ljepotu.

Moje stvaranje je ogledalo ljepoti i runoi.Muavija mu ree: Zato si ti mene probudio? Ti si ne-

prijatelj budnima! Ti si poput otrova, uspavljuje. Znanjei pamet se razaraju od tvog vina podvala. Ne elim miskiz ubreta. Ne nadam se suhoj cigli izvaenoj iz rijeke. Nevjerujem da je namjera buenja, ejtanu mom neprijatelju,bila dobra.

Koliko god se ejtan vadio, nije uspio ubijediti Muaviju.Na to je ejtan rekao: Pravedni vladaru! Onda sluaj doknema podvale u mom govoru. Da si propustio namaz, tvoji

bi uzdasi i jecaji pokajanja ispunili svijet. To pokajanje, tajkrik, ta molba bi ti donijeli na stotine sevapa namaza i zikra.Ja sam te probudio u tom trenu da ne bi izvukao koristiod takvog uzdaha. Da ti taj uzdah ne bi postao ak i nainpribliavanja i putovanja Gospodaru. Ja sam zavidnik, ovo

je bilo iz potpune zavisti. Ja sam neprijatelj, i posao mi jepodvala i neprijateljstvo.

Muavija mu ree: Sada govori istinu. Sve to je od tebei ega si dostojan je samo to.


29


32/68

Hvalimo Ga i donosimo salat i selam na Njegovog Vjerovjesnika. Potovani, nakon prelaska stanica

putovanja (suluka) i stupnjeva privlaenja (dezbe), postalo mi je jasno da je cilj duhovnog putovanja

(sejri suluka) postizanje stupnja iskrenosti, a za njega je prethodno vezano postizanje ponitenja

vanjskih i nutarnjih boanstava i idola. Ova iskrenost (ihlas) je dio erijata koji ima tri glavna dijela:znanje (ilm), djelo (amel) i iskrenost (ihlas). Tarikat i hakikat su u slubi erijata u upotpunjenju onog

dijela erijata koji se odnosi na iskrenost. Iako je ovo istina, ne mogu je svi razumjeti. Veina je uljulj-

kana snovima i nadanjima, zadovoljavajui se tek orasima i bademima, pa kak

semerkand (br. 15, mart 2010. god.)

Documents