kla'ak semanál edisaun 40 (26 janeiru 2009)

12

Upload: klaak-semanal-online

Post on 09-Jun-2015

1.676 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

Osan, Poder no DignidadeKonaba osan, iha ema balun sempre kait ba poder no dignidade. Tanba tuir emabalun ne’e nia hanoin, Osan mak sai sentru ba buat hotu-hotu. Osan mos bele saihanesan magnet ida nebe bele dada poder no dignidade. Ho fraze badak ita belehatete katak, iha osan iha dignidade. Osan aumenta boot, dignidade mos sae tandeit. Maibe ida ne’e laos ema hotu nia hanoin. Balun deit. Mos husi deputadu balun deit.Iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, agora dadaun reprezentante povu diskute namanaskona-ba Orsamentu Jeral do Estado 2009. Iha liur, publiku barak mak fo nia kritika ba governuAMP ne’ebe koñesidu ho fakar osan arbiru deit. Salariu ba Prezidente, Primeiru Ministru, VicePrimeiru Ministru, Ministru, Sekretariu do Estadu, membru Parlamentu Nasional, sae maka’aswainhira povu Timor-Leste sei moris iha liña pobreza nia okos. Korrente pobreza ne’e sei kesimetin povu kiak sira nia kakorok. Iha kraik, povu hakilar hamlaha, iha leten, nai ulun sira hakilaraumenta salariu. Aumenta salariu ba membru governu no membru Parlamentu Nasional laihalójika bainhira realidade moris povu nian sei kiak rabat rai.Povu barak mak sei lembra, wainhira rejime AMP nia boot, José Alexandre Gusmão seinudar Prezidente da Repúblika. Gusmão sempre koalia ho matan wen sulin katak, povu sei kiak,Ministru/a sira labele hasae sira nia salariu, se lae orsida ukun aan ne’e la iha valór. Sei iha fraze barakmak Gusmão levanta iha nininia diskursu, wainhira nia kaer pasta nu’udar Prezidente.Dalaruma retorika husi ulun boot sira tuir deit sira nia gostu. Hanesan hahan karik, ohinhan ayam potong, iha meza koalia mak gostu husi ayam potong. Aban fali han sate kambing,koalia mak gostu husi sate kambing. Politika nain sira bele hili hahan tuir sira nia gostu saida deit,naran katak sira nia gostu politika ne’e labele sai fali hahan politika nebe halo ema barak sai ayampotong ka politika buka kambing hitam.Iha realidade, bainhira rezime AMP sae ukun, salariu ministru laos tun, justru sae tandeit. Laos hamenus numeru ministru no skretario estadu hanesan uluk sira ijiji ba governuanterior, justru aumenta barak tan hanesan “pastor hatama karau ba luhan”. Buat kal gostune’e gostu duni, laos hamenus maibe buka mak oinsa aumenta. Ita hein katak salariu membrugovernu nebe sae, sei la kria inflasaun, no la kria sasan merkado nia folin nebe sae ona sae tandeit. Se lae, rezime ne’e sei tara povu nia kakorok, no povu kal hein deit rezultadu husi gostupolitika rezime ne’e, katak sai ayam potong! Osan no poder halo ema nia liman-ain sira livrebo’ok-an ba mai. Ema ne’ebe mak iha osan, nia bele manda ema tuir ninia hakarak no tuirninia gostu. Ho osan, bele kria lalehan iha mundu, maibe bele mos kria inferno iha mundubainhira vida konsumtivu no hedonizmu mak sai orientasaun ema moris nian.Ohin loron sai ema kiak iha Timor-Leste, ema dehan la iha ona valór no dignidade. Tanba ne’edala ruma deputadu balun hateten katak ho salariu ne’ebe mak boot ba nai ulun sira, idane’e valoriza sira nia dignidade. Kuitadu, osan mak sai sasukat ema nia dignidade. Se deputadus,reprezentante povu nebe mak maioria sei iha linha pobreza nia okos, povu nebe ai-leba,povu nebe kuran foz iha nia uma laran, povu nebe bainhira buka osan dolar tenke mos dolardidiak, povu ne’e kal mesak laiha dignidade? Tanba laiha osan nebe boot hanesan deputadubalun agora luta ba?Ita la hakfodak katak Prado nebe agora sai fali Pajero ne’e tenke mai lalais duni. Hodi nune’edeputadus sira mos hetan lalais sira nia diginidade. “Sae pajero, dignidade deputadus sae”. Itahein katak fraze ne’e sei la sai nakfilak iha aban bainrua katak; “Pajero sae diginidade deputadus”.Tanba osan mak sai sasukat dignidade tuir deputadus balun nia hanoin, ita la hakfodak, emabarak mak bainhira halao nia kna’ar hili mak dalan potong kompas hodi hetan lalais nia “dignidade”(osan, red). Tanba ne’e mak povu lalika hakfodak katak korrupsaun, familiarizmu, favori

TRANSCRIPT

Page 1: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)
Page 2: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 20092 L E N O

Hakarak haruka lia menon, bele tatoli liuhusi nomeru telefone 7363738 (No.foun)ka ho SMS ba numeru ne’e ho dalan(dengan cara) hakerek hanesan ne’e: [Lia Menon]_Mensajen..............

Bele mos liu husi E-mail: [email protected] ka [email protected]

Tinan 30 SaudozuNicolauLobato Nia Mate

A ultima bala e a minha

vitoria, lia-fuan ne’e ho fraze iha leten ne’e la’os

lia fuan retórika ida ba emane’ebé mak iha koñesimentudiak konaba invazaun Indo-nezia iha 1975. Lia fuan idane’e nudar promesa konkritusaudozu Nicolau Lobato bapovo Timor ne’ebé nia lorito’o nia vida ikus ho idade32 anos (1946-1978).

Se’e mak saudozu NicolauLobato? Tuir sasin sira ne’ebébesik ho nia durante funu la-ran, dereitamente ho refle-saun ba komemorasaun tinan

(30) nia mate ne’ebé hala’o ihaComite Central Fretilin (CCF) loron

10/01/09 liu ba. Sasin sira haktuir ka-tak, Nicolau Lobato ema ida ne’ebé

iha es-piritu lideransa, determinante,politikus, servisu nain, reliziozu no na-konu ho toleransia ba sese deit inkluiinimigu. Iha nia sasin ba dala uluk, Sekre-tariu Jeral da Fretilin, Mari Alkatiri hatetekatak Nicolau iha lian Portugueza karikema ida ne’ebé perfeksionizmu tebes.Alende Mari Alkatiri fó ninia sasin, iha re-flesaun ne’e rasik konvida mós sasin nainrua hanesan Tobias Alves Perreira (Lobatonia primu), Francisco Piadade (forsa) noMari Alkatiri rasik nudar kolega. NicolauLobato Memoria e Exemplo sai hanesantópiku sentral ba reflesaun komemoraTinan (30) Nicolau Lobato nia mate ne’ebéakompaña husi militantes no simpatizan-tes Fretilin husi kada Distritu inklui depu-tadu/a bankada Fretilin.

Bainhira koalia konaba episodu politikahusi istoria funu Timor nian, Nicolau Lobatomak nu’udar kabas mean (benang merah-

red), husi luta kontra invazór. Katak kual-ker ema Timor oan se deit sei laiha inter-rupsaun ba nia sakrifisiu no nia involvi-

Ita bele mate mo-hu, ran sei sulinhusi foho to’o tasi,maibe manu ida

sei kokorek, lo-ron ida ita seiukun rasik-an.

avan PEDRO

mentu máximu iha istoria patriotiku nasaunida ne’e. Bazeia ba realidade hirak ne’e makmerese duni ba jerasaun foun atu rai iha me-moria konaba ezemplu ne’ebé saudozu Nico-lau Lobato husik hela. Se’e Paul Freire ihania eskrita hatete katak ema hotu ita niamestre!, Nicolau Lobato mós laiha dife-rensia hanoin konaba ida ne’e. “Universidadediak liu mak povo, tan ne’e ba aprende husipovo,’’ katak Alkatiri haktuir hikas fali Lobatonia lia fuan.

Nicolau Lobato moris iha Soibada loron24 fulan Maiu 1946 husi inan Felismina Alves(Soibada) no Arsenio Lobato (katekista-red)husi Bazartete. Sira maun alin hamutuk Sa-nulu Resin Ida (11) no Nicolau rasik nudaroan mane boot. Nicolau akaba nia estuduiha Seminariu Dare iha tinan 1958 no depoisservisu iha departementu agrikultura Portu-gueza ho durasaun tinan ida deit (1966-

1967). Nia hahu eskola militar husi tinan 1967no ramata 1969 ho deviza ikus Furiel. Molokatu husik hotu atributu kolonializmu portu-gueza husi nia isin lolon, ikus liu mak nia ser-visu hanesan funsionariu publiku iha depar-tementu finansias Portugueza. Nudar Timoroan, Nicolau Lobato hatudu duni nia abilida-de politika atu liberta rai ne’e liu husi nia asa-un konkreta ne’ebé rezigna-an (mundur diri-red) husi funsinariu publiku hodi involve-antomak iha atividade politika ba libertasaunTimor Leste. ‘’Nia fila kotuk ba osan (materia-

red) tanba deit ha-domi povu no rai idane’e,’’ tenik eis depu-tadu bankada ASDT,Feliciano iha tempuhanesan.

Iha tinan 1970hamutuk ho nia ko-lega hanesan MariAlkatiri, Justinho Mo-ta, Francisco Borjano sst, Nicolau hari’igrupu klandestinaida iha Dili ho obje-tivu hasoru kolo-nializmu Portuguezainklui oinsa preparaTimor ba ukun rasik-an. I grupu ida ne’emak sai hanesan ma-ta dalan ba dala ulukantes mosu revolu-

saun dos cravos 25 de Abril 1974 iha Por-tugal ne’ebé dudu ASDT moris. Iha loron 11de Setembru 1974 bainhira ASDT nakfilak-an ba Fretilin, Nicolau simu kargo nudarVice Prezidente akompaña Xavier no sekre-tariu Jeral Fretilin iha Alarico Fernandes nialiman. Iha lideransa Fretilin nia laran Nico-lau nudar figura ida ne’ebé mak determinanteteb-tebes iha kualker desizaun ne’ebé maknia foti ”Nicolau lideransa ne’ebé forti liuiha Fretilin nia laran. Kuandu nia foti de-sizaun ema hotu tenke tuir,’’ katak Mari hodifó hanoin.

Mezmu nudar lideransa ne’ebé mak ra-dikal iha prinsipiu, maibe iha parte seluk Mariafirma katak, Nicolau ema ida ne’ebé mak ihapasensia atu perdua ema. Tanba iha akonte-simentu barak hanesan iha Balibar, nia rasikbandu forsa Fretilin sira atu labele halo vio-

>>ba pajina 5

foto: zevonia vieira

foto: zevonia vieira

Foto

: Rep

ro

Mari Alkatiri kari ai-funan ba tasi iha Farol hodikomemora tinan 30 saudozu Nicolau Lobato.

Lideransa CCF hamutuk ho Brigadeiru Jeneral Taur Matan Ruakkari ai-funan iha tasi Farol iha loron komemorasaun tinan 30Nicolau Lobato nia mate

Ba sani nain sira, edisaun kla’ak tuir mai (komesa husi kla’ak numeru 41)kla’ak nia Cover oin no kotuk sei la kloridu ona. Ba sani nain sira niakomprensaun, redasaun kla’ak hatoo obrigado wa’in.

AVIZU

Page 3: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 2009 3LENO

REDASAUN KLA’AK Responsavel Jornál Semanal kla’ak: Kolektiva1. Responsavel Jeral: almerio ALVAREZ2. Xefe Redasaun: zevonia VIEIRA3. Manu Ain : maria BIBEL, agostinha XIMENES, efrem dos ANJOS, almerio ALVAREZ, isolino VASGA, waidinik, nico zecoro SANTOS, noolok CARMO, danu FREITAS, gerson abel GEMCY, memia FERNANDES, juvito CRÚZ, bendita RIBEIRO,sebastiao AVAN

4. Hakerek Nain: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA, celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ, efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, ze’sopol CAMINHA, vital da CRÚZ

klaak-semanal.blogspot.com

referensi: Mak Sait (Kolektiva Media Kla’ak), Knar Fatin (Alamat), Hakerek Nain (Penulis), Manu Ain(Wartawan), Tatoli Lia (Koresponden), Duru basa (Penerjemah), Duru Foto (Foto Grafer), Banati &Ilas Nain (Layout & Grafik Design), Makaer Fukun (Pengacara), Lian Maus (Iklan), Habelar(Pemasaran) Fafahek (Distribusi), Banku (Bank)

5. Duru foto: ze’sopol6. Tatoli Lia: guteriano NEVEZ (Hawai, USA)7. Banati & Illas Nain: Zeloy.8. Makaer Fukun: arlindo SANCHES9. Lian Maus : julião SOARES, nico ZECORO10.Karikatura : bayu, zecoro,11 Habelar : noolok CARMO, julião osorio AMARAL12.Fafahek : noolok CARMO

Knar Fatin: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso, Dili Timor-LesteEmail: [email protected]úmeru kontaktu: +670 735 1360, +670 727 8247

“Se hatene,hanorin!

Se La hatene,aprende!”

- Lema Kampaña Nasional Alfabetizasaun iha Cuba (1961)

Resposavel online: ateroPintor logo : Alit Ambara

H A L I R I

Numeru 39/28 Dezembru 2008

Nicolau Lobato moris iha 24 Maio(1946) iha Soibada, Nia aman makSr. Narciso Lobato, katekista kató-liku, moris iha Leorema-Bazarteteno inan mak sra. Felismina Alves ,

moris iha Soibada. Sira maun alin hamutuk sanuluresin rua.

Nicolau ramata edukasaun primária iha Soi-bada no estuda tinan lima, iha Semináriu Dare.Iha tinan rihun ida atus sia neen nolu resin neen(1966), Nicolau tun mai hela iha Dili no servisuba Administrsaun Portugésa, iha DepartamentuAgricultura nian. Iha tinan tuir fali, nia tama batropa no estuda tinan rua, iha eskola sarjentusmilisianus nian. Durante tempu ne’ebá nia hatu-du tiha ona ninia espíritu dixiplina no abilidadeba organiza.

Iha tinan rihun ida atus sia neen nolu resinsia 1969, Nicolau hakotu servisu militar no ha-hú servisu iha Departamentu Finansas iha Dili.Iha nia tempu livre, nia estuda dadauk ekonomiano hakerek artigu oin-oin ne’ebé publika ihaSeara, semanáriu Dioseze Dili nian,

Iha tinan rihun ida atus sia hitu nolu (1970),Nicolau hamutuk ho Mari Alkatiri, Justino Motano Francisco Borja da Costa harii grupo klan-destinu iha Dili, grupu klandestinu ida ne’e sirakoalia oin sá hasoru kolonialismu portugés nosira koalia kona ba opsaun independénsia baTimor-Leste. Grupu ida ne’e mak loke dalan baASDT moris no ikus mai, FRETILIN. Iha tinanrihun ida atus sia hitu nolu resin tolu (1973),Nicolau kaben ho Isabel Barreto husi Bazartete.Sira nain rua iha oan mane ida mak naran, JoséLobato.

Iha prinsípius dékada setenta nian, iha ins-tabilidade polítika maka’as iha Portugal. La’osde’it movimentasaun polítika maka’as hasoruukun nain sira maibé kolónias sira hakarak ukunrasik an no balun halo funu dadaun hassoru ko-lonilalismu portugés.

Iha tinan rihun ida atus sia hitu nolu resinhat (1974), Forsas Armadas Portugal nian halogolpe iha Portugal hasoru ditadura rejime Cae-tano nian, no ida ne’e fó iimpaktu bo’ot tebesba ambiente polítiku iha Timor-Leste.

Hafoin golpe 25 Abril iha Portugal, liu tihafulan balun, Governador Timor-Leste loke dalanformal ba timor oan sira harii partidus polítikus.Nicolau ho ninia kamarada nain tolu grupu klan-destinu nian hamutuk ho maluk timor oan siraseluk ta’an, deside harii ASDT. Nicolau hakarakhela ba tasi-balun atu estuda economia, maibé,deside hela iha Timor-Leste, hodi halo knaar po-lítiku. Nia husik nia servisu iha AdministrasaunPúblika no ba Bazartete harii kooperativas.

Iha loron sanolu resin ida (11) fulan Setem-bru tinan rihun ida atu sia hitu nolu resin hat(1974) ASDT hakfilak ba FRETILIN no Nicolausimu kargu Vise-Prezidente. Xavier do Amaral makeleitu Prezidente no Alarico Fernandes mak Se-kretáriu-Geral .

Iha loron sanolu resin ida fulan Agostu tinanrihun ida atus sia hitu nolu resin lima (1975) UDThalo golpe hassoru FRETILIN. Planu UDT nianla hetan susesu tamba maioria ne’ebé haloparte tropa Portugal nian deklara apoiu baFRETILIN. La to’o ta’an semana neen, FRETILINmanan UDT ninia forsas ho apoiu tropa timoroan nian.

Durante Guerra sivil, ema oho Nicolau nia alin,Domigos Lobato, Ita nia maluk balun kaer emane’ebé oho Domingos, baku nia, no lori nia baaprezenta ba Nicolau iha kuartel Taibessi.Nicolau la husik baku ta’an ema ne’e no haruka

husik kedas nia.Tamba FRETI-

LIN manán Guer-ra sivil, militarindonéziu ne’e-bé iha ambisaunatu integra Ti-mor-Leste ba In-donézia, hahú ta-ma iha Oecuse nofronteira distrito Bobo-naro no Covalima nian.

Iha loron ruanolu resin walutinan rihun idaatus sia hitu nolu resin lima (1975), FRETILINdeklara mesak-mesak indepedénsia no Nicolaukaer pasta Primeiru-Ministru RDTL nian.

Liu tiha semana ida resin, iha loron hitufulan Dezembru tinan rihun ida atus sia hitunolu resin lima (1975), Indonézia halo invazaunba ita nia rain. Nicolau no lideres sira seluk re-tira ba foho, maibé, nia kaben no oan mane,hela nafatin iha Dili.

Militar indonéziu kaer Isabel no José. Sol-dadus indonéziu rasta Isabel ba ponte kais notiru mate nia iha ne’ebá. Isabel ninia kuñadu,José Gonçalves, ne’ebé kaer pasta nu’udar Mi-nistru Koordenasaun Ekonómika, halo nego-siasaun ho militar indonéziu sira atu labele ohoJosé. Gonçalves mak hakiak José to’o bo’ot.

Hafoin invazaun indonozénia, semana tui-tuir malu nia laran, sira oho ema barabarak nookupa Dili, Baucau no fatin balun iha fronteira.FRETILIN reziste nafatin iha foho.

Iha fulan Maiu tinan rihun ida atus sia hitunolu resin nen (1976), FRETILIN halao konfe-rénsia nasional iha rejiaun sentru Timor-Lestenian no Nicolau koalia ba nasaun.

Iha 1977, ho ajuda militar hosi Estadus Uni-dus Amérika nian, Indonésia haforsa ninia kam-paña militar iha Timor-Leste maibé, la dun he-tan susesu tamba FRETILIN reziste maka’as.Iha fulan Maiu tinan rihun ida atus sia hitu noluresin hitu (1977), FRETILIN hato’o notísia katakkontrola 80% Timor-Leste.

Indonézia aumenta presaun ba beibeik nolideransa FRETILIN hahú fahe malu. Iha fulanSetembru tinan atus sia hitu nolu resin hitu (1977),Komité Sentral FRETILIN kaer no dadur Prezi-dente FRETILIN, Xavier do Amaral. Hafoin ida ne’eakontese, Nicolau Lobato mak kaer fali pastaPrezidente FRETILIN nian no Prezidente RDTL nian.

Iha tinan rihun ida atus sia hitu nolu resin walu(1978), militar indonéziu haruka ta’an tropa founmai Timor-Leste no simu aviaun no ekipamentumodernu hosi Estadus Unidus Amérika no Grã-Bretanha. Sira hahú halao kampaña serku noanikilamentu iha final tinan 1978, no grupu guerillahetan difikuldades barak atu komunika ba malu.

Iha tinan ida ne’e duni mak FRETILIN iha difi-kudades barak liu atu hetan hahán ba re-zisténsiano líderes barak mate ka ema kaer no dádur.

Iha loron tolu nolu resin ida fulan Dezembrutinan rihun ida atus sia hitu nolu resin walu(1978), militar indonéziu tiru Nicolau iha kabunno nia mate iha loron ne’e, hafoin tiru malu hoindonéziu sira, durante oras neen nia laran.

Militar indonesiu sira lori Nicolau nia isin maiDili no media sira hasai retratu hatudu militarindonéziu selebra akontesimentu ne’e.

Nicolau nia oan mane, José Lobato, boot ihaIndonézia, maibé, fila mai Timor-Leste hafoinreferendum 1999 no oras ne’e, estuda hela ihaEstados Unidos Amérika.

Biografia Nicolau Lobato

Konaba osan, iha ema balun sempre kait ba poder no dignidade. Tanba tuir emabalun ne’e nia hanoin, Osan mak sai sentru ba buat hotu-hotu. Osan mos bele sai

hanesan magnet ida nebe bele dada poder no dignidade. Ho fraze badak ita bele hatete katak, iha osan iha dignidade. Osan aumenta boot, dignidade mos sae tan

deit. Maibe ida ne’e laos ema hotu nia hanoin. Balun deit. Mos husi deputadu balun deit.Iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, agora dadaun reprezentante povu diskute namanas

kona-ba Orsamentu Jeral do Estado 2009. Iha liur, publiku barak mak fo nia kritika ba governuAMP ne’ebe koñesidu ho fakar osan arbiru deit. Salariu ba Prezidente, Primeiru Ministru, VicePrimeiru Ministru, Ministru, Sekretariu do Estadu, membru Parlamentu Nasional, sae maka’aswainhira povu Timor-Leste sei moris iha liña pobreza nia okos. Korrente pobreza ne’e sei kesimetin povu kiak sira nia kakorok. Iha kraik, povu hakilar hamlaha, iha leten, nai ulun sira hakilaraumenta salariu. Aumenta salariu ba membru governu no membru Parlamentu Nasional laihalójika bainhira realidade moris povu nian sei kiak rabat rai.

Povu barak mak sei lembra, wainhira rejime AMP nia boot, José Alexandre Gusmão seinudar Prezidente da Repúblika. Gusmão sempre koalia ho matan wen sulin katak, povu sei kiak,Ministru/a sira labele hasae sira nia salariu, se lae orsida ukun aan ne’e la iha valór. Sei iha fraze barakmak Gusmão levanta iha nininia diskursu, wainhira nia kaer pasta nu’udar Prezidente.

Dalaruma retorika husi ulun boot sira tuir deit sira nia gostu. Hanesan hahan karik, ohinhan ayam potong, iha meza koalia mak gostu husi ayam potong. Aban fali han sate kambing,koalia mak gostu husi sate kambing. Politika nain sira bele hili hahan tuir sira nia gostu saida deit,naran katak sira nia gostu politika ne’e labele sai fali hahan politika nebe halo ema barak sai ayampotong ka politika buka kambing hitam.

Iha realidade, bainhira rezime AMP sae ukun, salariu ministru laos tun, justru sae tandeit. Laos hamenus numeru ministru no skretario estadu hanesan uluk sira ijiji ba governuanterior, justru aumenta barak tan hanesan “pastor hatama karau ba luhan”. Buat kal gostune’e gostu duni, laos hamenus maibe buka mak oinsa aumenta. Ita hein katak salariu membrugovernu nebe sae, sei la kria inflasaun, no la kria sasan merkado nia folin nebe sae ona sae tandeit. Se lae, rezime ne’e sei tara povu nia kakorok, no povu kal hein deit rezultadu husi gostupolitika rezime ne’e, katak sai ayam potong! Osan no poder halo ema nia liman-ain sira livrebo’ok-an ba mai. Ema ne’ebe mak iha osan, nia bele manda ema tuir ninia hakarak no tuirninia gostu. Ho osan, bele kria lalehan iha mundu, maibe bele mos kria inferno iha mundubainhira vida konsumtivu no hedonizmu mak sai orientasaun ema moris nian.

Ohin loron sai ema kiak iha Timor-Leste, ema dehan la iha ona valór no dignidade. Tanba ne’edala ruma deputadu balun hateten katak ho salariu ne’ebe mak boot ba nai ulun sira, idane’e valoriza sira nia dignidade. Kuitadu, osan mak sai sasukat ema nia dignidade. Se deputadus,reprezentante povu nebe mak maioria sei iha linha pobreza nia okos, povu nebe ai-leba,povu nebe kuran foz iha nia uma laran, povu nebe bainhira buka osan dolar tenke mos dolardidiak, povu ne’e kal mesak laiha dignidade? Tanba laiha osan nebe boot hanesan deputadubalun agora luta ba?

Ita la hakfodak katak Prado nebe agora sai fali Pajero ne’e tenke mai lalais duni. Hodi nune’edeputadus sira mos hetan lalais sira nia diginidade. “Sae pajero, dignidade deputadus sae”. Itahein katak fraze ne’e sei la sai nakfilak iha aban bainrua katak; “Pajero sae diginidade deputadus”.

Tanba osan mak sai sasukat dignidade tuir deputadus balun nia hanoin, ita la hakfodak, emabarak mak bainhira halao nia kna’ar hili mak dalan potong kompas hodi hetan lalais nia “dignidade”(osan, red). Tanba ne’e mak povu lalika hakfodak katak korrupsaun, familiarizmu, favoritizmuburas ba bebeik iha Timor-Leste, liu-liu iha rezime Gusmão nia ukun.

Ita bele mos konkorda ho istoria nain, husi Inglatera, Lord Acton, ne’ebe hateten katakpoder ne’e bele halo ema sai korruptu aat liu. Ohin loron, depois de rezime AMP kaer ukun,korrupsaun sai debates boot iha públiku nia le’et.

Kazu ida ne’ebe mak povu Timor-Leste tomak sei lembra mak kazu favoritizmu, familiarzimu,ka nepotizmu ne’ebe mak konsege halo Ministra Justisa Lucia Lobato nia naran sai boot tihaiha jornal nasional, hanesan Tempo Semanal.

Ministra Justisa leba Direitór jornal Tempo Semanal ba iha Tribunal hodi kondena nia nu’udarema ne’ebe halo krimi. Krimi hasoru Lucia Lobato. Imajina tok, membru governu ida ne’ebekonsege iha hanoin hakarak atu lori jornalista ba tribunal, jornalista ne’ebe loron kalan kaerdeit mak lapijeira, suratahan no kamera hodi buka notisias no fo informasaun ba publiku konalalaok membru governu ida ne’ebe mak uza sala ninia poder.

Konaba osan no dignidade, Primeiru Ministru Gusmão lakohi lakon tempu hodi atendenotisias ne’ebe mak buras iha komunidade nia le’et. Uluk sei sai Prezidente, nia lakohi paragovernu anterior estraga osan ka osan ba sira aan rasik. Agora, realidade nakfila 180 derajat.Liafuan ne’ebe uluk nia tafui ba públiku, oras ne’e dau-daun la hanoin tan. Maske inflasaunatu ataka povu iha rai ne’e, rezime AMP la kohi liga saida mak povu infrenta.

Rezime Gusmão ho ninia aliadu presiza estuda valór ruma ne’ebe mak saudozu sira uluk lutaba. Saudozu sira luta atu liberta povu no rai ida ne’e husi invazor, laos tanba hakarak povu raine’e moris nafatin iha mukit no nakukun laran. “Ita liberta povu husi ema ne’ebe mak uzaninia poder atu haknauk povu ninia kosar ben. Ita mos hakarak liberta povu ida ne’e, atupovu ida ne’e la bele sai atan ba bebeik iha ninia rain rasik.”

Fraze hirak ne’e mak saudozu sira sempre fó hanoin nafatin mai ita tomak atu ita labelelori povu ida ne’e ba kuak laran. Maibe iha realidade, rezime Gusmão nia ukun buat lao oinseluk fali. Ukun povu la tuir povu ninia ejijensia.

Saida mak povu hakarak mak, povu hakarak moris iha independensia ida ké fó valór notau dignidade iha leten aas ba. Laos ho osan mak dignidade ema nian sai boot. Laos mos hoosan mak ita fó valor ba ita nia povu. Valores importante ba ita nia povu iha tempu ukun aanmak, iha futuru povu labele sai tan atan bebeik iha ninia rain rasik.

Osan, Poder no Dignidade

Page 4: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 20094 LENO

2008: Tinan Ne’ebé Instituisaun Estadu Naksobu

Sesé dei’t ne’ebé koalia kona baTimor-Leste, ninia rezisténsia istó-rika, maibé, la temi Xanana, emane’e nega istória. Maibé, sé karikFRETILIN la iha, Xanana moos la iha,

sé karik FALINTIL la iha, nia labele sai moosKomandante Forsas nian.

Bainhira koalia kona ba Xanana, ita tenkerefere ba nia nu’udar membru Komité SentralFRETILIN nian hosi 1975 to’o 1987, lider FRE-TILIN nian no resisténsia nian no Komandantemáximu FALINTIL nian iha tinan 80/90, no agora,nu’udar Prezidente Repúblika nian no nu’udarPrimeiru-Ministru defaktu.

Atu koalia kona ba Xanana nu’udar homemde estado no atu halo ema kompreende didiakaspetu ida ne’e, importante hato’o uluk esplika-saun badak ida kona ba oinsá individualidadene’e mosu iha istória resisténsia Timor-Leste nian.

Xanana, ne’ebé horiuluk alunu SemináriuDare nian, iha tinan balun ikus liu, molok kolo-nialismu portugés ramata, nia hahú hakerekdadaun poezia no hasara Luís de Camões bain-hira nia hakerek Mauberíadas. Tanba nia hahuknaar iha letras, biar hakerek naïve hela, niasai figura ida ne’ebé ema barak koñese tihaona, iha tempu ne’ebá, iha prasa ki’ik Dili nian.

Iha 1974, hafoin 25 Abril, Xanana la parti-sipa kedas iha movimentasaun polítika no lahalo parte grupu jovens ne’ebé movimentaan ba harii ASDT (Associação Social-Democratade Timor). Xanana la hatudu nia oin bainhiraASDT hakotu no hakfilan an ba FRETILIN, ihaSetembru 1974.

Ikus tiha mak nia foin tama ba FRETILINno servisu hamutuk ho Francisco Borja da Costa,Júlio Alfaro no seluseluk ta’an no sira mak ga-rante publikasaun NACROMA, buletin FRETILINnian. Xanana dedika ba lala’ok ida ne’e nu’udarrepórter fotográfiku no ikus mai, nia tara filafali mákina fotográfika hodi buka hamoris filafali ninia gostu ba hasai retratu. (Tamba ne’e,hau sempre hatete halimar ba nia katak, molokatu sai Prezidente Repúblika, presiza sai ulukfotógrafu falladu.)

Bainhira UDT hala’o sira nia asaun militarhasoru FRETILIN, iha 11 Agostu 1975, Xananaba hamutuk membrus Komité Sentral FRETI-LIN nian, ne’ebé lidera hosi Nicolau Lobatono nia retira ba Balibar. Iha loron tuir kedas,12 Agostu, Xanana oferese an ba fila fali maiDili ho misaun atu kontakta sarjentus no ofi-siais timor oan sira balun, ne’ebé halo parteForsas Armadas Portugal nian, atu husu sirania tulun hodi bele tau fila fali lei no órden.Hafoin tó iha Dili, ema kaer kedas nia, dadur,litik maibé kore kedas nia. Liu tiha loron balun,ema kaer fila fali nia iha Xavier do Amaral niauma, fatin ne’ebé membrus Komité Sentral balunkonsentra. UDT sira lori nia ba súlan iha sira niakuartel, koñesidu nu’udar “Palapaço” no hafoinFRETILIN halo kontra-ofensiva, mak nia no mem-brus FRETILIN barabarak, inkluindu lider koñe-sidu, Vicente Reis Sa’he, hetan liberdade.

Bainhira forsas Suharto nian tama iha Timor-Leste, Xanana ba tiha ona fatin ida besik fron-teirra. Liu tiha fulan balun, nia partisipa iha reu-niaun bo’ot iha Maiu 1977 ne’ebé Komité Sentralhalao iha Soibada ne’ebé foti estratéjia LutaPopular no Prolongada. Ikus mai mak nia simukargu nu’udar adjuntu Komisáriu Polítiku re-jiaun nian, iha Ponta Leste.

Iha 31 Dezembru 1978, Nicolau Lobato,Prezidente FRETILIN no Repúbilka Demokrá-tika Timor-Leste nian, no Komandante-em-Xefe FALINTIL nian mate bainhira tiru maluhela ho militar indonéziu sira. Hafoin tinan1979 hahú, iha fulan balun nia laran, FRETILINno Governu RDTL ninia úlun boot seluk ta’antuir ninia ezemplu no fó an ba mate ba nasaun.Iha rejiaun ponta leste nian, Xanana, Ma’Hunono Tchai mak sai adjuntus ba Komisáriu polítikuJuvenal Inácio, aliás, Serakey. Serakey no Tchaimoos, ikus mai mate. Sira ne’ebé konsentra ihasentru-leste mak Mau Hodu no ninia kompa-ñeirus sira ne’ebé konsegue hasees an hosicerco e aniquilamento ne’ebé forsas Suhartonian halao hasoru sira. Molok krize boot siraakontese, atu evita ema mate mohu hotu, lide-ransa fó órden ba populasaun rende, iha fatinhotu-hotu ne’ebé FRETILIN kontrola.

Ita meadus tinan 1979 nian, guerilla la ihatiha ona bazes ba tulun sira iha zonas ne’ebéFRETILIN kontrola. Neinek-neinek populasaunsira tun dadaun ba hela iha fatin ne’ebé forsas

Soeharto nian kontrola.(Iha duni aldeias estraté-jikas ka kampus konsen-trasaun sira ne’e mak Xa-nana no sobreviventes sirasúbar bei-beik bainhiratropas indonézias perse-gue sira iha foho leten du-rante tinan barak Rezis-ténsia nian). Tropa Indo-nézia nian oho ita nia emaliu rihun atus rua. Ita niaforsas hamenus tiha bagrupus kikoan de’it ka bol-sas rezisténsia ne’ebé na-mokari iha rai laran no rezis-te ho kilat uituan liu.

Iha situasaun krize idane’e, ne’ebé ita labele su-kat ho krize sira seluk, makXanana afirma an nu’udarlíder ba faze foun luta nian. Ida ne’e mak niaméritu no ita labele nega ida ne’e. Tenke reko-ñese ida ne’e ba beibeik. Nia fó an tomak bahetan fila fali bolsas rezisténsia sira ne’e nohafoin hetan tiha sira, mak nia foin konvokaKonferénsia Nasional FRETILIN nian ba Marsu1981; iha Konferénsia ida ne’e mak sira hariibazes ba hadia fila fali FRETILIN no FALINTIL.Nune’e, ho lideransa Xanana nian, mak partidumarxista-leninista FRETILIN mosu, maibé, de-sizaun ida ne’e anula iha 1984, tamba la tuirba realidade luta Timor-Leste nian.

Ho ninia lideransa mak harii moos ConselhoRevolucionário da Resistência Nacional – CRRNno ikus mai, iha 1987, hakfila-an ba ConselhoNacional da Resistência Maubere (CNRM). Du-rante prosesu ne’e tomak, Xanana kaer dunilideransa efetiva iha rai laran to’o 20 Novem-bru 1992, loron ne’ebé ema kaer nia iha La-hane, Dili no hafoin autoridade Indonésia nianhalo julgamentu ba nia, dadur nia iha Cipinang,Jakarta to’o 1999. Iha Abril 1998, bainhiraXanana sei dadur hela, Convenção Nacionalatu harii CNRT halao iha Peniche, Portugal nodeside hakfilak CNRM ba CNRT no eleje niaba Prezidente CNRT nian. Iha Maiu 1998, Soe-harto monu no dalan loke ba halao referen-dum iha Timor-Leste.

Referendum halao iha 30 Agostu 1999 nohafoin fulan rua liu, iha Outubru 1999, Xananafila mai Timor-Leste nu’udar Prezidente CNRTnian. Liu ema hotu-hotu, nia hatene katak, iharai laran, instituisaun rua ne’ebé sai rin polítikuno militar Nasaun nian mak FRETILIN no FA-LINTIL. Maibé nia hado’ok an tiha ona hosi FRE-TILIN hosi kedas Dezembru 1987, nu’udar kon-sekuénsia hosi ninia polítika retórika ba des-partidariza i.e. hakotu partidu polítiku ninia in-fluénsia ka kontrole ba Resisténsia. Nia kaerde’it ona kargu Komandante máximu FALIN-TIL nian. Maibé, nia hatene oinsá kontinua es-plora lealdade hosi organizasaun rua ne’ebéfó fiar tomak ba nia, hodi nia bele inpoen bei-beik ninia podér ba sira. Sira sai kúmplise bamalu hodi bele luta hamutuk hasoru ema ne’ebéhalo okupasaun illegal ba ita nia rain. Maibé,Xanana fiar katak sira iha kumplisidade ida ne’etamba ninia figura, ne’e duni, nia hanoin kataknia iha buat hotu-hotu no ema hotu-hotu nialeten, katak nia iha forsa liu FRETILIN no FALIN-TIL nia nain-tomak mak nia de’it.

Xanana toman tiha ona komanda organiza-saun rua ne’e no haree ba sira nu’udar ninia ins-trumentus ba halao ninia podér unipesoal (po-dér mai hosi ema ida de’it), no ema nein ida be-le litik ida ne’e.

Nune’e, molok ita halao serimónia solene barestaurasaun independénsia Timor-Leste nian,konseitu ne’ebé nia la simu, Xanana autorizaSérgio Vieira de Mello ba hakotu FALINTIL noharii iha ninia fatin, Forsas Defeza Timor-Lestenian. (Bainhira sira hamate FALINTIL, sira belehakotu ona Nasaun ninia kapital simbóliku idane’e no koa húsar talin ne’ebé liga Forsas ne’eho istória resisténsia rasik). Sira moos hasaidadaun asua’in sira arbiru de’it no hamosu hohahalok ida ne’e problemas oin-oin ne’ebé sei-dauk hakotu loloos to’o ohin loron. Tamba Xa-nana ninia inkoerénsias, iha 2006/07, ema ata-ka fila fali FALINTIL, liu hosi forma oin-seluk ida,atu hafoer ninia imájen no halakon ema niniafiar ba instituisaun ida ne’e.

Diplomatas hosi rai balun, ne’ebé akredi-tadu iha Dili, haksolok an loos tamba hanoin

katak krize 2006 halakontiha ona povu Timor-Lesteninia espíritu rezisténsiano patritotismu. Bainhirasira hamate FALINTIL ihatempu UNTAET nian, si-ra hakat tiha ona pasuida ba oin atu hakotu ka-pitál simbóliku ida no loriesponja ida atu hamoostiha istória Rezisténsianian. Hafoer imájen FA-LINTIL nian, hamenusFRETILIN no ninia lide-ransa nia forsa, no faheita nia rain, halo parteestratéjia tomak ne’ebéema uza ba hakfilak Timor-Leste ba nasaun idane’ebé la iha pasadu, nokarik, sei la iha futuru so-

beranu; ho ida ne’e mak sira hahú koa lide-ransa istórika rai ida ne’e nian no ita seidaukhatene sira sei buka halo ida ne’e to bainhira.

Bainhira sei halo hela diskusaun ba hake-rek Konstituisaun, hau sei hanoin hela oinsá emalitik no halo debate klean tebetebes kona-baForsas, tau naran saída ba forsas ne’e, prinsí-piu restaurasaun independénsia, kaer nafatinbandeira no inu ka lae, nasaun nia naran saída,(Timor Loro Sa’e ka Timor-Leste) no asuntuseluk ta’an. La’os fásil iha tempu ne’ebá foti de-sizaun atu rekoñese istória no haree rekoñe-simentu ida ne’e reflekte iha Konstituisaun, hodibele marka, liu hosi ida ne’e, fronteira entre iden-tidade nasional no internasional. Súsar liu ta’an,tanba Xanana rasik, nu’udar Líder Rezisténsianian, ladún simu ho diak dalan ida ne’e atu re-koñese istória. Ba nia no moos ema balun ta’an,hatama kapitais simbólikus ba muzeu, sai onarekoñesimentu ida. Nia hanoin katak dalan diakliu ba rekonsiliasaun nasional mak opsaun husuba istoriador sira atu estuda ita nia istória nokapitais simbólikus sira sai de’it faktus, dadusno elementus ba estudu ida ne’e. Ba sira, diakliu harii fila fali nasaun ho de’it prezente, lalikahanoin ba kotuk, maibé, ho hanoin ida ne’e,ita la konsegue harii prezente loloos no pre-zente ida ne’e sei kompromete futuru rai idane’e nian.

Xanana toman tiha ona katak nia mak líder,nune’e nia sente katak perigozu tebes ba ni-nia lideransa sé ema rekoñese sesé maka halosaída iha ita nia istória no sé ita kaer nafatinaliserses patriotismu maubere nian. Nia defen-de katak ida ne’e perigozu tebes ba demo-krasia. Liuliu sé FRETILIN organiza ninia an, séafirma an no okupa ninia fatin loloos iha vidamulti-partidária iha rai ida ne’e, buat ne’ebé, ikusmai, akontese duni. Xanana hanoin katak de-mokrasia signifika fahe timor oan sira iha partiduoin-oin no halo sira hametin Unidade Nasionalhaleu ninia figura karik. Nune’e nia bele haforsaninia lideransa nasional ne’ebé nia toman onahalao mesak-mesak, tuir konseitu ne’ebé hotu-hotu koñese - Komandu Luta nian, (nia fotidesizaun no fó orientasaun ba hotu-hotu hosikadeia Cipinang) .

FRETILIN labele duni hatán hamoos niniaan rasik ba fó fali fatin ba rekonsiliasaun idane’ebé halao ho valores abstratus; labele moossai beibeik instrumentu iha Xanana nia limanno husik nia kontinua halao de’it ninia politíkaindividualista. Tamba nia la halo ona parte orga-nizasaun, nia la iha ona obrigasaun ba respeitadesizaun ne’ebé órgauns partidu nian foti, ne’eduni la halo sentidu, iha tempu demokrasia nian,atu nia kontinua hanoin katak nia mak matadalan FRETILIN nian. (Hau fo hanoin fila fali katakiha 2006, nu’udar Prezidente Repúblika, Xana-na halo buat hotu-hotu ba interfere iha pro-sesu eleisaun ba lideransa FRETILIN nian. Maibé,nia la hetan susesu). Ex-líder Rezisténsia la-kontente ho ida e’e. Tanba FRETILIN labele saiona ninia instrumentu, nia bele deit ona bukahatún FRETILIN ninia forsa. Liuliu tamba niafiar katak nia forte liu FRETILIN rasik. (Nia mehiatu prova ida ne’e iha kompetisaun eleitorál2007 nian. Maibé nia lakon eleisaun no sai frus-tradu hosi eleisaun ida ne’e.)

Entaun, atu bele hakás an hasoru FRETI-LIN nafatin, nia halo aliansa ne’ebé hanaranan nu’udar Aliança da Maioria Parlamentar (AMP)ka diak liu, bolu fali, Aliança da Maioria Per-dedora (Maioria ida ke Lakon iha eleisaun).

Tamba nia la kontente ho FRETILIN niniapozisaun, Xanana nu’udar Prezidente Repú-blika nian, uza liuliu ninia tempu ba halo opo-zisaun ba Governu. Iha 28 Novembru 2002,hafoin restaura tiha Independénsia Nasional,liu tiha fulan balun, iha ninia diskursu ba nasaun,Xanana, uza ninia populismu no demagojia,hodi ható kritika públika ba Governu no nu’udarator ba novela ida ne’ebé la iha enredu no ro-han, nia hatete katak nia hakfodak tanba in-dependente fulan nen ona maibee povu seikiak nafatin. (Xanana fiar duni katak, ho orsa-mentu estadu ne’ebé iha de’it dólar ameri-kanu besik tokun neen nulu no ki’ik liu dalasanulu orsamentu Governu Xanana nian, go-vernu ida uluk bele hamenus kiak iha fulanneen nia laran? Sé nia hanoin hanesan ne’eduni, entaun iha buat ruma aat tebetebesiha nia ulun fatuk). Bele de’it hamenus kiakho medidas sosiais, ekonómikas, no dezenvol-vimentu integral no sustentadu ba tempu ba-dak, médiu no, liuliu, iha tempu naruk. Ita lakonsegue halakon kiak ho medidas ne’ebé atuhasoru no hamosu situasaun emerjénsia babeibeik ho hahalok ne’ebé aumenta nível kon-sumu de’it, ne’ebé povu hétan no uza sasánbarak liu, maibé hetan de’it iha tempu ida kebadak. Sé Krize mosu, ita enfrenta. Sé makkonfunde medidas ba konbate (hasoru) krizeho programas ba halakon kiak hatudu de’itkatak nia la hatene buat ida.

Xanana hatete horiuluk katak Governu ladúninkluzivu, la rona partidus oposizaun ninia opi-niaun, la fó valor ba sosiedade sivil bainhira si-ra halo manifestasaun iha liurón, etc.

Xanana sai fali Prezidente opozisaun nian.Nia hasai tiha ninia farda nu’udar líder guerillanian hodi hatais fali kamufladu demokrasia nianno doku másckara nu’udar defensór justisa nodireitus umanus nian. Xanana bolu Governuexklusivista, autoritáriu no abuza podér. Xananahalo diskursu hanesan demokrata boot ida, emapovu nian. Nia súbar nia an iha buat sira ne’enia kotuk, maibé, iha vida real, ita haree momooshela katak ida ne’e ator ida, ne’ebé kaan po-dér. Nia mehi ho sistema prezidensialista. Idane’e mak orientasaun hatún hosi Kongresu CNRTnian iha 2000. Asembleia Konstituinte foti de-sizaun oin-seluk. Xanana lagosta. Nia hakarakFRETILIN ida ne’ebé hakru’uk ba nia. Nia lakonsege.

Bainhira osan minarai no gas nian hahútama, Governu hato’o ba Parlamentu Nasionalproposta orsamentu estadu nian ho valor dó-lar amerikanu tókun atus tolu sanulu resin lima.Orsamentu ne’e define momoos oinsá hariiinfra-estruturas rai ne’e nian, oinsá hadia situa-saun veteranus no kombatentes libertasaunnasional nian, faluk sira nian, katuas no feriksira nian, oan kiak sira nian no oinsá halao de-zenvolvimentu rural no komunitáriu nu’udarprioridade aas liu prioridade hotu-hotu. Ha-karak hetan metas tuir mai: hetan kreximentuekonómiku sustentadu 7%, kontrola inflasaunba 3 to’o 4% iha 2006/2007, harii oportunidadeservisu ba ema rihun sanulu to’o rihun sanuluresin lima. Oposizaun hamutuk hotu, tu’ur kala tu’ur iha Parlamentu Nasional, hili opsaunfahe nasaun no dalan violénsia nu’udar sirania prátika polítika, hodi sátan tiha orsamentuida ne’e. Ho ida ne’e, sira hamosu krize 2006/2007 hodi sátan governu labele hahú progra-ma dezenvolvimentu ne’ebé hotu-hotu beleharee katak diak duni no halao ba beibeik noida ne’e sei hadia povu nia moris no sei halopartidu ne’ebé kaer governu manán fila falieleisoens 2007 ho rezultadu diak liu ta’an.Tamba ne’e mak ema barak konsidera katakiha duni konspirasaun no golpe hasoru Go-vernu FRETILIN no Prezidente mak halo “atudesizivu” bainhira nia ezije demisaun Primeiru-Ministru nian no hakarak hodi bi’it nia maktenke hili ema ne’ebé mak kaer fali fatin idane’e. Buat hotu-hotu akontese ho de’it obje-tivu atu kontrola osan minarain nian no sátanFRETILIN atu labele ezekuta programa dezen-volvimentu ba halakon kiak no hadia kualidadevida sidadaun hotu-hotu nian.

Ohin loron, nu’udar xefe governu defaktunian, nia simu apoiu tomak – pesoal no institu-sional – hosi Prezidente Repúblika nian, ne’ebéla kole gaba ninia governasaun, sai tiha onaninia aliadu inkondisional. Dalabarak, hamriikho ain tutun de’it hodi koalia netik buat ruma

>>

I Parte

Mari AlkatiriSekretariu Jeral FRETILIN

Page 5: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 2009 5LENOdiak kona ba governasaun ne’ebé ha-lao nia lala’ok ba fa’an no sosa, husuno fó, ne’ebé la iha planus, la iha pro-gramas, ho orsamentu ida ne’ebé saide’it saku azul boot ida, ho fundu kon-tinjénsias boot tebetebes, orsamentuida ne’ebé halo ba gasta arbiru de’it noloke estrada boot ba korupsaun no takadalan ba fizkalizasaun efikáz hosi de-putadus sira.

Ami haree tuituir saída mak gover-nasaun Xanana halao iha tinan kotuknia laran. Ho lema “Reforma” no “mu-dansa”, Komandante horiuluk guerillanian no líder Rezisténsia ne’ebé emakoñese liuliu iha tinan 80/90, bukaobriga ema hatuir de’it ninia ritmu.“Reformas” no “mudansas” ne’ebéhahú uluk ho “kasa buan sira”; “buan”mak funsionárius no ajentes estadu nianne’ebé sira identifika nu’udar ema ne’e-bé la fila kotuk ba governu ida ulukninia orientasaun. “Reformas” no “mu-dansas” ne’ebé konfunde fali dexentra-lizasaun ho desestruturasaun, ho ad-ministrasaun anárkika, ida ne’ebé la iharegras, la iha sistema, ho jestaun fiskalno makro-ekonómika ne’ebé laiha di-xiplina. “Reformas” no “mudansas” ne’e-bé hatudu deit katak sira tauk pasaduno tauk moos pasadu ninia lalatak. Atuevita perseguisaun ida ne’e, Xananahalai hosi ninia lalatak rasik, lakoi hatánninia pasadu rasik no hakarak de’it mo-ris iha nakukun laran ne’ebé lalika hate-ne buat ida, lalika hatene Konstitui-saun no leis, moris iha ambiente idane’ebé instituisaun estadu fraku hela,halo aliansa polítika kontra-natura, hokorupsaun jeneralizada ba ema niniamentalidade ho prátika “sosa paz”. Niahalo buat sira ne’e ho “povu nia naran”no, karik presiza, bele halo ema balun,ne’ebé la hein buat ne’e bele akon-tese, laran taridu no matan-been na-konu. (iha infor-masaun katak iha Kon-sellhu Minisrus ninia reuniaun ikus liu,tinan 2008 nian, sira despede malu hotanis no laran taridu, ho apelu no súplikaba halao unidade haleu Xanana).

Nune’e, ba ema ne’ebé seidauk ha-tene, governu Xanana sai hanesan man-ta suku ho hena pedasuk–pedasukne’ebé “AMP’ (Aliansa Maioria Parla-mentar) mak hahoris, aliansa ne’ebéhametin ho partidu sira ne’ebé lákoneleisoens, ne’ebé mosu tanba sira ihanesesidade permanente atu hasorupasadu no governu ida uluk. Tanbane’e, sira gasta arbiru rikusoin povu nianno, emvezde halo planu no programasba dezenvolvimentu, hakoi sira nia anba beibeik ho improvizasaun, (inventasasan oi-oin) gasta arbiru liu ta’an, haloobras ba taka de’it ema nia matan. Tanbapsikoze ida ne’e domina tiha ona niaka karik tanba ninia angústia, Xananala konsege iha vizaun integrada ba ni-nia governasaun. Halo governu sai faliinstituisaun social no komersial ba sosano fa’an, no halo Estadu sai fali klubeboot amigus nian, fatin ne’ebé emabele simu no oferese. Atu bele hame-tin aliansa ne’e nafatin, nia taka matanba buat ne’ebé sala, lakoi rona denún-sia korupsaun nian, nune’e impunidadeiha dadauk ona abut, no ida ne’e haloema la fó fiar ba Justisa.

Iha área lala’ok ba haburas rai idane’e, nia promete aprova Planu Estra-téjiku Dezenvolvimentu nian iha fulantolu nia laran, maibé, liu tiha tinan idaho balu, nia la konsegue halo leitura lo-loos kona ba estadu nasaun nian. Xa-nana hatete buat ne’ebé nia rona, niarona de’it buat ne’ebé nia hakarak ro-na, ne’ebé ema bisubisu ba nia tilun,husu ba ema hatete fila fali ba nia norona fila fali buat ne’ebé ema hatete bania, nia hatete beibeik buat ne’ebé niahatete tiha ona no konvense nia anrasik katak buat sira ne’e tebes duni.Hanesan nune’e mak nia konsola (halokontente) ninia an rasik.

Ho buat sira ne’e hotu, nia husikninia aliadu boot, Prezidente Repúbli-ka, Dr. Ramos Horta, mesak–mesak de’itmak gaba beibeik governasaun Xanananian. Iha Parlamentu Nasional rasik,manta ne’ebé halo ho hena pedasuk-

pedasuk ne’ebé hanaran an “AMP” lakonsege ona defende ninia governudefaktu.

Tebes duni, Ita haree hela kataksira sobu dadauk sistema no sira niniainkapasidade ba governa aumenta babeibeik. Lian hasoru korupsaun aumentaba beibeik, hanesan tiha fali kulat ne’e-bé haburas maka’as hafoin údan tau.Ba ema ne’ebé fó atensaun uituan,buat sira ne’e hotu tama iha sira niamata-laran. Ema matan-délek moossente. Ema ne’ebé la haree ka la sen-te mak ema ne’ebé la koi duni hareeka lakoi duni sente ka ema ne’ebé kúm-plise ba situasaun ne’ebé hahú iha2006 no kontinua to’o ohin loron. Ne’eridíkulu, lae? Loos duni! Buat sira ne’ebéita haree durante fulan neen ikus2007 nian no durante tinan tomak2008, ridíkulu hotu. (Ezemplu ida makne’e. Sira sosa fo’os karun liu no fa’anfali 60% baratu liu. Lakon osan ihanegósiu ne’e maibé, dehan fali katakosan sira simu husi atividade faan foosnee aumenta reseita doméstika (itasosa no faan, lakon osan maibee itatau fali osan bee ita simu hanesa lukruida ba ita). Ida ne’e ridíkulu ka lae?).

Maibé, governu Xanana kontinuagaba an ba buat ne’ebé sira halo iha“tempu badak”. Nunka hatete lia oos.Lia loos mak ne’e: iha tinan ida de’itsira gasta ósan hanesan governasaunFRETILIN nian gasta iha tinan lima nialaran, ósan ne’ebé natón ba hahú pro-grama no garante:

- Hadia eskolas hotu-hotu iha Timor- Leste laran no harii eskolas barak liu ta’an;- Hato’o hahán manas loron ida dala ida ba eskolas hotu-hotu;- Harii uma ba professor no pesoal saúde nian iha distritus, sub-distri- tus, sukus no aldeias;- Hadia asisténsia ba saúde , ho infra- estruturas barak liu, ekipamentu no meius diak liu ba halo diagnóstiku móras nian no tratamentu;- Hahú no halao polítika nutrisaun iha nasaun tomak ne’ebé liga ho dezen- volvimentu produsaun nasional agro pekuária;- Hato’o liu ta’an be moos;- Halo aproveitamentu diak liu ba be nu’udar fonte renovável ba produz energia;- Hadia liurón tuan no halo liurón foun kilómetru barabarak;- Hadia no harii sistema irrigasaun;- Hadia no harii liurón foun barak liu ta’an;- Harii uma diak liu iha zona rurál sira no ba ema ne’ebé presiza liuliu;- Dezenvolve agrikultura nível famíla nian no komunitáriu ho teknolojia natón loloos ba faze dezenvolvimen- tu iha ida-idak ninia área ;- Dezenvolve peska semi-artezanal;- Implementa projetu hadia fila fali sidade Dili no sentru urbanu sira seluk no resolve problema sanea- mentu báziku;- Harii indústria ba prosesa produtus agríkultura no peskas nian;- Harii rede transporte diak liu ba públiku;- Dezenvolve turismu ho eskala ki’ik no boot no komunitáriu;- Harii Akademia Múzika no Kultura nian;- Harii Institutu Médiu ba Desportu;- Harii Banku ba Kréditu Rurál, etc.;

Karik halao duni, buat sira ne’ehotu kontribuiba fó oportunidadeservisu ba ema rihun ba rinhun iharai laran no fó insentivu ba sector koo-perativu no privadu iha área agro-pekuária, peskas nian no produsaunartezanal, ne’ebé presiza hodi hadiakualidade vida sidadaun sira nian noatu iha ekilíbriu balansa komersial diakliu ta’an, tamba produsaun moos au-menta no liu hosi dalan ida ne’e, itabele hamenus importasaun.

Atu hetan ida ne’e, governu ten-ke hatene halo planu, programa no

Tinan 30 Saudozu Nicolau Lobato Nia Mate>>husi pajina 2

lensia hasoru maluk sira ne’ebémak deteta uza kartaun UDT. Inia mós fó perdua ba ema idane’ebé kaer no oho nia alin Do-minggos Lobato momentu mo-su guera sivil.

Hanesan katekista nia oanno mos ema ne’ebé mak eskolaiha Seminariu, Nicolau dixiplina-du no reliziozu iha nia vida tomak.“Nia nunka falta iha misa, tobareza, hader mós reza’’, tenik Marihodi lembra. Mezmu nune’e tuirMari, Nicolau nunka hodi reliziaunatu hanehan no ataka ema seluk.Iha diskursu politika barak makNicolau halo iha tempu ne’eba.Maibe diskursu politika diak liu nopolemika teb-tebes iha nia moris,tuir Mari mak diskursu ne’ebé niahalo iha loron 28 de Maiu 1977kuandu bainhira CCF hakarak ha-sai Xavier do Amaral husi nia kar-gu nudar Prezidente Fretilin.

Iha loron militar Indonezia in-vade Timor, Nicolau Lobato ha-mutuk ho nia forsa inklui povohalo rekoa ba ai-laran hodi husikhela nia oan no nia kaben Isabelne’ebé ikus mate iha militar In-donezia nia liman. Durante iha ai-laran Nicolau mós hatudu nia ma-turidade nudar lideransa ne’ebékompleitu iha vida militar no mospolitiku. Tuir lia fuan ne’ebé makfó sai husi sasin ida (la temi na-ran-red) ne’ebé durante ne’ehamutuk ho nia iha ai-laran,

katak iha povo no forsa nia oin Ni-colau hatete, bainhira povo matehanesan asu, hau mós sei matehanesan ne’e. Momentu kuandu mi-litar Indonezia uza forsa ho númeruboot hodi halo atake makas ba ai-laran, mak iha loron 31 de Dezem-bru 1978 Nicolau mate hodi husikhela nia forsa, povo no rai ne’e. “Hausei la fó hau nia-an sira kaer, se ha-karak mai foti hau nia isin mate,’’haktuir Mari hodi kompleta katakNicolau kumpri duni nia lia fuan aultima bala por me.

Iha seremonia reflesaun ne’eantes hahu deriji um minutu de si-lensiu, Prezidente Fretilin Lu olo ha-tete katak, Nicolau Lobato ho niakualidade no nia dedikasaun bootnia intrega nia vida tomak ba raiida ne’e ba povo ida ne’e mak ohinloron ita bele sai hanesan nasaunou estadu ida. “Tanba ne’e hau husuba Camarada tomak atu fó memo-ria nafatin ba Nicolau, membrusCCF sira no saudozu ikus Nino KonisSantana,’’ tenik Lu Olo hodi hahusilensiu.

Hanoin konaba sakrifisiu ne’ebéjerasaun fundadór ukun rasik-an ha-nesan Nicolau Lobato, Sahe, Maulear,Hatta, Borja, Carmo, Muki no sst halohodi ikus hetan libertasaun. VergilioGuterres nudar jerasaun foun hatete“se ohin loron ita barak sei moris,ne’e laos tanba grasa husi lalehan.Maibe tan iha maluk balu prontu atumate’’. Atu labele hamosu interpre-

tasaun ne’ebé sala ba jerasaun founne’ebé sei tuir mai, iha nia reflesaunVirgilio Guterres husu ba lideransaFretilin sira atu bainhira hakarak ha-kerek naran Nicolau Lobato karik lapresiza tan uza atributu hanesanPrezidente, Vice Prezidente, Koman-dante ou etc.. iha oin. Tanba tuirGuterres, Nicolau Lobato iha niavida politika kompleta tiha onapozisaun hirak ne’e. “Iha Amerika,se karik hakerek, ema tau deit Ken-nedy ou iha India Mahatma Gandhi,’’tenik Guterres. Iha parte seluk Guter-res mós hatutan tan katak se belekarik husu mós ba ita nia Par-lamentu Nasional atu deside loron31 de Dezembru hanesan loron na-sional ida ba povo Timor Leste to-mak hodi hanoin hikas fali SaudozuNicolao Lobato nia loron mate.

Se karik dia 31 de Dezembro la-kon ona iha ita ida-idak nia memoria,signifika katak ita mós komesa de-lek dadaun ba ita nia istoria rasik.Tanba ne’e tempu to’o ona ba je-rasaun foun atu fó homenajen bootba sakrifisiu ne’ebé Nicolau Lobatohalo ho dalan aprende atu hateneita nia istoria, koiñese ita nia lide-ransa fundadór sira no forsa Falin-til ne’ebé mak sai liman kroat ihatempu difisil. Halakon beik no kiakiha ita rain liu-liu kontra korruptuno mentalidade oportunista. Tanbabuat hirak ne’e mak mehi boot ne’e-bé Nicolau Lobato ho nia kolega si-ra (barak mate no balu sei moris-red) lori liku-liku iha sira nia vidatomak.

>> ba pajina 7

Page 6: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 20096 LENO

V incent, ema nebe mak iha rohan tinan2008 sai figura impor-

tante ba ema moras, matan delek, diuk no moras sira seluk.

Sientista no Proffesor (gurubesar) Total Quality and Opera-tions Management ba ProgramaMajistradu Jestaun ka Programmagister Manajemen (S2) no Doutor(S3) iha Universidade Trisakti Ja-karta, Vincent ho naran kompletuProf. Dr. Ir. Vincent Gaspersz, ha-mutuk ho nia ekipa; dr. Cristine (Vin-cent nia kaben), Pendeta Lambert,Mario Vieira no seluk-seluk tan, ha-lao road show iha fatin-fatin ihaTimor Oeste, hahu husi Rote, Nai-bonat (Kupang), So’e, Kefamenanuno Atambua—hodi kura ema mo-ras sira.

Jornalista kla’ak ba road showne’e hetan oportunidade hodi par-tisipa iha rohan fulan Dezembru2008.

Mukzijat! (Milagre!), Puji Tuhan!(Graça de Deus!), ida ne’e maklian Indonesia nebe mak semprerona sae as bainhira ema nebemoras, matan delek, diuk, lum-puh (lahatene lao) no moras selukhetan kura husi profesor Vincent.

Penyembuhan husi ekipa Prof.Vincent halao ho simples deit, niahabokon nia liman ho bé mineralhusi gelas aqua kose ba isin nebemoras nomos hisik bé ba isin lolonnebe hetan moras. Dalaruma Pro-fesor kura moras ho jeitu hanesan“halimar” deit. Iha parte seluk,bainhira moras barak ho antriannaruk—profesor fo fiar ba nia ko-lega sira nebe hola parte iha timpenyembuhan hodi kura mos mo-ras sira.

Moras sira molok atu mai hali-bur iha fatin ekipa Prof. Vincenthalao penyembuhan, uluk nanai sirahetan informasaun husi media lo-kal ka informasaun husi papanpenggumuman iha fatin-fatin, no-mos husi telefone ka Short Mesage(SMS).

Kabupaten (Distritu) Kefame-nanu, nia dok kuaze 200 Km husikapital Kupang, iha loron 23 De-zembru 2008, iha distritu ne’e kua-ze moras barak inklui matan de-lek hetan kura husi ekipa Prof. Dr.Vincent. Iha tuku 09.00 dader, emaliu 500 halibur hamutuk ona ihasalaun boot, fatin padre sira husiordo Societas Verbi Divini (SVD).

Istoria iha biblia nebe akonteseiha tinan rehun rua liu ba, wainhiraJesus halo milagre iha fatin-fatiniha Judea, ema matan delek saihare, ema diuk sai rona—istorianebe atu hanesan mos, akonteseiha salaun SVD. Jesus nia “me-diador” Prof. Dr. Ir. Vincent Gas-persz kura ema moras kuaze 400resin iha oras hat nia laran. Wain-

Milagre iha Rohan Tinan 2008“Pergilah dan beritakanlah: Kerajaan Sorga sudah dekat.Sembuhkanlah orang sakit; bangkitkanlah orang mati; tahir-kanlah orang kusta; usirlah setan-setan. Kamu telah mem-perolehnya dengan Cuma-Cuma, karena itu berikanlah puladengan cuma-cuma”. - Matius 10:7-8.

zevonia & zeloy hira kla’ak observa sesaun pe-nyembuhan husi ekipa Vincent, emahirak ne’e mai ho moras oin-oinmak hanesan; stroke, asma, ruinsin (asam urat), moras rins, kan-kru, inklui mos ema matan delekno diuk. Ba moras sira nebe hetankura ona, Professor Vincent hatete:“Laos hau mak kura imimaibe Nai Jesus Kristumak kura imi moras.Hau ema ida nebe Jesusfo fiar hodi halo tuir de-it saida mak Nia haruka.Se imi hakarak sai diaktenke fo fiar metin baNai Maromak Jesus Kris-tu.”

Relasiona ho morassira nebe hetan kura, ihadiskusaun ida entre kla’akho ekipa Prof. Vincentbainhira han kalan ha-mutuk, iha diskusaunne’e Prof. Vincent hate-ten, ema moras sai diak,matan delek bele hare,diuk bele rona, tanba ihabuat tolu; ida; tanba niahusu (meminta), rua;tanba nia fiar (meyakini)tolu; fo Agradesimentu(mensyukuri).

Fator tolu nebe prof.Vincent hatete, iha rea-lidade akontese duni.Roger ne’ebe sofre mo-ras asma iha tinan 20nia laran, bainhira niahakat mai iha salaun SVD,nia fo fiar tomak ba NaiJesus Kristu katak niasei sai diak husi nia mo-ras. Kuaze iha minutu 3nia laran wainhira Prof.Vincent seidauk hahusesaun penyembuhan,Roger sinti iha buat ru-ma akontese iha nia isinlolon. Roger ses ona hu-si moras asma. Ba kla’akRoger hateten, “hau niaasma lakon ona. Agra-dese ba Nain Maromakho nia domin ne’ebe boot.Jesus Kristu fo grasa bahau”.

Seluk fali, Leni Klan,labarik feto ho idade ti-nan 9, moris mai tilundiuk no la hatene koalia.Wainhira Prof. Vincentkose Leni nia tilun ho bé,nia mos sai diak no ronakedas. Leni hetan kedaskoko (pengujian) bain-hira ema ida halo lian(bunyi suara) no temi Le-ni nia naran husi nia ko-tuk iha metru ida ka ruahanesan ne’é—Leni horefleksaun responde balian ne’e hodi hateke bakotuk. Prof. Vincent moskose bé ba nia nanal ho-di bele koalia. Leni nebehahu rona no koalia ui-

tuan—haksara ema nebe hanorinnia ho letra. Prof. Vincent husu bania família atu hanorin nafatin Lenikoalia tanba nia maski tinan 9 onamaibe sei hanesan bebe—tanbalian hirak nebe nia rona sei buatfoun ba nia no nia presija aprendelian sira ne’e.

Parte seluk, Donatus Seran, du-rante tinan rua nia laran hetanmoras ruin sin (asam urat). Wain-hira nia moras hetan kura husiProf. Vincent, nia kontente no sen-te hetan vitória iha nia moris. Bajornalista kla’ak Donatus hateten,“hau uluk jogadór Volley ball. Ti-nan 5 ona hau labele joga Volleytanba moras ruin sin. Maibe hograsa boot ne’ebe hau hetan husiJesus Kristu, hau agora bele ha-limar volley ball fali. Hau saudades

ho hau nia profeisaun hanesan jo-gadór. Hau fiar katak Jesus hadomihau”.

Antonia Eko, ferik ida ne’ebehetan moras tumor iha nia kabunlaran. Besik tinan 6 ona Antoniahetan sofre tumor. Moras ne’e halo

Antonia lao ladiakno isin sai karekas.Iha tinan 6 nia laranAntonia dependedeit ba nia oan si-ra—hit nia ba harisfatin ka ba fatin ne-be Antonia husu.Antonia labele haloaktividade ba morisloron-loron nian,tempu barak liu niaiha kama leten deit.

Wainhira nia oansira hit Antonia baiha salaun SVD, nialabele tur iha kadei-ra no tur deit iha si-mente leten hodihaloos nia ain rua.La kleur ProfesorVincent hakat bania tur fatin no husuba nia oan sira: “Niamoras saida?”. “Mo-ras iha nia kabun la-ran no lao ladiak”,katak oan husi An-tonia ba Prof. Vin-cent.

Profesor hisik beba Antonia nia isinnebe moras ho beaqua no Profesorhatete ba Antonia;“Agora hamrik nolao!” La too minutuida hanesan ne’e,Antonia hamrik nolao. Antonia nia eks-presaun hare bahanesan “hakfodak”maibe nia konten-ti—nia dala rua kadala tolu halai bamai iha salaun laran.Ema barak iha sa-laun SVD basa limanno balun temi “pujiTuhan”.

Lakohi lakon mo-mentum, jornalistakla’ak mos hakbe-sik-an ba Antoniano koalia oituan honia tanba hare husinia fizika Antoniahare hanesan ihaforsa ona no tur onaiha kadeira. “JesusKristu kura ona haunia moras. Durantene’e hau ba matandook (dukun, red)hodi kura hau niamoras maibe haununka sai diak. Hauhakarak ba doutormaibe hau osan la-

iha. Maibe ohin loron hau hetanmilagre. Hau bele lao hanesan emanormal ona. Hau nia agradese baJesus Kristu no Nosa senhorane’ebe tulun hau”, tenik Antonia.

Triste oituan rona Antonia niaistoria. Kuaze tinan 6 nia laran te-rus tanba tumor. Nia kiak no laihaosan atu halo tratamentu ba niamoras ne’e.

Antonia, nudar sidadaun idanebe moris iha Indonesia, bainhirania nasaun, nomos hanesan na-saun barak iha mundu inklui Es-tadus Unidos nebe nia sistemasaúde la gratuita ba nia povu—lahanesan iha Cuba nebe povu ihaaksesu gratuita ba saúde. TanbaSaúde la gratuita, ema kiik-kiakbarak iha Indonesia, laiha posi-bilidade atu bele trata sira nia mo-ras iha Ospital.

Hare ba realidade ida ne’e, Ti-mor-Leste maski nasaun kiak, povukiik-kiak iha rai ne’e senti hakat pa-su ida ke diak bainhira governuFretilin nebe lidera husi PrimeiruMinistru Mari Alkatiri fo atensaunboot ba povu kiik-kiak nia morishodi hari sistema saúde gratuita—no halo kolaborasaun ida ke diakho Cuba hodi fo tulun nia doutoressira mai Timor-Leste no mandaema Timor-Leste ba estuda me-disina iha Cuba.

Dotor (dr.) Cristine MegawatiPurba, kaben husi Prof. Dr. VincentGasperz—nebe uluk liu halo “ko-munikasaun” ho Maromak liu husiPenglihatan (vision) bainhira ihamomentu ne’e nia kaben (Prof. Dr.Vincent) sei hadook-an husi Maro-mak no la iha fiar katak Maromakiha. dr. Cristine, ba ema barak nebehalibur iha salaun SVD Kefa, niahateten: “Jesus Kristu ho Nosa Se-nhora maka kura imi husi morasno husi problema sira seluk. Amihanesan mediador deit. Hakaraksai husi moras no terus ne’ebe du-rante ne’e sente, tenke fo fiar metinba Nai Maromak, laran mos labeleodio. Atu nune’e bele hetan tulunhusi Maromak. Wain-hira ita fo itania fiar metin ba Jesus Kristu noNosa Senhora, ita sei sai husi mo-ras no problema”.

Iha 23 Dezembru, tuku 01.00(oras medio Indonesia), bainhiraekipa Prof. Vincent kura hotu onamoras sira, salaun SVD komesamamuk ona, hela deit ekipa Prof.Vincent no komisaun organizadoranebe halot kadeira no sasan baluntau fali iha nia fatin. Ekipa ne’e mosramata sesaun penyembuhan hodoa syukur ba aktividade nebe foinhalao. Tuku rua hanesan ne’e, eki-pa Prof. Vincent no komisaun orga-nizadora despedida malu, no ekipane’e mos hakotu nia vizita iha Kefa-menanu kontinua ba Atambua.

Fraze husi evangelo Saun Mateus kapitulu 10:7-8, sai nudar matandalan ba ekipa Vincent hodi ajuda ema kiik-kiak sira. Moras sai diak,matan delek sai hare, tilun diuk sai rona, ema lumpuh bele lao. Milagre!Ne’e mak akontese iha fatin hirak iha NTT, Indonesia iha rohan tinan2008.

Parte I

(Karuk) Prof. Vincent kura hela Antonia. (Kuana) Antonia lao ona

Profesor Vincent kura joven ida nebe matan delek

Labarik nain rua moris mai diuk, sira nain rua hetan kura.

Katuas ne’e iha tinan 10 nia laran ho kursi roda deit, laoladiak tanba hetan stroke. Iha loron 23/12/2008, iha salaunSVD nia la presija ona kursi roda tanba bele lao ona.

(Parte II kona-ba kura moras ihaAtambua no Naibonat, ei hatun ihaedisaun tuir mai).foto: zeloy

Profesor Vincent kura hela labarik nia tilun iha salaun SVD, Kefamenanu

1 2

Page 7: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 2009 7

hakarak hatete katak governu AMPnia ukun la dun di’ak, karik envésde uza lia-fuan anarkia ne’ebémai husi Dalen-Gregu an ne’ebéhatete “laek” no arché “makukunka podér”, di’ak liu uza lia-fuanakrasia ne’ebé tuir loloos maihusi lia-fuan ida husi Dalen-Gregu“Akráteia” ne’ebé dehan katak fra-ku, kapasidade la iha, no kbiit laiha.

Mak ne’e deit, obrigadu wain.

1 Ema ne’ebé hali’is ba prinsípiu anarkismu2http://www.theaustralian. news.com.au/story/0,,24835967-25837,00.html 3 hanesan porezemplu François ClaudiusKoeningstein alias Ravachol4 Nudar ezemplu Max Stirner, Proud-hon, Mikhail Bakunin, Peter Kro-potkin5 Klase sosiál| Ami hili atu uza lia-fuanladen iha ne’e tanba tuir estrutura sosiálne’ebé ema tetun terik nian sira haketakklase sosiál hanesan Laden dato (aris-tokrasia), laden ema, atan no lutuhun

TASIBALUN

Hatán badak oan kona-ba Mark Dodd nia artigu

kona-ba anarkia iha Timor-Leste

Ema balun hanoin kataklia-fuan “anarkista1” ha-tete ema ruma ne’ebélakohi orden, no ne’ebéhadomi kaos. Porezem-

plu, foin daudaun jornalista MarkDodd husi jornál The Australianhatete katak Timor-Leste atu saianarkia2. Nia uza lia-fuan anarkiaatu fó hatene katak ita Estadu nosistema polítiku hanesan kaos fali,tanba Governu AMP ukun la hatene.Infelizmente ha’u la simu buat idadeit ne’ebé jornalista Mark Doddhalo: nia uza lia-fuan anarkia ha-nesan kaos, ida ne’e ha’u la simu.

Ema balun mós hanoin katakanarkista sira, hanesan terroristamesak deit ne’ebé hanoin la iha,nune’e mós sira tenke uza bombaatu hasoru sistema ukun ne’ebésira sente katak la di’ak. Ida ne’elaloos, tanba biar ita sei hetan anar-kista balun ne’ebé bombista3 siramós hanoin iha. Ita mós hetan anar-kista balun ne’ebé sofre reprezaliahusi ema barak (liu-liu sosialista nokapitalista sira) tan sira barani atuhasoru hanoin ema seluk nian konaba organizasaun ekonomia no es-tadu ho hanoin ida ne’ebé kapás ka-tak sira hadomi duni armonia nobuka atu evolui sosiedade, to’o he-tan faze ida ne’ebé makukun la iha,ne’ebé ema hotu ukun rasik a’an4.

Iha semana hirak liu ba ami ha-klaken testu rua husi matenek na’inida anarkista naran Mikhail Baku-nin, ohin ami buka atu hatudu deitkatak tuir loloos, Mark Dodd no ko-

lega seluk ne’ebé dala ruma uza lia-fuan anarkista atu fó sala ba ema,no temi lia-fuan anarkia bainhirasira hakarak dehan kaos, sira makhanoin la dun di’ak.

Anarkizmu, mak lia-fuan ida,ne’ebé ita hatete prinsípiu filozofiaida ne’ebé hanoin katak sosiedadehotu bele moris ho governu laek.Tuir teoria ne’e, armonia sosiedadenian mosu, la’ós tanba ukun iha,ka tanba ema tenke hakru’uk deitba autoridade ida ka barak. Tuirteoria ne’e, armonia sosiedade nianbele mosu tuir akordu entre grupuka laden sosiál5, territóriu ka pro-fisionál, ne’ebé hili atu la’o hamu-tuk iha armonia hodi ema ne’ebéhalo buat ruma no ema ne’ebé ha-karak hola buat ruma, sira rua be-le moris di’ak, haksolok tan kon-tratu sosiál ne’e to’o hodi satisfásema hotu nia aspirasaun, nesesi-dade.

Hanesan sosialista sira, anar-kista sira mós rekoñese katak, so-siedade mós la’o tuir prosesu ne’ebéla’o ita haree iha natureza (pro-sesu ne’ebé ita bolu evolusaun).

Iha sosiedade hanesan iha natu-reza evolusaun sai prosesu idane’ebé la’o neineik. Tuir anarka siradala ruma ita hetan tempu idane’ebé prosesu ne’e la’o lailais idane’e mak anarkista sira bolu pe-ríodu “revolusaun”.

Akordu ne’ebé anarkista sirako’alia, tuir sira nia hanoin, halo katakema hotu bele haklaken sira niavontade no sistema organizasaunsosiál sai lalenok di’ak ba sira niahakarak. Baibain sira dehan kataktuir sistema kontratu ne’e, ita belehamosu individualizasaun akor-du, buat ida ne’ebé sistema sosia-lista, tuir sira nia Volkstaat (Estadupopular) labele hetan, tan, siste-ma sosialista la fó dalan ba indivi-dualizasaun kontratu nian tanba sirania sistema loke dalan deit ba indi-vidualismu husi elite ne’ebé kaerukun.

Bainhira ita haree no lehat (ana-liza) anarkista sira nia hanoin nomehi ba ekonomia, ita haree kataksira atu hanesan sosialista sira nian.Sosialista sira uluk temi katak Anar-kista sira hanesan “eskerda” husi

movimentu sosialista nia laran.Anarkista sira kontra buat hotune’ebé viola justisa sosiál no hanoinkatak sistema propriedade priva-du, liu-liu rai, no sistema produ-saun (ne’ebé ema ne’ebé fiar mer-kadu livre sadere ba) hamosu mo-nopóliu no viola justisa sosiál, nu-ne’e mós kontra merkadu livre tan-ba tuir dalan ida ne’e ita labelehetan justisa sosiál, distributiva kaseluk tan.

Tuir teoria organizasaun sosiálne’e, hanoin saláriu no produsaunsistema kapitalista hanetik dezen-volvimentu. Anarkista sira balun,mós haklaken ba ita katak Estadu,to’o daudaun kontinua sai instru-mentu ida ba ema uitoan hodi kon-trola ema barak, ba ema uitoan atukontrola rai barak, no simu rai-teinbarak husi kosar ema seluk nian.

Hanesan sani na’in bele hareelia-fuan anarkia la hanesan kon-fuzaun, runguranga ka kaos, lia fuananarkia hanesan auto-governa-saun (ukun rasik a’an).

Karik Mark Dodd sani testu ne’eha’u hakarak hatete deit, karik nia

Rui Pinto

Livru balun di’ak ne’ebéKropotkin hakerek:

Mutual aidThe Conquestof Bread,Act for Yourselves,Words of a Rebel

Peter Kropotkin

Hanoin iha artigu ne’e ha’u foti barak husi Peter Kropotkin nia hakerek. Peter Kropotkin, hanesansientista ida ne’ebé hali’is ba anarkizmu, no nia moderniza korrente ideolojika ne’e to’o nia sai“komunistanarkia” ne’ebé ema barak to’o ohin loron sei la’o tuir. Peter Kropotkin identifika “fóliman ba malu” (ajuda mútua) nudar maneira di’ak ida ba ita hotu atu haburas. Nia foti hanointeoria competisaun husi ekolojia no haklaken katak iha sosiedade nia laran, tuir lo-loos hanesaniha natureza, kompetisaun sempre fó vantagen ba ema ne’ebé hamosu espíritu kompetisaun.Tuir Kropotkin, ita tenke:

“haburas hanoin husi povu liu-liu iha organizasaun traballador sira, hodi halo katak sira bele sai klibur idaho kbiit hodi proteje sira nia a’an rasik husi kapitál, tanba tuir loloos ita labele fiar metin ukun balun no par-lamentu” [Anarchism, p. 298 and p. 287]

Peter Kropotkin

halo projetus ba dezenvolvimentuumanu, social no ekonómiku. Pre-siza moos hasees an hosi “projeti-zasaun” ekonomia nian tamba dalanida ne’e insentiva de’it dezenvolvi-mentu sabraut ida, ne’ebé hakotude’it iha klaran, anárkiku, no la ihakualidade. Labele konfunde medidasemerjénsia nian ho medidas rekons-trusaun no dezenvolvimentu nian.

Xanana buka tuir deit dalan fásilliu. Hatama ósan arbiru de’it iha eko-nomia no hanoin katak dalan ida ne’emak kontribui ba hamenus kiak. Niarona, hatete tuir no fiar katak nune’eduni: Nia hamenus ona Kiak tanba niafahe ósan. Nia konvense nia an tihaona. Prezidente Repúlika moos ha-noin hanesan ne’e karik .

Maibé buat ne’e , nu’udar efeitumakro, bele de’it halo inflasaun au-menta no haburas korupsaun. Ita ho-tu hatene katak inflasaun no korup-saun hanesan inan ba hahoris kiak.Nune’e, kiak kal hamenus duni, nolalais, maibé, ba ema uituan de’it –ba de’it membrus governu defaktunian, sira ninia família no amigus ne’e-bé besik liuliu sira. Maioria ninia kapa-sidade atu sosa aihan sei hamenus babeibeik, la’os deit kuantidade, mai-bé, ninia kualidade moos tun ba bei-beik; kaloria hahán nian, ne’ebé mai-oria presiza hetan loron-loron, karunba bei-beik, sae sentavus uituan-ui-tuan. Produsaun nasional sei hamenusliu ta’an tamba la du’un iha kompe-tisaun. Reforma tributária Xanananian, ne’ebé hatún impostu no kua-ze halo ita nia nasaun sai hanesan

tiha paraízu fiskal ida, la hamosu mi-lagre. Presu la tun. Sira du’un tun saeno buka tau sala ba ema seluk (bodeespiatóriu). Du’un “komersiante ma-landru” sira. (sira la hatene katak eko-nomia mak siénsia ida ne’ebé la ihafatin ba milagre. Iha leis, iha regras,iha elementus ne’ebé kataliza (belehala’o lalais liu desenvolvimento). Mai-bé la iha milagres. Servisu de’it makhalo dezenvolvimentu lao lalais, hamo-su rikeza, haburas kreximentu eko-nómiku, fó dignidade no aumentakualidade vida sidadadun sira ni-an,hamenus kiak.

Jornal sira hakerek loron-loronkonaba korupsaun, nepotismu, go-vernasaun aat. Relatóriu hosi Insti-tuisaun internasional sira labele no-nók de’it ona ba realidade xokanteida ne’e. Períodu ba prova ramataona. Hosi dúvida, moris serteza noserteza mak ne’e: governu Xana-na hakfilak Timor-Leste sai nasaunida ne’ebé la’os sustentável. Itabele litik apresiasaun ida ne’e no ha-tete katak afirmasaun ne’e hanesan“atitude colonial” ida. Maibé sé itaharee didiak realidade ohin loronnian, ita haree momoos saída makakontese. Sé situasaun ida ne’e laoba oin hanesan ne’e nafatin, tinanida ka rua ta’an, hau la hatene sébele iha ema ruma, ne’ebé konxienteuituan, brane nonók de’it. “Ita niarain lakon dadauk ona nia identida-de, sai dadauk ona hosi nia dalan;Estadu lakon dadauk ninia estrutu-ras; sentidu sidadania tun liu tambaema hein de’it governu ninia apoiuuituan ba moris, ka moris nonók de’ittamba tauk hatete sai katak sira lahaksolok buat ruma. La’os ho haha-lok ba aumenta dependénsia, mak

ita liberta povu. Ema halo konfuzaunbainhira dehan katak ita iha paz tambadeit la iha violénsia fízika, katak ita ihaestabilidade tamba sida-daun siranonók hela, maibé no-nok ne’e be-le signifika tauk koalia.

Ita hetan sorte(?). Loos duni.Natureza, fó ba ita, la’os atu fó bei-beik de’it ba ita, reseita hosi minaraino gás ne’ebé sai hanesan krédituida ba dezenvolvimentu. Maibé go-vernu Xanana la iha hahalok respon-sável ba buat sira ne’e tanba halode’it politika gasta osan arbiru de’itno ida ne’e sei hakoi de’it FunduMinarai. Xanana la hatene oinsá halojestaun ba reseita naun-renovável(ne’ebé labele hafoun fila fali). Oinsáiha beibeik reseita ida ne’e atu fó be-nefísiu ba jerasaun hotu-hotu, ohinloron nian no aban bain-rua nian. Re-seita minarai nian sai hanesan fini baita. Ita tenke harii kondisaun ba kudafini ne’e, hodi nia fó fini beibeik baita. Xanana konfunde kuda ho hakoi.Governu Xanana moris iha kontra-disaun. Nia hanoin katak gasta osanbarak signifika halo barak. Nia halobuat hotu-hotu ba gasta hodi belehatete katak nia ezekuta ona orsa-mentu no atu sente katak nia halobarak ona. Gasta hodi bele hateteba Parlamentu katak nia ezekuta duniorsamentu.

Xanana iha ódiu ba “carry over”(transfere ósan hosi orsamentu tinanuluk nian ba orsamentu tinan oinnian). Ami hanoin katak nia atu mosuho solusaun májika ruma. Xananahato’o ninia reseita hanesan ne’e:Medida uluk liu: sósa, sósa barabarakdurante fulan rua ikus liu molok ti-nan fiskal ramata. (nia la foti ona pro-blema armazén nian, maibé, uluk Xa-

nana uza argumentu ida ne’e ba fókontratu ba ninia kolaboradór besikliu nia, GS, ho valor dólar amerikanuliu tókun sanulu resin hat hodi sosafo’os). Agora ho dólar amerikanu tokunba tókun, nia la koalia ona kestaun ar-mazén nian. Importante mak gastaósan).

Rezultadu: la iha “carry over” ósannian. Nia prefere halo “carry over”fo’os nian, óleu hán nian, simentunian, kareta nian, tratór nian etc…sasán ne’ebé bele lakon de’it ka seiaat de’it ho tempu; tamba sasán si-ra ne’e simu subsídiu estadu nian,sei liu fronteira no ema sei fa’an ba-ratu de’it ba rai viziñu Indonézia ;iha moos “carry over” meius transpor-te no servisu nian, no la kleur ta’an,sei kontribui ba hasae dezpeza públikaka sei aumenta moos “reseita do-mésxtika”, bainhira sira fa’an sukata(be si tuan) sira, iha fulan neen totinan ida nia laran. Jéniu hanesan Xa-nana Gusmão de’it mak bele inventabuat ida ne’e!! Medida tuir fali: reor-samentasaun ka tau fali osan “carryover “ nian ba orsamentu tinan founnian. Ida ne’e signifika katak sira gastaósan hotu-hotu ne’ebé tau ba des-pezas bens no servisus no rekorentessira seluk; kona ba kapital dezenvol-vimentu, sira hakotu projetu, taufali osan ne’ebé sei iha ba orsamentutina foun nian no hein de’it Parlamen-tu Nasional aprova orsamentu foun,hodi kontinua halao projetus sirane’ebé hakotu iha klaran. TambaParlamentu bele de’it aprova orsa-mentu 2009 iha final fulan Janeirunian, Xanana dada orsamentu tinan2008 nian to’o fali Feveriro 2009. Niahalo buat sira ne’e hotu atu provakatak sei la iha “carry over”. Atu lalika

temi buat seluk moos, hau hatetede’it, ida ne’e keta injenuidade karik!Ida ne’e ridíkulu tebetebes ! Maibé,Xanana no ninia grupu aprezenta buatsira ne’e hotu hanesan produtus hosisira ninia jenialidade koletiva.

Durante fulan rua ikus liu tinan2008 nian, sira halo despezas, maibé,la iha planu no programa ruma. Sósa,sósa ta’an. Ró sanulu resin rua to’osanulu resin lima forma iha tasi laranno hein loron lubuk ida atu ida-idakhatún ninia naha. (hau nia laran tari-du haree, Iha kalan Natal nian nofim-do-ano nian, ahi lakan iha ró sa-nulu resin lima ne’ebé pára hela ihatasi laran, iha Dili nia oin. Labarik siraketa bele fiar karik katak pai ka vovôXanana halo’o milagre ida ta’an. Niaharii árvore Natal sanulu resin limano husik prezépiu sanulu resin limanamlele iha tasi laran no kal hatu’urReis Magos iha golfiñus no lafaek nialéten. Tebes duni, árvore natal noprezépiu ne’ebé namlele iha tasi,harii ho gostu liu duke sira ne’ebéharii iha Palásiu nia oin; sira ezajeratau ahi-oan lakan kahor ho kór oin-oin, maibé, hatudu de’it katak sirahalo festival ida ho gostu mos laihatebetebes. (Natal, loron moris JesusCristo nian, merese arte diak liu nosentidu armonia diak liu entre ahi nokór, enkuadramentu ambientál diakliu, maibé, lalika gasta ósan arbiru dei’tno sósa sasán ne’ebé ladun impor-tante hanesan fali riku-na’in foun sirane’ebé la hatene ósan ninia valor. La-bele konfunde fé ho medidas ba ta-ka de’it ema nia matan).

La’os deit halo kompras, sira ha-lao moos servisus última ora nian.Liurón Dili nian ne’ebé seidauk pre-

2008: Tinan Ne’ebé Insti-tuisaun Estadu Naksobu>> husi pajina 5

>> ba pajina 8

Page 8: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 20098 KNUA

Edukasaun hanesansiensia báziku atu edu-ka ema sai matenek.Atu mestre/a sira edu-ka ema sai matenek

sei liu husi prosesu ida mak es-kola. Maibe eskola tenki iha niniamaterial no fasilidade kompletuatu fasilita alunus sira hodi estu-da. Eskola Primária Katólika, Rai-mea, nu’udar eskola ida ne’ebemak izoladu husi subdistrio Zu-malai, Distrito Suai.

Paulo dos Santos nu’udar pro-fessores kontratadu iha eskola Pri-mária Raimea ida ne’e hato’o ni-nia preukupasaun ne’ebe nakonuho sentidu. “Hau nudar professorkontratadu nebe foin liu tuir testeiha fulan Setembru liu ba. Hauhakarak hato’o difikuldades esko-la nian mak falta barak iha eskolaEP Katólika Raimea. Iha ami niaprekupasaun, kona ba materias

sira mak hanesan quadro mos du-rante ne’e at hotu ona, kadeira nomeza balun mos seidauk to’o,” la-menta dos Santos.

Tuir observasaun jornalistakla’ak katak material balun hane-san livru ka sasan ne’ebe mak uzaba eskola, balun tau deit iha rai,tanba armáriu la iha. “Se bele ka-rik governu bele direitamente belemai haree eskola ida ne’e no beletulun lalais ami nia eskola ida ne’e.Tanba ami nia eskola ida ne’e izo-ladu tebes,” hatutan nia.

Eskola ida ne’e iha deit profe-sores definitivu nain rua. Tanbane’e mak, dos Santos haktuir ka-tak se bele karik aumenta mosprofessores ba eskola PrimáriaKatólika Raimea. “Maske nune’ehusi parte aktividade aprende-zazen iha eskola Primária KatólikaRaimea, tuir dos Santos katak du-rante ne’e lao ho diak. “Tanba amimos iha professores voluntáriunain ha’at mak agora ajuda helaami. Kona ba prosesu aprendi-

zazen iha eskola ne’e la’o diaknafatin. Liuliu ba labarik sira iha liurmos laiha. Tanba ami fo hanoin helabei-beik i husu ba labarik sira atutama hotu eskola no la bele badiuiha liur,” hatutan Dos Santos.

Total estudante iha iha eskolaPrimária Raimea, aktual ne’e ha-mutuk ema nain 130. Nain rua makba tiha Belu, Atambua-Indonezia.Tanba ne’e maka dos Santos husuba governu atu atende lalais pro-blema ne’ebe mak eskola PrimáriaRaimea. Tanba iha alunus balunmaka sai husi eskola ne’e. konabaaulas aprendizazen nian mos, tuirdos Santos katak aktual ne’e eskolaiha deit sala haat. Liuliu ba salatanba agora ne’e ami iha deit salaha’at . “Se bele karik governu haritan sala tulu-rua ba klase no idaba eskritóriu ba Direitór nian noprofessores sira atu uza ba ser-visu lor-loron nian. Eskola ida ne’ehari husi Igreja Katólika MadreCarmelita Jumalai.

COVALIMA

Eskola Raimea, Eskola Izoladugerson abel GEMCY

2008: Tinan Ne’ebé Insti-tuisaun Estadu Naksobu>> husi pajina 7

siza hadia barabarak, sira fui fila falialkatraun, iha nakukun laran no údanlaran. (servisu iha kalan nakukun noida ne’e hatudu tuir dalan nebee ka-tak la iha trasparénsia bainhira pre-para projetus no halo adjukasaun obrasnian mos tuir dalan nakukun). Maibé,liurón ba distritus no sub-distritus monutuituir malu de’it no súsartebes ba ka-reta liu hosi ne’ebá. (Nune’e, ba 2009,diak liu governu Xanana sósa de’itelikópteru hodi lori “lori primeiru mi-nistru no ninia vise, ministrus, vise-ministrus, sekretárius estadu” no de-putadus sira. Ida ne’e bele hasae sirania estatutu. Hau fiar katak sira seisente seguru no importante liu. Ihaliurón ba halo saída, iha ponte bahalo saída, sé ita iha ósan ba sósaelikópeteru?). Iha kareta barabarakba halo saída, sé la iha liurón? Sé gas-ta ósan signifika halo barak, saída maksátan sira atu substitui kareta polí-tiku sira nian ho fali elikópteru? Saí-da mak sátan sira sósa avian prezi-densial ka jatu ezekutivu ba politikusboot (altos dignatários) sira sae bain-hira sira halo viájen ba tasi-balun?

Xanana hanoin katak nia halo ba-rak ona. Hasees husi sasan sira niahalo hodi kontinua de’it servisu tuirpolítika governu uluk nian, la’os deithosi governu, maibé hosi estadu to-mak moos, kona ba apoiu ba komba-

tentes libertasaun nasional sira, faluksira, oan kiak sira, katuas no férik si-ra, sidadaun ne’ebé mukit liu, liu hosirekoñesimentu no pensaun oin-oin,ita bele husu sa ida tan? Ita hareetuir mai saída mak governu Xananahalo duni no ne’ebé sira uza ba gabaan:

Kestaun deslokadus nian:

Governu Xanana uza solusaunba deslokadus sira ninia situasaunnu’udar sira ninia bandeira ida. Niagaba an rasik katak nia rezolve onakestaun ida ne’e. Tebes duni, seséde’it mak mai Dili. tuituir malu, ihatinan 2006/2008, Karik mai fali Diliohin loron, bele haree katak buatbalun oin seluk ona. Laiha ona kampudeslokadus ne’ebé boot liu hotu-hotu, ne’ebé harii besik iha aeropor-tu internasional Presidente NicolauLobato nia oin. Sé hela bainbain ihaHotel Timor, bele haree moos dife-rensa boot tebetebes ida. Laiha onadeslokadus besik iha hotel ne’ebédiak liu hotel hotu-hotu iha Timor-Leste tomak. (Fatin ne’e haleu to-mak ona ho kalen zinku. Xanana en-trega jardin ne’e ba ninia amigu Hér-cules, sidadaun indonéziu ne’ebéTimor-Leste nia oan, ne’ebé emakoñese no tauk tanba nia hahaloknu’udar xefe grupu ba “cobransasdifíceis” (obriga ema selu osan) ihaJakarta. Foin lalais ne’e ema kaer niano nia hetan akuzasaun katak niahalo omisídio iha Indonézia. Maibé

Governu Xanana konsidera nia VIP(ema importante tebetebes). Kam-pus balun Dili nian moos mamuk ona.Ne’e diak. Maibé sira hakotu loloos pro-blema ne’e? Ema ne’ebé foo voltaDili no sai hosi Dili ba Manatuto he-tan fali situasaun oin-seluk. KampuMetinaro nian sei nafatin hela. Emane’ebé okupa hela kampu ida ne’elakoi troka ósan ho sira ninia seguran-sa. Sira la sente katak iha ona garan-tia ba sira nia seguransa bainhira sirafila fali ba bairru ne’ebé sira hela ho-riuluk.

Saída mak halo deslokadus balunsai hosi kampus? Primeiru tamba so-siedade tomak hakarak duni sira filafali ba sira nia hela fatin ka ba fatinfoun ne’ebé sira hatán ba hela. Se-gundu, tanba deslokadus rasik la ihaona kondisaun ba moris iha kampussira ne’e. Terseiru, tanba tempu moosajuda hamenus konflitus barak. Kuartu,tanba naran deslokadu diskrimina sirano hasees sira hosi sosiedade Dili nian.No ikus liu, tamba ema oho tiha onaAlfredo, ninia grupu kaer tiha ona notanba “petisionárius” sira simu onakompensasaun hosi governu Xananaba servisu ne’ebé sira halo iha 2006/07. Maibé kampu deslokadus iha Me-tinaru mak sui generis. Tamba hariidook hosi Dili, besik Sentru Instrusa-un FALINTIL-FDTL nian, delokadus si-ra iha ne’ebá sempre sente seguru liu.

Sosiedade tomak hakarak hakotuduni kampus deslokadus ne’ebé hariiho kondisaun aat tebetebes. Maibé

prinsípiu fundamental mak ne’e: es-tadu devia halo buat hotu-hotu bafo fali direitu ba deslokadus sira helaiha uma ida ké di’ak no halao fali siraninia vida bainbain nian no integrafila fali iha sosiedade ho garantia se-guransa nian.

Maibé Xanana, dala ida ta’an, hilidalan fásil liu – selu de’it famílias des-lokadas ba husik kampus . Prosesupagamentu hatudu katak sira la ha-lao ho transparénsia.

(iha informasaun katak ema ne’e-bé la’os delokadus no ne’ebé umala sunu, simu moos ósan no dalaru-ma, família ida simu ósan dala barakba uma ida ne’ebé estraga. Maibéne’e kestaun ida ne’ebé presiza in-vestiga hodi haree iha ka laiha ko-

rupsaun, iha ka laiha nepotismu, katamba de’it inkapasidade ba organi-zasaun no administrasaun). Kestaune’ebé ita foti ohin mak tenke ha-ree sé solusaun ne’ebé hasai ne’ediak duni ka lae. Ami duvida. Ami du-vida tamba deslokadus barak ne’ebéhusik sira ninia kampu, seidauk ihauma ba hela, la iha fatin ba hamahunsira, la iha rai ba hela. Balun tanbala iha uma ba hadia, balun tanbaósan ne’ebé sira simu la to’o ba ha-dia sira nia uma no balun, tamba ha-noin hatuir Xanana ninia ezemplu,hili dalan fásil liu: uza ósan ne’ebésira simu ba buat seluk, hanesan sósamotorizada ida, kabeen, halo viajen,etc.. Tenke haree dalan ne’e susten-tável ka lae ba sira nia vida ka idane’e la’os imprtante? Importante liugoza ósan enkuantu iha.

Deslokadus balun hili opsaun sirane’ebé alisiante liu. Okupa ema niarain no monta tenda ka harii barrakaida iha ne’ebá. Ho hahalok ida ne’esira hamosu konflitu foun. Ida ne’ehanesan bomba-relójiu ida. Ita ha-ree hanesan nia fila kotuk hela baida ne’e no hasees an hosi responsa-bilidade tanba nia hetan ona solusa-un ba selu de’it. Nia selu deslokadussai hosi kampu deslokadus. La’os basira hadia fila fali sira nia vida hodignidade. “Agora , ida-idak hareeninia an rasik, Maromak mak hareehotu-hotu”. Nia promete resolvekestaun deslokadus to’o Dezembru2007. Liu tiha tinan ida ho balun,ita kontinua nafatin ho problema idane’e. Ita hela de’it ho solusaun kos-métika à la Xanana: importantemuda de’it faxada ka halo buat ru-ma ba taka de’it ema nia matan.

(Fim I Parte)

hamutuk ho órgaun governu sira seluk hanesan Ministériu Infra-estrutura no Sekretaria Estadu Ambiente.

Tuir anéksu 2, Tabela 1, pájina18, Ministériu Agrikultura la konsege uza osan barak ne’ebé nia

husu iha tinan kotuk (Dezeñu 1). Mézmuke ida ne’e realidade Minis-tériu husu osan tan.

Komisaun D husu ba governu se nia iha kapasidade duni atu uzadidi’ak osan barak ne’ebé sira husu, tanba tuir loloos sira “(…) ha-ree mós katak ezekusaun orsa-mentu 2008 (to’o 30 Setembru, 2008),Ministériu Agrikultura no Peskas ezekuta despesas “cash” ba kapitálmenor 13% deit”. Ida ne’e hatudu ba ita hotu katak MinistériuAgrikultura la biban atu hola tratórne’ebé nia promete atu hola.

Biar orsamentu tun ba kapitál Dezenvolvimentu (tun 7%), ezeku-saun ba rúbrika ne’e ki’ik la halimar 9% deit, nune’e mós komi-saunhusu dalan ida tan se governu iha kapasidade atu hadi’a nia ezekusaunka la’e.

Iha pájina 32 komisaun mós hatete dalan ida tan katak governula fó informasaun kona-ba progresu atividade ne’ebé Ministériu Agri-kultura no Peska halo tuir, tuir sira nia planu asaun annual. Ida ne’e saidifikuldade boot ba Parlamentu Nasionál hodi kontrola no monitorizaGovernu nia hahalok.

Sá problema mak Komisaun D...>>husi pajina 12

Page 9: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 2009 9KADI

Mehi ida no revizaun bibliográfia badak ida iha dalen Tetun kona-ba: Sentrál mina todanRUI PINTO*

Hanesan ita hotu hatenekestaun sentrál minatodan, sai debate idamanas la halimar ihadiskusaun orsamentu

ratifikativu ba tinan 2008. Ema ui-toan deit husu halo nusa mak kom-pañia China Nuclear bele manánkonkursu hodi halo sentrál ne’e ihaTimor-Leste. Hanesan informasaunne’ebé haklaken iha Asia Times,prosesu ne’ebé Governu Timor-Leste hili atu fó kontratu ba kom-pañia ne’e la dun transparente,biar ne’e Governu la’o nafatin baohin ho planu hola sentrál ne’e.Tuir Sekretariu Estadu Agio Pereira,ida ne’e mak “Kay Rala Xanana Gus-mão nia mehi”. Tan sá mak mehine’e mosu?

Mehi ne’e, mosu tan nesesi-dade atu “fó ahi” ba Timor-Lestetomak, infelizmente ema ne’ebéohin ukun haluha katak “fó ahi” lahanesan “fó naroman”. GovernuAMP, atu tuur ahi, maibé se makaman ba oan ne’ebé ita bolu sen-trál mina todan? Tan sá mak idane’e mosu?

Buat hotu hahú molok ita saiTimor-Leste, iha maizumenus 19951,Governu Xina nian buka jeitu atuhatún emisaun gás So2 iha anin,no hahú identifika fatin sira ne’ene’ebé prodús ai-suar barak hoSO2, ai-suar ne’e morun anin, no ha-mosu udan-sin2. Liu tiha tempune’e Governu Xina hahú halo ukunhodi kontrola fatin-fatin sira ne’ene’ebé prodús ai-suar ne’ebé morunambiente, no durante tempu ne’ebásira haree katak sentrál mina to-dan sai fatin ida ne’ebé hamosu nofó morun barak ba ema3. Nune’eXina hahú troka fali teknolojia hodi

halo ahi, no troka sentrál mina to-dan ba sentrál ida ne’ebé hakru’ukduni ba sira nia ukun no Governunia intensaun atu hadi’a ambienteno ema nia moris.

Sentrál tuan hotu, desmontahotu, no kompañia Xina envés desoe sentrál tuan ne’e, sira buka jeituatu halo osan. Sira buka nasaunkiak sira ne’e, ne’ebé la iha kon-trole ka ukun hodi haree polui-saunno fan teknolojia aat sira ne’e banasaun kiak sira ne’e. Ditadór sirano ukun na’in ne’ebé tau matanba osan molok tau osan ba povu ihafatin hanesan Áfrika ne’ebá, kon-tente la halimar, tan teknolojiane’e fasil, no bele taka matan no“fó ahi” ba povu sira. Maibé la kleursira haree katak “fó ahi” la hane-san “fó naroman” ba ema, tan pro-blema saúde, ambiente, agrikul-tura, ekonomia, no seguransa ba-rak mosu.

Iha nasaun belun ida ne’ebé idanaran Kuba, ne’ebé tau matan duniba ema4, iha 1988, 99.5%5 husi sirania enerjia mai husi sentrál elétrikumina todan nia, maibé la kleur Ko-mandante Fidel hahú ko’alia kona-ba problema iha nia rai6.

Iha nasaun avansadu barak sirasusar duni atu kontrola ai-suar ne’ebémosu tan mina todan. Porezempluiha Ashdod, Israel, ema haree katakiha 1993, konsentrasaun V (vana-dium) iha anin liu buat ne’ebé itabele moris ho kala 153 tan sentrálmina todan7. Hanesan ha’u ko’aliaona, sunu mina todan hamosu NO2,tuir loloos bainhira ema dada iisNO2, nia hetan moras oioin8. Por-ezemplu iha Europa sientista sirahetan korrelasaun entre mortali-dade, no problema respiratóriu noSO2

9. Bainhira ita sunu mina todan,konsentrasaun óksidu sulfur iha ai-

suar bele hamosu moras hanesankankru no moras seluk tan10.

Maibé tan sá mak mina todanhamosu poluisaun barak? Hodi he-tan ahi iha sentrál elétrika minatodan ida, ita tenke hamanas nosunu mina todan. Mina todan hane-san mina ida ne’ebé kualidade ladun di’ak, iha buat foer barak ihalaran (la hanesan nudar ezempludiesel, ne’ebé la iha buat foer).Bainhira ita sunu mina ne’e, niasuar-sin estraga fali xaminé ihasentrál no korruzaun ne’e hamosuai-suar morun11. Morun husi ai-suarne’e morun duni no bele hatamaba buat moris nia isin12. Ema barakhanoin katak sentrál anar fatuk(batu bara) a’at liu ba ambiente,maibé karik ita haree nivel merkú-riu (Mg), estudu balun haklaken baita katak sentrál ne’e kontribuimakás ba produsaun morun ne’e13.

Sunu mina todan mós hamosudióksidu karbonu, tanba mina to-dan sempre iha sulfur barak, ai-suar sempre mosu ho PAHS PAHs(polycylic aromatic hydrocarbons),PCBs (polychlorinated biphenyls),PCDDs (polychlorinated dibenzo-p-dioxins) and PCDF (polychlori-nated dibenzofurans)14 no buathotu hamosu moras no sai proble-ma boot ba saúde umana.

Ema ne’ebé moris iha anin mo-run ne’e, hetan moras lytic hamu-tuk ho hasa’e laktate dehydroge-nase.15 Teste hatudu katak buatne’ebé moris iha fatin ida ho aninmorun, barabarak hetan, proble-ma fuan no atakasaun16.

Ba ema ne’ebé servisu iha sen-tral mina todan, bainhira sira dadaiss ai-suar ne’e hetan moras pul-maun17. Porezemplu 24 horas liu-tiha dada-iis ai-suar sira haree ka-tak traballadór sira nia kbiit lakon,no kapasidade atu dada iis tun 18,

bainhira doutor sira halo exambronkoskópiku, sira haree katak tra-balladór sira ne’e hetan eri-tema19.

Inan-ferik! Afinál mehi makukun (Prezidente CNRT) la’ós atufó ahi, maibé atu fó moras no pro-blema ba ita nia otas, no mós bajerasaun atu mai. Sa mehi mak ne’eba povu? Sa ukun na’in mak ne’e?Sá ukun mak ne’e?

1Shah, J., Nagpal, T., Johnson, T., Amann,M., Carmichael, G., Foell, W., Green, C., Hette-lingh, J-P., Hordijk, L., Li, J., Peng, C., Pu, Y.,Ramankutty, R., Streets, D. (2000). INTEGRA-TED ANALYSIS FOR ACID RAIN IN ASIA:Policy Implications and Results of RAINS-ASIAModel. Annu. Rev. Energy Environ. 25:339–375. Citing: State Environ. Prot. Admin. 1998.Division on the controlled regions of acid pre-cipitation and SO2 pollution. Environ. Prot. 3:7–10 (In Chinese). State Environ. Prot. Admin.1998. Action plan for integral prevention andcontrol of acid rain and SO2 in two pollutioncontrol areas. Environ. Prot. 4:4 (In Chinese).2 Udan ne’ebé kahur ho SO2 iha anin, haloásidu, no sobu ema nia to’os, hamenus rai bo-kur no biodiversidade3 He,K., Huo, H., Zhang, Q.(2002). URBAN AIRPOLLUTION IN CHINA: Current Status, Cha-racteristics, and Progress. Annu. Rev. Energy.Environ. 27:397-431.4 Sosializmu hanesan sistema ida ne’ebé bukadalan ba justisa sosiál, no lideransa iha devérideolójiku atu hanoin povu nia moris molok ha-noin benefísiu ekonómiku5 Pérez-López, Jorge F. 1991a. “Cuba’s Transitionto Market-Based Energy Prices.” In Cuba inTransition, Volume 1—Papers and Proceedingsof the Third Annual Meeting of the Associationfor the Study of the Cuban Economy, pp.221-241. Miami: Florida International Uni-versity.6 Fidel Castro, diskursu Juñu 1992 “Earth Sum-mit”7 Anonymous (1994). ‘‘Environmental Quality inthe Ashdod-Yavneh Regional Association forEnvironmental Protection in the Years 1993/4.’’ [Report of the environment quality in theAshdod-Yavneh regional association for envi-ronmental protection, Ashdod, Israel] [In He-brew] Cited in Garty et al. (1997)8 P. Cheremisinoff, (1993) ed., Air Pollution Controland Design for Industry. Marcel Dek-ker, Inc.,New York. Cited in Mullins, B.J., Braddock, R.D.,Agranovski, I.E.(2002). Modeling of NOx

emissions from oil refinery furnaces. Environ-mental Modeling and Assessment 7, pp.1–7.9 Rabl & Spadaro (2000)10 Krylov, D. A. (2002). EFFECT OF HEATINGAND POWER PLANTS ON THEENVIRONMENT. Atomic Energy, 92 (6), pp.523-528.11 Tani, K., Harada, Y. (2006). Enhancementof Service Life of Steam Generating Tubes inOil-Fired Boiler for Power Generation Em-ploying Plasma Spray Technology.Journal of Thermal Spray Technology, 16(1)111-11712 Garty, J., Kloog, N., Cohen, Y., Wolfson,R., Karnieli, A. (1997).The Effect of Air Pol-lution on the Integrity of Chlorophyll, SpectralReflectance Response, and on Concentrationsof Nickel, Vanadium, and Sulfur in the LichenRamalina duriaei (De Not.) Bagl. ENVIRON-MENTAL RESEARCH 74, 174–18713 W. R. Kelly , Long, S.E., Mann, J.L. (2003).Determination of mercury in SRM crude oilsand refined products by isotope dilution coldvapor ICP-MS using closed-system combus-tion. Anal Bioanal Chem. 376 : 753–75814 Pacyna, J.M., Graedel, T.E. (1995). ATMOS-PHERIC EMISSIONS INVENTORIES: Statusand Prospects. Annu. Rev. Energy. Environ.20:265-30015 Dye, J.A., Adler, K.B., Richards, J.H., Dreher,K.L. (1997). Epithelial injury induced by expo-sure to residual oil fly-ash particles: role ofreactive oxygen species? Am J Respir Cell MolBiol 17:625-633. Cited in Ghio et al (2002)16 Watkinson, W.P, Campen, M.J, Costa, D.L.(1998). Cardiac arrhythmia induction after ex-posure to residual oil fly ash particles in a ro-dent model of pulmonary hypertension.Toxicol Sci 41:209-21617 Ghio et al (2002) cite a few cases: Wyers,H. (1946). Some toxic effects of vanadium pen-toxide. Br J Ind Med 3:177-182 Williams, N.(1952). Vanadium poisoning from cleaning oil-fired boilers. Br J Ind Med 9:50-55 Browne,R.C.(1955). Vanadium poisoning from gas tur-bines. Br J Ind Med 12:57-59. Sjoberg, S-G.(1955).Vanadium bronchitis from cleaning oil-fired boilers. AMA Arch Ind Health 11:505-512Lees, R.E.M. (1980). Changes in lung functionafter exposure to vanadium compounds in fuel-oil ash. Br J Ind Med 37:253-256. Hauser, R., El-reedy, S., Hoppin, J., Christiani, D.C. (1995).Airway obstruction in boilermakers exposed tofuel-oil ash. A prospective investigation. AmJ Respir Crit Care Med 152:1478-1484. Hauser,R., Daskalakis, C., Christiani, D.C. (19-96). Aregression approach to the analysis of serialpeak flow among fuel oil ash exposed workers.Am J Respir Crit Care Med 154:974-98018 Ghio et al (2002) citing Hauser, et al. (1995)19 Lees, R.E.M. (1980). Changes in lung functionafter exposure to vanadium compounds in fuel-oil ash. Br J Ind Med 37:253-256.

*Jornál Kla’ak semanal

Deputadu balun la simu rekomendasaun iha relatóriu husi komisaun C

Iha quarta-feira kotuk (14 Janeiru)Komisaun C hato’o sira nia relatóriu noanálize kona-ba proposta orsamentujeral do estadu ba tinan 2009. Ihadokumentu ne’e komisaun C halo reko-

mendasaun haat ba Governu AMP. HanesanSr. Deputadu Arão Amaral husi bankada CNRThatete, nia la simu rekomendasaun ne’ebékomisaun hakerek. Maibé tuir loloos sá reko-mendasaun mak ita hetan iha relatóriu ko-misaun C? Iha relatóriu nia laran ita hetaninformasaun oioin, no ikus liu hetan reko-mendasaun haat.

1. Bazea a ezekusaun 2008, ne’ebé hatudukatak governu la iha kapasidade atu uzaosan tuir dalan ida ne’ebé efisiente, tuirloloos osan ne’ebé ita bele sai husi fundupetróleo mak 3% hanesan buat ne’ebéukun hatete, no governu la presiza hasaiosan tan hodi hala’o atividade ne’ebé niaha-karak hala’o iha 2009;

2. Bazea ba análize dokumentu orsamentalno ezekusaun, governu sei iha 178.2millaun iha nia banku hodi hala’o atividadenune’e mós, tuir loloos governu deveriahusu atu hasa’e 229.6 millaun husi fundupetróleu envés de husu 407.8 millaun1

hanesan governu husu;3. Bazea ba ezekusaun ne’ebé la di’ak husi

governu, governu deveria tau osan balunhodi hametin no hadi’a polítika kombatepobreza no hakerek Planu NasionálDezenvolvimentu hodi sai matadalan bana’in ulun sira atu halo orsamentu di’ak liutan duke ida ne’ebé sira foin hato’o baParlamentu Nasionál;

4. Bazea ba informasaun ne’ebé komisaunhetan, governu tenke hasa’e nia kapasi-dade atu uza osan tuir dalan ne’ebé efi-siente. Nune’e mós governu tenke fótreinu di’ak liu tan ba tékniku finansas hodihatene di’ak liu tan halo orsamentu tuirPlanu Nasionál Dezenvolvimentu

Tuir sani na’in haree, relatóriu tuir loloosla polémiku ida relatóriu ne’e hatete deitkatak governu tenke hadi’a nia kapasidadeatu planu no la’o tuir planu. Ida ne’e buat idane’ebé, Governu, hakarak ka lakohi tenkesimu nudar lia-loos. Porezemplu, karik itaanaliza ezekusaun orsamentu ita haree katak1) Ministériu Defeza no Seguransa, 2)Ministériu Finansas, 3) Ministériu Justisa, 4)Ministériu Infraestrutura, 5) MinistériuTransporte Turismu no Industria, 6) MinistériuAgrikultura, 7) Tribunal, 8) Prokurador no 9)Fundu ne’ebé ministériu ida-idak tau matanba nia ezekusaun iha final tinan 2008 natoon50%.

Sá ida mak ezekusaun orsamental tuir loloostemi, tuir arti simples ida, lia-fuan rua ne’ehatete governu nia kapasidade atu uza osantuir planu ne’ebé governu halo. Porezemplu,karik ita halo média uza osan tuir persentajen,kada fulan ida governu tenke ezekutamaizumenus 8%. Karik ita hetan Ministériu idahanesan Infraestrutura ne’ebé nia ezekusaunnatoon 20% iha final tinan sivíl 2008, ida ne’ehatete katak sira halo durante tinan servisune’ebé tuir sira nia planu sira deveria halodurante tolu ida deit. Nune’e mós ita dehankatak ezekusaun orsamentu fraku, tanba sirala iha kbiit hodi la’o tuir planu ne’ebé sirahakerek, haklaken, no ko’alia iha ParlamentuNasionál ba povu Timor-Leste tomak katak“ami husu osan ne’e tanba ami nia planu makne’e no ami iha kapasidade atu la’o tuir”.

Karik ita uza dezeñu atu esplika dia’k liu tankestaun ezekusaun orsamentu ita bele hetanbuat hanesan ne’e:

Sira promete ba povu atu halo…Dalan ka ponte naruk hanesan ne’e:

Ikus fali sira halo…Dalan ka ponte badak hanesan ne’e:

Ida ne’e klaru katak, governu iha difi-kuldade atu hala’o buat ne’ebé nia prometeatu fó ba povu, nune’e mós envés de husuosan barak liu, di’ak liu hadi’a kapasidade atukumpre buat ne’ebé promete ba povu.

1

407.8 millaun - 178.2 millaun = 229.6 millaun

Kla’ak

Ezekusaun Orsamentu ba Tinan Fiskal 2008

Page 10: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 200910 LISAN

Iha lia-Fataluku iha ai-horisida naran “hama”1 ne’ebéiha valór boot ba clan idane’ebá. Ema husi reinu We-hali mós bele dehan katak

ai ne’e mós importante ba sira, tantuir knanoik orijen bainhira ema fountama ba Illa Timor, sira kuda ai-haliida hodi tada katak ida ne’e sira niarai, ami Bunak mós bele dehan ka-tak ai-hali mós importante ba aminia lisan. Ida ne’e hotu-hotu lós, mai-bé ba Fataluku sira, liu-liu ba Latu2loo-Ratu ai-hun ne’e importante, tan ihania okos, ita bele hetan matenek (lia-Fataluku navarana). Tuir sira ai-horisne’e tada kompleksidade realidadene’ebé ita haree (ai-hun) no reali-dade ne’ebé ita labele haree, ne’ebésubar iha rai okos (ai-abut).

Ba ema hindu no budista, Buddhamós hetan matenek iha ai-hali niaokos, iha sira nia lia sira dehan“Nirvana”. Tuir haklaken Buddha

Lia-fuan “Nirvana” husi Sanskritu noLia-fuan “Navarana” husi Fataluku

nian, nirvana hanesan bainhira ita,nudar kriatura umanu hetan naro-man (amaravati) no tan ne’e, itania neon la moris ho susar, ita nianeon la todan tanba ita, nudar kria-tura, la iha hakarak la haree buatmaterial. Bainhira ita hetan no la’oiha naroman laran, ita sa’e tiha onahusi nakukun (sansarana).

Cinnati (1987) hatete katak artiai-hali ba Ema-Fataluku atu hane-san arti ba Hindu sira, ne’ebé ha-ree ai ne’e nudar “ai kosmika3” nonia hatete katak, karik, signifikaduba lisan rua (Fataluku no Hindu) ha-nesan tanba influénsia Reinu Ma-djapait iha Timor-Leste.

Reinu Madjapait halo parte husi“Reinu Indianizadu4” ne’ebé mosumaizumenus 12905. Tuir livru Na-garakertagama pupuh (kantu) XIIIno XIV, ita haree katak Liurai idahusi Madjapait naran Hayam Wurukukun duni Illa Nusa tenggara. Idane’e bele duni esplika halo nusamak lia-fuan balun husi lia Fatalukuatu hanesan lia-fuan balun husi lia-

sânskritu. Maibé tuir Fataluku nia kna-noik sira mosu iha Timor, kleur liutinan 800 halo nusá mak se siramosu iha Timor kleur liu 1290 maksira sei iha influénsia husi lia sâns-kritu? Sei iha Reinu Indianizadu se-luk ne’ebé Cinnati la temi iha nialivru. Tuir loloos Cinnati labele temireinu ne’e nia naran tanba evidén-sia existénsia Reinu ne’e ema foinhetan6. Biar Cinnati la ko’alia kona-ba Reinu ne’e, iha nia livru “Arqui-tectura Timorense” nia hateten ka-tak dala-ruma influénsia husi ReinuIndianizadu bele hahú karik iha sé-kulu VI7. Reinu ne’ebé ha’u ko’aliamak Reinu ida naran Srivijaya ne’ebéuluk mosu iha Timor molok Madja-pahit. Reinu ne’e mosu iha maizu-menus sékulu VII (tinan 6728) tuirlivru Chu-fan-chi 9 ita haree katakReinu Srivijaya mai duni to’o Ti-wu(Timor).

Gomes (1972) mós hakerek es-plikasaun seluk ba importánsia ai-hali (lia-Fataluku “hama”) ba Latu-loo-Ratu sira iha Lautem. Tuir autór

Iha fulan hirak liu ba Ha’u nia belun ekologo ne’ebé badinas atu satan matenek tradisionál husi rai na’inAustralia nian, Rob Law husu ba ha’u: semana ohin sá ida mak o atu hakerek ba Kla’ak? Ha’u hatete banian, ha’u hakarak hakerek buat ruma kona-ba funsaun sosiál ai-hun ida ba komunidade ida iha Timor-Leste. Loron halo semana, semana halo fulan, no ha’u la haluha, ha’u nia promesa hodi hakerek buatmatenek ne’ebé am’tuak balun fó ba ha’u no ne’ebé ha’u hetan iha livru balun ne’ebé ha’u iha.

Rui Pinto

ne’e iha Lospalos uluk, ita hetan kli-bur-lisan ida naran Tara-bei10, dala-ruma ema hanaran clan ne’e Tara-bei tan sira hamulak arku-iris (ihalia-Fataluku ita dehan ara-bei) tan-ba tuir klibur ne’e nia lisan bainhiraarku-iris mosu ida ne’e tada katakbuat boot mosu ona. Tinan hirakliu no ai-hali (iha lia-Fataluku itadehan hama) haburas iha sira niarai, sira haree ai-hali ne’e no halolutu rabat ai-hali boot ne’e no sirahili atu filak sira nia naran ba Latu-loo-Ratu. Tara-bei sira hahú lota kaaprende buat barak tuir haree deitno tuur besik ai-hun ne’e, nu-ne’eba sira ai-hali iha signifikadu nudartotem.

Tan sá mak Tara-bei sira belefiar katak arku-iris bele tada buatida ba sira?

Karik knanoik ida husi Fuilorobele hatán lia husu ne’e. Sani la’e:Loron ida, feto ida fahe batar besiknia uma, no samea ida bolo Aka11

mai no han feto nia oan ki’ik, niahakilar, no bolu ema husi knua. Siramai no oho samea ne’e. Iha kalanknua tomak han no hemu tan ohosamea aat ne’e ne’ebé han labarikida. Iha kalan feto la tuir sorumutuknua nia, nia tanis tan nia oan lakon,nia tani, tanis, tanis, bee matansuli to’o nia rona “atca12” ida haki-lar: “Kokoroko loo tira fate!” (bee-lihun [Iralalaru] atu sobu buat hotu).Nia rona ida ne’e halai ba sorumutuiha knua no fó hatene ba ema hotubuat ne’ebé atca sasi’ik ba nia. Emabarak la fiar nia, maibé balun fiarno halai. La kleur bee sa’e duni no

sobu no ema barak mate. Liu-tihaida ne’e arku-iris boot ida mosu, nosira hahú dehan katak arku-iristada duni akontesimentu boot ida.Rai sei bokon, no ai-hali ida moris,ai-hali boot ida ne’e mosu nohama-ran rai, desde momentune’e ema hahú admira ai-horisne’e.

1 ai-hali iha Tetun terik, Ficus religiosa iha lia latin2 Iha TT: Ai-reti mane ka PT: Cacto3 PT: Cósmica ko’alia “kósmika”4 George Coedès, mak ema ne’ebé uza lia- fuan ne’e dahuluk hodi ko’alia kona-ba reinu ida ho influénsia makás husi Hindu no Budista sira nia lisan 5 Millet, Didier (2003). Indonesian Heritage Series: Ancient History. Eds. John Miksic. Singapore 169641: Archipelago Press. pp. 107.6 Istoriadór ida naran Pierre-Yves Manguin ne’ebéita bele haree iha Munoz (2006): pg. 1177 Cinnati, R. (1987). Arquitectura Timo- rense. Pg.??8 Munoz, P.M. (2006). Early Kingdoms of the Indonesian Archipelago and the Malay Peninsula. Singapore: Editions Didier Millet. pp. pages 171.9 Hirth, F., Rockhill, W.W. (1912). Chao Ju- kua, His Work on the Chinese and Arab Trade in the Twelfth and Thirteen centu- ries, entitled Chu-fan-chi. St Petersburg.10 Iha Tetun Terik no iha Bunak lia-fuan Bei hatete ema tuan ne’’ebé hamoris ita nia lisan; ezemplu TT: “Beiala” (antepasadu) BU:“ Bei gua” dalan ne’ebé ita nia bei’ala fó ba ita [hanesan: lisan]11Tuir diskrisaun samea ne’e, samea ne’e atu hanesan foho-rai ida badak ho fulun ha- nesan “la serpiente emplumada“ ne’ebé Indíu sira husi Amérika fiar12TT: Manu aman

Ilas ho ema, ema ho lisanRui Pinto

Ilas ho ema nia isin sai ezem-plu ida ne’ebé ita bele hareeiha fatuk makerek balun ihaTimor-Leste (n.e.: Ili-kere-kere). Ilas fatuk sira ne’e,

tuir van Heekeren, ema halo ulukiha pe-ríodu Neolitiku.

Iha fatuk ilas no makerek ne’e,ita hetan tadak barak ne’ebé emato ohin loron halo tuir iha estátua,tais, no fatin seluk tan hodi satansira nia uma kain, sira nia isin, neonno laran kontra fekit, no buan ba-lun no mós hodi hanoin hikas bei’alasira ne’ebé ita haree nafatin nudarmatebian ne’ebé hanetik ita atu he-tan susar ka perigu ruma. Tuir loloostadak (símbolu) la hanesan buatne’ebé ema halo atu hatudu deitbuat ruma ba ema seluk. Tadak ihailas iha fatuk, ne’ebé ita kopia faliba sasán balun iha valor nudar biru,

tan ema sei haree ilas nudar halerikida nakonu ho podér.

Hanoin ka ideolojia ne’e (katakita nia bei’ala satan ita hosi fekit),ita bele hetan iha istória katuir otas(jenealojia) husi ema Fataluku noMakasae. Tuir Azevedo Gomes «Je-nealojia sai buat ida ne’ebé impor-tante tebes ba lisan Fataluku no Ma-kasae, matenek ne’e sira bolu “rata-lolo” ka “nololo” (“rata1” no “no” =

Kleur + “lolo”2=matenek3) no mate-nek ne’e ema hanorin otas ba otas.»

«sekuénsia otas (jenealojia), ta-da naran husi dato laken sira ne’ebémate ona. Familia ida-idak tenke ha-tene temi naran ne’e, no mós naranjenealojia aman nian» hodi hetandalan-loos no moris di’ak.

Ema barak haluha tiha ona teminaran, tan naran balun bandu atuko’alia. Azevedo Gomes, hetan in-

Ilas: Isin mane rua nian, ilas ida ne’ehasai husi uma kain ida iha Lospalos.Iha livru Cinnati, R. (1987). Motivosartísticos timorenses e a suaintegração. Instituto de InvestigaçãoCientifica Tropical, Museu deEtnologia.

formasaun kona-ba rata-lolo husiRe’esi- Katikaru4:

1 Advérbiu tempu hanesan TT:”liubá” Disio-nari Kava Fataluku-Tetun. INL, pj. 192 TT: “Haktuir”3 Iha ne’e ezemplu ida ne’ebé tuir loloos Aze-vedo Gomes tradús sala, tan lia-fuan Portugés“sabedoria” tuir loloos iha Fataluku ita dehan“navarana” Disionáriu badak Tetun-Fataluku.INL, pj. 414 P- Réssi-Katikaru reinu ne’e ita hetan iha :Pairara, Kom, Home,5 Ba liurai feto6 TT: raga7 TT: osan8 Dala-ruma karik ida ne’e sai F:”mamanu-aca” hanesan “mamanu” = TT:radu no “aca”=TT:ahi ka manu9 Mai husi Tcailoro [hakerek oin-seluk Txailoro]11 TT: xikote; rota ;12 TT: liurai13 Ohin loron ita iha povu no lia ida naran Jaru,iha Australia, maibé ita mós hetan Illa ida ihaFilipinas naran Jaro14 Illa Kei sira hanesan distritu ida ne’ebé per-tense ba Indonesia. Kei hanesan lubuk illa ida(arkipelagu) iha Maluku. Distritu ne’e hela entre131o-135o lorosa’e Longitudinal and 5o-7o La-titude. Arkipelagu Kei iha 101 illa maibé emahela iha illa 17 deit. Iha Kei Besar ita hetan 110 illamaibé ema moris deit iha illa 3 deit. Malu-ku Provincial Tourism Office - Ambon15 To’o ohin loron ita labele temi maarmalaru nianaran, naran ne’e bandu tan nakonu ho podér,no mós amtu’ak sira bandu ita atu fó maarmalarusira nia naran ba ita nia oan sira16 Ha’u hanoin katak iha sala iha livro “Motivosartísticos timorenses e a sua integração” pg. 81.Ne’ebá autór Ruy Cinatti hakerek “ahalu” nodehan katak iha lian portugés ida ne’e temi“verdes” Tuir loloos iha lia-Fataluku lia-fua nurakida dehan “Hahare” Disionáriu badak Tetun-Fataluku. INL, pj. 42

Tuir Ruy Cinatti, laficaru (datululik) ida hatete ba nian katak, Ka-tiratu sira dehan katak, Ona-Kei(númeru ida) no Mau-Kei (núme-ru rua) mai husi rai ida naran “Ja-ru1”. Tuir Cinnati, laficaru sira ha-tete katak “Jaru” no “Kei 2” ha-

nesan naran ba illa rua.Ho razaun ne’e Cinnati hake-rek:

«Nune’e mós, ita bele konklui katakKatiratu hanesan ema dahuluk atu ta-ma ba Timor-Leste, maibé sira, tuirloloos la hanesan “rai-na’in” hanesansira temi ka hanoin»

Bainhira ita halo análize kle’an idaba jenealojia Fataluku nian, ita hareekatak, ema balun ko’alia kona-ba“maarmalaru3” ema hitu ne’ebémosu iha rai ba dahuluk, no mós ko-na-ba “hahale4”. Lia-fuan “Haha-le”ko’alia kona-ba laden ida ne’ebé nurak,ne’ebé mosu liu tiha maarmalaru.

Tuir Cinnati (1987), kosmo-gonia Timor-Leste nian kahur kna-noik orijen nia tolu: ida husi Meso-litiku (ne’ebé hatete katak ema sa’eka moris husi rai) husi Neolitiku liu-liu fase Megalitiku (ne’ebé hatetenkatak ema mai husi fatin ida liu tasine’ebé ita rai rabat tasi labele haree)no husi Era Bronze nian (ne’ebéhateten katak ema mai husi lalehanka husi loron).

Page 11: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 2009 11Nasional

“ Lia fuan ne’ebe dehan mehi iha loron manas, ba

FRETILIN ne’e so ema ne’ebe ma-ka anti independénsia, mak belehateten nune’e. No ema ne’ebenunka hakarak Timor-Leste ne’eindependente maka sempre pre-ga lia fuan ida ne’e ha-soru FRETILIN iha tem-pu okupasaun Indo-nezia,” Jose Manu-el Fernandes koa-lia liafuan hirakne’e wainhira ha-tán Hugo Aderitohusi partidu CNRTninia opiniaun ko-naba eleisaun an-tesipada.

Responde in-tervista nebe

halo ho Hugo Aderito ne’ebe dehaneleisaun antesipada FRETILIN mehiiha loron manas. Ne’e fo sai ihaJornal STL iha loron Sesta 9 Ja-neiru. Hare ba situasaun ida ne’ebankada FRETILIN fo kedas rea-zen ba estetmentu ne’ebe depu-tadu Hugo Aderito levanta katak,“elisaun antesipada ne’e mehi deit.Regra elisaun antesipada mos ha-teten klaru ona iha konstituisaun.Ne’e duni lalika hanorin malu”.

Hugo Aderito ne’ebe mos ulukhala’o kna’ar hanesan Jornalistasublinha liu tan katak, “hau husuba FRETILIN ne’ebe mehi kalanloron atu iha eleisaun antesipada,atu servisu maka’as silu ruin parakria situasaun krizi, hanesan 2006hodi bele reforsa ba PrezidenteRepublika atu deklara eleisaun an-tesipada”.

Iha bankada FRETILIN, depu-tadu Jose Manuel, kontra kedassaida maka deputadu husi CNRTne’e hatao’o. Jose Manuel hate-ten, “ba titulu ami ladún preokupa.Maibe ami hakarak hare liu lia fu-an balun dehan katak hakarak atuhalo eleisaun antesipada entauntenke servisu maka’as no silu ruin,para krizi hanesan 2006, hodi belefo forsa ba Prezidente Republika atudeklara elisaun antisipada”.

Jose Manuel hatutan katak,“FRETILIN hakarak dehan Hugodemais ona. FRETILIN la presizaho violensia atu ba atinji nia ob-jetivu saida maka FRETILIN haka-rak. FRETILIN uluk kedas nia moristo’o agora sempre lao no servisutuir nia estatutu, anuál no progra-ma polítiku ne’ebe hateten katakanti violensia. Situasaun 2006 ne’ekona los ba ema sira ne’ebe la iha

FRETILIN Mehi Iha Loron Manas,Liafuan Anti-Independensia

forma seluk atu lao tuir niaregras demokratikas hodi

respeita atu alkansa sirania objetivu. Ami ha-tene momos se deitmaka halo situasaunkrizi 2006. Tanba ne’esira rasik pratika tihaona asaun sira hane-san ne’e. Se partidu

seluk hanesan FRETI-LIN ne’ebe iha hanoin

atu uza meius demokrá-tiku hodi bele realiza pro-

sesu demokrátiku. Sira sem-pre kompara katak tenke

mós uza violénsia hodibele to’o buat ne’ebe

FRETILIN haka-rak.”

Hatan balia fuan hirakne’ebe hasaihusi Deputa-du Hugo Ade-rito, BankadaF R E T I L I N ,Deputau Ar-senio Bano,hateten ka-

tak, “atu to’o iha elisaun antesi-pada la presija atu kria krizi ha-nesan sira halo tiha ona iha 2006.Maibe situasaun ne’ebe atravesdadauk ona ne’e, se Prezidente Re-publika maka hamriik hanesan or-gaun uni pessoál no hatudu nia im-parsialidade, nia (Prezidente Repu-blika, red) rasik mos bele deklarabuat ruma ona hasoru governu idane’e.”

Iha jornál STL ne’ebe Hugo Ade-rito mos hateten katak, “kondisaunatu to’o iha eleisaun antesipadaklaru ona iha Konstituisaun katakorgaun estadu tomak la funsiona,Parlamentu Nasionál, instituisaunseguransa no defeza rungu-rangamaka bele iha eleisaun antesipada.”Turi observasaun Hugo Aderito to’oagora situasaun iha Timor Lestela’o normal no estabilidade lao diak.Ne’e duni laiha kondisaun atu kriaeleisaun antesipada.

Hatan ba lia fuan ne’ebe hasaihusi Deputadu CNRT, Hugo Ade-rito, deputadu bankada FRETILIN,Arsenio Bano mos hato’o kedas niahanoin katak, “FRETILIN hare laosbuat ida imposivel atu mosu elei-saun antesipada. Tanba ami harekatak Governu nia sala ne’e aumen-ta ba bebeik, desizaun Tribunal Re-kursu ne’ebe hatene $ 2.400 mil-lions, osan ne’ebe labele uza tanbailegál no inkonstituisional. GovernuAMP klaru uza tiha no sosa fos mai-be fos sei karun nafatin. Deputadubalun halo reklama atu husu anu-lidade ba desizaun ida ne’e. MaibeTribunal konfirma nafatin katak ile-gál. Se Primeiru Ministru maka sentean no la hatene moe, nia (Jose Ale-xandre Gusmão, red) rezigna-anno governu AMP monu ona tanba

la iha ema ka governu ne’ebe deitmaka as liu lei no konstituisaun.

Arsenio Bano realsa liu tan ka-tak povu krekas ba bebeik ho $20.00, ministru/a no deputadu sirania saláriu sae nafatin.

Iha parte seluk bankada KOTA,Manuel Tilman hateten liu husijornál STL katak, “gasta osan la ha-tene mos bele hatún governu. Ne’eduni hau husu ba governu AMPlabele tebe rai lai tanba ezekuasaunorsamentu la dun diak.” Tilmanhaforsa liután katak kondisaunne’ebe tau iha konstituisaun, belehare iha Portugal governu ida naranAliansa Demokratiku (AD) ne’ebe

Diskusaun ba Orsamentu Jeral Estadu 2009, iha Uma FukunParlamentu Nasional nu’udar barrometru ida hodi hatudu bapúbliku se mak luta no defende loloos povu ninia interese nose mak luta ba ninia interese. Kuandu governu AMP uza osansala, eleisaun antesipada mos bele mos. Deputadu CNRT dehan,eleisaun antesipada mai husi FRETILIN ne’e, mehi iha loronmanas. Liafuan mehi iha loron manas (mimpi di siang bolong,red), liafuan ne’ebe anti-independénsia Timor-Leste sira ulukgosta uza bebeik.

zevonia VIEIRA sira ukun esta-vel liu governuAMP. Maibe ikus maigovernu ne’e mo-nu.”

Hare husi es-tetmentu ne’e-be Aderito Hu-go hatetenFRETIL INmehi ihal o r o nmanas.Deput-a d uJ o s eManu-el hu-su baAderitoHugo tenke hateke ba pasadu. Liafuan ne’ebe dehan mehi iha loronmanas, ba FRETILIN ne’e so emane’ebe maka anti independénsia,nunka hakarak Timor-Leste ne’eindependente maka sempre pre-ga lia fuan ida ne’e hasoru FRE-TILIN iha tempu okupasaun

Indonezia. Se pasadu HugoAderito ne’e mos se karik

uluk hola parte husigrupu ne’ebe kontraukun rasik an, karik niaibun mamar nafatinatu koalia ba FRETILINkatak “mehi iha loronmanas”.

Hatan ba perguntashusi jornalista kla’ak kona

ba bainhira los makaatu realiza elei-

saun ante-sipada tan-ba planune’e koaliaona iha 2007.Jose Manuelne’ebe mosuluk involveiha OJETILkatak, “pro-sesu nudárpartidu idamaka ihaopozisaun,nia sempredefine saidania mak ha-karak to’o.

Maibe tenke tuir prosesu. Eleisaunantesipada ne’e tuir lolos akontesese karik Prezidente Repbulika peka(sensitivu, red) ba situasaun ne’ebemosu. Entaun tenke obriga opozi-saun atu hare oinsa formas ne’ebelegal, demokrátiku atu bele haloeleisaun antesipada.

Manuel Tilman, Deputadu PN

José Manuel, Deputadu PN

Page 12: Kla'ak Semanál Edisaun 40 (26 Janeiru 2009)

Kla’ak Semanal 26 Janeiru 200912 N A S I O N A L

INDISE

Iha Segunda-feira 19 Janei-ru, 2009 liu ba, DiretórTempo Semanal, Jose Belokonsege kumpre ninia res-ponsabilidade nu’udar ema

ne’ebe mak respeita justisa hodihato’o ninia deklarasaun ba ihaProcuradór Geral da Repúblika(PGR) iha Kaikoli, Dili konaba jor-nál Tempo Semanal ninia notisiasne’ebe involve Ministra Lucia Lo-bato fo projeitu ba kompaña balula tuir dalan ne’ebe mak lós. Ihaokaziaun ne’e, tempo Semanal

Lucia Lobato Lori Tempo Semanal ba Tribunal,Vitória ka Derrota ba Ministra Justisa?

almerio ALVAREZ

“Makaer lei sira atu labele implementa tan artigu defamasaun iha kódigu Penal.Artigu sira ne’e la kondisiona ho Timor-Leste no hamate deit luta kontrakorrupsaun. AJTL, SJTL, no organizasaun professional jornalista sira husu baParlamentu Nasional atu rejeita artigu hotu ne’ebe koalia konaba defamasauniha Kódigu Penal no lei sira seluk tan,” deklara AJTL, SJTL, ARKTL, CIJTL, TiLPA,CRC, no TLMDC liu husi komunikadu imprensa ne’ebe fo sai iha loron 20 Janeiru 2009.

oras ne’e dau-daun senti ladunhakmatek. Nia rasik lori ona kazuTempo Semanal ba PGR ho lei de-famasaun. Tuir lei, defamasaunne’e rasik tama kategoria krimi.

Kazu Tempo Semanal vs Minis-tra Lucia Lobato fanu ona institui-saun naun govermentais ne’ebemak durante ne’e halao sira niaknár iha meius komunikasaun ha-to’o sira nia estetmentu no dekla-rasaun relasiona ho Ministra Jus-tisa Lucia Lobato ne’ebe mak lorijornalista ba iha parte justisa.Press Club, Asosiasaun JornalistaTimor-Leste (AJTL), Sindikatu Jor-nalista Timor-Leste (SJTL), hamu-tuk ho organizasaun jornalista siraseluk senti triste ho desizaun ne’ebemak Ministra Justisa foti hodi ha-tama keixa ba iha PGR. “AJTL, Sin-dikatu no organizasaun profesio-nál jornalista sira haree katak keixa

nu’udar akuzadu. Karik, la-su ida ne’ebe Ministra

Justisa Lucia Lobato ha-lo ne’e, sei halo taukjornalista timor-oantomak atu halo kritikaka investigasaun ba

instituisoens públikune’ebe mak deskonfiahalo malpratíka ba sirania servisu?

Jose Belo to’o iha PGRKaikoli ho ninia kareta Rava

ho númeru matrikula po-lisia....tls to’o oras 09.00 da-

der. Iha tempu ukun ánne’e, jornalista Timor-

oan konsege tama ihalasu leader públiku,hanesan MinistraJustisa, Lucia Bran-dão Lobato. Minis-tra Justisa sentiofendidu ho no-tisias ne’ebe makTempo Semanalhatun. Katak mi-nistra fo projeituba ninia kolega liuhusi sms deit.

Ikus mai, mem-bru Parlamentu Na-sional iha Uma Fu-kun, hasai mos lia-

fuan Ministru/a ka Sekretáriu doEsta-du fo projeitu ba ninia familialiu husi telefónika. “Governu ida ne’enakonu ho nepotizmu, favoritizmu,no familiarizmu. Fakar osan arbirudeit. Tanba osan ne’e sei hariku nohabokur deit governu laran,” de-klara Xefi Bankada FRETILIN, Ani-ceto Guterres.

Saida mak ami hakarak atu ha-teten iha ne’e katak tanba notisiasne’ebe mak hatun iha jornal TempoSemanal ne’e, mak dau-daun ne’etemi nudar ministra sms, komesaburas no lao ba bebeik iha komu-nidade nia le’et.

Ministra Justisa Lucia Lobato

Advogado Rodrigues Esteve Rezende nudardefensor ba Aje Belo husi Tempo Semanal

ida ne’e hanesan forma ida atuhanehan liberdade hanoin no ha-nehan papel sosiedade atu halokontrolu sosial,” hakerek deklara-saun ne’ebe hato’o husi Asosia-saun Jornalista Timor-Leste (AJTL),Sindikatu Jornalista Timor-Leste(SJTL), Asosiasaun Radio Komu-nidade Timor-Leste (ARKTL), Cen-tro Investigativu Jornalista Timor-Leste (CIJTL), Timor-Leste Photo-grapher Asociation (TiLPA), (Com-munity Radio Center) CRC, noTLMDC ne’e fó sai ba públiku liuhusi komunikaduimprensa ne’e-be mak jor-nalista kla’aksimu iha 21Janeiru foinlalais ne’e.

Iha dekla-rasaun ne’e,AJTL, SJTL,A R K T L ,C I J T L ,T i L P A ,CRC, noT L M D Chatutan liutan katak ar-tigu konabade famasaunno hafoer Insti-tuisaun ka liderpúbliku nia na-ran, tuir loloos laiha ona. “Artigu310 númeru 1, 2no artigu 311 nú-meru 1 no artigu316 no 207 iha kó-diku Penal Indo-nézia nian la’osespiritu husi na-saun Direitu de Re-pú-blika Demokrá-tiku Timor-Leste.Iha nasaun demo-krátiku, lider públi-ku sira la’os emasanto ne’ebe “be-le halo, la sala”,maibe sirasai objetukrítika.

Tuir ob-servasaun AJTL, SJTL no organi-zasaun profesional jornalista sirakatak notisia sira ne’ebe mak pú-blika iha Tempo Semanal hanesanparte ida husi sosiedade nia kon-trolu ba lider públiku sira atu beleiha transparansia, akuntabilidade,no alkansa prevensaun ba kor-rupsaun iha nasaun ne’e. “Jornalistamak elementu kritiku ida ne’ebe

halo kontrolu sosial. Implementa-saun artigu defamasaun sira, atuhamate deit sosiedade kritiku nohamamar sosiedade nia kontroluba nai ulun sira,” tenik deklara-saun husi organizasaun profe-sional meius komunikasaun ne’e.

Tuir AJTL, SJTL no organiza-saun sira ne’ebe servisu iha partemeius komunikasaun nian hakla-ken liu tan katak durante ne’e kom-ponente hotu, inklui governu Ali-ansa Maioria Parlamentar (AMP)luta atu halakon tiha rtigu sira ko-naba defamasaun husi Kódigu Pe-nal no halo kampaña intensivu ko-

naba prevensaun Kolusaun, Kor-rupsaun, no Nepotizmu, maibeiha momentu luta ida ne’e,Ministra Justisa, Timor-Leste

nian, Lucia Brandão Lobatotenta uza fali artigu defa-masaun lori Jose Belo, Dire-tór jornal Tempo Semanal sainu’udar arguido ba problemane’e.

Kazu entre Ministra Jus-tisa, Lucia Lobato no jornalTempo Semanal ne’e orga-nizasaun jornalista sira ne’e-be mak halo deklarasaun ha-mutuk ne’e husu ba Nai Ulunnasaun ne’e atu respeita di-reitu públiku atu hetan infor-masaun ne’ebe loos husi me-ius komunikasaun sosial sirane’ebe ezisti iha Timor-Leste.AJTL no organizasaun pro-fessional jornalista sira ne’emos husu ba jornalista siraatu hatudu solidariedade bamalu no luta atu prevene aan,hodi nune’e kazu hanesanlabele mosu tan iha futuru.Iha deklarasaun ne’e moshusu ba Provedoria DireitusHumanus no Justisa Timor-Leste atu halo investigasaunlalais ne’ebe klean konabakazu korrupsaun iha institui-saun governu sira nian.

Kuandu Ministra JustisaLucia Lobato, konsege hata-ma duni Direitór Tempo Se-manal, Jose Belo ba iha ka-deia, ne’e vitoria boot ba Mi-nistra Justisa ka derrota?

Kuandu vitoria ba Ministra Justisa,jornalista Timor-oan sira presizafo solidariedade ha-mutuk hodiluta fó informasaun ida ké loloosba públiku. Kuandu jornalista taukatu fó sai informasaun ida loloosba públiku, ida ne’e sai derrota baliberdade expresaun iha Timor-Leste. Entaun ita hili nonok deit?

Aje Belo

Relatóriu Komisaun D(Komisaun Agrikultu-ra, Florestas, RekursuNatural no Ambiente) hatete iha pájina 4

katak tuir loloos, governu la tuirukun Timór tanba Governu la ta-toli dokumentu proposta Orsa-mentu Jeral do Estadu iha 1 Ou-tubru hanesan konstituisaun Re-públika hatete.

Iha relatóriu nia anéksu (pájina15) ita mós haree katak tuir dis-kusaun iha audiénsia publika ihaparlamentu nasionál, Governu, liu-liu Ministériu Agrikultura la haloplanu didi’ak, tanba “Orsamentuba sentru manutensaun tratores

no nia pesa (peralatan) la sufi-siente”. Buat seluk ne’ebé ita ha-ree mós katak iha área Florestas,Guarda-floresta la to’o hodi pro-teje didi’ak ita nia rikusoin am-bientál, no Governu la iha nafatinplanu atu proteje ai-teka no ai siraseluk ne’ebé Indonesia uluk kudaiha Timor-Leste. Iha pájina tuirmai husi relatóriu ne’ebé foin re-fere ita haree katak, tuir diskusauniha audiénsia públika, deputadu sirahatete katak, karik, di’ak liu tan ko’atiha orsamentu hodi halo sentrálmina todan no uza osan ne’e ihaenerjia renovável (liu-liu enerjiasolar). Rezultadu husi diskusaunne’e mak infelizmente SecretariaEstadu ba Polítika Enerjétika la ihakordenasaun, no seidauk servisu

Sá problema mak Komisaun DParlamentu Nasionál hetan ihaOrsamentu Jeral do Estadu ba 2009?Rui Pinto

Tinan 30 SaudozuNicolau Lobato NiaMate pajina 2

Biografia NicolauLobato

pajina 3

Milagre ihaRohan Tinan2008 pajina 6

Deputadu balun lasimu rekomenda-saun iha relatóriuhusi komisaun C

pajina 9>>>>>>>>>>ba pajina 8