pitomačke novine br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

33

Upload: branko-m-begovic

Post on 14-Oct-2015

148 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

"Pitomačke novine" broj 12 (br. 3, god. 2, 2002.).

TRANSCRIPT

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    1/33

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    2/33

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    3/332

    PITOMA

    KE

    NOVINE

    itoma ke novine

    "PITOMA KE NOVINE"Mjese ni asopis Pitoma e i okolice

    Br.3, God. II., Oujak-travanj(Gregurjev ak, Suec,Protuletnjak-Jurjev ak, Traven, Mali traven)2002. g.

    Nakladnik, grafika pripremai tisak:

    Galerija - grafi ka priprema - nakladnitvovl. eljka Begovi - PITOMA A, Otrovanec 60

    tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17

    (kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMA A)http://pitomacke-novine.tripod.com

    Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi

    Ure ivaki od bor:prof. Ivan Zelenbrz, vl . Tomislav Petri , dr. Marijan

    Jergovi i Rajko Stilinovi

    Lektura i ko rektura: eljka Begovi

    Fotografi je:"Foto Begovi " Pitomaa i Branko Begovi

    Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 26. umjesecu i ne vra aju se.

    Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na

    navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili nanavedenoj adresi. Izdavanje asopisa odob reno je od

    Vlade Republike Hrvatske (Ured za o dno se s javnou)br.504-02/3-2001-01

    Kazalo str.NEKAJ IZ OP INE - DOGA ANJA- 3-4

    NEKAJ IZ OP INE I IZVAN NJE -5

    GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-9

    DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 10-11

    NEKAJ VAM O E RE I VELE ASNI - RAZNO - 12

    SKULTURE - 13-14

    IZ PROLOSTI PITOMA KOG KRAJA - 15

    RAZGOVORI PRI KAVI - 16

    GOSP. PORUKE IZ PORTA PITOMA A -17

    KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMA I -ZANIMLJIVOSTI - 18-19

    IZ NAKOBA PITOMA A - 20

    OEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 21

    MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 22

    PRILOG(Rodoslov l ja, obi te l jska stabla i prezimenaobi te l j i u Pi tom ai i okol ici 12.) - 23

    KOGRAD PITOMA A - 24

    REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 25-32

    "BB-art" Pitomaa

    Godinjica izlaenjaPitoma kih novina

    o no prije godinu dana tj. u travnju 2001.godine izaao je prvi broj Pitoma kihnovina. Novine su u vlasnitvu BB-arta

    Pitoma a. Poto je svaki po etak teak, tako su iPitoma ke novine sa puno muke i problemado ekale svoju prvu godinjicu. Najve i posao unovinama kroz sve to vrijeme radio je glavniurednik Branko Begovi , te vlasnica eljkaBegovi . Za svoju godinjicu izlaenja Pitoma kenovinese zahvaljuju svim svojim suradnicima, kojisu dali zna ajan doprinos u izlaenju lista. Da suPitoma ke novine opstale u ovih godinu dana,

    zasluni ste i svi Vi, dragi itatelji, koji nestrpljivoo ekujete izlazak svakog novog broja, jer uPitoma i nikada nije izlazio niti jedan takav, a nisli an list.

    Neki su zadovoljni, a neki nisu. Primjedbepostoje, ali i pohvale. No bilo kako bilo Pitoma kenovinei dalje izlaze i izlazit e, jer ipak mi nismoniti mala, a niti zaostala sredina, a pogotovo tolikosiromana da podru je op ine Pitoma a ne bimoglo pokriti trokove lista.

    Nadamo se da u listu svatko na e neto zasebe, a sve sugestije uvijek su nam dobro dole i

    rado emo ih uvaiti. Stoga nam se javljajte i dajitesvoja miljenja. aljite nam zanimljive tekstove,napise o zanimljivim doga ajima, temama... Rado emo to objaviti.

    Urednitvo

    URA (crta i pie Stiv)

    T

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    4/333

    itoma ke novineNEKAJIZOP

    INE

    Obzirom na velik i interes n aih itatelja o pr ovedb iZakona o p ol jop r ivrednom zem lj itu zamo li l i smonaelnika Opine Pitom aa gos p. Zdravka Dijakov ia danas upozna sa provedbom o vog Zakona na podrujuopine Pitom aa.

    Provedba zakona o poljoprivrednom zemljituu vlasnitvu Republike Hrvatske na podru juop ine Pitoma a

    akon o poljoprivrednom zemljitu donio jeSabor RH, a objavljen je u "Narodnimnovinama" br.66/01. od 20. srpnja 2001.

    godine.Navedenim Zakonom propisuje se

    postupak raspolaganja poljoprivrednim zem-ljitem u vlasnitvu RH.

    Provedba ovog Zakona na podru juOp ine Pitoma a po ela je imenovanjem KomisijeOp inskog poglavarstva te vrenjem pripremnihradnji za raspolaganje poljoprivrednim zemljitemu vlasnitvu drave.

    Sam Zakon ure uje postupanje sapoljoprivrednim povrinama, a to su oranice,livade, panjaci, vo njaci, maslenici, vinogradi idrugo zemljite koje se moe privesti poljo-

    privrednoj proizvodnji.Da bi Op ina Pitoma a mogla raspolagati

    s poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu draveobvezna je prema ovom Zakonu u skladu sastrategijom donijeti Program raspolaganjapoljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave zasvoje podru je.

    Za pretpostaviti je, prema raspoloivimpodacima da su ukupne povrine kojima op inaraspolae nakon donoenja ovog Programa upovrini od preko 2000 ha, s time da je prijedonoenja konkretnih mjera o na inu ras-

    polaganja duna osigurati zemljite koje jeoduzeto prijanjim vlasnicima, a obveza je draveda izvri povrat imovine dosadanjim vlasnicima.

    Zemljite koje je oduzeto vlasnicima vra ase na temelju Zakona o povratu imovine oduzeteza vrijeme jugoslavenske komunisti ke vladavine,a prema podnijetim zahtjevima na podru ju op inePitoma a prijanjim vlasnicima trebalo bi se vratitioko 79 jutara, pa se za istu povrinu umanjujupovrine kojima Op ina moe raspolagati natemelju Zakona o poljoprivrednom zemljitu.

    Nakon pribavljanja suglasnosti Minis-

    tarstva poljoprivrede i umarstva pokrenuti e sepostupak za raspolaganje poljoprivrednim zem-ljitem na jedan od na ina propisanim Zakonom, ato je prodaja zemljita u trajno vlasnitvo, zakuppoljoprivrednog zemljita na 10 ili 25 godina.

    Raspolaganje poljoprivrednim zem-ljitem na temelju koncesije provodi Vlada RHprovedbom natje aja na prijedlog Ministarstva.

    Povrine poljoprivrednog zemljita uvlasnitvu drave utvr uju se prema podacimaiz katastra zemljita.

    Osnovna obveza koja proizlazi izZakona o poljoprivrednom zemljitu je da supravne i fizi ke osobe koje e biti korisnicipoljoprivrednog zemljita duni to zemljiteobra ivati ne umanjuju i njegovu vrijednostsukladno agrotehni kim mjerilima.

    POljoprivredno zemljite u vlasnitvudrave prodaje se javnim natje ajem, a odlukuo raspisivanju javnog natje aja za poljo-privredno zemljite i odluku o izboru naj-povoljnije ponude na temelju tog natje ajadonosi Op insko vije e.

    Na temelju Odluke o izboru najpo-voljnije ponude za prodaju poljoprivrednogzemljita ili za zakup na 10 ili 25 godinazaklju uje se ugovor prema elementima koji supropisani Zakonom.

    Prema dinamici obavljanja pripremnihradnji za raspolaganje poljoprivrednimzemljitem u vlasnitvu RH, a na podru juop ine Pitoma a predvi amo da bi prvi natje ajza jedan od na ina raspolaganja poljo-privrednim zemljitem mogao biti u tijekumjeseca svibnja 2002. godine.

    Natje aj e biti objavljen u glasilima iputem medija javnog informiranja, te naoglasnoj plo i Op ine Pitoma a.

    Z

    Na elnik Op inePitoma a - Op inskopoglavarstvo i Op inskovije e Op ine Pitoma a estita svim iteljima

    op ine Pitoma a me u-narodni praznik rada 1.svibnja.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    5/33

    itoma ke novine

    4

    NE

    KAJIZOP

    INE

    -DOG

    A

    ANJA

    Ek o l oko - e d u k a t i v n a a k c i j aHrvatske tur is t ike zajednice.

    Projekt "Volim hrvatsku" dio je programa

    rada HTZ i sustava TZ za 2002. god., kojemu je ciljpoticanje aktivnosti i sudjelovanje u programimazatite okolia.

    Ciljevi: ekologija, edukacija stanovnitva, isto a, zatita objekata prirode, voda, uma,ja anje seoskog, lovnog i ribolovnog turizma,podizanje kvalitete ivljenja, stvaranje klimedobrodolice.

    Nositelji akcije: Glavni ured HTZ i sustavTZ, uz suradnju Ministarstva turizma RH,Ministarstva prosvjete i porta RH, Ministarstvazatite okolia i prostornog ure enja RH, lokalneuprave i samouprave.

    Akcija se odvija tijekom cijele godine, a podgeslom "Vie cvije a, manje sme a".

    Glavna tema akcije je "Priobalje i vode", apodteme su: otklanjanje krupnog otpada i divljihdeponija, zatita i isto a uma i planina, svjetlosnoone i enje, ozelenjavanje, opoarenih povrina,te ure enje i i enje mjesta i zelenih povrina umjestima.

    U svim mjestima Hrvatske vano jeorganizirati od 20.-28. travnja sveop u akciju i enja, a posebno voda, te obavezno na Danplaneta Zemlje 22. travnja prema vlastitimmogu nostima.

    Glavni ured Hrvatske turisti ke zajednice

    poziva vas naNatjeaj

    za najfotografiju one i enja ili one i iva a napodru ju vae upanije i grada ZagrebaI.

    Svaki natjecatelj moe poslati jedan svoj rad za umjetni kui jedan svoj rad za dokumentarnu fotografijuII.Natjecatelji alju isklju ivo originalnu fotografiju u boji ilicrno-bijeloj tehnici veli ine 30X24 cm na temu "Priobalje ivode", a u okviru projekta "Volim Hrvatsku 2002. godine"III.Rok za dostavu fotografija u urede TZ upanija i ured TZgrada Zagreba je do 10. svibnja 2002. god.IV.Fotografije se alju na slijede e adrese TZ upanija:Viroviti ko-podravska, Trg kralja Tomislava 1, 33000ViroviticaBjelovarsko-bilogorska, Trg kralja Tomislava 5, 43001Bjelovar, p.p. 19Koprivni ko-krieva ka, Antuna Nem i a 5, 48000Koprivnica

    S naznakom " Za natje aj- za najfotografiju"V.Sudionici natje aja svojim sudjelovanjem pristaju daorganizatori natje aja mogu prispjele fotografijeobjavljivati na stranicama novinaVINagra eni svoje fotografije mogu podi i od 8.srpnja 2002.god. nadalje u TZ upanijaVII.Pravo na sudjelovanje na natje aju imaju sve pravne ifizi ke osobe, dravljani Republike Hrvatske.

    Volim Hrvatsku

    TZ PITOMA A

    VIE CVIJE A- MANJESME A

    Osnova ove pri e vrlo je kratka, a kao gra ani Republike Hrvatske, za koju se veliki dio i mjetana Pitoma e i okoliceborio u Domovinskom ratu, imamo pravo upitati dananju nadlenu vlast, posebno policijsku: da li je podru je op ine Pitoma azaista jedno od najgorih i najkriminalnijih podru ja nae Drave? Rijetko e se tko to usuditi upitati jer se svi boje posljedica. Jer,

    gdje god krenuli nai i ete na policiju, posebno saobra ajnu. Stoga umoljavamo gospodu iz Policijske uprave Viroviti ko-podravske da javno iznesu podatke o stanju o prekrajima na podru ju nae upanije, te komparativne podatke sa podru jaHrvatske, kako bi opravdali svakodnevno prisustvo (za normalnog i prosje nog ovjeka, od kojega na kraju konca ivi i Policija)policije gdje god ovjek krene na podru je nae op ine, sad da li pjeice, biciklom, automobilom, traktorom u polje ili izpolja...Da li je to tako i na drugim op inama i upanijama? Sude i prema iskustvu mnogih reklo bi se da i nije.

    Ako ste ikada putovali prema naemu ljubljenomu glavnome gradu Zagrebu rijetko ete susresti kakvu policijskupatrolu, a kamoli da vas bez ikakvoga razloga zaustavi, provjerava tko ste i ta ste. A kada u povratu dolazite na podru je op inePitoma a, tu Vam ne gine zaustavljanje (ako ne i nekoliko njih) a najvjerovatnije i neka od najbanalnijih kazni, iako ste veumorni od vonje, a sasvim sigurno niste ili na put od 300 km bez veze. Koga zato briga? Kao da se gleda da se ovomenapa enome i u gospodarskom smislu totalno iscrpljenom i oplja kanom narodu uzme i ona posljednja kuna, pa makar taj ovjek sutra ne imao ni za kruh ili struju koju e mu sigurno isklju iti ako nije platio ak i najkra e vrijeme...

    Vjerujte da mnogo riskiramo objavljivanjem ovog napisa, no to su injenice. Mislim da svi znamo da nas policija treba uvati, a ne da je se bojimo. Na kraju konca ako netko stalno gleda gdje stoji policija iako nije nita kriv sigurno e mu pozornostna vonju biti znatno slabija - to svaka budala zna.

    B.B

    Da li saobra ajna policija zaista vri represijuna mjetane pitoma ke op ine i sve one kojidolaze na podru je nae op ine?

    (osvrt na nedavninapis u Ve ernjem listu)

    Ali moramo re i i to da policija na kraju konca radi i vrlo korektno sve svoje poslove. Provode zakon - no on jetrenutno vrlo nezgodan i nepovoljan za mjetane ne samo nae op ine, nego i ire. Jer da je op a gospodarska situacija uzemlji bolja ne bi bilo toliko kriminala i plja ki i koje ega drugoga. Toga smo svi svjesni.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    6/33

    itoma ke novine

    5

    NEKAJIZOP

    INEPITOMA

    AIIZ

    VAN

    NJE

    Pitoma ki ogranak zavi ajnog drutva "Podravec" uZagrebu najaktivniji dio drutva je ve dvadesetakgodina

    U Podravini je obi no zastupljeno miljenjeve ine da se Podravci koji ne ive u Podravini ne drue,ne podravaju i ne potpomau itd. - to je apsolutnoneistina. Najbolji primjer za to je poznato nam svimazavi ajno drutvo "Podravec" u Zagrebu koje djelujeve 28 godina i to vrlo aktivno. No, najaktivniji odnekoliko postoje ih ogranaka je ogranak PodravcaPitoma e.

    Samo drutvo ima svoje prostorije u Ilici, gdjese nalazi i ugostiteljski objekat kojega posje ujuuglavnom oni koji su potekli iz Podravine, ali ive uZagrebu. To je ujedno i izlobeni prostor za umjetnike izcijele Hrvatske, ali prednost imaju uglavnom oni izPodravine.

    Kako nam sadanji predsjednik Mirko Klini

    kae, da drutvo broji ukupno 1300 lanova.Najintenzivniji rad pokazala je udruga studenataPodravine koja je najrazvijenija i koja djeluje vedugi niz godina. Iz ovog drutva imamo niz mla egvisokoobrazovanog kadra na podru ju Hrvatske, aliposebno na terenu Podravine, koji, nakon to suzauzeli svoje zavidne pozicije nikada nisu zaboraviliDrutvo. Tako je jedan od takvih lanova, npr.,poklonio drutvu novi automobil, jedan drugi je estisponzor...

    Sadanji predsjednik sa zadovoljstvomdodaje da pitoma ki ogranak ve dvadesetakgodina prire uje ve tradicionalnu Faenjskuzabavu u prostorijama Zagreba ke pivovare u

    Zagrebu (Ilica), te navodi da je ove godine na zabavi

    Izabrane pjesmeza ovogodinji festival Pjesme Podravine i podravlja

    U op inskoj vje nici Op ine Pitoma a komisija sastavljena od g. Rajka Stilinovi a, Vlade Felkera, eljkaKova i a i dr. Marijana Jergovi a izabrala je od ukupno 80.-ak pristiglih pjesama 42 pjesme koje e biti izvedene14. i 15. lipnja ove godine. U petak (14. 6.) nastupaju Licitari, Ana Vargek, Sinovi Podravine, Veseli Podravci, IrenaKoar, Franjo Bari i Podravci, Dragutin Vlajini , Darko Bari i Dangube, Zdravko Brki , tefanjska zvona,Dubravko i Stare staze, Mirko venda iga, Emina Grahovec, Estam, Robert Vojvodi , Kavaliri, RajkoSuhodol an, Me ai, Valentina i Divani, Marijan Ded Max i Savski valovi.

    U subotu nastupaju slijede i sastavi sa skladbama: Najbolji hrvatski tamburai: "Podravino sve bih dao zate", Marko Kouti uz TO: "Zlato moje", Ivan Galovi i Me ai: "Volim ih sve tri", Stjepan Jerek tef i Zlatna grana:"Suza za Podravinu", Barbara Otman uz TO: "Kresnu vatru cigansku", Boris iro Gaparac: "Podravac za svavremena", Marta Nikolin uz TO: "Plavo svjetlo", Patria: "Budi uvijek pored mene", uka ai : "Tam gdi zvira kaj",Mirjana Primorac i Slavonski be ari: "Baranjska rujna zoro", Podravski muikai: "Hej svira i gdje su violine", Ana

    Majstor uz TO: "Podravino-najljepi si san", Mladi est: "Jo te uvijek ekam", Mladen Janu uga uz TO:"Coprnica", Fortissimo: "Muzikai z metropole", Tihana Sabati uz TO: "Slepi mi", Maja Zeko uz TO: "Lijepa je,lijepa Drava", Tomislav Braja uz TO: "Za sve ara", Lampai: "Pjesmo moja, pjesmo ljubavna", Viktorija Kulii uzTO: "Nikada nisi bio moj" i Domaja uz TO: "Dozrelo je Me imurje". Umjetni ki ravnatelj festivala dr. MarijanJergovi napominje da ovo ipak nije kona na lista i da e biti i ima promjena. Festival je i ove godine natjecateljskogkaraktera, a prenosit e ga Hrvatska televizija i to drugu ve er direktnim prijenosom. B.B.

    Drugu veer fest ivala direktno e prenosit i Hrvatska televiz i ja i ci jeli e fest ival bi t inat jecateljsk og tipa, to u vjetu je HT. Izabrat e se najbo lj i tekst, aran man i g lazba, ko jie bit i nagraeni, kako o ni iz prve veeri , tako i o ni iz drug e.

    prisustovalo 350 gostiju (iz kulturnog,drutvenog i politi kog ivota Hrvatske),od ega je 250 bilo iz Pitoma e (ili supodrijetlom iz nje), to nije potrebnododatno komentirati.

    Od osniva a drutva i onih koji sudali poseban pe at vano je spomenutiglavnog inicijatora-osniva a pok. g. Bertu(koji je bio dugogodinji predsjednik), kaoi Vinka esija. Drutvo ima Upravni odborkoji se sastaje svakog prvog u mjesecu,dok je ue rukovodstvo sa injeno odpredsjednika, 5 dopredsjednika i jednogtajnika.

    B.B.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    7/33

    itoma ke novine

    6

    GOS

    PODARSKE

    CRTICEI

    NOVOSTI AGRO VRTbitelj iljak

    SAVJETUJE

    PITOMA A,Vinogradska 76

    tel:782-776 i098/248-624

    STADIJI RAZVOJA LOZEPO BAGGIOLINIJU

    ORIJENTACIJSKI PROGRAM ZATITE VINOVE LOZE - 2002. godina

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    8/33

    GOSPODA

    RSKECRTICEINOVOSTI

    itoma ke novine

    7

    ISAVJETIIZVJE A

    savjetodavneslube za poljoprivreduIzvje e izvjetajno prognozneslube

    Za vino gradare

    Toplo vrijeme pogodovalo je kretanju loze

    tako da se na ve ini sorata naziru listi i to se uterminologiji ozna ava kao faza D. To je vrijemekada treba lozu zatititi od crne pjegavosti, erinoze(grinje) i peronospore. Zato savjetujemo da odmah

    Pie: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

    izvrite zatitu sa preparatima GALBEN M + NEORONili sa ANVIL 5SC +KARATE MAX.

    Za vo are

    Kod jabuka je cvatnja po ela prije tjedan dananaro ito sorte Idared, dok su druge sorte u fazi balona.To je vrijeme kada treba jabuku zatititi od krastavosti ipepelnice, a od preparata savjetujemo da upotrijebiteSTROBY ili DELAN 750+BAYCOR WP. Kod pripravakapreparata postupite prema uputi proizvo a a.

    Pri zavretku prvaovogodinja obradavo njaka i vinograda

    jesec travanj je vrijeme kada se privodekraju svi prvi ovogodinji poslovi na

    vo kama i vinovoj lozi, kojih na naemprostoru nema malo. Radi toplog vremena za ovodoba godine vegetacija je po ela naglo bujati pa jevelika mogu nost pojave raznih bolesti, te mrazakoji je i pao na nekim lokacijama po etkom travnja.Svi oni koji nisu uredili vo njake i vinograde(rezidba, gnojidba itd.) u drugoj polovici travnjagotovo su i zakasnili.

    No, ljudi znaju re i da su sadili vinograde ivo njake i po etkom svibnja, ali oni koji su planiraliovogodinju novu sadnju to su i u inili do sredinetravnja.

    Spomenimo da je ove godine vrlo povoljno

    vinovu lozu sadio i na naem podru ju Rasadnik izVukojevaca (kod Naica), koji je nudio po cijeni od 8kuna po cijepu i laserski navo enu sadnju naprire enom zemljitu. Vlasnik ovog rasadnika MatoIvanovi napominje da je ove godine nudio, a nudit e i ubudu e razne sorte vinove loze, kao graevinu,rajnski rizling, frankovku i druge. Jedan dobar diovinogradara posadio je svoje nove vinograde iputem sticanja poticaja za ovu kulturu, o emu smoranije govorili.

    Kaimo da i ovogodinji vrlo kioviti travanj(u prvoj polovici je palo 30 litara vie kie odprosjeka za cijeli mjesec) oteava obradu vo njaka i

    vinograda, pa je potrebno pripaziti na vrijeme kada e se prskati vinogradi i vo njaci i sa ime. Najboljese konzultirati sa savjetodavnom slubom uPitoma i - kod Marijana Lincmajera.

    B.B.

    M

    Prva obrtna tedno kreditna zadruga uPitoma i imala svoju 140-u godinjuskuptinu.

    28. travnja u svojim prostorijama u Gajevoj

    ulici Prva obrtna tedno kreditna zadruga Pitoma aodrala je svoju redovitu godinju skuptinu. POdpredsjedanjem predsjednika Skuptine POKZLUke Ladui a-Hanzira, nakon otvaranja sjedniceSkuptine razmatrana je visina kamata na zadruneudjele. Zatim su podnesena izvje a o radu, te ozavrnom ra unu za 2001. godinu.

    Pod etvrtom to kom iznoena su izvje aIzvrnog i Nadzornog odbora, nakon ega jeotvorena diskusija po izvje ima. Nadalje jeprihva en zavrni ra un za 2001. godinu, te suprihva ene odluke izvje a Izvrnog i Nadzornogodbora. Prihva en je financijski plan za 2002.

    godinu, nakon ega se raspravljalo o raznim teku improblemima i temama vezanih za rad Zadruge.Nakon zavretka redovne godinje skuptineprire en je domjenak u nazo nosti 40-ak lanovaSkuptine POKZ, Izvrnog odbora, Nadzornogodbora, te drugih gostiju.

    B.B.

    Uzgoj konja u pitoma kom kraju svezanimljiviji hobi

    Svi znamo da je vrijeme obrade zemljita nanaem podru ju konjima jedna velika prolost. Konja napodru ju op ine Pitoma a danas ima vrlo malo, svegadesetak i oni se nalaze uglavnom pojedina no kodpojedinih obitelji i riejtko koji od njih slui drugoj svrsi osimza jahanje ili samo zato da ga ovijek ima. Postoji nekolikoobitelji koje uzgajaju konje za posao, a njih je malo. Tako, naprimjer, imamo Franju Dolina i Josipa Antoljaka koji se vedugi niz godina bave uzgojem radnih pasmina koje im slueuglavnom za ognjanje vinograda - jer se to jo uvijek moenapraviti najbolje samo sa konjom. Najvie grla ima BrankoTkal ec u Otrovancu koji je otvorio i kolu za jahanje, a 28.travnja, na njegovu inicijativu prilo se i osnivanju Konji kogkluba pod nazivom "Sretna potkova" Pitoma a. O tome

    klubu re i emo neto vie u narednim brojevima. Kaimoda se iz godine u godinu broj grla konja raznih pasminapove ava, a zanimljivi su podaci koji govore da je 1960. napodru ju Pitoma e bilo 1060 grla konja, 1983. oko 150, a2002. godine neto vie od 30 grla.

    B.B.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    9/33

    itoma ke novine

    8

    GOS

    PODARSKE

    CRTICEI

    NOVOSTI

    Iz etnje po Pitoma ii okolici

    Metalna galanterija nudi vam vrlo povoljno prenapregnutebetonske stupove za vinograde i vo njake po cijeni od samo

    25 kn po komadu. U cijenu je ura unat prijevoz do 5 km odLozana. Sve narudbe na tel. 033/716-264 i 091/437-9699,odnosno u Lozanu, Marinkovi eva 79, svaki dan od 7 do 18sati.

    25kunaMarijan PokupiLOZAN, Marinkovi eva 79

    PRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVIPRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVI

    Zalijevanje vinove loze kap na kappo sistemu Zlatka Saraje iz Pitoma e

    Da se ljudi dosjete svega i sva ega poznata je stvar, pogotovo akoje u pitanju neto od ega se moe imati koristi. Tako je prilikom sadnje svojebrajde od desetak trsova u vinogradu u Aranju neto sli no u inio i ZlatkoSaraja iz Pitoma e. Posadio je deset novih cijepova vinove loze, ali da ih nebih stalno zalijevao i da bi ih sigurno mogao prihranjivati napravio jeslijede e. Prilikom sa enja loze u svaku je rupu odmah stavio po jednu okopola metra duga ku plasti nu cijev. To je zatrpao kada i lozu. Uz svaki trsstavio je drveni kolac i na njega od aluminijske ice napravio nosa e zaplasti nu bocu. Gore iri, a dolje ui. ep nije skidao ve je nalijepio prozirnucijev tanju od one koja se nalazi u zemlji , kako bi se mogla umetnuti u istu,deblju. Ali to nije sve. Na dnu prozirne cijevi napravio je plasti ni ep nakojem je probuio rupu taman toliko veliku da svakih nekoliko trenutakakapne po koja kap vode. Na bocama je izrezao zadno u koje nalijeva vodu iliprihranu. Na ovaj na in trs, ali moe i vo ka, dobiva direktno na ile vodu iliprihrane onoliko koliko joj je potrebno. Postoji i jednostavniji na in. Odreese zadno plasti ne boce, a boca se naopa ke ugura pored biljke u zemlju, au bocu dolijeva vode koliko biljka ili okolna zemlja potroi. to vam se inibolje tako u inite. Ali vjerujte da je ovaj drugi na in izvrstan za sunihrazdoblja pri uzgoju povr a u vlastitom vrtu.

    B.B.

    boca sa vodom

    drveni kolac

    zemlja

    vinova loza

    tanja cijev

    deblja cijev koja idedo ila

    alu. nosa i

    Ribnjaci na podru junae op ine

    Posljednjih nekoliko godina i na naem podru ju ljudima je po eo biti zanimljiv hobi uzgoj slatkovodne ribeu uglavnom umjetno iskopanim ribnjacima. Na cijelom podru ju imamo ih neto manje od deset, no uzgoj ribedosta je teak, budu i da je malo manjih teku ih voda koje bi dotjecale u ribnjake. Visina podzemnih voda ini se daznatno opada, pa je tako nekoliko ribnjaka ak i isuilo, kao npr. onaj kod Staroga Graca u vlasnitvu Zlatkapeglja. Neto je bolja situacija na ribnjacima bra e Marijana i Milana Jakupca na "Leni ima", gdje ima vode ali iribe, iako ne u izobilju.

    Iz razgovora sa Milanom Jakupcom saznali smo da je ovo nekada bio mo varni dio Pitoma e zvan

    " istak". Tlo je ilovasto pa se zadrava i voda tijekom cijele godine. Dodaje da su izvrili poribljavanje prije nekolikogodina sa aranom, tolstolobikom i somom. Na ribnjacima su stalno prisutne rode i sive aplje, koje su donijelecrvenperke, deverike i drugu sitnu ribu. Izme u ostaloga ovo je i pojilite za visoku i nisku divlja . Upravo je u tijekuure ivanje ove lokacije za seoski turizam, tako da se rade prilazi i sve ostalo potrebno za navedenu djelatnost.

    Jedan od boljih ribnjaka je ribnjak Ivana Lazarusa u Sedlarici, te oni Antuna Oberana i bra e piranec uTurnaici i Zdravka Dijakovi a u Sedlarici. Ribnjak ima i Branko Tkal ec u Otrovancu u kojem povremeno i ima ribe.Najve i ribnjaci su na tzv. odrani o kojima se brinu lova ka i ribi ka drutva i koji se esto poribljavaju. B.B.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    10/33

    itoma ke novine

    9

    GOSPODA

    RSKECRTICEINOVOSTI

    Hrvatska obrtni ka komora na Zagre-ba kom proljetnom velesajmu i ove godineorganizirala je Me unarodni sajam obrtnitva u

    vremenu od 16. do 20. travnja. Nezaobilaznuulogu u predstavljanju proizvoda obrtnitva imalog poduzetnitva imaju podru ne obrtni kekomore i udruenja obrtnika.

    Ove godine na Me unarodnom sajmuobrtnitva sudjelovala je i "ZE-MI" Pitoma a sasvojim programom "ZE-MI" kave, minas, filter,espresso i kave bez kofeina, zajedno s ostalimizlaga ima na Sajmu u okviru tanda Obrtni kekomore i udruenja obrtnika Viroviti ko-pod-ravske upanije.Drago nam je ako ste nas posjetili na sajmu!

    B.Mihokovi

    "ZE-MI" na 44. me unarodnom sajmuobrtnitva na Zagreba kom velesajmu

    ZE-MI tand na 9. meu naro dnom sajmu"Slavin 2002." ko j i je odr an u Orahov ici od13. do 16. o ujk a ove god ine.

    PJ ur evac, Kolodvorska bbTel. direktor 048/811-292, 098/226-268

    informacije 048/812-002

    - prijevoz putnika u tuzemstvu iinozemstvu

    - rezervacija me unarodnih karataza Njema ku

    - organizacija slobodnih prijevoza utuzemstvu i inozemstvu

    Ove godine na naem podru ju, ( koje je poznato po uzgoju duhana i na kojem se ljudi u velikoj mjeri bave

    uzgojem upravo ove kulture), proizvo a i duhana su imali priliku zasijati duhan po novoj tehnologiji. Naime, radi seo sjetvi u plitice ili kontejnere. To je jednostavniji i kvalitetniji na in odravanja i njege duhana do trenutkapresa ivanja na njivu. Posao oko zalijevanja velikog broja lijeha je skra en zato to plitice plutaju na vodi i takoimaju konstantno optimalnu koli inu vlage potrebne za uspijean rast duhana. Ovu novu metodu prihvatila je iobiteljMarakovi iz Otrovanca, koja se ve dugi niz godina bavi uzgojem duhana, a sada tradiciju nastavlja i Mario.Tu smo imali priliku i uivo vidjeti o emu se radi. Kako nam kae gosp. Mario, ova metoda ima niz prednosti, odsame sjetve, koju obavljaju ininjeri i stru njaci, za vrijeme njege flanaca, gdje se uvelike smanjuje posao, dokvaliteteflanacai same sadnje. Velika su poboljanja u samoj sadnji, zato to imamo pojedina ne flance, koji suvlani i koji na svom korijenju imaju zemlje, tako da flanac nakon sadnje ne "tui", a i nema potrebe zapodsa ivanjem jer se uglavnom svi flanci prime. Jo jedna vrlo vana stvar je ta da se ne upotrebljava vrlo otrovno iopasno sredstvo za suzbijanje korova u zemlji, a to je "Metilbromid", koji e biti u upotrebi do 2004. godine, a nakon2006. e biti zabranjena njegova upotreba.

    Ovaj, novi na in proizvodnje prikladan je za mnoge kulture.

    Na kraju razgovora sa gosp. Mariom saznali smo i to da je to dosta skupa tehnologija, ali da e on injegova obitelj idu e godine uzeti jo ovakvih plastenika i tako cjelokupnu proizvodnju obavljati na ovaj na in. Zainformaciju onima koji nisu upoznati s ovom tehnologijom, saznali smo od Maria, da za 5 jutara duhana, plastenik isadnice kotaju 12.000 kuna. .B.

    Uzgoj duhana kodobitelji Marakovi na novi na in

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    11/33

    itoma ke novine

    10

    DELA

    LASU

    IDRUTVAIKL

    UBOVI

    Pie: Branko Begovi

    (nastav ak iz p rolog bro ja)

    1965. godina

    Dana 27. svibnja odrana je konstituiraju asjednica UO drutva. Za predsjednika je izabran LukaKova , za tajnika Marijan Brada, za blagajnika FranjoBrki , podpredsjednika Luka Lali , dok je za lovnikaizabran Pavao Brada. Komisije: sekcija mladih lovaca:Marijan Brada, Franjo Brki ; komisija za unapre enjelovita: Pavo Brada, Luka Lali , eljko Grga i i Mirkoimatovi . Odbor za unapre enje lova: Mijo Mikor kaopredsjednik, a lanovi Duan ubrilo i Ivan Mihokovi .Komisija za poljoprivredu: Alojz Veli an, Luka Hanzir-Ladui i Ivan Pani . Godinja skuptina je odrana 23.svibnja, povodom 20. godinjice. Na njoj su razmatranapitanja dovrenja doma, pitanja oko pripreme otvorenja

    lova, rada bifea u lova kom domu itd.1966. godina3. oujka odran je sastanak UO, a 23. oijka

    se razmatralo pitanje arondacije lovita... Godinjaskuptina je odrana 9. listopada na kojoj su u UOizabrani kao predsjednik UO Luka La l i ,dopredsjednika Franjo Magdi , tajnika Marijan Brada,a lovnik je ostao Pavao Brada. Iste je godine (27.12.)dolo do sazivanja vanredne skuptine UO na kojoj suradi raznih problema predsjednik i tajnik traili ostavke.No skuptina ih nije prihvatila, pa su svi ostali na svojimdunostima.

    Lovstvo u Pitoma iovstvo u Pitoma i1967. godina22. velja e bio je sastanak UO na kojem su

    rjeavana pitanja oko lova kog doma, naplate lanarina i razne albe i molbe. 1. travnja rijeeno jepitanje oko gostionice u lova kome domu naanatome polju. Godinja skuptina je odrana 7.svibnja. Nadzorni odbor od tada se satoji od lanovaMagdi , Brada, Mikec. U upravnom je odboruFranjo Brki , dr. Marijan Cipri, Stjepan Filipac, LukaKova , Luka Hanzir, Marijan Brada, MatoMajstorovi , Luka Lali , Eugen Taka i Miko Mikor.Otvorenje lova na nisku divlja te godine odrano je5. listopada.

    (nastavak u narednom broju )

    U razgovoru sa predsjednikom NK "Croatia" Ivanom Kostelcom, pitoma kim poduzetnikom i,moemo re i i glavnim sponzorom ovoga kluba saznali smo da trenutno isti klub ima registriranih vieigra a nego to ima doma instava. Npr. u Pitoma i je taj broj znatno manji, a da ne govorimo o drugimmjestima op ine Pitoma e i okolice.

    Nogometni klub "Croatia" iz Grabrovnice danas ima pet selekcija razne starosne dobi i to:lima e, pionire, kadete, juniore i seniore u dvije ekipe. Prva ekipa seniora takmi i se u I. upanijskojnogometnoj ligi, dok druga u tre oj NL. Glavna, prva ekipa uglavnom gravitira od 2. do 6. mjesta. Samklub osnovan je 1975. godine, a osniva i su bili Antun Krupski, Zdravko Grba i i Ivan Kostelac. U sklopudananjeg nogometnog igralita klub ima i tenisko igralite, a u i izgradnji je i novo (pomo no)nogometno igralite. Treba navesti da je za izgradnju jedinog pravog tenis-placa u op ini, a koji se nalaziu Grabrovnici najzaslunije poduze e Kograd, vlasnika Ivan Kostelca.

    Trenutno se prva ekipa seniora nalazi na sredini ljestvice, ali se o ekuje ubrzano podizanje doprva tri mjesta, a za to klub ima i uvjete i igra e - kae predsjednik Ivan Kostelac.

    B.B.

    O d 108 dom a instava uG rabrovnici NK Croatiaiz G rabrovnice im areg istriran ih 117 igra a - to utakvom om jeru nem a ni jednom jesto u Hrvatskoj

    Morozov Ljubom ir bio je meu prvimzakupcim a lovakog dom a (od 1968. g.). Naovoj sl ici Lj ub om ir sa drutvom odlazi pjeice udom (1968.).

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    12/33

    itoma ke novine

    11

    Vodovodna udruga "Aranj" obavjetava svekorisnike vodovoda u Aranju, da se javeupravnom odboru (Ivan Me ure an-Keko iliMiroslav Horvatinovi ) radi uskla ivanja cijenepriklju ka vodovoda.

    Udruga prijatelja dobroga vina "Peharnik"Pitoma a odrala je 20. travnja svoju redovnugodinju skuptinu. Skuptina se odrala uprostorijama Caffe bara "Zvonimir", dok su

    i s ti DELALASU

    IDRUTVAIKLUBOV

    I

    NK "OTROVANEC" Otrovanec odrao jegodinju skuptinu

    Godinja, redovna ali i izborna skuptinaodrana je u drutvenom domu u Otrovancu 24. velja e2002. godine. Umjesto dosadanjeg predsjednikakluba Zdravka Dijakovi a izabran je eljko ivko, a

    doneena je i slijede a odlukaizabran je za:dopredsjednika Draen imunija, predsjednika udrugeAntun Oberan, za tajnika kluba Stjepan kvari iblagajnika Ivan Sesve an.Za lanove izvrnog odbora: 1. eljko ivko 2. Draenimunija 3. Antun Oberan 4. Stjepan kvari 5. IvanSesve an 6. Pero imunko 7. Pero Posavec 8. Draen

    Ovo doba godine vrijeme je kada je naDravi najbolje vrijeme za lov ve ine vrstadravskih riba

    vi znamo da je rijeka Drava bogata ribamabrojnih vrsta, no kada se one najbolje loveteko je ustanoviti. Ali sude i prema

    istraivanjima dugogodinjih pitoma kih ribi a, kaoIvana Seidla, Zdravka Kova a i drugih za dobar diovrsta moemo re i da je ovo doba godine, pa sve dolipnja najbolji dio godine za lov soma, smu a, tuke,mrene, ke ige, klena i bolena, te deverike.

    to se ti e soma, u svibnju lov na njegaponeto opada, da bi opet bio odli an u drugoj polovicilipnja i po etkom svibnja. Lovi ga se uglavnom na ve ucrvenperku, glistu ili varalicu.

    Smu se izvrsno lovi od sredine velja e pa dokraja travnja, dok je u svibnju neto slabiji ulov. Najboljega se moe uloviti na ve u crvenperku i komadi ribe.

    Oujak i travanj izvrsno je vrijeme za lov tukena ve u crvenperku ili varalicu. U svibnju ju je ve teeuloviti, a naredna dva mjeseca vrlo teko.

    Travanj i svibanj vrijeme je kada se dobro lovimrena na sir, kruh ili glistu. Iako ukusna riba potrebno jepripaziti da se ne jede mrenina ikra koja je tekoprobavljiva, a po nekima i otrovna.

    Jedna od najrije ih vrsta u naem kraju,ke iga, lovi se samo u oujku, travnju i po etkomsvibnja i to samo na glistu. U tom su periodu ulovljeni i

    najve i primjerci ove vrste ribe, kao npr. onu koju jeulovio Mirko Seidl iz Pitoma e prije dvadesetak godina,a koja je teila 11,9 kilograma.

    Manje atraktivna riba koja se dobro lovi utravnju i svibnju je kleni bolen. Klena se moe najboljeuloviti na hrut i kruh, a bolena na hrut i malu ribicu, ali ina leptir-varalicu.

    Nizak vodostaj Drave u velja i i oujku bio jevrlo zahvalan za ulov deverike i to ove godine napredjelu oko mosta i skele na anatom polju, ali i nabrojnim drugim mjestima. Nai ribi i vole loviti deverikuili divera posebno stoga to je izvanredan jako pren naulju, odnosno masti.

    Neki kapitalni primjeri koji su ulovljeni na ovompodru ju u otprilike ovo doba godine: som oko 95 kg uKrinici (Crni jarak) i od oko 80 kg na Novoj Dravi, smu14 kg na Novoj Dravi kod Krinice, tuka 24 kg na StarojDravi u Krinici, bistranga od 4 kg na istome mjestu.

    B.B.

    SLimena glazba iz Pitoma edobila svoje nove prostorije

    Nakon dugog niza godina nerijeenog"stambenog" pitanja limene glazbe Pitoma a,koja ima svoje osnove jo u limenoj glazbiosnovanoj prije prvog svjetskog rata, pitoma ka

    limena glazba kona no ima svoje stalneprostorije. One se nalaze u sastavu zgrade NK"Pitoma a", ali su odvojene i ure ene naprikladan na in. Kako sam spomenuo prvulimenu glazbu oformilo je drutvo Hrvatski sokol.Kasnije ono pripada pod DVD Pitoma a, a1930.-ih godina HPGD "Sloga" Pitoma a. Bilokako bilo limena glazba u Pitoma i postoji okosto godina, a prvih desetlje a svojegapostojanja imala je veliku ulogu u drutvenomivotu mjesta i okolice. Osim sviranja glazbe nasprovodima ili kakvim manifestacijama, limenaje glazba esto, sve do drugog svjetskog ratasvirala na javnim zabavama.

    Prostor kojega je koristila limena glazbaproteklih dvadesetak godina bio je na brojnimmjestima; u prostoriji dananje Mjesneknjinice, iznad dje jeg vrti a... lanovi orkestralimene glazbe nadaju se da e im ovo ostatidugotrajno sastajalite i mjesto gdje e mo ivjebati i ostavljati svoje instrumente.

    Stoga su 25. oujka priredili i raskonoveselje za sve goste i doma ine u svojimprostorijama uz zakusku (janjetina itd.) sadobrom glazbom i pi em.

    Napomenimo i to da je prostorijedodijelila Op ina Pitoma a, isto onako kako to

    su ih dobili i drugi klubovi koji nemaju svojestalne prostorije, a to su karate klub, tenis klubitd. i to u okviru ovog prostora.

    B.B.

    Kaka 9. Davor Oberan.Za lanove nadzornog odbora:1. Branko Kolar 2. Mirko Paranos 3. MarijanPavlekovi . Osim ovog izbora razmatranja su teku apitanja o financiranju kluba, zavretku klubskihprostorija te samoj igri i rezultatima kluba koji igra u III.upanijskoj nogometnoj ligi.

    B.B.

    raspravljana razna teku a pitanja. U prisustvu dvadesetak lanova i gostiju, osnovna je tema bila odlazak na Dane berbevinograda u Ma arsku u organizaciji ove Udruge i Udrugevinogradara, podrumara i vo ara "Aranj" Pitoma a. B.B.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    13/33

    itoma ke novine

    12

    Crkva Presvetog Trojstva u Turnaici trenutnoje u vrlo loem stanju. Stoga je potrebno adaptiratizidove, a posebno krovite same zgrade, a za to jepotrebno oko 500.000 kuna. Stoga molimo sve ljudedobre volje i sve one kojima je stalo da ta crkva budeonakva kakva treba biti da dadu svoj prilogturnai kog upi. Prilog ne mora biti nov ani, vemoe biti u naturi, odnosno svatko moe pomo iprema svojim mogu nostima.

    Broj iro ra una turnai ke upe u ZAP-u je

    31290-672-000-0000287.Unaprijed smo zahvalni svima onima kojipomognu u obnovi nae upne crkve. Mi smo malaupa u poljoprivrednom kraju i nismo u mogu nostisami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zatose obra amo svim ljudima dobre volje i sviminstitucijama da nam pomognu. Moete se obratiti iizravno u upni ured u Turnaici, Bra e Radi a 5,33405 Pitoma a. Broj telefona/faxa: 033/785-163.

    vl .B..

    NEKAJVAMO

    ERE

    IVELE

    ASNI

    -RAZNO

    Udruga ena Kladare pokrenula je akci ju

    pr ikupl janja sredstava za obnovu kapel iceBla ene Djev ice Mari je u Klad arama.Kapelica je u vr lo loem s tanju , a nov acanema ni upa, a ni opina. Stoga seumol javaju svi oni koj i su u mogu nost i dana bi lo koj i nain pomo gnu d a se javepredsjednic i Udruge g. Ivki Maar uKladarama il i nekome iz Udruge enaKladare.

    Narcisama i ostalim cvije em do zdravlja

    subotu, 23.03., pod pokroviteljstvom upanijskog predsjednitva Lige za borbu protiv raka, u Pitoma i jeorganizirana prodaja cvije a po simboli noj cijeni, a cijelokupni prihod je namijenjen za nabavumamograf-aparata za rano otkrivanje carcinoma (raka) dojke. Gospo a Taka Melita, lanica spomenute

    Lige, bila je glavni akter u ovoj akciji. Kako doznajemo od nje, najve i donator cvije a i lukovica bio je gos. GrudiZvonko, sa 1500 komada. U ovoj akciji bilo je jo donatora, a to su uglavnom nae cvje arne, Anemona, Marta,Kristina, te gos. Darko Kolo i g a. Zdravka Veli an.

    Kao donatore cvije a koje su sakupile po selima, valja spomenuti i A.. Kladare, Dinjevac, Grabrovnica iStari gradac. Ovim putem organizatori se zahvaljuju i gos. Tomi Mlinjari u, koji im je pomogao u reklamiranjuakcije. Za pohvaliti je A.. Dinjevac, koji se ovom prigodom i u lanio u upanijsku ligu borbe protiv raka. Ovomakcijom prikupljeno je 3.770,00 kuna.

    Poto je ostalo jo cvije a i lukovica i narednih dana se u ekaonici pitoma ke ambulante moglo kupitispomenuto cvije e i lukovice, te se je na kraju skupilo 4.000 kuna.

    Na kraju obavijetavamo sve itelje nae op ine da se mogu u laniti u Ligu borbe protiv raka (20,00 kuna,god. lanarina), te tako pomo i u nabavi ovog aparata, koji bi bio spas za mnoge ene.

    Svi oni koji donesu takvu odluku mogu se javiti g i. Taka , medicinskoj sestri u pitoma koj ambulanti.Zahvaljujemo se svim donatorima, svim kupcima i budu im lanovima Lige.

    .B.

    U

    Uskrs i uskrsni blagdani

    Vazmenim bdijenjem i blagdanom Uskrauli smo u uskrsno i vazmeno vrijeme u crkvenojgodini. Uskrsno vrijeme nas poziva da vieivimo za novi i vje ni ivot koji nas o ekujenakon ovog zemaljskog ivota.

    Kroz korizmeno vrijeme imali smo post,pokoru i molitvu. Tako spremni eljeli smodo ekati Veliki tjedan, Vazmeno trodnevlje iUskrsne blagdane. Jer nam tako i govori RijeBoja: "U kriu je spasenje i obrana, u kriu jeivot, zato prigrli kri, da ivi u vjeke".

    Upravo taj ivot zapo inje uskrsnu emod mrtvih.

    Isusovo uskrsnu e je nama jasni znak idokaz, da emo i mi uskrsnuti za vje ni ivot. Ali

    mi trebamo ekati svretak ove zemlje, sudnjidan, i onda e se to i ostvariti. Kroz uskrsno

    vrijeme treba ivjeti tako, kao da smo ve ostvarilivje ni ivot za nebo. To zna i ivot sa Bogom, uzBoga i nikada se od Boga ne udaljiti, ili oti i od Boga.

    A Bog je sve to nama treba.Sa usksnim vremenom u upi Turnaica

    zapo eli smo drugi dio prijave za nae ovogodinjeprvopri esnike i krizmanike. upnim vjeronaukomsvake subote u 10 sati za 1.-4. razrede i 11 sati za5.-8. razrede.

    Redovittim dolaskom na svetu misunedjeljom i blagdanima zatim upnik vjeronaukom iobiteljskim kr anskim ivotom da se pripreme zasvete sakramente.

    Prva pri est u naoj upi Turnaica biti e zablagdan Duhova (19. svibnja 2002. godine).

    Sveta potvrda ove godine biti e u upipii Bukovica 1. lipnja 2002. godine u 10 sati, zaupe Turnaica, Stari Gradac i pii Bukovica.

    vl . Branko vogor

    Prva p riest u Tur naici o ve go din e bit i e 19. svib nja, a Sveta potv rda 1. lipnj a

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    14/33

    itoma ke novine

    13

    SKULTURE

    Portret jednog umjetnikaarko Giba

    Jedan od nekoliko pitoma kih slikara koji se baveamaterskim slikanjem u naivnoj maniri svakako je i arkoGiba. Ro en je u Pitoma i 1957. godine, a slikarstvom seaktivnije po eo baviti od 1982. godine. Djelatnik je INENaftaplin, no to ga ne sprje ava bavljenjem slikarstvom.

    Vrlo esto radi radove za koje moemo re i da sugotovo minijature i to isklju ivo na staklu, a tematike i motivi sumu dosta razli iti, ali uvijek vezani za Podravinu.

    U jednom katalogu sa izlobe 1995. autorpredgovora Mirko Lau kae: "To u prvom redu zna i da slikapitome podravske krajolike u razli itim godinjim dobima(polja, ume, sela u daljini) dok se scene iz seoskog ivota iljudski portreti rijetko kad pojavljuju kao glavna tema ve suuklju eni u kompoziciju krajolika, iz ega se ipak moguizdvojiti slike mrtve prirode, koje slikar donosi u prednjemkrupnom planu s neizbjenim krajolikom u pozadini."

    Izlagao je na tridesetak skupnih izlobi u zemlji iinozemstvu, te na nekoliko samostalnih. Danas ivi i radi u

    Pitoma i, u ulici Tina Ujevi a 16. B.B.

    U Malss centru u Pitoma i 17. oujka jeotvorena izloba poznatog pitoma kog ihrvatskog slikara naive Stjepana Ivanca

    .Giba:"Podravskoraspelo",

    uljenastaklu(1995.)

    nazo nosti brojnih gostiju, predstavnika

    Op ine Pitoma a i upanije Viroviti ko-podravske 16. oujka ove godine otvorenaje samostalna izloba naeg poznatog slikaraStjepana Ivanca. Sve do tada u Malss centru bile suizloene slike Josipa imi a. Jedan od naih dvaizlobena prostora koje koriste likovni umjetniciPitoma e i okolice (drugi je u restoranu Prve obrtnetedno kreditne zadruge) i ovom su prigodompopunila djela jednog od naih likovnih umjetnika.Izloba je bila otvorena za javnost sve do 12. travnja2002. godine.

    Stjepan Ivanec je jedan od nekolikopoznatih slikara hrvatske naive. Bavi se slikarstvomtridesetak godina, a prvu je izlobu priredio 1972.godine u Galeriji Lotr ak. Do danas je samostalnoizlagao dvadesetak puta, a na skupnim izlobamairom Europe i Hrvatske bezbroj puta. Po eo jeslikati kao samouki slikar jo u ranoj mladosti. Radi uraznim tehnikama, ali mu je ipak osnovna ulje nastaklu i tu-akvarel. ivi i radi u Kladarma.

    B.B.

    U

    Na uskrsni ponedjeljak HPGD "Sloga" Pitoma a organiziralo uskrnjikoncert

    U gotovo prepunoj kino dvorani u Pitoma i i ove je godine HPGD "Sloga" koje vodi g. Ruica Glogovipriredilo Uskrnji koncert. Nastupilo je nekoliko pjeva kih drutava iz okolnih mjesta, kao iz Molvi, ur evca idr.HPGD "Sloga" nakon odre enog zatija, ali ne prekida s radom, po inje sve ja e djelovanje na polju glazbenekulture. Trenutno je u toku obrazovanje mladih narataja za sviranje na i anim narodnim instrumentima, pa tako iovom prilikom pozivamo sve zainteresirane (posebno djecu) koji ele nau iti svirati na bra u, berdi ili bilo kojemdrugom instrumentu da se jave gospo i Ruici Glogovi u Pitoma i. B.B.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    15/33

    itoma ke novine

    14

    S

    KULTURE

    Hrvati i Hrvatice, gdje nam je"Hrvatstvo" !?

    Nije eto prolo ni desetak godina odzavretka borbe za neovisnu Hrvatsku i ratne ranejo nisu ni izbliza izlije ene, a kamoli zaboravljenertve, a ivot te e dalje, vrludaju i izme u naih i"uvezenih" europskih zakona i propisa. ivi ovaj nahrvatski narod po jo donekle vae im standardimapradjedovske pravde koja titi cjelovitost zemlje,kao nae svojine(makar jo samo podsvijesno), tepo svjetskim demokratskim pravilima,po kojima emo svi narodi biti jednakopravni, no oni bogati uodnosu na siromane biti e "jednakopravniji".Istina, to je stvar ekonomije, ali je usko povezana skulturom pojedinig naroda, osobito malog isiromanog.

    Upita li nas netko to smo po nacionalnisti,dakako da emo odgovoriti da smo Hrvati, jer tozaista i jesmo. Ali, upitamo li se ikada to to zna i biti

    Hrvat?. Po emu se mi moemo prepoznati kaoHrvati, a to nije svojstveno Slovencima, Ma arima,Talijanima, Bonjacima, Srbima...? Zar smo Hrvatisamo zato to ivimo na ovom komadi u zemljinekore koji se zove Hrvatska?. U Hrvatskoj ivemnogi narodi , ali oni nisu Hrvati iako su hrvatskidravljani. Postoji dakle neto to nas izdvaja odsvih ostalih naroda. Neto po emu smoprepoznatljivi. To "neto" su nai djedovi vjekovima uvali za nas i budu a pokoljenja, da nam se neizgubi identitet u arenilu rasa i narodnosti. Nije li to"neto" nae podrijetlo, jezik, obi aji, odnosnokulturna batina. Uzalud su se kroz stolje a tu inski

    gospodari lijepe nam domovine trudili zatrti hrvatskijezik i kulturu, te nas tako izbrisati kao narod .Ma utim, elja i volja naroda da ostane svoj uvijek jebila ja a. Sjetimo se samo koliko je rtava palo zaideale ovog naroda, za hrvatsku opstojnost.Sa uvali smo iako ve pomalo manjkave obi aje,glazbu i kulturu.

    Upitamo li se ikad to e s tim biti ubudu nosti. Kamo nas vodi sva ta modernizacijadrutva. Ne odbacujemo li te nae vrednote kaoneto zastarijelo? Ve nas uveliko grabe strastibogatog svijeta, te im se tako zduno preputamokao da nam je to jedino ivotno rjeenje.

    Nita nam nae vie i nije interesantno.elimo li se na taj na in ugurati nekome pod krilo ilidokazivati svoju lojalnost, te tako postati ne ijeulizice?. to zapravo dobivamo od tu eg svijeta, ato gubimo?.

    Moje je skromno miljenje da gubimoponos i obraz, a to bi mogli dobiti to uistinu ne mogudoku iti. Kako samo ponosno izgovaramo nekolikostranih rije i koje su nam ostale u uhu, dok pozornoupijamo sadraj sapunice na televiziji. Ho emo li udogledno vrijeme po eti i u svakodnevni govorumetati strane rije i, da bismo izgledali pametniji ili emo potpuno izmijeniti na jezik. Gdje e tada bitinae "Hrvatstvo"?.

    Valjalo bi ponekad mladima re i kako jena jezik lijep i kako se moe sve re i i na hrvatskomjeziku, a da zvu i uvjerljivo, toplo, jasno. U dananjevrijeme, osobito mla a populacija ne slua naepjesme, ve strane, koje su potpuno nerazumljive.

    To su pjesme koje stvaraju veliku buku i tako paraju ui.to dakle fali violini, tamburici, cimbalu i

    ostalim narodnim instrumentima, koji svojim zvucimamogu raznjeiti i rastuiti, a znamo da se uz pjesmu ipjeva i pla e. Kroz pjesmu se izraavaju ljubav, sre a ibol, veli a se i slavi, ruga i ismijava. Kada se razumijurije i i muzika tada je doivljaj potpun.

    Dok sluamo zagluuju u tutnjavu bubnjeva,ista nas moe asocirati na unglu, gdje oko vatrepocupkuju polugoli necivilizirani ljudi probuenihnoseva, zaki enih pan om neke zvijeri ili ak ljudskomkosti.

    Postavimo si sada pitanje, iju mi to kulturuusvajamo i gdje je tu naa kultura?. to e biti s naimpjesmama, kad nam djeca u dje jim emisijama pjevajuna stranom jeziku, a jo nisu savladala ni svoj.

    Djeca tu pronalaze svoje idole i tako u e to jecool, ma to to zna ilo. Uzalud je Preradovi veli aju ijezik roda svog i naeg pisao " U kretu si gipkom,lakom..." , kad naa djeca lome jezik kako bi nau ilanaki strani jezik. Promatraju i taj na jad, sol na ranu je

    jo i to to se roditelji dive kako njihova djeca znajustrane jezike, a svoj zapostavljaju.

    Ne slui nam to na ast, ve na sramotu rodasvog hrvatskog.E pa sretna nam budu nost!.

    Anonimuss

    Kako se zabavlja i provodi ve ernje slobodnovrijeme naa mlade - koju muziku slua?(Osvrt)

    a novim generacijama pojavljuju se i noviobi aji, novi na ini zabave, novi na ini troenjaslobodnog vremena itd. Kakva je situacija na

    naem podru ju? Uglavnom ista kao i diljem Hrvatske.Nakon nastave nai mladi narataji izlaze van. Odlazeu razne disco klubove, na razna zabavita. U Pitoma ikonkretno nemaju mnogo izbora. Djeca, po ev odsedmog, pa ak i estog razreda odlaze u poznati namdisco "Galaxy", ili u "Tenu", "Zlatni klas Otrovanec" - toje jedino to radi u Pitoma i nakon 23,00 sata.

    Jedan dio starijih i koji imaju svoje vozilo odu uLozan (kod Stojana), ili u Virje...

    U svakoj sredini postoje dobri i loi klinci.Svatko od njih slua i voli razli itu glazbu. Netko prati

    najmodernije trendove, netko voli rock...me utim,dananji trend sluanja tzv. narodnjakanitko ne moeobjasniti. Danas na malo kojem javnom mjestu moete uti neto drugo osim narodnjaka, i to onih koje izvodeMiroslav Ili , Lepa Brena i drugi, i koji su se sluali prijedeset i vie godina, prije rata. Neobjanjivo je i to da tuvrstu glazbe vole uglavnom djeca koja su se rodila prijepetnaestak godina i koja bi koliko toliko trebala teitiprema zapadnim kulturama. Ali to se sve manjedoga a. Moemo se upitati to se to zapravo zbiva?

    Sve izgleda da pomalo sve vie gubimo svojnacionalni identitet. Sa Srbijom smo do nedavnoratovali, a danas sluamo isklju ivo njihovu glazbu. Zar

    naa glazba nije lijepa? A imamo toliko prekrasnihpjesama, ne samo onih podravskih, ve i zabavnih,hrvatskih. Malo se priupitajte - to se to doga a sanaim narodom?

    B.B.

    S

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    16/33

    itoma ke novine

    15

    IZPROLO

    STIPITOMA

    KOGKR

    AJA

    Neto o poznatoj pitoma kojobitelji Brenner

    Jedna od najpoznatijih i najuglednijih pitoma kihobitelji tokom stotinjak godina, po ev od sredine XIX.stolje a svakako je bila obitelj Brenner, od koje danas ivisvega nekoliko potomaka.

    Brenner, i to Ferdinand Brenner doselio se uPitoma u negdje po etkom 1850.-ih godina. On jeutemeljitelj pitoma ke loze Brennera. Ro en je 19. listopada1835. godine, a oenio se u velja i 1860. i to u Pitoma i saJosipom ro . iketa (r.1841.). Brennerova ku a nosila jepoznati ku ni broj 2, a to je preko puta dananje crkve i koja

    je sruena prije nekoliko godina radi tronosti.Ovom emo prilikom govoriti o otprilike sto godina

    ivljenja ove obitelji u Pitoma i, a koja je bila prisutna nagotovo svim podru jima ljudske djelatnosti u Pitoma i.Ferdinand stariji doao je u Pitoma u ve kao dosta bogataosoba, pa ubrzo otvara jednu od najve ih trgovina u mjestukoja je postojala gotovo sto godina. 1859. godine osnivatrgovinu koja je nosila vrlo dugi naziv budu i da je nudilaama ba sve to je pu anstvu bilo potrebno. Kasnije, od oko

    1895. godine u istu trgovinu dolazi i njegov sin ("FerdeBrennera sin") Gabrijel koji ju vodi sve do svoje smrti 1922.godine. Trgovina je postojala sve do pred drugi svjetski rat,sve do 1939. godine.

    Vremenom su Brenneri postali jedna odnajbogatijih pitoma kih obitelji, ali i obitelji u blioj okolici.Nakupovali su i velike koli ine zemljita, te uma, pa suzapoljavali i dosta veliki broj Pitoma ana. Osim toga oni suprisutni u svim mogu im pitoma kim drutvima iudruenjima koja su, po ev od osnivanja Dobrovoljnogvatrogasnog drutva 1893. godine, bila osnivana i djelovalanarednih pedesetak godina.

    Ferdinand st. sa Josipom je imao troje djece.Najstariji je bio Ferdinand ro en 7.10. 1861., a koji se

    vjen ao 8.1. 1887. sa Vilhelminom r. Brenner (r.18. 10.1867.) i koji se preselio u ur evac, gdje je imao stalnomjesto boravita dugi niz godina. Drugo dijete im se rodilo 4.srpnja 1870. i bio je to Josip (Franjo) koji se oenivi(vjen ani 1902.) sa Alojzijom ro . Mann iz Wolfsberga(r.1879.) osnovao zasebnu familiju na ku nom broju 42 uPitoma i. Tre e dijete bio je Gabrijel Eduard Brenner ro en2.2. 1874. godine, a koji se pak 1899. godine oenio saVerom ro . Hu ek (ro . 2.11.1876.). Posebno je zanimljivGabrijel Brenner koji je nakon oca Ferdinanda, koji je umro13. velja e 1903. (majka mu je umrla 1907.) sudjelovao ukrojenju gotovo cijelog kulturno-drutvenog ivotaPitoma e.

    Gabrijel se enio dva puta. Prvi puta za spomenutuVeru, koja je umrla ve 1902. napunivi samo 26 godinaivota. Sa njom je imao dva sina i to Vladimira (r.1900.) i

    Miroslava (r.1902.). No nisu imali sre e. Vladimir je umrove u prvoj godini ivota, a Miroslav kao mladineoenivi se ve 1925. godine. Tri godine nakon smrtiVere Gabrijel se ponovo eni i to sada za devet godinamla u Vladku r. Kocijan i iz Samobora (r. 4.9.1885.). Sanjom je imao sina Branka (r.1906.). Gabrijel je umro 25.listopada 1922. godine, dok mu druga supruga umiredvadesetak godina kasnije, 1945. godine.

    Drugi po redu sin Ferdinanda st. Josip (Franjo)imao je tri sina i jednu k erku: Alojziju (r.1903.) koja sevjen ala 1930. godine sa dr. Rudolfom Zimi em (njihova

    je k erka bila Marija Lujza Ljiljana ro . 1933.), Pavla(r.1904.), Petra (r. 1906.) i Ferdinanda (r.1907.). Nekolikomjeseci nakon Alojzijinog vjen anja i sam Josip je umro(24.12.1930.).

    Ferdinand se 4. svibnja 1940. godine vjen ao uZagrebu, u upi sv. Antuna sa Evom ro . Fri i(r.8.12.1915.) od kojih danas u Pitoma i ivi jo jedinipotomak pitoma kih Brennera, a to je Vinja MargaretaIvana r. Brenner (r.1942.), a koja je udana za imunaJergovi a, a imali su i starijeg sina Ivana RobertaBoidara ro enog godinu dana ranije.

    Ovo je vrlo interesantna obitelj koja se bavila

    brojnim djelatnostima koje nisu zanimale ve inumjetana. Osim to su bili osniva i DVD-a Pitoma a, bilisu i osniva i Hrvatskog sokola 1906. godine bili supodupiraju i lanovi svih ostalih drutava. U ku iBrennerovih svirao se klavir. Gledali su da se svaki lanobitelji dobro obrazuje. Neki su se izme u dva svjetskarata bavili zrakoplovstvom koje je op enito jo bilo upovojima. U obitelji se mnogo italo. No sve je to imalo upozadini dobru financijsku podlogu koju je stvorio sasvojom trgovinom Ferdinand Brenner st. Oko 1857.godine on gradi osnovu za kasnije jednu od najpoznatijihpitoma kih zgrada XIX. stolje a koje su se sve donedavno sa uvale. Kasnijih godina zgradu dogra iva ipreure uje, a nakon smrti Ferdinanda to rade Gabrijel i

    Josip. Pri a govori da ni Ferdinand st. a ni Gabrijel nisuili na crkvene mise, jer su drali otvorenu trgovinu u tovrijeme. To je bio razlog da su napravili ulaz u svojutrgovinu to no preko puta ulaznih vrata u crkvu. Tako sumogli i raditi i vidjeti misu. No ve posljednjih desetlje aFerdinand st. nije mogao uti orgulje koje su u crkvi bilestare i loe svirale, pa je pred svoju smrt oporu no 1902.godine ostavio 2400 kruna (to je bio veliki novac) zakupovinu novih orgulja. Taj su novac 1903. godineFerdinandova supruga Josipa i djeca dostavilipitoma kom upniku Josipu Kova i u koji je dostatnurazliku nabavio od upljana i naru io nove orgulje ve ulistopadu 1903. kod tvrtke "Rieger" u leskoj. Iste su bilepostavljene po etkom 1904. godine, da bi svirale i naspomen Ferdinandu Brenneru st. Na alost 1968. godine

    Jedna od ri jetk ih fotograf i ja iz1920.- ih god ina pros tora ispred

    crkve sv. Vida sa zgradom

    Brennerov og d uana i ci jelezgrade. Foto grafi ja je snim ljena sa

    balko na Iziine zgrade koja senalazila na ug lu d ananjeg Trga k .

    Tomis lava i Gajeve ulice.

    upravo su se te orgulje zapalile i izazvalefatalni poar pitoma ke crkve kada je onapotpuno izgorjela.

    B.B.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    17/33

    itoma ke novine

    16

    Stari izrazi pitoma kog krajaLazar - invalidLat - klip kukuruzaLesa - kolska vrat u sklopu ogradeLibivec - suha unkaLoker - no na posudaMortim - modaMusikati se - bljeskati (munja se...)

    Navada -navikaNausiti - nahukati psa na nekogaNofti - noktiNorc - bedak i sl.Obloder - prodrljivacOblibank - stolarski stolObojek - platneni zavoj za stopalo umjesto arapeOcel - elikOdura - odvratanOfirati - udvarati seOgrizek - ostatk od pojedene jabukeOkrugla - tanko ogrijevno drvoOlje - uljeOnoditi - ureditiOpletenka - boca za vino opletena ibama sa drkom

    Oporek - tijesto za truklje otrgnuto od ruba stola nakon to jerazvu eno, tako i komadi i sala sa crijeva koje se odvaja kadase "cvre" mastOpr iti - sruitiOsukan - ovjek koji se osukao, smravioOtri i - oiati kosuOt - komanda konju (desno)Otprti - otvoritiPac - rasol, salmuraPacka - udarac ibom po dlanu (u koli)Pa iti - smetatiPajtica, pajta - lijeva rukaPajtljik - voziti ito u mlin da se samelje branoPak - opetPaprec - zlo est, agresivan deranPartizanka - korov, koji je dobio ime na osnovu uvjerenjanaih seljaka da su sjeme toga korova donijeli partizani naobu i za vrijeme drugog svjetskog rataPatriti - to nekomu pripadaPejati - pikatiPekel - pakaoPemo, pe - budemo ili, ideParvajzlin, pervajzlin - rever kaputaPergano - arenoPetroil - perinPiguljiti - rezati neto tupim noemPiksa - limena posuda, ali i leajPilipar - leptirPiljak - turpija

    Piljek - ptica sli na lastaviciPirgav - pjegavPri ajec - pritPi ati - stvarati jako visoke tonove, vri atiPiljiv - crvljivPipica - malo pilePlajda - jaka kiaPlavi - zadnja, slaba rakija kada se pe e rakijaPlesa - drveni zvrk koje je nekada proizvodio draksar.Nekada omiljena dje ja igra ka.Plodo - placenta; nekada se zna re i "se vle e ko plodo"(Potovani itatelji, ako se sjetite koje stare rije i javite nam uurednitvo Pitoma kih novina, a mi emo to objaviti. Rije eostati zabiljeena za mlade narataje.). Ove rije i su nastavakiz rije nika kojega je napravio Zdravko Bokan (dio objavljen u

    drugom i tre em ovogodinjem broju). Ujedno se ovim putemponovno zahvaljujemo g. Zdravku Bokanu koji nam jenedavno osobno opet dostavio jedan takav rije nik (dopunjensa stotinjak rije i). B.B.

    RAZGOVORI

    PRIKAVI

    RAZUMIJEVANJE KAPITALIZMAJALNUI I DILETANTI

    pie: Zlatko krinjar ([email protected])

    Potovane itateljice, dragi itatelji Pito-ma kih novina! Uvidjevi da na prostoru svima namdrage Pitoma e postoji vrlo velik broj ljudi koji ili jo

    nisu ili ne ele shvatiti da smo prije desetak godina(uspjeno) promijenili dravni sustav iz socijalizma ukapitalizam, red je da netko i ovim putem progovori otomu tj. kako ga primjeniti. Upravo zato pokuat uVam pomo i. Nisam se elio potpisati s dipl. oecc. jer bito bila la (ostao mi je jo samo 1 ispit do diplome naEkonomskom fakultetu u Zagrebu) no ipak se osje amkompetentnim za pisanje o temi "Razumijevanjekapitalizma".

    Nije slu ajno naslov prve kolumne upravo"Jalnui i diletanti". Mi Podravci nairoko smo poznatipo jalu. To Vam je ona "nek' susedu crkne krava". A to

    je, odmah Vam moram re i, sasvim pogrean pristup udananje vrijeme. Socijalizam je bio poznat po tomu da

    svi rade (nekaj ili nikaj) i dobivaju pla u. Tada je jal bio uneku ruku opravdan. "On i ja radimo isto, a on ima vieod mene."

    No vremena su se promijenila. Danas secijeni rad, rad i samo rad. Sad ete vi koji ste bez poslare i: "a gdje da radim?". I tu dolazimo do prvog bitnogzaklju ka: premda posla nema, moje je uvjerenje da zaonoga tko STVARNO eli raditi, posla uvijek ima. Ali,ne bi mi Podravci bili mi kad se tu ne bi umijeao jal.Tko god krene u neki samostalni projekt, cijelo selo gapokopa. Po evi od ideje, preko raznih potkopavanjado (eventualnog) uspjeha kada zli jezici doivljavajusvoj vrhunac. "Znam ja, on je to fkral!" Postoje i takvi, alinjima neka se bavi onaj kome je to posao, dakle

    policija. Ljudi, zato ste jalni na nekog tko ima volje iho e raditi? Poduprite ga u startu jer e njegov uspjehimati direktnog utjecaja na Vas! Posao e se iriti pa evlasnik imati potrebe za jo novih radnika i naravnozaposliti ih. Netko e dobiti posao, cijela obitelj imat enove prihode. A to zna i bolji i sretniji ivot, ku a, auto...I pomnoite to sa 10 ili ak 20 novih projekata. Ali tajna jal koji svakoga pokopa ve u startu... Postojenaravno i ljudi koji sve to moraju omogu iti, ili barempokuati pomo i da se to ostvari. A oni se zovu Vlast.Njih je narod izabrao da im pomognu do i do boljegivota (ne onog na eljezni koj stanici :-) Mislite datamo nema jala? Dajte najte, molim Vas. I u velikojve ini ostalih ivotnih pora. Apeliram na Vas sve kojima

    je do uspjeha: izbacite jal, pomozimo jedni drugima isvima e nam biti bolje.

    Mislite da bi Hercegovci vidjeli beli Zagrebgrad i maknuli se s onog kamenjara da su i oni bili jalni?Ovako to funkcionira u Grudama i okolici: ro o ho e uZagreb, u bolji ivot. Oni koji su ve "gore" POMOGNUmu na bilo koji na in da do e i osamostali se. Bilo tofinancijskom pozajmicom, stanom, poslom... I kad seon osamostali i po ne voditi normalan ivot (posaokrene), vrati im. S jednom obvezom. Pomo islijede em koji namjerava do i. A mi ne trebamopomo za odlazak u Zagreb. Trebamo samo po etitako razmiljati.

    Posljednje poglavlje u ovoj kolumni posve-

    ujem diletantima. U ovom slu aju, to su svi oni kojimaje jednostavnije viriti u tu e ivote i ogovarati, umjestoprihvatiti se posla. Jer da imaju to raditi, ne bi imalivremena za ogovaranje, zar ne?

    Do itanja u sli jedeem broju !

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    18/33

    itoma ke novine

    17

    GOSPODA

    RSKEPORUKEIZPO

    RTAPITOMA

    A

    portska oprema Adidas, Reebok, Umbro, Puma. Sve za feetnesi slobodne aktivnosti.

    Ribi ki pribor DAM, OKUMA, SHIMANO, SHAKESPEARE, ivimamci...

    Lova ki pribor: oruje, streljiva - uskoro i u Pitoma i. Zra nooruje i startno.

    Pitomaa Gajeva 33 tel:781 001 ur evac Basari ekova 1 tel: 048/812 158

    JEDNOST VNOuitke na Dravi Krinici odrani... za Va uspjean isiguran lov na divlja ...Opremite se sa vrhunskom opremu za sve drugeportske aktivnosti uz bogatu i financijski prihvatljivuponudu...

    - sve za Vae ribi ke

    Radnovrijeme :

    Pitoma a 8-16 h ur evac 8-19 h

    SVE ZA VAE PORTSKE AKTIVNOSTISAMO NA JEDNOME MJESTU U PITOMA I i UR EVCU

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    19/33

    itoma ke novine

    18

    KAJSEZGODNOGA

    DOGODILO-

    ZANIMLJIVOSTI Koliko neki nai Pitoma ani vole glazbu!

    Koliko ovjek i u naem kraju moe voljetiglazbu, a posebno neku odre enu pjesmu

    moemo lijepo vidjeti na primjeru Ivana Klai a-Brmbe. Dogodilo se to prije nekoliko godina. Naradiju, koji je bio uklju en i na kojem je sviralanjegova jedna od omiljenih pjesama toliko mu jebila draga da je uklju io i preostala dva radija usvojem vinogradu u Aranju. Da je imao, kako kaejo jednog, i njega bi uklju io pa bi uo tu pjesmu ukvadro izvedbi.

    No to nije sve. Ta mu je pjesma, i to onapodravska, "Na malenom brijegu" bila toliko dragai dojmila ga se da je morao najve i radio iz 1960.-ihgodina nabiti na glavu bez obzira to se je slupalaprednja staklena strana. Da se bolje uivi, kako je

    rekao, i doivi ekstazu. Nakon toga njegov stariradiovie nije bio za upotrebu, a za udo Boje nijega stresla struja. Brmbi nije bilo ni koji dan poslijeao radija jer je ipak to svirala njegova omiljenapjesma. B.B.

    Ma ioni ar Miki Magic iz Pitoma eotkriva vam svoje arolije

    Nov i koji nestaje

    Na nokat srednjeg prsta desne rukezalijepite komadi vaka e gume. Zatim, na dlanruke stavite nov i i aku zatvorite. Kad akuponovo otvorite no i e nestati.

    Objanjenje:Kad ste zatvorili aku vaka a gumakoja je na noktu je zalijepila nov i . A kada ste akuotvorili nov i je ostao s vanjske strane prsta. Ako sedobro uvjeba init e vam se da je nov i zaistanestao.

    D.D.Miki

    O okajbain

    ijn

    e

    zgod oz ein ar

    Prodajem video kasete sa trikovima, te rekviziteza ma ioni are. Tel. 033/782-748.

    Obavjetavamo obitelj Maloga Jape Jagi evoga(na njegovu zamolbu) da se ne moraju brinuti zanjegov sprevod. Osim raspela kojega je kupio joprije nekoliko godina i kojega uva u plevnjaku,naru io je i lesa po meri, da jo vie olaka

    trokove njegovoga sprevoda familiji. Ako jomalo poivi, kako kae, zakaparil bude i venca odivoga cvje a.

    Od Maloga Jape Jagi evoga z' Dravske vulice

    Antibonton za nae lovce ulovu po lovcu Luki Hanziru

    - Na zborno mjesto kasnite najmanje pola sat.Na taj ete na in sigurno ste i simpatije svojihkolega lovaca.

    - U lov po ite poslije neprospavane iliproban ene no i. Ukoliko niste totalno pijani,nastojte biti barem samo pod gasom. Alkohol e izotriti va vid, pomo i e vam da izme u"duplog" zeca pogodite u pravo mjesto.- Dok punite puku, dok je nosite u lovu,svakako otvor cijevi okrenite tako da budeuperen u eludac ili bubrege vaih kolega.- Na odmoritima, za vrijeme zastoja priblagovanju puka neka ostane otko ena,napunjena i prislonjena uz drvo. Nikad se nezna odakle zec vreba.- U lov po ite s mladim i neiskusnim psom ili, jobolje, s kujom koja se tjera.- Na zeca ili fazana kojega su ubili vai kolegepucajte i vi, po lova kim pravilima oborenadivlja pripada vama, jer ste posljednji uputilismrtonosni "us".- Tom prilikom svakako naglasite da ste najbolji"icer" u drutvu. Ukoliko vam se to ne priznaje,vai komentari neka budu to u ljiviji izajedljiviji.- Ako tu i pas donese vau divlja , udarcimanogom, popratnim psovkama i pogrdamaiz upajte mu divlja iz usta. Ona ionako pripadasamo vama.- Pri raspodjeli divlja i budite prvi. Ne pitaju ilovnika stavljajte sve u torbe i naprtnja e. Akovam se prui prilika svakako kriom otu ite jokoji komad divlja i. Ne kae li se s pravom ona

    narodna: "Tu e trenje su sla e."- Na eki tapkajte, kaljucajte, mrcajte, puitecigaretu za cigaretom. Po prirodi radoznala divljasigurno e istr ati pred cijev vae duplonke.- Prije polaska u lov ispraznite ili samo do polanapunite redenik, jer nema ljepeg obi aja odposu ivanja patrona.- Za vrijeme lova oko Bilogore svra ajte u klijeti ipodrume, kuajte razli ita vina i ne obazirite se nato da moda kvarite red u lovu.- Ako ste u blizini Lova kog doma nastojte pojesti,u pauzi do drugog gemita, nekoliko riba izFabinog akvarija. Lake ete popiti drugi gemit.- U posljednjem dijelu lova napijte se tako dapadnete pod stol me u pse. Ne kae se bez vezeda su lovac i pas najbolji prijatelji.

    - I za kraj: nastojte iz lova ku i do i ne na nogama.

    Zato da vas premorenoga eni ne donesu trijeznikolege. Ovo se ina e ne odnosi na poznate lovceTomu piranca, Marka Funtaka i jo neke.

    B.B.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    20/33

    itoma ke novine

    19

    KAJSEZG

    ODNOGADOGODILO-ZANIMLJIVOSTI

    Fi na arlijev na in (ispravak-dodatak za tekst iz prolog broja)

    U kipu u vodu stavimo izmiksani luk i iznutrice.Obavezno i mjehur koji daje gusto u (kuhamo oko 20 min.).Nakon toga stavimo glave sa krgama ali obavezno izvadimozube, posebno kutnjake koji daju gor inu te mogu upropastitisav trud. Taj, odnosno ti se zubi nalaze na gornjoj plo i glavegdje zavrava usna upljina, a po inje vrat ribe. U isto vrijemestavimo i narezanu ribu i to preporu ujem arana 75%, soma20% i tuke 5%. Ali moe i samog arana s tim da aran nijemanji od 2 kg po komadu.

    Otprilike za kotli od 10 litara (fi za 8 osoba)potrebno je ribe oko 4 kg. Luka 4 ve a luka izmiksana ilinaribana. 4. dcl kuhane raj ice, zatim 4 velike june licemljevene slatke paprike, 1 lica ljute, soli 2 velike lice, pazatim dolijemo 4 litre vode i ostavimo kuhati. Kuhamo jo oko15 minuta i dodamo 2-3 dcl bijelog vina, koje neutralizira mirismulja i ostavi ribu cijelom. Obavezno treba skuhati irokerezance i posluiti uz fi, ali vano je da se ne prekuhaju.

    arli

    RestoranZlatniklas

    U naem se kraju malo ljudi bavi hobijemkakvim se bavi Branko Reetariz Pitoma e. On, naime,sakuplja stare motore, to je rijedak hobi i u iroj okolici.

    Po eo se time baviti jo 1985. godine, kada jenabavio prvi svoj stari motor i to Puch iz 1957. godine.Danas je lan kluba Old timeriz Zaboka, sa kojima je, kakosam kae, proao cijelu Hrvatsku. Sudjelovao je na reliimairom zemlje, kao na primjer onom od 500 km krozHrvatsku do Vukovara.

    Trenutno ima desetak old timer motora i to BMW-a, Pucha, Herkulesa, DKV-a, NSU-a i TMZ-a (Tvornicamotora Zagreb) od ega i nekoliko vrlo rijetkih modela.Nalazi ih po cijeloj zemlji, a sastavlja, popravlja i sre ujeuglavnom sam . Kae da je najtee za dijelove odre enihmarki, no snalazi se na razne na ine, npr. preko drugihljubitelja old timera. Osim samih motora Branko sakuplja isvu staru opremu za njih, kao to je odje a, kacige itd.

    B.B.

    Oldtimeri Branka Reetara iz Pitoma e

    BrankoReetar sa s vo jiml jub imcem.

    Trideset godina mature generacijesvjedoka "Hrvatskoga prolje a"

    13. travnja ove godine, bivi u enici Osnovne kolePetra Preradovi a iz Pitoma e proslavili su, sa svojimrazrednikom Pavlom Banom 30-tu obljetnicu male mature -zavretka osmogodinjeg kolovanja. Proslava je odrana urestoranu Prve obrtne tedno kreditne zadruge. To je bilageneracija koja je bila svjedok bu enja "Hrvatskog prolje a"1971./72. godine. Danas su to poteni gra ani Lijepe nae.Svi su svojim radom postigli lijepe uspjehe i ivotu: magistri,ininjeri, vojni asnici, med. sestre, slubenici, privatnipoduzetnici, poteni poljoprivrednici, a neki su ve sretnebake i djedovi.

    Neki od njih ive izvan nae domovine, ali se uvijekodazovu na ovakvo druenje sa svojim kolskim kolegama.Tada se evociraju drage uspomene iz a kih dana. I ovom

    zgodom se potvrdila ona lijepa izreka: "od kolijevke pa dogroba, najljepe je a ko doba". Na rastanku, elja je svih bilada se sretni i zdravi na u na 35.-oj godinjici. elim, da im tuelju ispuni dragi Bog!

    P. Ban

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    21/33

    itoma ke novine

    20

    IZNAKOBAPITOMA

    A Ivan Bokan iz Pitoma e upisan u Zlatnu

    knjigu istaknutih obrtnika HrvatskeU mjestu Pitoma i danas posluje vie uspjenih i neuspjenih poduze a.

    Jedno od njih, a koje se bavi dosta rijetkom djelatno u i uspjeno je - to je NakobPitoma a (sakupljanje i trgovina ostacima i otpadom) vlasnika Ivana Bokana.Sjedite Nakoba Pitoma analazi se u ulici Tina Ujevi a 85. u Pitoma i. Rijetko sekoja privatna pitoma ka firma moe pohvaliti o kvaliteti svojeg poslovanja.Naime, treba naglasiti da Nakob Pitoma a, posluje punih deset godina bezopomena i blokada. Od nje ivi 270 pitoma kih obitelji.

    Njezin direktor i osniva Nakob-a napominje, da je uspjenost nekogpoduze a jednostavno u tome to mora postojati sposoban voditelj i biti napravom mjestu u pravo vrijeme. Nakob nije veliko poduze e, ali je uspjeno, adirektor dodaje, da se nada da ne e i ubudu e biti stanovitih promjena.

    N KOitom

    PITOMA A, Tina Ujevi a 108 Tel&fax: 033/782-634

    Ivan Bokan, direktor Nakoba,uvjerl j ivo se nada da e i ubudunost i n jegova tvr tkaposlo vat i vrlo po zit ivno, a,

    su dei p rema do sadanjem

    stanju, rezultat i poslo vanja i u2002. godini trebal i bi b i t i samo

    bo lj i u od no su n a prolugod inu, koja je takoer bi la

    usp jena.

    11. godina

    Ivan Bokan, jedan je od rijetkih pitoma kih obrtnika koji su za svoje poslovnerezultate odlikovani Priznanjem (od Zavoda za poslovna istraivanja) kaoistaknuti hrvatski obrtnik za 2001. godinu i ujedno upisan u Zlatnu knjiguistaknutih obrtnika i samostalnih djelatnika Hrvatske.

    NAKOBPitoma a

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    22/33

    itoma ke novine

    21

    OEKZA

    DECU

    (IRODITELJE)

    -RAZNO

    34. susret literarnih druina"Preradovi ev ro endan"

    U Grabrovnici , rodnom mjestu PetraPreradovi a, odrani su u povodu Dana kole koja nosinjegovo ime, tradicionalni literarni susreti. Sudioniciovogodinjeg susreta bili su: O.. Grgur Karlov an-

    ur evac, O.. Klotar podravski, O.. Molve, O..Ivane Brli -Maurani -Virovitica, O.. PetraPreradovi a-Zadar, te doma ini O.. Petar Preradovi -Pitoma a.

    Pokrovitelj susreta je kolska knjiga, kojasvake godine dovede i jednog pisca. Ove godine je toSilvija esto iz Zagreba, ovogodinja dobitnicanagrade I.B. Maurani , za dje ji roman "Debela".

    Valja napomenuti da su roditelji djecepodru ne kole Grabrovnica bili pravi doma ini, te takougostili i po astili sve sudionike zakuskom i doma imkola ima.

    Ovom prigodom emo i vas dragi itatelji

    po astiti pjesmom jedne zaljubljene Monike:

    Jednom

    Jedna ve er, ljetna, topla...

    Jedno more umjelo je...

    Jedno ljeto toplo, sveto...

    Jedna ljubav iskrena nezaboravna...

    Monika Provi , 7.a

    Vie cvije a, manje sme a !Dje ji park u Otrovancu

    Iako su kolski praznici i vrijeme za igru iodlazak bakama i tetama, tri djevoj ice, Ivona, Antonelai Jelena, dole su na ideju da urede svoj park, koji jenemarom odraslih zaputen i koji je sva iji i ni iji. No to

    njima nije vano, jer dje joj mati nema kraja, a kad je tu idobra volja rezultata mora biti. U po etku su u visokojtravi Ivona i Antonela usamljeno rukama upale travu, atada je pripomogla jedna mama, koja je pokosila travu.Poslije podne kad se ve moglo naslu ivati da se tuneto doga a, dola je i prijateljica Jelena i priklju ila seakciji.

    Mla a bra a i sestre sa strane su vieodmagali nego pomagali, ali to je vie dje jih ru ica to

    je ovo mjesto bivalo veselije i ljepe. Djevoj ice su odsvojih mama i baka donijele raznog cvije a i sadnicakoje je trebalo posaditi, a koje e im cijelog prolje a i ljetacvjetati i ukraavati njihov kutak.

    Iako su odrasli vjerovali da je to prolazni hir,

    djevoj ice se ve danima okupljaju i ure uju park kojegsu jednostavno nazvale "Dje ji park". Iz dana u dan sveje vie razloga da se mi odrasli zapitamo iji je to sadapark. Jer dok su se vodile polemike tko treba ure ivati tepovrine ,djeca su nam utke poru ila " Vie radite, amanje mudrujte".

    I na kraju ta drugo re i djeci koja ne e bitinagra ena ni zamije ena nego "Hvala vam djeco tonas u ite voljeti svoje mjesto".

    .B.

    Uskrnja izloba pisanica

    Udruga "Naa djeca" Pitoma a, organizirala je 31.03., u kino sali, uskrnju izlobupisanica i kola a.

    Pisanice su pripremila djeca iz vrti a, te djeca iz osnovne kole.Da bi broj pisanica bio to ve i i lanice spomenute udruge su dale svoj doprinos u

    izradi pisanica. Bilo je tu i pravih umjetni kih djela, kako na pisanicama tako i na kola ima.Za cjelokupan dojam ove izlobe pobrinula se cvje arnica "Kristina" iz Pitoma e,

    koja je pokazala sve svoje umije e i matu, ali i elju i volju da u estvuje u ovakvimprigodama. Ovim se putem i zahvaljujemo g i.Sneani i Mirjani na nesebi nom trudu i

    dobroj volji, a ispred nae udruge.U sklopu izlobe bio je prire en i mali program u kojem je nastupio dje ji pjeva ki

    zbor, pod vodstvom g e. Rengel, te manekeni koji su predstavili UWE kolekciju..B.

    SasusretauGrabrovnici.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    23/33

    Uran

    Spolovilomuko

    BelgijaVojna policija

    engl. (skr.)

    Hopa...

    ta na bosan-ski (skr. i naopako)

    to radi onajkoji kolje? Gdje

    skra eno (dij.)

    Njema ka

    26 slovo

    Svinutoslovo

    Cigani... (dijal.)

    15. i 6.slovo

    Rijetkoensko ime.Ima ga u Pt

    Najve i kr .blagdan(Vuzem)

    Pitoma kisudac -kako ga zovu

    prijatelji

    Poetakabecede

    Osobnazamjenica

    Poznatavikendica u

    Aranju ("Vila...")

    Bog,zdravo

    Osnovniveznik

    Glasanjezvona ili glas-nog udarca

    (dijal.)

    Spis Konji(tur.)

    Cura zaudaju(dem.)

    Uran

    Puka(dijal. - dem.)

    Poznato pit.prezime (mn.)

    Trs

    Osobnazamjenica

    Visokakvalifikacija

    Komunistikatajna

    sluba

    PITOMA KENOVINE

    B.B.

    itoma ke novine

    22

    M

    ALOS

    ERAZONODITE

    -RAZNO

    Da li ste znali:- da je 1962. godineNK "Pitoma a" sa prvoligaem iz Osjekaodigrala 1:1 na doma em, pitoma kom

    terenu na Gmanju. Ovo je jedna od rijetkih fotografija slikanih u akciji pred golom NK "Pitoma e" sa navedeneutakmice.

    - da je pitoma ka limena glazba, tada glazba HPGD "Sloga" nakon drugog svjetskog rata dugi nizgodina, prije mise u crkvi sv. Vida (nedjeljom) odravala tzv.promenadnekoncerte i to u dvoritu ispred crkve.Ovo je fotografija sa jednog takvog koncerta 1948. godine. B.B.

    ..

    Spome m

    o.ni

    Tratin ica(Bell isperennis L.)

    va poznata i vrlorasprostran jenabiljka kod nas raste

    gotovo svugdje i tijekomcijele godine. Od njezinih

    listova u Njema koj pravevrlo ukusnu salatu, dok sekisele i cvjetni pupoljci uoctu i upotrebljavaju kaoza in. Listovi sa cvijetomkoriste se i za aj, a za jeloslui i korijenje (koriste ga upanjolskoj i Italiji). Nekadase tratin ica upotrebljavalaza lije enje plu nih bolesti.Mladi listovi sadre dostavitamina C i karotina.

    Ova bi l jka kojadolazi s prolje em kod nasse slabo koristi za raznesalate iako je u Europidosta cjenjena (listovi) ukombinaciji sa krumpirom.Najukusnije je vrlo mlado injeno li e ove lijepe biljkekoja ivi na gotovo svakomtravnjaku i u svakom dvo-ritu. Stoga pokuajten a p r a v i t i s a l a t u o d

    kuhanog krumpira i listovatratin ice i vidjet ete daona ne slui samo kaovjesnik prolje a.

    B.B.

    O

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    24/33

    itoma ke novine

    23

    PRILOGPRILOG

    el jka i Branko Begovi

    RODOSLOVLJA, OBITELJ-SKA STABLA I PREZIMENA

    OBITELJI U PITOMA II OKOLICI - 12

    nastavak iz br.2/2002

    Obiteljska stabla(Pitoma a)

    Neto o ku nim brojevima

    Jedan od vanih faktora u prou avanjuprezimena, radi to boljeg snalaenja u mati nimknjigama, prvenstveno su ku ni brojevi. Donumeriranja ku a po ulicama nakon 1900. godine ikasnije Pitoma a je imala preko tisu u zabi-ljeenih ku nih brojeva. U mati nim knjigamabrojevi ku a se po inju upisivati nakon 1780.godine (u nekim maticama), a u nekima i kasnije.Poznavanje ku nih brojeva ima i ina e viestrukukorist (gruntovne knjige idr.).

    Stoga emo u narednim dijelovima ovogapriloga iznijeti sve ku ne brojeve premaprezimenima. Ovom zgodom e to biti najstarijeobitelji za koje znamo da su ivjele na odre enomku nom broju, a koje se spominju prije 1730.godine.

    Kova evi : 219.

    Kos: 38, 65, 92, 116, 117, 273, 373, 411, 412 i 936.

    Koari : 61, 120, 296, 372, 420, 473, 525, 526, 562,614, 632, 668, 702 i 815.

    Kukavica: 91, 321, 519, 520, 725, 910 i 1053.

    Luka i : 41, 44, 217, 278, 373, 544 i 545.

    Mal ec: 39, 113, 241, 465, 763, 844 i 964.

    Ma eric: 117, 226, 323, 717, 773 i 924.

    Markovi : 58 i 548.

    Majstor: 60, 126, 165 i 240.

    Me ure an: 45, 302, 338, 345, 388, 427, 584, 589,687, 772, 875, 897 i 909.

    Mihokovi : 48, 49, 100, 106, 215, 225, 272, 274,336, 346, 351, 353, 354, 378, 446, 460, 509, 517,529, 533, 582, 626, 627, 628, 680, 690, 762, 767,784, 823 i 854.

    Mikec: 64, 69, 188, 203, 240, 243, 245, 247, 252,527, 542, 613, 627 i 1050.

    Miki : 27, 253, 264, 287, 288, 612 i 711.

    Paa: 53, 54, 326, 546, 547, 550, 634 i 880.

    Petri : 788.

    Pecimotika: 7, 263, 314 i 318.

    Rakijai : 6, 12, 192, 312, 313, 398, 449, 523, 558,642, 812 i 984.

    Rakitni an: 781.

    Reetar: 79, 104, 265, 343, 514, 515, 516, 595, 706,759, 808, 896, 900 i 901.

    (Sabol?) Saboli : 29, 775 i 1012.

    Sobota (Subota?): 84 i 560.

    Siladi : 377.

    abari : 757, 758, 760, 772 i 892.

    egregur: 39, 221, 248, 301 i 535.

    elimber: 71, 78, 95, 96, 118, 199 i 288.

    iroki: 21, 25, 205, 279, 741 i 879.

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    25/33

    itoma ke novine

    24

    KOGRAD

    PITOMA

    A

    Vl. Ivan Kostelac

    Tel./fax.:033/782-441033/783-316033/783-317

    Mob.: 099/521-828099/416-195099/437-939099/523-003

    iro ra un: 31290-685-38391MB: 0412952310905

    E-mail:[email protected]

    NA USLUZI SMO VAM NON STOP

    Uprava firme "Kograd" posluje na navedenoj adresi, a radiona i garae nalaze se uposlovnoj zoni u mjestu Kladare. Firma radi sa dvadeseti etiri stalno zaposlena

    djelatnika, a prema potrebi zapoljava i odre eni broj djelatnika na odre eno radnovrijeme. Osnovna djelatnost firme su usluge gra evinskom mehanizacijom igra evinski radovi u domeni niskogradnje.

    Ua specijalnost je izgradnja vodovoda, plinovoda, kanalizacije, izgradnjapodzemnih telefonskih i energetskih mrea. U manjem opsegu izgradnja cesta,nogostupa i parkiralita i sli no.

    Firma Kograd posluje ve 15. godina, tako da iskustvo garantira poslovnost ikvalitetu. U posljednjih deset godina radi poja anim intenzitetom, od kada je djelatnostusluga gra evinskom meha-nizacijom proirila na izvo enje gra evinskih radova udomeni niskogradnje.

    Radilita na kojima je "Kograd" prisutan nalaze se diljem Republike Hrvatske, toje uvjetovano potrebama trita.

    Kograd j e me u vode imtvrtkama u Op ini Pitoma a po brojuzaposlenih djelatnika i uspjenostiposlovanja. Stoga, tei daljnjemrazvoju i proirenju djelatnost, te

    zapoljavanju novih mladih i stru nihdjelatnika.

    15.a

    godin

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    26/33

    itoma ke novine

    25

    REKLAME

    ,OGLASIIOBAVIJEST

    I

    P r i i pa ku je:

    P r ion ica i p roda vao n ica k ave, P re radov i eva 30Te l. 03 3/78 2-3 2 7

    A G E N C IJ A Z A M A R K E T IN GI P O S R E D O VA N J EP ITO M A A

    ZTRKRDNJ

    Vl.E

    dvarda

    Bar

    ana

    PITOMA

    A

    Gajeva7

    033/782-478

    5gnpoaa

    "GRGA I "mesarsko-kobasi arska radnja

    Vl. eljko Grga iPITOMA A, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

    6 o in5 g da

    i stsku va

    GRGA IGRGA I

    Restoranu

    Sve ono najbolje u

    ROYALKlotar Podravski

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    27/33

    REKLAME,O

    GLASIIOBAVIJESTI

    itoma ke novine

    26

    SVI GRA EVINSKIMATERIJALI samo kod

    Pitoma a, Gajeva 92

    Tel. 033/782-913, 098/212-017

    Les d.o.o.

    f to eg vi

    o of t

    vio o e

    go

    t v

    ifo o

    ego ifoto eg v

    o

    f t vi

    o o egot

    vifo o e

    go

    f toeg v

    io

    o

    f to e vi

    o go

    t v

    ifo o

    egof to

    eg vi

    o o

    PITOMA A

    Trg k. Tomislava 14Tel/Fax 033 782-340Tel. 033 783-467

    Mob. 098 735-455

    _______________

    -fotografiranje-fotokopiranje-video snimanje

    -digital, s-vhs-izrada pozivnica-izrada zahvalnica-izrada amaterskih filmova

    Svi kupujemo uKIOSKU PITOMA Ana trgu kralja Tomislava"ABAC"

    Sretan praznikrada

    Begovi

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    28/33

    itoma ke novine

    27

    REKLAME

    ,OGLASIIOBAVIJEST

    I

    Klesar Damir PankaszPitoma a Vinogradska 11. tel. 098/271-214

    Lova ka udruga

    "FAZAN"Pitoma aSve informacijena tel: 033/782-322

    Najbolja jekruha trucakod naega DUC

    Pitoma a

    KLESARSTVOIvan Branko Majstor

    Pitoma a, Dravska 64033/782-490

    Najbolji je gemit,

    gemit u Caffe baruZVONIMIR

    ZLATNI KLASd.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge PITOMA A - Pavleka Mikine 55

    Sve za kolu, sve za urede, knjige...u

    knjiariJETOM

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    29/33

    itoma ke novine

    REKLAME,O

    GLASIIOBAVIJESTI

    Reklame, oglasii obavijesti- Prodajemgradilite kod eljezni ke stanice uPitoma i. Odli na lokacija i dobra cijena. UpitatiMariju Filjak (u lokalu Bolji ivot)

    - Caffe bar i slasti arnica "Srk" Pitoma aprima narudbe za pe enje kola a i torti za sveprigode. Narudbe na tel: 781-016.

    - Prodajemku u sa gradilitem u Dravskoj 5 uPitoma i. Sve informacije na tel. 01/3837-372 i01/3837-387 (Ivan Me ure an-Keko)

    - Prodajemplinsku pe za kuhanje i grijanje saizvodom na dimnjak ili mjenjam za odojke ili janjca.Tel: 033/782-770.

    - Prodajem200 bala slame ili mjenjam za janjce iliodojke. Tel: 033/782-770.

    - Prodajemplinsku pe za kuhanje i grijanje, novu(Plamen). Tel:033/714-553.

    28

    nvo

    u

    o

    Vri

    vici

    o

    ti mladost

    -kolska

    knjiga

    Koprivnica, A. Star evi a 1 - Bjelovar, Trg S. Radi a 7 - Virovitica, S. Radi a 5

    toneri zaistaza sve vrstepisaa

    - knjige

    - kolski pribor- uredska oprema

    knjige kolski pribor uredska oprema

    TRGOVINE

    NAJBOLJIAUTOSERVIS

    "FRIC"Pitoma aTel:

    033/783-200

    StellaPitoma a Tel. 033/783-301Kladare Tel. 033/783-776

    &

    vl. Pavica SulimanacPITOMA A, Vinogradska 33Caffe bar Gem

    estitamo

    Vampraznikrada

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    30/33

    itoma ke novineREKLAME

    ,OGLASIIOBAVIJEST

    I

    PITOMA A,Gajeva 34

    Tel: 033/782-258i 782-308

    PRVA OBRTNOTEDNOKREDITNAZADRUGAPITOMA A

    KOVA KARADNJA

    KO VA KARADNJAMarijan Trs ten jak

    VEL IKA RENJEVICA 125 033/714-035

    POPRAVAK PLUGOVA IKULTIVATORA - IZRA UJEM SVE

    POTRONE DIJELOVE -MONTAA KUPLJENIH

    DIJELOVA BESPLATNA

    Restoran "Obrtni ki dom"TVRTKE d.o.o. Pitoma a, Gajeva 34

    u proirenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pi a- tople napitke - svakodnevno povoljne ikvalitetne gablece - jela sa rotilja - preneribice i lignje - organizira sve ane ru kove,svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-tale skupove uz izvanredno pristupa nucijenu - u svom prostoru organizira razne izlobe

    Kon takt telefon 033/783-816 (res to ran ) i 033/782-258 (up rava)

    RADNO VRIJEME OD 07 DO 22 SATA

    29

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    31/33

    itoma ke novine

    REKLAME,O

    GLASIIOBAVIJESTI

    30

    Vl Branko el imberTina Ujevia 5PITOMA A033/782-149

    u Frizerskom studiu

    INESVl. Marijana Koar

    Pitoma a, Vinogradska 34033/783-779

    Autoservis LIM R

    N ajljepe fr izu re

    estita Vampraznik rada

    Sretan praznik radaele vam TRGOVINE

    MONIKAPAVLEKOVI

    Pitoma a

    Otrovanec

  • 5/24/2018 Pitoma ke Novine Br 12 (br. 3, god. 2, 2002.)

    32/33

    itoma ke novine

    31

    Kotovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupaprostora u Pitomakim doma im novinama

    1. Unutranje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 315,00 knd) A4 = 630,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta,

    iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedina nog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOMPROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pi tomakimnovinamamoete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

    A7

    A7

    A6

    A5

    Neki ljudi vjeruju u modernu i slubenu prognozu Dr. hidrometeorolokog zavoda,dok drugi pak u tradicionalne na ine prognoziranja vremena. Na ovoj stranici iz-nosit emo, ukratko, prognozu na injenu prema starim, tradicionalnim na inima(prema brojenicama- 13.-24. XII. 2000., prognozi salukom na badnjak, a dopu-njeno tzv. Stoljetnim kalendarom). Koliko su te prognoze to ne uvjerite se sami.

    SVIBANJ 2002. g.:Prvi dani mjeseca,sve do 7. svibnja prevladavati e uglavnompromjenjivo vrijeme, sa kiom povremeno i

    sun anim razdobljima. Neto e stabilniji bitinaredni period od 5 dana. 13. i 14. padati ekia, dok e od 15. do 20. opet biti promjenjivo.Narednih deset dana moe se okarakteriziratilijepim vremenom, sun anim danima i dostavisokom temperaturom. Samo posljednji daniu mjesecu mogli bi biti neto promjenjivi inestabilni.

    TRAVANJ 2002. g.:Po etak travnja biti e vrlo lijep, ali sa prihladnim jutrima. Takvo evrijeme ostati sve do 10. u mjesecu. Slijede a

    dva dan biti e kiovito i tmurno, ali e se oko13. opet proljepati. Sredinu mjeseca, sve do17. karakt