karik sistemas avizu sedu no atividades partisipasaun...

101
Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun Estudante nian ne’e Redús Husik Eskola? Konkluzaun sira hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste Volume 1: Konkulzaun Prinsipál sira Nú. Kontratu EDH-I-00-05-00029-00 Orden Tarefa AID-OAA-TO-10-00010 Setembru 2015 Dokumentu ida-ne’e prodús ba revizaun hosi the Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál. Elabora hosi Creative Associates International.

Upload: others

Post on 25-Dec-2019

15 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun Estudante nian ne’e Redús Husik Eskola?

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste

Volume 1: Konkulzaun Prinsipál sira

Nú. Kontratu EDH-I-00-05-00029-00 Orden Tarefa AID-OAA-TO-10-00010 Setembru 2015 Dokumentu ida-ne’e prodús ba revizaun hosi the Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál. Elabora hosi Creative Associates International.

Page 2: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades
Page 3: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun Estudante nian ne’e Redús Husik

Eskola? Konkluzaun sira hosi Avaliasaun Impaktu ba

Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste

Volume 1: Konkluzaun Prinsipál sira

Aprezenta ba:

Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál Washington, DC

Aprezenta hosi:

Creative Associates International, Inc. Washington, DC

Setembru 2015

Relatóriu ida-ne’e realizadu hosi povu Amerikanu através Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID). Konteúdu hosi relatóriu ida-ne’e nu’udár responsabilidade únika hosi Creative Associates International no la nesesariamente refleta vizaun hosi USAID ka Governu Estadus Unidus nian.

Page 4: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Rekezitus Submisaun DEC

a. Númeru Adjudikasaun USAID

Nú. Kontratu EDH-I-00-05-00029-00 Orden Tarefa AID-OAA-TO-10-00010

b. Títulu Objetivu USAID no Númeru Investe iha Ema/Povu (IIP)

c. Títulu Projetu USAID no Númeru

USAID Ázia no Médiu-Oriente Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola (SDPP) Rejionál

d. USAID nia Área Programa no Elementu Programa

Education (program área 3.2) Basic Education (program element 3.2.1)

e. Títulu Deskritivu Konkluzaun sira hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste, Volume 1: Konkluzaun Prinsipál sira

f. Autór (sira-) nia Naran Creative Associates International no Mathematica Policy Research

g. Naran kontratór nian

Creative Associates International, Inc. 5301 Wisconsin Avenue, NW, Suite 700 Washington, DC 20015 Telephone: 202 966 5804 Fax: 202 363 4771 Contact: [email protected]

h. USAID nia Unidade Operasaun no COTR ne’ebé patrosina

Ázia/TS Eric Bergthold, COTR

i. Data Publikasaun Setembru 2015 j. Lian ba Dokumentu nian Inglés, Portugés, Tetun

Page 5: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste Pájina i

ÍNDISE

Lista Tabela ......................................................................................................................................................... III

Lista Figuras ........................................................................................................................................................ IV

Abreviaturas ........................................................................................................................................................ VII

Agradesimentu ...................................................................................................................................................VIII

Sumáriu ezekutivu ................................................................................................................................................ IX

I. Introdusaun............................................................................................................................................... 1

II. Programa SDPP iha timor-leste ................................................................................................................. 4

A. Foka ba klase no área jeofigura ba intervensaun.................................................................................. 4

B. Intervensaun sira ................................................................................................................................ 5

1. Selesaun ba intervensaun SDPP ...................................................................................................... 5 2. Sistema Avizu Sedu (SAS) ............................................................................................................. 9 3. Programa Atividade Estrakurrikulár.............................................................................................. 10

C. Implementasaun Programa ............................................................................................................... 11

D. Fidelidade Implementasaun .............................................................................................................. 13

III. Dezeñu avaliasaun .................................................................................................................................. 15

A. Teoria Mudansa SDPP nian .............................................................................................................. 15

B. Pergunta peskiza nian....................................................................................................................... 17

C. Dezeñu Avaliasaun .......................................................................................................................... 17

1. Elejibilidade Peskiza nian .......................................................................................................... 18 2. Análize impaktu primária .......................................................................................................... 18 3. Análize impaktu ba alunus sira iha risku .................................................................................... 19 4. Análize sub-grupu adisionál ...................................................................................................... 20 5. Sasukat primária no adisionál hosi efetividade SDPP nian .......................................................... 21

IV. Amostra no koleta dadus ......................................................................................................................... 23

V. Karaterístika hosi amostra molok implementasaun .................................................................................. 25

VI. Impaktu hosi SDPP ................................................................................................................................. 28

A. Impaktu ba rezultadu mestre nian ..................................................................................................... 29

1. Impaktu ba envolvimentu mestre nian iha prátika ba prevensaun husik eskola ............................ 29 2. Impaktu ba rezultadu adisionál mestre nian ................................................................................ 33 3. Impaktu ba rezultadu adisionál administradór eskola nian .......................................................... 35

B. Impaktu ba atitude hosi alunu iha risku nian ba eskola ...................................................................... 40

Page 6: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste Pájina ii

1. Impaktu ba sasukat primária hosi atitude hosi alunu nian ba eskola ............................................ 40 2. Impaktu ba sasukat adisionál hosi atitude hosi alunu nian ba eskola ........................................... 48

C. Impaktu ba partisipasaun alunu nian iha eskola ................................................................................. 50

1. Impaktu ba alunu nia prezensa loroloron iha eskola ................................................................... 51 2. Impaktu ba sasukat adisionál hosi partisipasaun alunu nian iha eskola ........................................ 55

D. Impaktu ba husik eskola ................................................................................................................... 57

1. Impaktu ba sasukat primária ba husik eskola nian ...................................................................... 57 2. Impaktu ba sasukat adisionál husik eskola nian .......................................................................... 60

VII. Tendénsia husik eskola nível eskolár ...................................................................................................... 64

VIII. Diskusaun ............................................................................................................................................... 67

A. Sumáriu rezultadu ............................................................................................................................ 67

B. Fatór konseituál relasiona ho rezultadu sira....................................................................................... 70

C. Konkluzaun ..................................................................................................................................... 72

Referénsias ........................................................................................................................................................... 73

Page 7: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste Pájina iii

LISTA TABELA

Tabela ES.1. Impaktu hosi Programa SDPP ba sasukat primária hosi efetividade programa iha Timor-Leste ......... xix

Tabela ES.2. Impaktu hosi Programa SDPP ba sasukat adisionál rezultadu nian iha Timor-Leste .......................... xix

Tabela III.C.1. Análize Primária no Sub-grupu Adisionál ...................................................................................... 20

Tabela III.C.2. Sasukat primária no adisionál hosi efetividade Programa SDPP Timor-Leste.................................. 22

Tabela IV.1. Tamañu amostra peskiza nian ........................................................................................................... 24

Tabela V.1. Karaterístika médiu (Average) eskola no mestre klase alvu nian molok intervensaun (klase 4–6, TA 2012)( persentajen sarak indika oinseluk) ................................................................................... 26

Tabela V.2. Karaterístika médiu alunu nian molok intervensaun (klase 3–6, TA 2012) (persentajen alunus nian sarak indika oinseluk) ............................................................................................................... 27

Tabela VIII.A.1.Impaktu Programa SDPP ba sasukat primária hosi efetividade programa iha Timor-Leste ............ 69

Tabela VIII.A.2. Impaktu Programa SDPP ba sasukat rezultadu adisionál iha Timor-Leste .................................... 69

Page 8: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste Pájina iv

LISTA FIGURAS

Tabela ES.1. Impaktu hosi Programa SDPP Timor-Leste kona-ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian (TA 2013 no TA 2014) ................................................................................................. xiii

Tabela ES.2. Impaktu hosi Programa SDPP Timor-Leste ba atitude hosi alunu iha risku nian ba eskola (TA 2013 no TA 2014) ............................................................................................................................ xv

Tabela ES.3. Impaktu hosi SDPP Timor-Leste ba prezensa jerál loroloron, no tuir estatutu risku nian (TA 2013 no TA 2014) ........................................................................................................................... xvi

Tabela ES.4. Impaktu hosi Programa SDPP Timor-Leste kona-ba husik eskola, iha jerál no tuir estatutu risku nian (TA 2013 no TA 2014) .................................................................................................. xvii

Figura II.A.1. Númeru Husik Eskola Nasionál tuir klase (2009–2010) ..................................................................... 4

Figura II.A.2. Rejiaun Alvu sira ba Programa SDPP................................................................................................ 5

Figura II.B.1. Kauza Husik Eskola nian ne’ebé Relata ............................................................................................. 6

Figura II.B.2. Falta ne’ebé relata hosi labarik husik eskola sira no alunus sira iha risku ............................................ 7

Figura II.B.3. Tratamentu hosi mestre sira ne’ebé relata hosi alunus sira iha risku.................................................... 8

Figura II.B.4. Partisipasaun alunu iha risku nian iha eskola ..................................................................................... 8

Figura II.C.1. Implementasaun ba intervensaun iha Timor-Leste ........................................................................... 12

Figura II.C.2. Klase sira tuir tinan akadémiku ba alunu sira SDPP nian iha Timor-Leste ........................................ 13

Figura II.D.1. SAS: Proporsaun eskola sira ne’ebé prienxe ka alkansa liu 80% hosi valór padraun FI nian ............. 14

Figura II.D.2. SAS: Proporsaun eskola sira ne’ebé prienxe ka alkansa liu valór padraun FI nian tuir komponente ..................................................................................................................................... 14

Figura II.D.3. AEK: Proporsaun Eskola sira ne’ebé Prienxe ka Alkansa Liu 80% hosi Valór Padraun FI nian ................................................................................................................................................. 15

Figura II.D.4. AEK: Proporsaun hosi Eskola Sira ne’ebé Prienxe ka Alkansa Liu 80% hosi Valór Padraun tuir Komponente .............................................................................................................................. 15

Figura III.A.1. Modelu konseituál SDPP Timor-Leste nian .................................................................................... 16

Figura III.C.1. Dezeñu Sistema Kontrolu Randomizadu Timor-Leste nian ............................................................. 18

Figura VI.A.1. Impaktu Programa SDPP ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian (TA 2013 no TA 2014) .................................................................................................................................... 30

Figura VI.A.2.Impaktu programa SDPP ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian, tuir sub-grupu (TA 2013 no TA 2014) ...................................................................................................................... 31

Figura VI.A.3. Impaktu Programa SDPP ba mestre nia nosaun auto-efikásia (TA 2013 no TA 2014) ..................... 34

Figura VI.A.4. Impaktu programa SDPP ba mestre nia nosaun responsabilidade (TA 2013 no TA 2014) ............... 35

Figura VI.A.5. Impaktu SDPP ba eskala ba administradór sira-nia prátika ba prevensaun husik eskola (TA 2013 no TA 2014) ............................................................................................................................ 36

Page 9: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste Pájina v

Figura VI.A.6. Programa SDPP iha impaktu ba eskala ba administradór nia nosaun auto-efikásia (TA 2013 no TA 2014) .................................................................................................................................... 37

Figura VI.A.7. Impaktu Programa SDPP ba eskala nosaun responsabilidade administradór nian ba alunus sira iha risku (TA 2013 no TA 2014) ................................................................................................ 38

Figura VI.B.1. Impaktu Programa SDPP ba atitude emosionál alunu iha risku nian ba eskola (TA 2013 no TA 2014) ......................................................................................................................................... 41

Figura VI.B.2. Impaktu Programa SDPP ba atitude emosionál alunu nian ba eskola, tuir sub-grupu ....................... 42

Figura VI.B.3. Impaktu Programa SDPP ba atitude kognitivu alunu iha risku nian ba eskola (TA 2013 no TA 2014) ......................................................................................................................................... 43

Figura VI.B.4. Impaktu SDPP ba atitude kognitivu alunus nian ba eskola, tuir sub-grupu (TA 2013 no TA 2014) ............................................................................................................................................... 44

Figura VI.B.5. Impaktu programa SDPP ba komportamentu alunu iha risku nian ba eskola (TA 2013 no TA 2014) ............................................................................................................................................... 45

Figura VI.B.6. Impaktu Programa SDPP ba atitude komportamentu alunu nian ba eskola, tuir sub-grupu (TA 2013 no TA 2014) .................................................................................................................... 46

Figura VI.B.7. Impaktu Programa SDPP ba alunu nia perspetiva kona-ba apoiu hosi mestre nian (TA 2013 no TA 2014) .................................................................................................................................... 49

Figura VI.B.8. Impaktu Programa SDPP ba alunu nia perspetiva sira kona-ba apoiu hosi inan-aman nian (TA 2013 no TA 2014) .................................................................................................................... 50

Figura VI.C.1. Impaktu programa SDPP ba prezensa loroloron, jerál no tuir estatutu risku nian (TA 2013 no TA 2014) .................................................................................................................................... 52

Figura VI.C.2. Impaktu Programa SDPP ba alunu nia prezensa loroloron jerál, no tuir sub-grupu .......................... 53

Figura VI.C.3. Impaktu Programa SDPP nian ba realizasaun akadémiku (TA 2013 no TA 2014) ........................... 56

Figura VI.D.1. Impaktu Programa SDPP ba husik eskola, iha jerál no tuir estatutu risku nian (TA 2013 no TA 2014) ......................................................................................................................................... 58

Figura VI.D.2. Impaktu Programa SDPP ba husik eskola, tuir grupu (TA 2013 no TA 2014) ................................. 59

Figura VI.D.3. Impaktu Programa SDPP ba husik eskola, tuir sub-grupu (TA 2013 no TA 2014) ........................... 60

Figura VI.D.4. Impaktu Programa SDPP pasajen ba klase nian alunu nian iha eskola iha liña rohan, jerál no tuir estatutu risku nian (persentajen) (TA 2013 no TA 2014) ............................................................. 61

Figura VII.1. Númeru husik eskola entre-klase, tuir klase no tinan akadémiku ....................................................... 65

Figura VII.2. Númeru husik eskola iha-klase, tuir klase no tinan akadémiku .......................................................... 66

Figura VIII.A.1. Modelu konseituál SDPP ho impaktu programa nian ................................................................... 68

Page 10: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste Pájina vi

VOLUME 2: ANEKSU TÉKNIKU

ANEKSU A. Dezeñu ba Avaliasaun ........................................................................................ A.1

ANEKSU B. Métodus analítiku............................................................................................. A.12

ANEKSU C. Analiza Rezultadus hosi Mestre no Administradór Eskola nian ........................ A.19

ANEKSU D. Analiza Atitude hosi Alunu ne’ebé iha Risku ................................................... A.27

ANEKSU E. Analiza Envolvimentu Eskola nian ................................................................... A.30

ANEKSU F. Analiza Husik Eskola ....................................................................................... A.32

ANEKSU G. Análize ba Espozisaun ..................................................................................... A.36

ANEKSU H. Tabelas Suplementár ........................................................................................ A.39

ANEKSU I. Análize Tendénsia Nível Eskola ........................................................................ A.51

ANEKSU J. Análize Valór Propensidade hosi Estudantes Identifikadu hosi SAS .................. A.59

ANEKSU K. Instrumentu Koleta Dadus ................................................................................ A.73

Page 11: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste Pájina vii

Abreviaturas

CARE Care International EMIS Sistema Informasaun ba Jestaun Edukasaun SAS Sistema Avizu Sedu AEK Atividades Estrakurrikulár FOI Fidelidade hosi Implementasaun ITT Intensaun atu Trata KAPE Kampuchean Action for Primary Education IMD Impaktu Mínimu Detektável QUEST Quest Alliance RCT Triajen Kontrolu Randomizadu SDPP Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola STS School-to-School International TA Tinan Akadémiku TOT Tratamentu ba ne’ebé Tratadu USAID Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál

Page 12: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Timor-Leste Timor-Leste Pájina viii

Agradesimentu

Konkluzaun hirak-ne’e nu’udár rezultadu hosi serbisu ekipa koletivu SDPP nian Estadus Unidus no Índia iha ninia faze sira hahú hosi dezeñu ba peskiza no dezenvolvimentu instrumentu to’o koleta no entrada dadus to’o bá análize no relatóriu. Ema hirak tuirmai ne’e mak empeña knaar boot iha prosesu ne’e: Karen Tietjen (Creative Associates) Nancy Murray (Mathematica Policy Research) Quinn Moore (Mathematica Policy Research) Emilie Bagby (Mathematica Policy Research) Ali Protik (Mathematica Policy Research) Mark Strayer (Mathematica Policy Research) Kristine Johnston (Mathematica Policy Research) Kathy Buek (formerly Mathematica Policy Research) Larissa Campuzano (Mathematica Policy Research) Jane Fortson (Mathematica Policy Research) Ebo Dawson-Andoh (Mathematica Policy Research) Owen Schochet (Mathematica Policy Research) Ron Palanca (Mathematica Policy Research) Jeremy Page (Mathematica Policy Research) Linda Molinari (Mathematica Policy Research) Serge Lukashanets (Mathematica Policy Research) Brendan Kirwan (Mathematica Policy Research) Carol Razafindrakoto (Mathematica Policy Research) Jonathan McCay (Mathematica Policy Research) Ivonne Padilla Espinosa (Mathematica Policy Research) Lotte Renault (CARE) Shoaib Danish (CARE) Relatóriu finál ne’e elaboradu hosi Nancy Murray, Quinn Moore, Emilie Bagby, Ali Protik, Anitha Sivasankaran,Mark Strayer, Ebo Dawson-Andoh, Jonathan McCay, Owen Schochet no Karen Tietjen.

Page 13: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina ix

Sumáriu Ezekutivu

Durante dékada rua liubá, iha ona progresu barak hodi hasa’e matríkula iha eskola nian. Maske nune’e, labarik barak mak la konsege kompleta siklu eskola primária ka sekundária bainhira sira rejista iha eskola. Iha nasaun no rejiaun barak, persentajen boot hosi labarik la eskola sira mak husik eskola ona duké sira ne’ebé nunka rejista iha eskola. Intervensaun sira hala’o ona iha Estadus Unidus no nasaun sira seluk atu prevene husik eskola, maibé iha provas ne’ebé limitadu kona-ba oinsá sira-nia funsionamentu, liuliu iha nasaun dezenvolvidu sira.

Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola (SDPP), nu’udár programa multi-nasaun ba tinan lima nian ne’ebé finansia hosi Ajénsia Estadus Unidus nian ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID), ne’ebé dezeña atu identifika maneira susesu sira hodi hamenus númeru husik eskola ba alunu sira iha eskola primária no sekundária.1 Ninia objetivu mak atu halo pilotu no sukat efetividade hosi intervensaun prevensaun husik eskola nian iha nasaun haat—Kamboja, Índia, Tajikiztaun, no Timor-Leste—atu hamosu matadalan programasaun ne’ebé bazeia ba provas ba misaun USAID sira no iha nasaun sira iha Ázia no Médiu-Oriente. Iha nasaun haat ne’e, SDPP introdús sistema avizu sedu (SAS) no intervensaun partisipasaun alunu nian atu motiva envolvimentu barak alunus nian, prezensa ne’ebé di’ak no vontade atu bá nafatin eskola. Relatóriu ne’e aprezenta rezultadu sira hosi avaliasaun impaktu hosi Programa SDPP iha Timor-Leste.

Programa SDPP iha Timor-Leste

Programa SDPP iha Timor-Leste iha komponente prinsipál rua: (1) SAS ida, no (2) Programa Atividade Estrakurrikulár (AEK), ne’ebé kompostu hosi kántiku, jogu, artezanatu no projetu ki’ik grupu nian (Creative Associates International 2012a; Creative Associates International 2012b). Programa SDPP ninia alvu mak alunu sira iha klase 4, 5, no 6 iha munisípiu lima, tanba área jeofigura no klase hirak-ne’e hatudu númeru husik eskola ne’ebé aas liuhotu no sei hetan benefísiu barak hosi programa prevensaun husik eskola (Shin, Jennifer, Rajani Shrestha, and Karen Tietjen2011b).

SAS kompostu hosi komponente tolu: (1) identifikasaun ba alunus sira iha risku atu husik eskola; (2) estratéjia primeiru resposta; no (3) envolvimentu komunidade. Ba komponente 1, Programa SDPP serbisu hamutuk ho mestre sira atu identifika alunus sira iha risku bazeia ba sasukat neen ba risku husik eskola nian. Ba Komponente 2, SDPP tulun mestre sira atu uza abordajen “akompaña no dezenkadeia” hodi monitoriza besikliu prezensa, komportamentu no dezempeñu hosi alunus sira iha risku no hahú atividade “primeiru resposta” nian bainhira alunu sira hatudu sinál katak sira hasoru difikuldade, hahú hosi atensaun iha klase laran to’o bá komunikasaun sira liuhosi karta, kontaktu telefone no/ka vizita ba uma, no enkontru jestaun kazu nian ho pesoál eskola sira. Komponente 3 foka atu hasa’e konxiénsia komunidade nian kona-ba problema husik eskola, serbisu hamutuk ho asosiasaun inan-aman ho mestre nian no grupu komunidade sira

1SDPP implementa hosi Creative Associates International, ho parseiru internasionál sira mak hanesan Mathematica Policy Research no School-to-School International, ho parseiru lokál mak Kampuchean Action for Primary Education (KAPE) iha Kamboja, Quest Alliance (QUEST) iha India, no Care International (CARE) iha Timor-Leste. Creative Associates iha eskritóriu rejionál iha Tajikiztaun, ne’ebé kobre responsabilidade hosi parseiru lokál iha nasaun refere.

Page 14: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina x

seluk relasiona ho atividade no alista sira-nia apoiu ba atividade primeiru resposta nian, liuhosi serbisu hamutuk ho eskola.

Programa Atividade Estrakurrikulár nian oferese atividade melloramentu ba alunu sira klase alvu nian, ho motivasaun espesiál ba alunu sira ne’ebé identifika ona nu’udár alunu iha risku liuhosi SAS (Creative Associates International 2012a)2. Atividade hirak-ne’e nia oráriu bele hala’o tantu molok ka hafoin oras eskola nian, depende ba oráriu instrusaun nian. Kada semana, alunu sira partisipa iha sesaun ida ka rua kona-ba promove divertimentu liuhosi kántiku, jogu no sesaun artezanatu sira. Programa AEK ne’e ho intensaun atu motiva labarik sira hodi partisipa no envolve iha eskola liuhosi atividade ne’ebé estruturadu atu haburas aprendizajen kooperativu hasa’e fiar-an no hametin abilidade báziku sira. Programa AEK iha inísiu hala’o hosi fasilitadór SDPP sira. Durante tinan segundu implementasaun programa ne’e, mestre sira turma alvu nian no membru komunidade sira mak dirije sesaun semanál segundu nian. Fasilitadór SDPP sira monitoriza progresu alunus sira iha risku, hakerek nível partisipasaun no hasoru-malu ho mestre turma sira pelu-menus mensál atu diskute progresu hirak-ne’e. Intervensaun ne’e dezenvolve ho konsiderasaun ba kustu no sustentabilidade atu aumenta posibilidade hodi kontinua implementasaun iha Timor-Leste depoizde períodu finansiamentu nian.

Programa SDPP ativu iha eskola sira durante tinan akadémiku tolu (TA)—TA 2012, TA 2013, no TA 2014. Alunu ho mestre sira hosi klase alvu sira hetan de’it instrusaun durante tinan primeiru programa nian (TA 2012) tanba tempu ba implementasaun atividade programa nian. Durante tinan segundu ho terseiru alunu ho mestre sira hetan programa kompletu durante tinan akadémiku tomak.3

Durante tinan tolu hosi atividade programa nian, Programa SDPP konsentra liu ba alunu sira iha klase 4, 5 no 6 no sira-nia mestre sira. Alunu sira iha klase 4 ho 5 simu programa ne’e durante tinan akadémiku 2012 no 2013 liu tinan ida (klase 6 mak klase ikus ba eskola primária). Espesífiku liu, hatutan ho avaliasaun: (1) TA 2012 alunu klase 5 sira ne’ebé kontinua simu programa ne’e iha TA 2013, iha klase 6; (2) TA 2012 alunu klase 4 sira ne’ebé kontinua simu programa ne’e iha TA 2013 no TA 2014, iha klase 5 ho klase 6, (3) TA 2013 alunu klase 4 sira ne’ebé kontinua simu programa ne’e iha TA 2014, iha klase 5; no (4) TA 2014 ba alunu klase 4 sira. 4 Análize ne’e konsentra liu ba pontu ikus nian ba alunu ho mestre sira ne’ebé hetan observasaun durante tinan akadémiku hirak-ne’e. Pontu observasaun ikus-liu hala’o iha TA 2013 ka TA 2014 ba alunu sira tomak ne’ebé hetan avaliasaun.

SDPP avalia Fidelidade Implementasaun (FI) hosi SAS no komponente atividade estrakurrikulár sira durante vizita terrenu ne’ebé hala’o iha fulan Maiu, Outubru, no Novembru 2014. Jeralmente, eskola sira implementa SAS maibé la konsistente: proporsaun hosi eskola sira ne’ebé

2 Durante tinan primeiru ba implementasaun SDPP, oferese sesaun ida kada semana. SDPP muda ba sesaun dala rua iha semana ida iha inísiu tinan segundu ba implementasaun nian. 3Mestre ho administradór eskola sira hetan treinu dahuluk iha fulan Agostu 2012, ne’ebé hala’o iha TA 2012 nia-klaran. SAS hahú iha fulan Setembru 2012 no atividade estrakurrikulár hahú iha fulan Outubru 2012 ba alunu sira iha klase 4, 5 no 6 iha TA 2012. Ba alunu sira ne’ebé tuir aula 4, 5, ho 6 iha TA 2013 no TA 2014, SAS ho atividade estrakurrikulár sira hahú iha fulan Janeiru. 4 Avaliasaun ne’e la foka ba alunu sira klase 6 nian iha TA 2014 tanba sira lahetan programa ne’e ba tinan akadémiku tomak.

Page 15: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xi

alkansa nível ba identifikasaun ba alunus sira iha risku no monitoriza prezensa nian aas (porsentu 93), maibé proporsaun hosi eskola sira ne’ebé alkansa nível ba komunikasaun ho inan-aman sira no hala’o medidas akompañamentu nian menus liu (porsentu 8 no 26, respetivamente) (Creative Associates International no School-to-School International 2015). Rezultadu hosi FI hatudu katak atividade estrakurrikulár sira implementa ho di’ak, maske sei presiza hadi’a tan, liuliu ba frekuénsia atu hala’o atividade programa estrakurrikulár. Porsentu 76 de’it hosi eskola sira mak informa katak sira hala’o atividade estrakurrikulár semanál, tuir ho intensaun loloos (Creative Associates International no School-to-School International 2015).

Dezeñu Avaliasaun

SDPP hanoin katak apoiu akadémiku no sosiál, hamutuk ho atividade melloramentu adisionál ba alunus sira iha risku no mudansa iha pratika mestre sira nian, sei bele hadi’a atitude no komportamentu alunus nian, hodi rezulta partisipasaun alunu nian ne’ebé aumenta no hamenus nosaun husik eskola nian. Ho matadalan hosi modelu konseituál ne’e, SDPP dezeña avaliasaun impaktu nian atu responde ba pergunta prinsipál lima peskiza nian:

1. SDPP hadi’a atitude no komportamentu mestre nian ka lae?

2. SDPP hadi’a atitude hosi alunu nian ka lae? 3. SDPP hadi’a partisipasaun alunu nian iha eskola relasiona ho retensaun, hanesan prezensa

ka lae? 4. SDPP hadi’a númeru husik eskola ka lae?

5. Saida de’it mak impaktu SDPP nian ba alunus sira iha risku liu atu husik eskola? Avaliasaun SDPP nian responde ba pergunta peskiza hirak-ne’e uza Sistema Kontrolu Randomizadu (RCT) ne’ebé hatuur rezultadu ne’ebé hili kahur hosi alunu ho mestre sira iha eskola 97 hodi fornese servisu SDPP nian kompara ho mestre no alunu sira iha eskola 94 ne’ebé hili kahur hodi pertense ba grupu kontrolu nian hodi hetan de’it servisu hanesan baibain.5 Ho hili kahur ida ne’e, esperiénsia ba SDPP ne’e la diretamente liga ho opsaun ka karaterístika ne’ebé eziste ona hosi partisipante peskiza nian, hodi fó biban ba atribuisaun hosi kualkér diferensa entre tratamentu-kontrolu ba rezultadu programa nian.

Koleta dadus

Dadus ne’ebé uza iha relatóriu ne’e rekolla hosi dadus ka rejistu eskola nian no liuhosi entrevista ho mestre no alunus sira iha risku. SDPP rekolla dadus dala lima hosi eskola 191 tomak iha peskiza ne’e durante tinan haat, entre TA 2012 no TA 2015, atu hatene tuituir grupu haat alunus nian ne’ebé hetan intervensaun SDPP pelumenus ba tinan akadémiku tomak ida no inklui ona iha análize. SDPP rekolla informasaun hosi dadus eskola nian ba alunu na’in 37,861, no hala’o entrevista ho alunu iha risku na’in 7,387 no mestre ho administradór na’in 1,444.6 Rezultadu ikus

5 Hosi eskola 94 ne’ebé hili kahur ba grupu kontrolu nian, iha eskola ida mak hasai hosi amostra estudu nian durante TA 2013. 6 Favór haree iha Aneksu A hodi hetan detallu liu-tan kona-ba kolesaun dadus. Favór haree Aneksu A atu hatene detalles kona-ba koleta dadus. Divizaun hosi total alunu no mestre elejível sira ne’ebé rekolla mós uza iha análize ne’e.

Page 16: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xii

nian hotu-hotu sura hamutuk durante TA 2013 ka 2014 ba grupu haat tuir mai (TA 2012 alunu klase 5, TA 2012 alunu klase 4, TA 2013 alunu klase 4 no TA 2014 alunu klase 4 sira).7

SDPP ho eskola sira hosi grupu kontrolu iha karaterístika komparavel liña baze durante TA 2012, lahó provas hosi diferensa sistemátiku entre grupu sira-ne’e. Grupu eskola SDPP típiku rejista alunu kuaze na’in 251, kompara ho alunu sira kuaze na’in 260 iha eskola grupu kontrolu nian. Númeru médiu ba grupu eskola SDPP nian iha alunu na’in 41 ba klase 4,na’in 34 iha klase 5, no na’in 30 iha klase 6, kompara ho alunu na’in, 42, 40, no 33 iha eskola sira grupu kontrolu nian. Grupu eskola SDPP nian iha pelumenus mestre na’in 9, kompara ho mestre na’in 10 iha eskola sira grupu kontrolu nian. Eskola barakliu mak iha programa merenda eskolár, maibé uitoan de’it mak hetan programa asisténsia esternu ne’ebé ativu hela.

Impaktu hosi SDPP

Modelu konseituál ida hosi atividade Programa SDPP nian no oinsá sira bele afeta ba alunu ho mestre sira mak sai matadalan ba dezeñu programa no avaliasaun impaktu nian. Modelu ida-ne’e hatuur koñesimentu no pratika hosi mestre ho inan-aman nian—fahe no haforsa hosi komunidade tomak—nu’udár entrada ba alunu sira-nia atitude ba eskola no aspirasaun edukasionál. Alunu sira-nia atitude ne’e hatudu liuhosi partisipasaun iha eskola, inklui sira-nia prezensa, komportamentu, no realizasaun akadémiku. Interasaun kumulativu ne’ebé kompleksu hosi fatór hirak-ne’e sai nu’udár entrada ba abilidade, vontade no desizaun alunu nian atu bá nafatin eskola ka atu husik eskola. Avaliasaun ne’e halo estimativa ba ba impaktu SDPP nian ba rezultadu mestre nian, atitude alunu, partisipasaun alunu sira iha eskola, no husik eskola nian. Iha área ida-idak, SDPP foka ba rezultadu ki’ik, ne’ebé identifika ona molok hahú halo análize.

Kaixa ho tabela hirak iha kraik sumária sasukat primária hosi efetividade no rezultadu ba área hirak ne’ebé relasiona ho prátika mestre nian, atitude hosi alunu iha risku nian ba eskola, partisipasaun alunu nian iha eskola, no husik eskola nian. Estimativa ba hosi impaktu Programa SDPP nian bazeia ba diferensa iha rezultadu ba alunu ho mestre sira iha grupu eskola SDPP no kontrolu sira. Estimativa ba impaktu ne’e reprezenta diferensa iha rezultadu hosi interese iha liña rohan ne’ebé bele atribui ba Programa SDPP ne’ebé relativu ho “status quo.” Estimativa ba hirak-ne’e aprezenta ho pontu persentajen diferensa entre grupu atendimentu ho grupu kontrolu; ami mós aprezenta persentajen ne’ebé aumenta ka hamenus iha rezultadu primária hosi grupu atendimentu no grupu kontrolu hotu. “mudansa persentajen” hirak-ne’e labele interpreta nu’udár “mudansa” persentajen nian ne’ebé karik kalkula ona iha mudansa pre-postu baseline/liña rohan, maibé, nu’udár aumentu ka hamenus iha sasukat rezultadu hosi grupu atendimentu nian relasiona ho grupu kontrolu nian liña rohan.

Teste estatístiku nian hala’o atu haree karik impaktu ida-idak iha diferensa signifikativu hosi zero. Estimativa ba impaktu nian deskreve katak estatístikamente signifikativu bainhira iha probabilidade katak lato’o porsentu 5 tanba razaun oportunidade (no lá’os ba Programa SDPP). Estimativa ba impaktu nian deskreve katak marjinalmente signifikativu bainhira iha probabilidade katak ne’e mosu tanba oportunidade (no lá’os ba Programa SDPP) mak entre porsentu 5 no 10. 7 Divizaun ka grupu elejível hosi total alunu ho mestre sira mós uza iha análize ne’e.

Page 17: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xiii

SDPP iha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian (Tabela ES.1), maibé laiha impaktu ba administradór nia prátika ba prevensaun husik eskola nian. Maske ho valór boot iha eskala ne’e—ne’ebé sukat karik mestre sira relata katak sira envolve iha komportamentu ruma ne’ebé karik bele tulun alunu sira atu realizasaun iha eskola—iha eskola SDPP hotu (7.87 hosi eskola 8) no iha grupu kontrolu (7.72 hosi eskola 8), diferensa entre grupu sira-ne’e estatístikamente signifikativu. Maske lahó SDPP, mestre sira dala ruma bele halo prátika barak ba prevensaun husik eskola nian ne’ebé sukat iha eskala ne’e, no SDPP bele muda uitoan de’it; ka, valór sira-ne’e dala ruma aas iha grupu sira-ne’e maibé dala ruma ladún loos tanba bazeia de’it ba relatóriu rasik duké observasaun direta. Tabela ES.1. Impaktu hosi Programa SDPP Timor-Leste kona-ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian (TA 2013 no TA 2014)

Fontes: Baze SDPP no kestionáriu akompañamentu ne’ebé auto-administradu hosi mestre sira no kolesaun ba arkivu dadus

eskola nian; Maiu 2013, no Setembru 2014.

7.87*** 7.72

0

1

2

3

4

5

6

7

8

Val

or ih

a es

kala

un p

ontu

ual

u

SDPP group Control group

Efetividade SDPP hodi influensia rezultadu mestre nian

Pergunta prinsipál peskiza nian

SDPP afeta prátika prevensaun husik eskola mestre nian ka lae?

Sasukat primária hosi efetividade Programa SDPP nian

· Mestre hala’o duni prátika prevensaun husik eskola

Sasukat adisionál hosi efetividade Programa SDPP

· Nosaun auto-efikásia mestre nian · Nosaun responsabilidade mestre nian · Pratika prevensaun husik eskola administradór nian, nosaun auto-efikásia no nosaun

responsabilidade.

Grupu SDPP Grupu kontrolu

Page 18: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xiv

Nota: Análize ne’e bazeia ba dadus mestre turma, mestre matemátika, mestre sira ne’ebé lori matéria língua nian iha klase 4, 5, no 6 durante TA 2013 no TA 2014. Amostra mak inklui mestre na’in 412 ba grupu eskola SDPP no na’in 406 ba grupu kontrolu nian

Diferensa entre média ba grupu SDPP ho grupu kontrolu nian ne’e testadu uza testes-t dalas-rua (two tailed t-tests). Valór médiu nian ajusta tuir karaterístika bázika nian. Análize ne’e reprezenta agrupamentu ba mestre sira iha eskola sira no tinan akadémiku no mós efeitus fiksu ba klase. Ba aprezentasaun tabela rezultadu nian, haree iha Tabela Aneksu H.5.

***/**/* Estimativa ba impaktu nian ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. Avaliasaun ne’e mós ezamina nosaun auto-efikásia hosi mestre ho administradór sira (abilidade atu responde ba fatór sira relasiona ho husik eskola) no nosaun responsabilidade (karik sira hatene katak ne’e sira-nia knaar atu prevene alunus sira iha risku hosi husik eskola). Programa SDPP nian iha impaktu pozitivu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba mestre nia nosaun auto-efikásia, maibé lá’os ba mestre nia nosaun responsabilidade.

SDPP iha impaktu pozitivu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba atitude komportamentu alunus sira iha risku nian ba eskola, maibé laiha impaktu ba atitude kognitivu ka emosionál ba eskola (Tabela ES.2). Sasukat hosi atitude hosi alunu hirak-ne’e ba eskola—ne’ebé konsege hetan hosi observasaun ba alunu sira ne’ebé identifika nu’udár risku atu husik eskola bazeia ba karaterístika bázika nian—bele muda tanba mudansa iha sira-nia atitude no prátika mestre ka inan-aman ka tanba atividade intervensaun sira. 8 Kona-ba atitude komportamentu ba eskala eskola nian, alunu iha risku nian iha eskola SDPP sira konkorda ba 80% hosi pergunta sira, kompara ho 76% ba alunu sira iha eskola kontrolu, ne’ebé estatístikamente iha diferensa signifikativu.9

8 Sasukat tolu hosi atitude alunu nian ne’ebé refleta hosi resposta sira ba peskiza ne’ebé administra ba amostra hosi alunu sira iha risku iha grupu ida-idak. Peskiza ne’e sei esplika ho detallu iha Aneksu Tékniku – Seksaun A. 9 Akordu ka konkordánsia hatudu nosaun no asaun ne’ebé pozitivu liu ba eskola.

Efetividade SDPP nian hodi influensia rezultadu atitude alunu nian

Pergunta prinsipál peskiza nian

SDPP afeta atitude alunu risku nian ba eskola ka lae?

Sasukat primária hosi efetividade Programa SDPP

· Atitude emosionál ba eskola (ezemplu., Alunu gosta eskola) · Atitude kognitivu ba eskola (ezemplu., Alunu adapta ábitu estuda di’ak liu) · Atitude komportamentu ba eskola (ezemplu., Alunu observa rekezitu no regra eskola

nian)

Sasukat adisionál hosi efetividade Programa SDPP

· Alunu nia perspetiva ba apoiu mestre nian · Alunu nia perspetiva ba apoiu inan-aman

Page 19: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xv

Tabela ES.2. Impaktu hosi Programa SDPP Timor-Leste ba atitude hosi alunu iha risku nian ba eskola (TA 2013 no TA 2014)

Fontes: Levantamentu baze SDPP no akompañamentu alunu nian, Maiu 2013 no Setembru 2014; baseline no kontinuasaun

koleta dadus eskola, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no Janeiru 2015. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunus sira iha risku iha klase 4, 5, no 6 iha TA 2012, TA 2013 no TA 2014 ba alunus sira iha

risku iha klase 4. Amostra ne’e inklui alunu iha risku na’in 3,226 ba grupu eskola SDPP no 3, alunu na’in 3,006 ba grupu kontrolu nian.

Diferensa entre média ba grupu eskola SDPP ho grupu kontrolu nian ne’e uza t-test no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karaterístika báziku nian. Análize nian bazeia ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no efeitu grupu fiksu nian. Impaktu sira ajusta tuir komparasaun múltiplu uza métodu Benjamini-Hochberg nian. Ba aprezentasaun tabela hosi rezultadu hirak-ne’e, haree iha Tabela Aneksu H.5.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

SDPP mós sukat alunu nia perspetivas ba apoiu hosi inan-aman ho mestre sira no la identifika impaktu ruma ba sasukat sekundária hosi atitude alunu nian iha Timor-Leste.

85.0

71.379.5***

85.9

71.776.3

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

100.0

Emotional attitudes towardschool

Cognitive attitudes towardschool

Behavioral attitudes towardschool

Pers

enta

jen

husi

item

esk

ala

ne'e

estu

dant

e ko

nkor

da

SDPP group Control group

Efetividade SDPP hodi influensia envolvimentu alunu nian

Pergunta prinsipál peskiza nian Karik SDPP afeta prezensa, iha jerál ka ba alunu sira iha risku ka lae?

Sasukat primária hosi efetividade Programa SDPP

· Alunu nia prezensa loroloron ba tinan refere

Sasukat adisionál hosi efetividade Programa SDPP

· Dezempeñu alunu nian iha eskola · Komportamentu alunu nian iha eskola

Grupu SDPP Grupu kontrolu

Hahalok emosionál ba eskola Atitude kognitiva ba eskola Atitude hahalok ba eskola

Page 20: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xvi

SDPP hadi’a prezensa ba alunu sira ne’ebé hetan programa ne’e, no liuliu iha impaktu ba alunus sira iha risku (Tabela ES.3). Diferensa iha númeru prezensa loroloron—porsentu 87 ba alunu klase alvu nian iha grupu SDPP kompara ho porsentu 80.3 ba alunu sira iha grupu kontrolu—ne’ebé estatístikamente signifikativu. Ba alunus sira iha risku atu husik eskola, númeru hirak-ne’e menus liu—porsentu 78.9 ba alunu sira iha grupu eskola SDPP nian kompara ho porsentu 76.6 ba alunu sira iha grupu kontrolu; diferensa ne’e mós estatístikamente signifikativu.

Elementu hotu hosi SDPP—SAS no AEK—karik bele kontribui ona ba impaktu SDPP ba atitude komportamentu alunus nian ba eskola no prezensa. Atividade divertimentu no passa-tempu nian dala ruma atrai ona alunu sira atu partisipa eskola barakliu duké bainhira atividade hirak-ne’e laiha. Kontaktu ba inan-aman bainhira alunu sira falta mós dala ruma enkoraja alunus sira iha risku atu bá eskola beibeik.

Tabela ES.3. Impaktu hosi SDPP Timor-Leste ba prezensa jerál loroloron, no tuir estatutu risku nian (TA 2013 no TA 2014)

Fontes: Baze SDPP no koleta dadus akompañamentu eskola, Maiu 2012, Maiu 2012, Marsu 2014, Setembru 2014, no Janeiru

2015. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunus sira iha risku iha klase 4, no 5 iha TA 2012, no TA 2013 ho TA 2014 ba alunus sira iha

risku iha klase 4. Amostra ne’e inklui alunu na’in 13,645 ba grupu SDPP (iha risku na’in 5,884 no na’in 6,233 lá’os iha risku) no alunu na’in 13,702 ba grupu kontrolu (5,724 iha risku, no na’in 6,681 lá’os iha risku).

Diferensa entre média grupu eskola SDPP ho grupu kontrolu nian hodi uza t-test no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karakterístika báziku nian. Análize bazeia ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no efeitu grupu fiksu nian. Ba aprezentasaun tabela hosi rezultadu hirak-ne’e, haree iha Tabela Aneksu H.5 no H.6.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. SDPP mós hala’o estimativa ba impaktu ba alunu sira-nia matemátika, lingua, no dezempeñu komportamentu, ne’ebé sukat iha tinan akadémiku nia rohan. Programa SDPP nian la afeta ba rezultadu hirak-ne’e iha Timor-Leste.

82.0** 78.9***84.3

80.376.6

82.9

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

100.0

All Students At-Risk Students Not-At-Risk Students

Pers

enta

jen

loro

n ne

'ebé

mar

ka p

reze

nsa

SDPP group Control group Grupu SDPP Grupu kontrolu

Estudante hotu-hotu Labarik sira ne'ebé iha risku

Labarik sira ne'ebé la iha risku

Page 21: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xvii

SDPP laiha impaktu ba husik eskola ba alunu sira ne’ebé hetan programa ne’e (Tabela ES.4).10 Alunu sira iha eskola SDPP nian husik eskola ho persentajen 15.5 de’it, kompara ho porsentu 16.3 ba alunu sira iha eskola kontrolu sira, maibé diferensa ne’e estatístikamente la signifikativu. Alunus sira iha risku husik eskola ho númeru aas, porsentu 17.7 tantu iha iha eskola SDPP no eskola kontrolu sira; diferensa ne’e estatístikamente la signifikativu.

Tabela ES.4. Impaktu hosi Programa SDPP Timor-Leste kona-ba husik eskola, iha jerál no tuir estatutu risku nian (TA 2013 no TA 2014)

Fontes: Baze SDPP no koleta dadus akompañamentu eskola, Maiu 2012, Maiu 2012, Marsu 2014, Setembru 2014, no Janeiru

2015.

10SDPP implementa iha klase alvu tolu (klase 4, 5, no 6), inklui klase ikus eskola primária (klase 6). Alunu sira-ne’e sei konsidera husik eskola karik sira la kontinua ona sira-nia estudu bainhira iha tempu ami halo observasaun ba sira. Alunu sira ne’ebé hahú ho programa ne’e iha klase 4 iha tinan primeiru ba implementasaun nian sei konsidera hanesan husik eskola karik sira la konsege kompleta ezame final klase 6 iha tinan sira tuir mai. Alunu sira ne’ebé hahú programa ne’e iha klase 4 iha tinan segundu no terseiru ba implementasaun nian sei konsidera nu’udár husik eskola karik sira la rejista ona iha eskola ba tinan akadémiku 2015 (ba alunu sira klase 5 ho 6, respetivamente).

16.3 17.7 15.315.5 17.714.0

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

100.0

All Students At-Risk Students Not-At-Risk Students

Pers

enta

jen

estu

dant

e ne

'ebé

hus

ik e

skol

a

SDPP group Control group

Efetividade hosi SDPP hodi influensia husik eskola

Pergunta prinsipál peskiza nian SDPP afeta husik eskola, iha jerál ka ba alunu sira iha risku ka lae?

Sasukat primária hosi efetividade Programa SDPP nian

· Husik eskola

Sasukat adisionál hosi efetividade Programa SDPP

· Pasajen-klase alunu nian iha eskola

Grupu SDPP Grupu kontrolu

Estudante hotu-hotu Labarik sira ne'ebé iha risku

Labarik sira ne'ebé la iha risku

Page 22: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xviii

Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu sira klase 4, ho 5 iha TA 2013 no 2014. Amostra ne’e inklui alunu na’in 14,045 ba grupu SDPP (6,015 iha risku, no 8,030 lá’os iha risku) no na’in 14,458 ba grupu kontrolu (5,950 iha risku no 8,508 lá’os iha risku).

Diferensa entre média grupu eskola SDPP ho grupu kontrolu nian hodi uza t-test no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karakterístika báziku nian. Análize bazeia ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no efeitu grupu fiksu nian. Ba aprezentasaun tabela hosi rezultadu hirak-ne’e, haree iha Tabela Aneksu H.5 no H.6.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. SDPP mós sukat pasajen klase nian, ka karik alunu ruma rejista iha klase tuir mai ka aas-liu iha tinan akadémiku tuir mai. Pasajen klase ne’e diferente ho husik eskola signifika katak alunu ne’ebé repete klase sei la konsidera pasa ba klase tuir mai ka aas-liu, maibé alunu refere sei la konsidera nu’udár husik eskola. Porezemplu, karik alunu ida repete iha klase 5, nia sei la konsidera nu’udár husik eskola entre-klase, maibé mós sei la konsidera katak nia pasa ba klase tuir mai ka klase aas-liu. Programa SDPP nian la afeta pasajen ba klase nian iha Timor-Leste.

Saida mak benefisiáriu sira dehan kona-ba intervensaun SDPP?

Observasaun kona-ba oinsá benefisiáriu sira-nia interasaun ho intervensaun SDPP nian hetan liuhosi Estudu Peskiza Kualitativu. Resposta sira hosi inan-aman, alunu, mestre ho administradór sira pozitivu tebes kona-ba Sistema Avizu Sedu (SAS) no Programa Atividade Estrakurrikulár (AEK).

SAS: Kuaze 1/3 hosi alunu sira iha risku no kuaze 2/3 hosi alunu husik eskola sira la tama eskola la ho inan-aman sira-nia koñesimentu. Kuaze porsentu 40 hosi alunu sira iha risku no porsentu 80 hosi alunu husik eskola sira konfirma katak sira-nia inan-aman simu ona karta xamada hosi eskola no/ka vizita uma. Kuaze inan-aman hotu ne’ebé hetan kontaktu ko’alia ho pozitivu kona-ba sira-nia esperiénsia, maski sira mós hatete katak iha inísiu sira sente hakfodak, moe, no la satisfás ho sira-nia oan. Membru komisaun “Bá Nafatin Eskola” hatete katak inan-aman sira simu vizita uma ho di’ak bainhira sira komprende katak ninia objetivu mak atu tulun, lá’os atu duun sala. Hafoin, sira-nia oan—la inklui labarik husik eskola sira—konfirma katak sira-nia inan-aman apoiu sira: inan-aman sira dala barak monitoriza sira-nia prezensa, ko’alia ho sira kona-ba eskola, no fornese apoiu materiál. Mestre sira (73%) sente katak SAS halo sira-nia serbisu sai fasil liu, tanba prosedimentu no formuláriu sira SAS nian fasil atu halo-tuir. Mestre, diretór eskola no membru komunidade sira hotu sente iha kontaktu ne’ebé di’ak no aumenta ho família sira nu’udár komponente pozitivu hosi SAS, hodi tulun família ho mestre sira atu komprende didi’ak problema hirak ne’ebé labarik sira hasoru. 90% hosi pesoál eskola sira espera atu kontinua uza SAS ne’e.

AEK: Programa AEK populár tebes entre alunu sira hotu, maski barak mak sente katak dala ida iha semana ida ne’e sufisiente ona no nega katak programa ne’e konsege hadi’a sira-nia prezensa iha loron bainhira atividade ne’e hala’o. Sira nota oinsá halimar jogu hamutuk hadi’a sira-nia abilidade kolaborasaun no rezolusaun konflitu, no katak sesaun sira ne’e ajuda atu hadi’a sira-nia abilidade lingua no matemátika. Jeralmente, inan-aman sira gosta tebes AEK, hodi nota katak atividade ne’e konsege duni halo sira-nia oan iha atitude pozitivu liu ba eskola, maibé sira sei ladún hatene kona-ba ninia impaktu ba prezensa. Mestre sira la konkorda. Sira fiar metin katak AEK iha impaktu pozitivu ba prezensa, komportamentu no dezempeñu jerál ne’ebé di’ak. Mestre sira mós sente katak sira hetan benefísiu hosi formasaun ba AEK nian, hodi nota katak atividade ne’e tulun sira atu uza téknika instrusaun ne’ebé interativu no prátiku liu iha sira-nia klase regular. Bainhira mestre sira preokupa ba falta materiál ne’ebé dala ruma bele afeta sira-nia abilidade atu kontinua programa AEK, diretór eskola sira preokupa karik mestre sira ladún hetan treinu ne’ebé adekuadu atu dirije Programa AEK ne’e rasik, no sujere treinu no matadalan adisionál.

Page 23: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xix

Diskusaun

SDPP iha impaktu pozitivu ba mestre sira-nia prátika ba prevensaun husik eskola nian no sira-nia nosaun auto-efikásia. Jeralmente, SDPP afeta melloramentu iha atitude no komportamentu importante alunus nian ne’ebé bele hamosu husik eskola: atitude komportamentu alunus sira iha risku nian ba eskola, no prezensa jerál loroloron nian no entre alunus sira iha risku. Maske ho melloramentu iha partisipasaun alunu nian ba eskola ne’ebé sukat liuhosi atitude no prezensa, SDPP la hamenus sasukat primária ba husik eskola nian.

Tabela ES.1. Impaktu hosi Programa SDPP ba sasukat primária hosi efetividade programa iha Timor-Leste Impaktu sira Mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian +++ Atitude hosi alunu iha risku nian ba eskola

Atitude emosionál ba eskola ○ Atitude kognitivu ba eskola ○ Atitude komportamentu ba eskola +++

Prezensa Jerál ++ Iha risku +++

Husik eskola Jerál ○ Iha risku ○ + + +/+ +/+ impaktu pozitivu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. — — —/— —/— impaktu negativu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. ○ Impaktu estatístikamente la signifikativu. Tabela ES.2. Impaktu hosi Programa SDPP ba sasukat adisionál rezultadu nian iha Timor-Leste Impaktu sira Rezultadu Mestre nian Auto-efikásia mestre nian ++ Mestre nia nosaun responsabilidade ○ Administradór nia prátika ba prevensaun husik eskola nia ○ Auto-efikásia administradór nian ○ Nosaun responsabilidade administradór nian ○ Atitude hosi alunu nian ba eskola Alunu iha risku nia perspetiva kona-ba apoiu hosi inan-aman ○ Alunu iha risku nia perspetiva kona-ba apoiu hosi mestre ○ Partisipasaun alunu nian Dezempeñu iha matemátika ○ Portugés ○ Tetun ○ Komportamentu ○ Husik eskola Pasajen klase ○ + + +/+ +/+ impaktu pozitivu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. — — —/— —/— impaktu negativu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. ○ Impaktu estatístikamente la signifikativu. Iha fatór baluk ne’ebé dala ruma bele esplika tansá mak SDPP la hamenus nosaun husik eskola nian iha Timor-Leste. Fatór hirak-ne’e ida-idak sei esplika uitoan iha kraik.

Page 24: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xx

Implementasaun SDPP ne’ebé la konsistente iha Timor-Leste. Tuir análize ba Fidelidade Implementasaun (FI), maioria eskola tratamentu sira iha Kamboja, Índia no Tajikiztaun prienxe ona nível ne’ebé estabelese hodi indika katak intervensaun SDPP nian implementa ona tuir dezeñu ne’ebé loloos. Entretantu, iha Timor-Leste FI hetan katak eskola sira ladún implementa SAS ho konsistente, liuliu relasiona ho komunikasaun ho inan-aman no foti medidas akompañamentu nian. Implementasaun atividade estrakurrikulár mak di’akliu fali iha Timor-Leste, maske kuaze 71% de’it hosi eskola hirak-ne’e mak relata katak sira hala’o atividade estrakurrikulár semanál, nu’udár frekuénsia ne’ebé ita hakarak (Creative Associates International no School-To-School International 2015). Maske intervensaun SDPP hadi’a ona atitude no partisipasaun ba eskola, maibé implementasaun ne’ebé la konsistente ba medidas akompañamentu hosi mestre sira no komunikasaun ho inan-aman mak dala ruma hamenus abilidade programa nian atu afeta ba husik eskola.

Durasaun implementasaun. SDPP ativu iha eskola sira ba tinan rua tomak no implementa iha klase 4, 5 no 6. Tempu kontaktu ho alunu individual sira-ne’e lahanesan hosi tinan ida to’o tinan rua depende ba sira-nia klase bainhira sira hetan programa SDPP ba dala uluk. Bainhira SAS sai nu’udár parte hosi eskola ne’e rasik, Programa AEK oferese ba alunu sira dala ida iha semana ida sai hosi oras eskola nian. Hosi parte operasionál nian, tempu kontaktu nian ne’e menus liu duké intensaun loloos, limitadu tanba interrupsaun iha kalendáriu eskolár, inklui eskola taka tanba udan, feriadu ne’ebé laiha oráriu ka kleur liu, no atividade formasaun ba mestre sira ne’ebé dada mestre sira sees hosi eskola durante semana balun. Atitude hosi alunu nian no komportamentu inan-aman ne’e forma tuir tempu, hahú hosi rejistu inísiu. Introdús intervensaun SDPP—ne’ebé kombina atensaun no apoiu hosi adultu alvu sira, ambiente no atividade amigavel ne’ebé harii partisipasaun alunus nian—iha inísiu hosi karreira akadémiku alunus nian, no mós kontinua liuhosi sira-nia estudu, bele tulun atu kria perspetivas pozitivu ba eskola no komportamentu ne’ebé di’akliu. Programa ne’e iha ninia efeitu ne’ebé hakarak ba rezultadu intermediáriu nian hatudu katak programa ne’e iha ninia intensaun ba efeitu rezultadu prazu naruk nian ho komunikasaun ne’ebé kleur liu ka intensu ba intervensaun.11Rezultadu hirak-ne’e hatudu katak ho kontaktu ka tempu adisionál, impaktu hosi programa ne’e dala ruma bele sai boot liu.

Kompleksidade hosi fatór sira relasiona ho husik eskola. Tanba prosesu no entrada sira ne’ebé kompleksu ne’ebé hamosu husik eskola, karik iha posibilidade katak servisu SDPP nian rasik dala ruma la sufisiente atu influensia desizaun husik eskola nian ba maioria hosi alunu sira ne’ebé husik eskola. Partikularmente, fatór ekonómiku ne’ebé SDPP tuir kontratu labele responde diretamente—hanesan, despeza sira eskola nian, no nesesidade atu hatutan rendimentu liuhosi serbisu uma-laran ka serbisu doméstika sira—ne’ebé identifika nu’udár fatór relevante ba desizaun atu husik eskola (Creative Associates International 2014). 12 Maske nune’e, SDPP konsege hatudu impaktu ba komportamentu prinsipál hosi mestre ho alunu sira atu influensia desizaun husik eskola nian ne’ebé hatudu katak intervensaun programa SAS no AEK tenke inklui ba estratéjia múltiplu ne’ebé presiza hodi hamenus nosaun husik eskola nian iha Timor-Leste.

11 Ita bele esplora pergunta hosi knaar ka papél komunikasaun nian ho kompletu liu iha Aneksu J hosi Volume 2 iha relatóriu ne’e. 12Intervensaun prevensaun husik eskola SDPP nian ne’e kontratualmente bandu atu inklui transferénsia osan ka insentivu ekonómiku kondisionál, ne’ebé hatudu ona katak efetivu tuir peskiza anterior.

Page 25: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun sira hosi Avaliasaun ba Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina xxi

Estudu ida-ne’e hatudu katak Programa SDPP iha Timor-Leste hetan duni susesu hodi hadi’a rezultadu intermediáriu baluk—liuliu prátika ba prevensaun husik eskola nian, atitude komportamentu alunus nian ba eskola, no prezensa loroloron—maibé la hamenus nosaun husik eskola nian. Importante tebes atu kompara impaktu hosi SDPP iha Timor-Leste ho nasaun sira seluk ne’ebé SDPP konsege duni hala’o ba alunu alvu sira iha kontestu husik eskola ne’ebé aas liu, no iha ne’ebé mak SDPP konsege implementa ho fidelidade (tuir dezeñu loloos) di’akliu. Diskusaun adisionál hosi impaktu Programa SDPP nian iha nasaun SDPP hotu-hotu sei aprezenta iha relatóriu sumáriu nasaun haat nian ne’ebé ketak, (Creative Associates International and Mathematica Policy Research 2015).

Page 26: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 1

I. Introdusaun

Durante dékada rua liubá, halo ona progresu barak hodi hasa’e rejistu ka matríkula iha eskola. Hosi 2000 to 2011, númeru labarik sira ne’ebé la eskola iha mundu tun ona hosi millaun 102 to’o millaun 57—redusaun ne’e kuaze to’o porsentu 50 (Relatóriu Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu, 2013). Esforsu ne’e apoia hosi peskiza ne’ebé kle’an tebes hodi avalia intervensaun sira ne’ebé iha intensaun atu hasa’e asesu ba eskola iha nasaun dezenvolvidu sira (Petrosino, Anthony, Claire Morgan, Trevor Fronius, Emily Tanner-Smith, and Robert Boruch2012). Maske nune’e, labarik barak mak la kompleta siklu ensinu primária no sekundária bainhira sira rejista; hosi labarik millaun 137 iha mundu ne’ebé tama iha klase 1 iha 2011, millaun 34 mak iha posibilidade atu husik eskola molok to’o iha klase ikus ensinu primária nian (Relatóriu Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu, 2013). Iha nasaun no rejiaun barak, persentajen labarik husik eskola nian aas liu duké labarik sira ne’ebé nunka rejista iha eskola. Intervensaun sira hala’o tiha ona iha Estadus Unidus no iha rai sira seluk atu prevene husik eskola, maibé, sei iha provas ne’ebé limitadu kona-ba oinsá sira-nia funsionamentu, liuliu iha nasaun dezenvolvidu sira.

Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola (SDPP) nu’udár programa multi-nasaun ba tinan lima nian ne’ebé finansia hosi Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID), ne’ebé dezeña atu buka dalan hodi hamenus alunu husik eskola iha eskola primária no sekundária sira.13 Ninia objetivu mak atu fornese matadalan programasaun bazeia ba provas ba misaun USAID nian no nasaun sira iha Ázia no Médiu-Oriente kona-ba prevensaun husik eskola liuhosi halo pilotu no koko efetividade hosi intervensaun prevensaun husik eskola nian iha nasaun haat: Kamboja, Índia, Tajikiztaun, ho Timor-Leste. Atu komprende didi’ak medidas atu hamenus nosaun husik eskola nian iha nasaun hirak-ne’e, SDPP uza prosesu ho etapa tolu: (1) revizaun literatura atu identifika prátika internasionál sira ne’ebé di’akliu hodi prevene husik eskola; (2) analiza tendénsia husik eskola nian no identifika fatór risku ho kondisaun sira ne’ebé iha relasaun ho husik eskola iha nasaun ida-idak nu’udár parte hosi análize situasaun; no (3) dezeña, implementa, no avalia intervensaun sira atu mantein labarik sira ne’ebé iha risku ba husik eskola hodi bá nafatin eskola. Relatóriu ikus nian deskreve rezultadu hosi etapa rua projetu nian (Brush, Lorie, Jennifer Shin, Rajani Shrestha, and Karen Tietjen2011; Creative Associates International 2014a, 2014b; Shin, Jennifer, Rajani Shrestha, and Karen Tietjen2011a, 2011b; Shrestha, Rajani, Jennifer Shin, and Karen Tietjen2011a, 2011b).

Bazeia ba rezultadu hosi revizaun literatura no análize situasaun ne’e, no mós entrada hosi parseiru prinsipál sira iha nasaun haat, SDPP serbisu hamutuk ho Ministériu Edukasaun iha nasaun ida-idak atu identifika intervensaun rua hodi responde ba husik eskola. Iha nasaun haat ne’e hotu, SDPP introdús Sistema Avizu Sedu (SAS) no intervensaun partisipasaun alunus nian hodi motiva alunu sira atu bá nafatin eskola.

Sistema Avizu Sedu (SAS) nu’udár estratéjia prevensaun husik eskola nian ne’ebé hatudu ona promesa di’ak Estadus Unidus, maibé ba ida-ne’e sei iha provas ne’ebé limitadu tebes iha parte

13SDPP implementa hosi Creative Associates International, ho parseiru internasionál sira mak hanesan Mathematica Policy Research no School-to-School International, ho parseiru lokál mak Kampuchean Action for Primary Education (KAPE) iha Kamboja, Quest Alliance (QUEST) iha India, no Care International (CARE) iha Timor-Leste. Creative Associates iha eskritóriu rejionál iha Tajikiztaun, ne’ebé kobre responsabilidade hosi parseiru lokál iha nasaun refere.

Page 27: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 2

internasionál nian.14 SAS uza avaliasaun mestre nian no dadus rejistu alunus nian atu identifika alunus sira iha risku atu husik eskola no atu tau atensaun ba sira liuhosi asisténsia. Iha revizaun hosi peskiza prevensaun husik eskola ne’ebé hala’o hosi What Works Clearinghouse, Departamentu Edukasaun EUA nian, iha versaun rua hosi SAS, Programa Verifika & Liga (Check & Connect) no Programa ALAS, ne’ebé hetan katak bele tulun atu mantein alunu sira iha eskola pre-sekundária no sekundária hodi labele husik eskola no iha poténsia atu ajuda sira hodi hetan progresu iha eskola (American Institutes of Research 2006a, 2006b). Maske nune’e, peskiza ne’ebé eziste la fó sai ba ita karik SAS ne’e bele hetan impaktu ne’ebé hanesan iha nasaun dezenvolvidu sira, ho razaun kontestu edukasaun no kulturál ne’ebé diferente iha nasaun hirak-ne’e. Hanesan mós, katak efetividade hosi tipu programa sira kona-ba alunu sira ho idade ki’ik no klase ki’ik sira nian ne’e mós seidauk hatene loloos.

Iha nasaun dezenvolvidu sira, iha provas katak tipu intervensaun seluk dezeña ona atu hamenus fatór sira ne’ebé afeta husik eskola, mak hanesan transferénsia osan (iha kontestu espesífiku), bolsu estudu no konstrusaun eskola, bele iha susesu hodi hadi’a matríkula, prezensa, no retensaun (haree, porezemplu, An Angrist, Joshua, Eric Bettinger, Erik Bloom, Elizabeth King, and Michael Kremer 2002; Levy, Dan, Matt Sloan, Leigh Linden, and Harounan Kazianga2009; Schultz, T. Paul2001). Intervensaun sira ne’ebé haree liu ba grupu alunu espesífiku, hanesan labarik feto sira, (haree, porezemplu, Friedman, Willa, Michael Kremer, Edward Miguel, and Rebecca Thornton2011; Oster, Emily, and Rebecca Thornton2011) no alunu sira ne’ebé hela iha área rural sira (haree, porezemplu, Miguel, Edward, and Michael Kremer2004) komprovadu ona katak susesu duni. Maske nune’e, ba ita-nia koñesimentu, avaliasaun SDPP aprezenta provas dahuluk ne’ebé rigorozu hosi SAS iha kontestu nasaun dezenvolvidu sira nian. Estudu sira hosi intervensaun ne’ebé inkorpora ona atividade akadémiku sira, mak hanesan aulas estra, laboratóriu komputadór, no atividade estrakurrikulár sira seluk, hetan ona rezultadu oioin, maske sei iha provas rigorozu uitoan de’it hosi avaliasaun ne’ebé foka espesífiku liu ba atividade hirak-ne’e (Banerjee, Abhijit, Shawn Cole, Esther Duflo, and Leigh Linden2007; Brush, Lorie, Jennifer Shin, Rajani Shrestha, and Karen Tietjen 2011).

Programa SDPP ba nasaun projetu haat ne’e ida-idak inklui ona SAS ne’ebé kombina ho atividade adisionál ne’ebé oioin iha eskola sira depende ba nasaun ida-idak. 15 Atividade adisionál hirak-ne’e dezeña ona atu motiva partisipasaun alunu sira ne’ebé di’akliu, prezensa di’akliu, no haboot vontade atu bá nafatin eskola. Intervensaun hirak-ne’e esperimenta ba klase alvu sira iha nasaun ida-idak iha tempu oioin durante tinan 2012.

Maske programa iha nasaun alvu sira inklui ona SAS, maibé sei diferente uitoan atu hala’o avaliasaun independente iha nasaun ida-idak. Implementasaun SAS iha nasaun haat ne’ebé lahanesan fó biban ba avaliasaun esperimentál ba efetividade hosi intervensaun hirak-ne’e iha kontestu baluk ne’ebé ho diferensa populasaun, bele hametin validade esternu hosi rezultadu SDPP nian.

14 Intervensaun prevensaun husik eskola SDPP nian tuir kontratu bandu hosi transferénsia osan ka insentivu ekonómiku, ne’ebé hatudu ona katak efetivu duni iha peskiza anterior. 15 Klase sira ne’ebé sai alvu iha nasaun ida-idak mak hanesan tuir mai: klase 7, 8, no 9 iha Kamboja; klase 5 iha India; klase 9 iha Tajikiztaun; no klase 4, 5, no 6 iha Timor-Leste.

Page 28: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 3

SDPP hala’o avaliasaun ne’ebé rigorozu ba efetividade hosi Programa SDPP iha nasaun haat ne’e ida-idak. Iha nasaun ida-idak, eskola hirak ne’ebé elejível atu hetan programa ne’e identifika ona, rekruta, no husu ona atu iha konsensu hodi partisipa iha estudu ne’e. Hafoin eskola sira ne’ebé elejível iha rejiaun sira sei hili kahur tantu atu tama ba grupu atendimentu SDPP nian, ne’ebé sei hetan pakote intervensaun SDPP nian, ka grupu kontrolu, ne’ebé lasimu intervensaun. Ba nasaun ida-idak, avaliasaun ne’e haree ba efeitu programa nian liuhosi kompara rezultadu alunu ho mestre sira nian iha eskola SDPP sira ho rezultadu hosi eskola kontrolu sira.

Relatóriu ne’e aprezenta rezultadu hosi avaliasaun impaktu hosi Programa SDPP iha Timor-Leste. Iha Timor-Leste, programa ne’e inklui SAS ne’ebé kombina ho Atividade Estrakurrikulár (AEK) dala ida to’o dala rua iha semana ida ne’ebé foka ba promove divertimentu liuhosi kántiku, jogu sira, no sesaun artezanatu. Avaliasaun impaktu ne’e bazeia ba dadus rejistu eskola no dadus peskiza nian ne’ebé rekolla iha eskola SDPP 97 no eskola kontrolu 93 iha munisípiu lima.16 Amostra alunu nian inklui alunu sira hosi klase 4, 5, no 6 hosi tinan akadémiku rua tomak (TA) (2013 ho 2014) durante Programa SDPP ne’e sei la’o hela.

Rezultadu ho informasaun kona-ba avaliasaun impaktu ba SDPP iha Timor-Leste sei aprezenta iha volume 2. Volume 1 aprezenta rezultadu avaliasaun impaktu no Volume 2 mak aprezenta detallu hosi metodolojia ne’ebé uza.

Relatóriu ne’e—Volume 1—organiza hanesan tuir mai. Seksaun II deskreve Programa SDPP no ninia implementasaun iha Timor-Leste. Seksaun III diskute dezeñu avaliasaun impaktu no deskreve tipu área rezultadu nian ne’ebé uza atu avalia programa ne’e. Seksaun IV ko’alia kona-ba amostra no koleta dadus, no Seksaun V deskreve karaterístika hosi amostra molok hala’o implementasaun. Seksaun VI aprezenta impaktu hosi programa kona-ba rezultadu mestre nian, atitude ba eskola, partisipasaun iha eskola, no husik eskola. Seksaun VII aprezenta kona-ba tendénsia husik nível eskola nian. Seksaun VIII diskute kona-ba rezultadu no konkluzaun.

Volume 2—aneksu tékniku—fornese detallu estudu nian, inklui detalles kona-ba estrutura amostra nian, koleta dadus, prosedimentu estimativa ba, análize sub-grupu, verifikasaun vigorozu, no análize esplorasaun adisionál.

16 Hosi eskola 94 ne’ebé hili kahur ba grupu kontrolu nian, iha eskola 1 mak hasai tiha ona hosi amostra durante TA 2013.

Page 29: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 4

II. Programa SDPP iha Timor-Leste

Programa SDPP iha Timor-Leste iha komponente prinsipál rua: (1) SAS, no (2) programa Atividade Estrakurrikulár (AEK) (Creative Associates International 2012a, 2012b). Ho biban ne’ebé iha, atividade hirak-ne’e bazeia ba prosedimentu Ministériu Edukasaun nian ne’ebé eziste atu fasilita sustentabilidade hafoin projetu ne’e ramata.

A. Foka ba klase no área jeofigura ba intervensaun

Uza dadus hosi Sistema Informasaun ba Jestaun Edukasaun (EMIS), SDPP identifika populasaun ne’ebé ho husik eskola maka’as-liu no sé mak sei hetan benefísiu hosi programa prevensaun husik eskola. Husik eskola akontese barakliu iha nível eskola primária, ho númeru husik eskola kuaze to’o porsentu 6 kompara ho númeru husik eskola iha ensinu pre-sekundária no sekundária ne’ebé besik porsentu 3.17 Klase 1, 4, no 5 mak iha númeru husik eskola aas-liu to’o kuaze porsentu 7. Tanba númeru husik eskola iha klase 1 ne’e bele esplika liuhosi rejistu ho idade ki’ik, ne’ebé hamosu fali re-rejistu, ne’e lá’os klase alvu ne’ebé apár ho intervensaun SDPP nian. Pelu kontráriu, husik eskola iha klase 6 ne’e menus, tanba EMIS nasionál nian la relata kona-ba alunu sira ne’ebé husik eskola hafoin kompleta siklu ida. Maske nune’e, númeru tranzisaun ho porsentu 82 entre siklu primária ho pre-sekundária indika katak 18% hosi alunu Klase 6 sira la konsege kontinua ba Klase 7. (Shrestha, Rajani, Jennifer Shin, Karen Tietjen 2011b).Consequently, SDPP focused on the upper primary grades 4, 5, and 6 (Figure II.A.1). Bazeia ba severidade husik eskola nian kombina ho konsiderasaun ba seguransa no asesibilidade, selesiona munisípiu alvu lima mak hanesan Bobonaro, Ermera, Liquica, Manatuto no Viqueque (Figura II.A.2).18

Figura II.A.1. Númeru Husik Eskola Nasionál tuir klase (2009–2010)

Fontes: Creative Associates International (2014b)

17 Husik eskola entre-klase ne’e mak proporsaun hosi alunu sira ne’ebé la rejista ona iha tinan tuir mai. Númeru husik eskola iha klase mak proporsaun hosi alunu sira ne’ebé husik eskola molok tinan akadémiku ramata. 18 Númeru husik eskola jerál ba alunu sira hosi klase 4, 5, no 6 iha munisípiu lima ne’e tuir Ministériu Edukasaun mak kuaze porsentu 7, hahú hosi 4.75% to’o 8.1%. Dadus ne’ebé relata iha Seksaun VI hatudu númeru ne’ebé aas.

Primary: Grades 1-6 Pre-secondary: Grades 7-9 Secondary: Grades 10-12 Klase 1 Klase 2 Klase 3 Klase 4 Klase 5 Klase 6 Klase 7 Klase 8 Klase 9 Klase 10 Klase 11 Klase 12

Primáriu: Klase 1-6 Pré-sekundária: Klase 7-9 Sekundáriu: Klase 10-12

Mane Feto Total

Page 30: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 5

Figura II.A.2. Rejiaun Alvu sira ba Programa SDPP

Fontes: Creative Associates International (2014a). B. Intervensaun sira

1. Selesaun ba intervensaun SDPP

SDPP selesiona intervensaun prevensaun husik eskola nian ne’ebé atu implementa bazeia ba: (1) revizaun hosi provas doméstika no internasionál ne’ebé dezeña atu hamenus nosaun husik eskola nian; (2) análize hosi polítika no programa ne’ebé eziste iha nasaun ida-idak ne’ebé bele afeta ba husik eskola; (3) análize situasaun ba fatór ho kondisaun sira ne’ebé asosiadu ho husik eskola iha nasaun ida-idak; no (4) entrada ka rekomendasaun hosi parseiru prinsipál sira iha nasaun ida-idak. Revizaun literatura nian hetan provas ne’ebé ladún rigorozu kona-ba intervensaun prevensaun husik eskola nian iha kontestu internasionál. 19 Intervensaun transferénsia osan

19 Haree Brush, Lorie, Jennifer Shin, Rajani Shrestha, and Karen Tietjen (2011) hodi hetan rezultadu kompletu hosi revizaun literatura.

Page 31: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 6

kondisionál hatudu impaktu konsistente ne’ebé pozitivu kona-ba husik eskola, maibé provas seluk kahur malu ka foka de’it ba intervensaun hosi EUA. SDPP hala’o peskiza primária ne’ebé foka ba Klase 4, 5, no 6 iha Bobonaro, Ermera no Liquica, hodi identifika fatór ho kondisaun xave sira ne’ebé asosiadu ho husik eskola iha Timor-Leste.20Análize situasaun nian rekolla dadus hosi alunus sira iha risku, husik eskola sira, sira-nia inan-aman/enkarregadu, administradór eskola ho mestre sira, membru komunidade no ofisial edukasaun lokál iha komunidade-eskola 30.

Rezultadu sira hosi Análize Situasaun SDPP nian indika katak kauza prinsipál hosi alunu ne’ebé husik eskola entre alunu sira iha klase 4, 5, no 6 iha munisípiu alvu sira tama iha kategoria tolu: (1) ekonómiku, (2) akadémiku ka relasiona ho eskola, no (3) saúde. (Figura II.B.1).21 Razaun ekonómiku mak dala barak labarik ho sira-nia família temi: kuaze 60% hosi alunus sira iha risku ho inan-aman sira, no kuaze 40% hosi labarik husik eskola ho sira-nia inan-aman mak temi kona-ba inkapasidade atu selu osan-eskola nian, no 20% to’o 30% mak aponta ba nesesidade atu serbisu hodi hetan osan. Kuaze 25% hosi alunus sira iha risku no 40% hosi labarik husik eskola sira temi kona-ba serbisu uma-laran nian. Besik 1/3 mak temi kona-ba razaun saúde. Maske nune’e, kuaze 20% hosi alunu sira iha klase 4, 5, no 6 mak husik eskola tanba razaun akadémiku no relasiona ho eskola: sira dezempeña ladi’ak iha eskola no/ka tan de’it la gosta eskola. Kuaze 50% hosi inan-aman alunu iha risku nian no 65% hosi inan-aman labarik husik eskola nian mak relata katak sira-nia oan seidauk hatene didi’ak matemátika báziku no lee, no besik 60% hosi labarik risku no husik eskola sira dehan katak sira lakon iha matéria. Figura II.B.1. Kauza Husik Eskola nian ne’ebé Relata

Fonte: Creative Associates International (2014a)

20 Distritu rua seluk—Manatuto ho Viqueque—depois mak aumenta tan hodi prienxe rekezitu amostra nian. 21 Haree Creative Associates International (2014b) hodi hetan rezultadu kompletu hosi análize situasaun nian.

0 10 20 30 40 50 60 70

Did not like school

Poor academic performance

Work to earn money

Help with chores/family business

Illness

Can't pay school-related expenses

Percent of respondents

At-risk students

At-risk parents

Dropouts

Dropout parents

Labele selu despeza ne'ebé relasiona ho eskola

Moras

Tenke tulun família halo tarefa ka negósiu

Tenke serbisu hodi manán osan

Dezempeñu akadémiku la di’ak

La gosta eskola

Labarik sira ne'ebé iha risku Inan-aman sira ne'ebé iha risku Labarik sira ne'ebé husik eskola Inan-aman ne’ebé husik eskola

Persentajen husi respondente sira

Page 32: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 7

Razaun hirak-ne’e mosu ka sai kauza ba alunu sira-nia falta ne’ebé aas (Figura II.B.2). Besik metade hosi alunus sira iha risku no labarik husik eskola sira barakliu mak falta loron rua ka liu iha fulan ida; liu 40% hosi labarik husik eskola no 30% hosi alunus sira iha risku mak falta ona liu loron 15 tuituir malu. 40% de’it hosi inan-aman alunus sira iha risku mak hatudu katak sira hatene kona-ba oan sira nia padraun prezensa, no 7% mak la hatene karik sira-nia oan ba eskola beibeik ka lae. Kuaze metade hosi inan-aman sira mak relata katak sira husik sira-nia oan iha uma atu halo serbisu uma-laran nian. Figura II.B.2. Falta ne’ebé relata hosi labarik husik eskola sira no alunus sira iha risku

Fonte: Creative Associates International (2014a)

Alunu iha risku barak mak fó-hatene kona-ba-ba tratamentu ladi’ak hosi mestre sira no ambiente ne’ebé ladún fó apoiu (Figura II.B.3). Partisipasaun alunu nian menus, ho kuaze 1/3 hosi alunus sira iha risku mak kompleta sira-nia TPC, menus liu ¼ mak partisipa iha atividades eskola no liu ¼ mak relata katak sira hetan tratamentu ladi’ak hosi belun sira (Figura II.B.4). Entre 10% to’o 20% hosi labarik husik eskola no alunus sira iha risku mak hasoru problema komportamentu baluk, hahú hosi komportamentu ladi’ak no konflitu ho mestre sira, to’o violasaun ba regra eskola nian no envolve iha problema.

58

4245

30

0

10

20

30

40

50

60

70

Absent 2+ days/month Absent 15+ consecutive days

Pers

enta

jen

husi

resp

onde

nte s

ira

Dropouts At-risk students

Auzente loron 2+ ba kada fulan Auzente loron 15 + tuituir malu

Husik eskola Labarik sira ne'ebé iha risku

Page 33: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 8

Figura II.B.3. Tratamentu hosi mestre sira ne’ebé relata hosi alunus sira iha risku

Fonte: Creative Associates International (2014a).

Figura II.B.4. Partisipasaun alunu iha risku nian iha eskola

Fonte: Koleta dadus Análize Situasaun; 2011

68

43

811

44

30

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Criticizes studentfor wrong answer

Uses physicalpunishment on

student

Does not organizestudy

groups/extratutoring

Teacher does notthink I am/was

intelligent

Teacher treatssome students

better than others

Teacher does notcare about my

problems

Pers

enta

jen

husi

resp

onde

nte s

ira

37

33

0

22

28

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Rarely or nevercompletes required

homework

Spends less than1 hour on homework

each night

School is not fun No participationin school activities

Is bullied or picked on

Pers

enta

jen

husi

resp

onde

nte s

ira

Kritika estudante tanba fó

resposta sala

Uza kastigu fíziku ba estudante

La organiza grupu

estudu/tutoria adisionál

Profesór la hanoin katak

ha’u intelijente (agora/uluk)

Profesór trata estudante balu di’ak liu duké

estudante seluk

Profesór la interese ba

ha'u-nia problema

Kuaze nunka ka nunka kompleta traballu-de-kaza

Kalan ida só halo traballu-de-kaza

oras 1 de’it

Eskola ne’e la divertidu

Laiha partisipasaun iha atividade eskola

Ema seluk halo intimidasaun ba

nia

Page 34: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 9

Iha Novembru 2011, SDPP hala’o semináriu konsultivu ida kona-ba dezeñu programa nian iha Timor-Leste atu tau hamutuk idea sira no determina intervensaun prevensaun husik eskola nian ho oportunidade boot atu hetan susesu no sustentavel. SDPP dirije parseiru sira—inklui organizasaun naun-governamental no autoridade edukasaun sira—liuhosi rezultadu prinsipál hosi revizaun literatura no análize situasaun, no diskute kona-ba opsaun intervensaun ba Programa SDPP. Parámetru kontratu SDPP nian—ne’ebé la inklui subsídiu ekonómiku, treinu vokasionál, konstrusaun/hadi’a infra-estrutura no formasaun jerál mestre nian—mós revee hotu. 22 partisipante sira iha semináriu dezeñu nian ne’e klasifika opsaun intervensaun lubuk ida. Hafoin, SDPP selesiona intervensaun ba Timor-Leste uza klasifikasaun sira-ne’e hamutuk ho konsiderasaun programa adisionál sira. Planeia duni invensaun komplementár rua, bazeia ba kalkulasaun podér nian, parámetru tamañu amostra nian no tempu.23

Intervensaun komplementár ida mak haree liu ba hamenus komportamentu negativu alunus nian ne’ebé asosiadu ho husik eskola, mak hanesan prezensa, no intervensaun ida seluk haree liu ba motivasaun alunu nian, bazeia ba rezultadu hosi análize situasaun, ne’ebé identifika ona katak partisipasaun alunu nian menus liu. Parseiru sira iha Timor-Leste selesiona SAS nu’udár komponente primária no atividade melloramentu no pasa-tempu nian nu’udár komponente suplementár.24

2. Sistema Avizu Sedu (SAS)

Objetivu hosi SAS mak atu identifika no fornese apoiu ba alunus sira iha risku atu husik eskola. SAS uza dadus ne’ebé eziste iha eskola no mós sujestaun mestre sira nian atu identifika alunus sira iha risku, monitoriza sira, no tau atensaun ba apoiu adisionál ba sira. Programa ne’e ho intensaun atu hasa’e kapasidade eskola nian atu responde ba nesesidade hosi labarik risku sira, hametin parseria entre inan-aman/enkarregadu sira ho pesoál eskola sira atu monitoriza no hadi’a prezensa no dezempeñu iha eskola, no hasa’e konxiénsia entre inan-aman/enkarregadu sira ho komunidade kona-ba valór ka importánsia hosi bá nafatin eskola no saida mak inan-aman/enkarregadu sira bele halo atu apoia sira-nia oan. SAS kompostu hosi komponente tolu: (1) identifikasaun ba alunus sira iha risku atu husik eskola, (2) estratéjia primeiru resposta, no (3) envolvimentu komunidade.

Iha Komponente 1, Programa SDPP iha Timor-Leste serbisu hamutuk ho mestre sira atu identifika alunus sira iha risku bazeia ba sasukat neen ba risku husik eskola nian. Hirak-ne’e inklui ABC husik eskola nian ne’ebé koñesidu iha mundu – prezensa, komportamentu no

22 Entretantu Gabinete Rejionál USAID iha Asia no Médiu-Oriente rekoñese katak papél ekonómiku, infraestrutura/konstrusaun, no problema kualidade eskola nian bele kontribui ba desizaun família nian atu la haruka sira-nia oan ba eskola, entaun tipu intervensaun hirak-ne’e la inklui ka hasai hosi esperimentu tanba razaun oioin. Peskiza ida ne’ebé kle’an eziste ona ba subsídiu ekonómiku no sasukat atu halakon ka hamenus kustu nian. Hadi’a infraestrutura no konstrusaun nian ne’e boot liu interese ne’ebé USAID bele dirije. Vontade atu foka ba intervensaun espesífiku ba husik eskola nian elimina tiha formasaun jerál ba mestre iha melloramentu instrusionál nian, ne’ebé finansia ona iha programa seluk. Ikus liu, finansiamentu ba Edukasaun Báziku USAID nian bandu gastu ka despeza SDPP nian ba atividade edukasaun vokasionál. 23 Kontratu SDPP nian espesifika rekomendasaun rua ba intervensaun sira ne’e. SDPP uluk-liu hanesan programa tinan-tolu nian, no la fornese tempu sufisiente atu dezeña, dezenvolve, no implementa intervensaun oioin iha nasaun ida-idak. 24Haree Prouty, D. and K. Tietjen, Planu Dezeñu Pilotu SDPP: Timor-Leste (Fevereiru 2012).

Page 35: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 10

dezempeñu –no aumenta ho indikadór konseituál espesífiku sira seluk —alunu ida finaliza ninia TPC dala hira, no dala hira mak alunu ne’e mai tarde ka fila sedu. (Creative Associates International 2014b). SDPP serbisu ho mestre sira atu fó valór no klasifika nível risku relativu alunus nian. Alunu sira ho valór aas-liu mak konsidera hanesan alunus sira iha risku.25

Komponente 2 uza sistema “monitoriza no hamosu” atu monitoriza progresu hosi alunus sira iha risku no hahú atividade “primeiru resposta” nian bainhira alunu sira hatudu sinál katak sira hasoru difikuldade. Mestre sira hakerek no monitoriza komportamentu prinsipál alunus nian, hanesan prezensa, komportamentu no dezempeñu. Sinál problema nian—porezemplu, falta beibeik ka falla iha klase—hamosu asaun imediatu lubun ida, hahú hosi atensaun iha klase-laran to’o kontaktu liuhosi karta no/ka vizita ba uma ho inan-aman-sira, to’o enkontru jestaun kazu nian ho pesoál eskola sira hodi dezenvolve programa intervensaun individualizada.

Komponente 3 foka ba hasa’e konxiénsia iha komunidade nia-leet kona-ba importánsia hosi eskola no problema husik eskola. SDPP serbisu hamutuk ho asosiasaun inan-aman ho mestre sira nian no grupu komunidade sira seluk kona-ba atividade advokázia no alista sira-nia apoiu hodi implementa atividade primeiru resposta baluk, hodi serbisu besik liu tan ho eskola. Porezemplu, kontaktu ho inan-aman hala’o liuhosi grupu “Bá Nafatin Eskola” ne’ebé kompostu hosi membru komunidade sira, ne’ebé lori “karta” xamada ilustradu ba uma-kain sira hodi notifika inan-aman sira kona-ba problema ruma no kontinua ho vizita ba uma atu diskute kona-ba problema no solusaun. Ba komunidade barak, ida-ne’e hanesan ba dala uluk nian katak komunidade ka organizasaun eskola no sira-nia membru envolve iha atividade apoiu ba alunus nian ne’ebé la limita ba angariasaun fundu ka hadi’a infraestrutura. Komponente ne’e mós inklui atividade divulgasaun, mak hanesan eventu eskola nian atu diskute oinsá inan-aman sira bele ajuda sira-nia oan iha eskola. Atividade hirak-ne’e dezeña atu muda diretamente komportamentu hosi membru komunidade sira, inan-aman, no alunu sira rasik.

3. Programa Atividade Estrakurrikulár

Atividade estrakurrikulár, ne’ebé kompostu hosi sesaun ida ka rua iha semana ida, ne’e oferese ba alunu sira hotu iha klase alvu sira, ho enkorajamentu espesiál ba alunu sira ne’ebé identifika nu’udár risku liuhosi SAS (Creative Associates International 2012a).26Oráriu ba atividade hirak-ne’e bele hala’o molok ka depoizde oras eskola nian, depende ba oráriu instrusaun. Kada semana, alunu sira partisipa iha sesaun ida ka rua ne’ebé foka ba promove divertimentu liuhosi kántiku, jogu, no sesaun artezanatu. Programa AEK ne’e ho intensaun atu motiva labarik sira hodi atende no envolve iha eskola liuhosi atividade ne’ebé estruturadu atu hametin aprendizajen kooperativu, hasa’e fiar-an no haforsa abilidade báziku sira. Programa AEK ne’e iha inísiu hala’o hosi fasilitadór SDPP sira, no durante tinan segundu implementasaun nian, mestre turma ho membru komunidade sira mós enkoraja atu dirije sesaun semanál segundu nian. Fasilitadór SDPP sira monitoriza progresu hosi alunus sira iha risku, hakerek sira-nia nível partisipasaun no hasoru malu pelumenus fulan-fulan atu diskute progresu ho mestre turma sira.

25 Favór haree iha Aneksu A hodi hetan detallu kona-ba determinasaun SDPP hosi risku husik eskola nian. 26 Durante tinan primeiru ba implementasaun SDPP, oferese de’it sesaun ida iha semana ida. SDPP enkoraja eskola sira atu muda ba sesaun rua iha semana ida iha inísiu tinan segundu ba implementasaun nian, ho sesaun segundu nian ne’ebé lidera hosi mestre ho membru komunidade sira.

Page 36: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 11

C. Implementasaun Programa

Programa SDPP ativu iha eskola sira durante tinan akadémiku tolu—TA 2012, TA 2013, no TA 2014 (Figura II.C.1). Alunu ho mestre sira hosi klase alvu nian hetan de’it pakote parsiál tinan sorin de’it ba programa ne’e (TA 2012) tanba tempu implementasaun atividade programa nian. Alunu ho mestre sira hosi klase alvu nian durante tinan akadémiku segundu no terseiru hetan programa ne’e kompletu ba tinan ne’e tomak.27 Mestre ho administradór eskola sira hetan treinu ba dala uluk iha fulan Agostu 2012 durante feriadu iha tinan akadémiku 2012. SAS hahú iha fulan Setembru 2012, haktuir ho atividade estrakurrikulár iha fulan Outubru 2012 ba alunu sira ne’ebé tama ba klase 4, 5, no 6 iha tinan akadémiku 2012.

Durante tinan akadémiku tolu hosi atividade programa nian, Programa SDPP haree liu ba alunu sira iha klase 4, 5, no 6 ho sira-nia mestre. Alunu sira iha klase 4 ho 5 durante TA 2012 no 2013 simu programa ne’e liu tinan ida (Figura II.C.2); klase 6 mak klase ikus hosi eskola primária. Espesífiku liu, avaliasaun mak hanesan tuir mai: (1) alunu sira hosi klase 5 iha TA 2012, ne’ebé kontinua simu programa ne’e iha TA 2013, iha klase 6; (2) alunu sira hosi klase 4 iha TA 2012, ne’ebé kontinua simu programa ne’e iha TA 2013 no TA 2014, iha klase 5 ho 6, respetivamente; (3) alunu sira hosi klase 4 iha TA 2013, ne’ebé kontinua simu programa ne’e iha TA 2014, iha klase 5; no (4) alunu sira hosi klase 4 iha TA 2014.28 SDPP foka ninia análize ba pontu ikus bainhira alunu ho mestre sira-ne’e hetan observasaun durante tinan akadémiku hirak-ne’e. Pontu observasaun ikus liu akontese iha TA 2013 ka 2014 ba alunu sira hotu hafoin haktuir ho avaliasaun.

27 Administradór eskola ho mestre sira hetan treinu ba dala uluk iha fulan Agostu 2012, iha TA 2012 nia klaran. SAS hahú iha fulan Setembru 2012 no atividade estrakurrikulár hahú iha fulan Outubru 2012 ba alunu sira ne’ebé tama ba klase 4, 5, no 6 iha TA 2013 ho TA 2014, SAS ho atividade estrakurrikulár hotu hahú iha fulan Janeiru. 28 Avaliasaun la foka ba alunu klase 6 sira iha TA 2012 tanba sira la simu programa ne’e to’o tinan tomak.

Page 37: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 12

Figura II.C.1. Implementasaun ba intervensaun iha Timor-Leste

2012 2013 2014

M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J

Implementasaun Programa T E A E,

A T, E, A

Koleta dadus X X X

X EOA

X

Nota: Tinan akadémiku iha Timor-Leste hahú hosi fulan Janeiru to’o Outubru/Novembru. T = formasaun ba mestre ho administradór eskola nian hahú; E = intervensaun SAS implementa ba alunu sira; A = atividade estrakurrikulár implementa ba alunu sira; EOA = Atividade ramata; X = Koleta dadus avaliasaun impaktu nian iha eskola. Tinan akadémiku 2012 Tinan akadémiku 2013 Tinan akadémiku 2014 Tinan akadémiku 2015

Page 38: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 13

Figura II.C.2. Klase sira tuir tinan akadémiku ba alunu sira SDPP nian iha Timor-Leste

D. Fidelidade Implementasaun

Nu’udár parte hosi dezeñu peskiza nian, Fidelidade Implementasaun (FI) ne’e sukat hodi determina to’o iha ne’ebé ona implementasaun hosi intervensaun SDPP nian tuir ninia dezeñu. SDPP avalia mós fidelidade implementasaun hosi SAS no komponente atividade estrakurrikulár iha fulan Maiu, Outubru, no Novembru 2014.

Atu avalia fidelidade hosi implementasaun SAS, SDPP ezamina oinsá eskola ho mestre sira identifika alunus sira iha risku ho di’ak, monitoriza sira-nia prezensa, komunika ho inan-aman, no fornese apoiu kontinuasaun. Iha tinan segundu implementasaun, dadus FI nian rekolla no analiza iha faze rua.29

Jeralmente, eskola sira implementa SAS la konsistente (Creative Associates International no School-to-School International 2015). Durante faze primeiru hosi kolesaun no análize dadus FI nian, 45% de’it hosi eskola sira-ne’e mak prienxe duni ka alkansa liu valór 8-% ba intervensaun SAS nian (ho total valór médiu mak 39%) (Figura II.D.1). La inklui Komponente 2 (“monitoriza peskiza alunus nian”), persentajen hosi eskola sira ne’ebé lato’o valór padraun ba komponente tolu sira seluk: 66% hosi eskola sira prienxe duni valór padraun ba identifikasaun ba alunu nian, maibé 9% de’it mak prienxe padraun ba komunikasaun ho inan-aman, no 8% de’it mak prienxe

29 Fidelidade implementasaun ne’e monitoriza liuhosi implementasaun intervensaun, maibé hala’o de’it iha tinan segundu ba implementasaun nian ne’ebé uza instrumentu sira ne’ebé estandardizadu ba dadus hirak ne’ebé relata iha relatóriu ne’e.

Tinan Eskola (Janeiru-Outubru/Novembru)

Klase da-4

Klase da-6

Klase da-5

Situasaun Inisiál Segimentu Segimentu Segimentu Segimentu

Intervensaun Implementasaun

Page 39: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 14

padraun ba asaun tuir mai ka kontinuasaun nian, prinsipál liu ba enkontru jestaun kazu entre pesoál eskola sira (Figura II.D.2).

Rezultadu hosi segunda ronda nian hatudu progresu ka susesu baluk, iha 69% hosi eskola sira mak konsege prienxe ka alkansa liu valór padraun. Tuir komponente, iha 93% hosi eskola sira-ne’e mak prienxe ka alkansa liu valór padraun ba identifikasaun no monitorizasaun alunu nian, no 26% mak prienxe valór padraun ba komunikasaun ho inan-aman, ne’ebé hatudu difikuldade iha mobilizasaun grupu komunidade “Bá Nafatin Eskola” nian (Figura II.D.2).

Figura II.D.1. SAS: Proporsaun eskola sira ne’ebé prienxe ka alkansa liu 80% hosi valór padraun FI nian

Fonte: Creative Associates International no School-to-School International (2015). Figura II.D.2. SAS: Proporsaun eskola sira ne’ebé prienxe ka alkansa liu valór padraun FI nian tuir komponente

Fonte: Creative Associates International no School-to-School International (2015). Atu avalia implementasaun hosi Programa AEK, SDPP haree ba karik: programa ne’e hala’o semanál, eskola sira mantein lista prezensa no planu lisaun; alunu ho mestre sira involve ho ativu

45%

69%

Early Warning System Round 1(n=93)

Early Warning System Round 2(n=94)

66%81%

9% 8%

93% 93%

8%

26%

Component 1(Identify Research

Students)

Component 2(Track Research

Students)

Component 3(Communication with

Parents)

Component 4(Follow-up Action)

Round 1 (n=93) Round 2 (n=94)

Sistema Resposta Avizu Sedu Siklu 1 Sistema Resposta Avizu Sedu Siklu 2

Komponente 1 (Identifika Labarik sira

ne'ebé iha risku)

Komponente 2 (Akompaña Labarik sira

ne'ebé iha risku)

Komponente 3 (Komunikasaun ho Inan-

Aman)

Komponente 4 (Asaun Akompañamentu)

Siklu 1 (n=93) Siklu 2 (n=94)

Page 40: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 15

no pozitivu ka lae; no komponente xave sira konsege duni inkorpora ba programa laran ka lae. Rezultadu hatudu katak atividade estrakurrikulár ne’e implementa ho konsistente no di’ak, no iha 71% hosi eskola sira mak prienxe ka alkansa liu valór padraun nian (Figure II.D.3). Sei iha posibilidade atu hadi’a, liuliu ba frekuénsia atu hala’o atividade estrakurrikulár. 71% de’it hosi eskola sira mak relata katak sira hala’o atividade estrakurrikulár ne’e semanál, tuir ho planu loloos (Figure II.D.4). (Creative Associates International no School-to-School International 2015).

Figura II.D.3. AEK: Proporsaun Eskola sira ne’ebé Prienxe ka Alkansa Liu 80% hosi Valór Padraun FI nian

Fonte: Creative Associates International no School-to-School International (2015). Figura II.D.4. AEK: Proporsaun hosi Eskola Sira ne’ebé Prienxe ka Alkansa Liu 80% hosi Valór Padraun tuir Komponente

Fonte: Creative Associates International no School-to-School International (2015). III. Dezeñu Avaliasaun

A. Teoria Mudansa SDPP nian

Nu’udár Modelu konseituál ida hosi atividade Programa SDPP nian no oinsá sira bele afeta ba rezultadu alunu ho mestre nian ne’ebé sai matadalan ba dezeñu avaliasaun impaktu (Figura

71%

n/a

Extra-Curriculur ActivitiesRound 1 (n=93)

Extra-Curriculur ActivitiesRound 2

71% 77%

44%

81%

Component 1(Weekly ECA held)

Component 2(Required Lists and

Plans)

Component 3(Student

Participation/FacilitatorBehavior)

Component 4(ECA Key Components

Present)

Round 1 (n=93)

Programa Atividade Estrakurrikulár

Programa Atividade Estrakurrikulár

Siklu 1 Siklu 2

Komponente 1 Komponente 2 Komponente 3 Komponente 4

Siklu 1 (n=93)

(Hala’o ECA semanál) (Lista no Planu sira ne’ebé nesesáriu)

(Estudante nia Partisipasaun/Fasilitador

nia hahalok)

(Iha Komponente Xave sira husi ECA)

Page 41: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 16

III.A.1). Modelu ne’e ho ipóteze katak koñesimentu no prátika inan-aman nian—bele fahe no haforsa hosi komunidade tomak—atu sai nu’udár entrada ba alunu sira-nia atitude ba eskola no aspirasaun edukasaun nian. Alunu sira-nia atitude ne’e hatudu liuhosi partisipasaun alunu nian iha eskola, inklui sira-nia prezensa, komportamentu, no realizasaun akadémiku. Interasaun kumulativu no kompleksu hosi fatór hirak-ne’e sai nu’udár entrada ba abilidade, vontade no desizaun alunus nian atu bá nafatin eskola ka atu husik eskola.

Figura III.A.1. Modelu konseituál SDPP Timor-Leste nian

Objetivu ikus hosi atividade hirak-ne’e mak atu hamenus nosaun husik eskola nian, no atividade SDPP nian ne’e inklui serbisu hamutuk ho mestre sira, administradór eskola, ho inan-aman sira ne’ebé iha hanoin kona-ba objetivu refere. Mestre sira hetan treinu ne’ebé sufisiente atu influensia sira-nia atitude ho prátika nian ba alunus sira iha risku, no mós nu’udár instrusaun kona-ba oinsá atu uza SAS no oinsá atu involve alunu sira iha atividade estrakurrikulár ho métodu aprendizajen ativu no sentradu ba labarik sira. SAS ne’e dezeña at hadi’a prezensa no alunu sira-nia atitude ba eskola, tantu diretamente (liuhosi interasaun ho alunu sira) no la diretamente (liuhosi interasaun ho mestre ho inan-aman sira). Idea hosi sistema ne’e mak, liuhosi muda koñesimentu no komportamentu mestre, administradór eskola no inan-aman sira nian ba alunu sira, entaun alunu sira-nia atitude ba eskola sei bele muda. Melloramentu iha atitude ne’e sei hamosu partisipasaun alunu nian ne’ebé di’akliu no sei hakbesik-an liu ba eskola, ne’ebé ikus mai sei bele hamenus nosaun husik eskola nian. Hanesan mós kata, Programa AEK ne’e dezeña atu hadi’a interasaun entre mestre ho alunu nian no, ninia rezultadu mak, alunu sira-nia atitude

Koñesimentu no Konxiénsia Mestre, Inan-Aman, no Komunidade nan

Apoiu Inan-Aman nian

Prátika Prevensaun no Apoiu Mestre

nian

Atitude no Aspirasaun Alunu nian

Komportamentu Dezempeñu

Husik Eskola

Prezensa

Husik Eskola

Partisipasaun Alunu iha eskola

Atitude Alunu nian

Rezultadu hosi Komportamentu no Atitude Mestre nian

Page 42: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 17

ba eskola liuhosi ajuda alunu sira atu hadi’a sira-nia realizasaun akadémiku no oferese atividade pasa-tempu nian hodi enkoraja sira-nia prezensa.

Rekoñese kompleksidade hosi prosesu ne’ebé hamosu husik eskola, mekanizmu intervensaun SDPP nian tau atensaun ba hamenus nosaun husik eskola nian ne’e oioin ka lahanesan no foka ba influensia rezultadu imediatu—espesiál liu ba atitude, prátika, no komportamentu hosi mestre, inan-aman, no alunus nian—ne’ebé bele hamosu husik eskola.

B. Pergunta peskiza nian

Bazeia ba modelu konseituál ida ne’e, SDPP dezeña ona avaliasaun impaktu atu responde ba pergunta prinsipál lima peskiza nian:30

· SDPP hadi’a komportamentu ho atitude mestre nian ka lae?

· SDPP hadi’a atitude hosi alunu nian ba eskola ka lae?

· SDPP hadi’a partisipasaun alunu nian iha eskola relasiona ho retensaun, hanesan prezensa ka lae?

· SDPP hadi’a númeru husik eskola ka lae?

· Saida mak impaktu hosi SDPP ba alunus sira iha risku liu atu husik eskola?

C. Dezeñu Avaliasaun

Atu hatán ba pergunta hirak-ne’e, SDPP uza dezeñu sistema kontrolu randomizadu, hanesan temi iha Figura III.C.1. SDPP hili kahur eskola sira hodi tama ba tantu iha grupu SDPP nian ne’ebé fornese Programa SDPP, ka ba iha grupu kontrolu ne’ebé hala’o ninia funsionamentu hanesan baibain. Impaktu programa SDPP nian liuhosi kompara rezultadu relevante sira ba alunu ho mestre sira iha eskola hirak ne’ebé oferese Programa SDPP (grupu SDPP) ho rezultadu hosi alunu ho mestre sira iha eskola hirak ne’ebé oferese de’it servisu hanesan baibain (grupu kontrolu).

Grupu kontrolu ne’ebé selesionadu ona hanesan elementu importante tebes hosi avaliasaun impaktu ne’ebé rigorozu tanba ne’e sei fó biban ba avaliadór sira atu hanoin kona-ba saida mak bele akontese karik programa ne’e laiha. Ho selesaun (hili) kahur ne’ebé implementa ho di’ak, alunu ho mestre sira iha eskola tratamentu nian sei hanesan ho sira ne’ebé eskola kontrolu relasiona ho sira-nia karaterístika ne’ebé eziste kedas ona. Diferensa sistemátiku ne’ebé úniku entre grupu rua ne’e mak iha grupu atendimentu nian sei hetan Programa SDPP, entretantu alunu ho mestre sira iha grupu kontrolu nian se lahetan programa ne’e. Ninia rezultadu katak kualkér 30 Haree Murray, Nancy, Quinn Moore, Larissa Campuzano, Kathy Buek, Emilie Bagby, and Mark Strayer 2012 ba detallu kona-ba dezeñu avaliasaun nian.

Saida mak avaliasaun impaktu ne’e?

· Alvu: avaliasaun ne’e dezeña atu fornese resposta ba efetividade hosi polítika ka programa nian, ho intensaun atu rekolla evidénsia rigorozu hodi hatán ba pergunta sira kona-ba impaktu programa nian

· Objetivu: estabelese efeitu kazuál hosi intervensaun liuhosi uza maneira kontra-faktuál

· Mekanizmu: komparasaun rezultadu ba eskola hirak ne’ebé selesionadu ba grupu SDPP no grupu kontrolu

Page 43: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 18

diferensa kona-ba rezultadu ne’ebé hetan iha grupu atendimentu-kontrolu sei bele atribui ba Programa SDPP no lá’os ba diferensa karaterístika hosi alunu, mestre, no eskola sira iha amostra laran ne’ebé antes ne’e iha ona.

Figura III.C.1. Dezeñu Sistema Kontrolu Randomizadu Timor-Leste nian

Hosi eskola 190 ne’ebé elejível iha Timor-Leste, iha eskola 93 mak selesionadu ba iha grupu kontrolu no eskola 97 mak pertense ba grupu atendimentu ka grupu SDPP. Durante períodu projetu ne’e, dadus ne’e rekolla hosi alunu na’in 19,255 no mestre na’in 1,216 iha eskola kontrolu sira, no alunu na’in 18,606 ho mestre na’in 1,182 iha eskola sira SDPP nian.

1. Elejibilidade Peskiza nian

Atu bele elejível ba avaliasaun, eskola sira tenke: (1) lokaliza iha munisípiu alvu lima nia-laran; (2) oferese klase 4, 5, no 6; (3) lá’os eskola tékniku ka relijiozu nian; (4) lá’os eskola sira ne’ebé simu asisténsia barak hosi doadór ka organizasaun sira, hanesan UNICEF, Childfund, no CARE; no (5) konkorda atu partisipa iha avaliasaun. SDPP identifika eskola 190 mak prienxe kritériu ne’e;31 eskola 97 mak hili kahur ba grupu atendimentu ka grupu SDPP no eskola 93 mak selesionadu ba iha grupu kontrolu.32 SDPP implementa hili kahur ne’e, klasifika tuir munisípiu.

2. Análize impaktu primária

Ho razaun dezeñu Sistema Kontrolu Randomizadu (RCT), avaliasaun ba efetividade Programa SDPP nian haree liu ba diferensa iha rezultadu hosi monitorizasaun final entre alunu ho mestre sira ne’ebé hili kahur ona ba grupu SDPP no sira ne’ebé pertense ba grupu kontrolu. Tanba hili kahur ne’e signifika katak labele iha diferensa sistemátiku iha karakterístika báziku entre grupu SDPP ho kontrolu, diferensa uitoan de’it iha rezultadu hosi grupu sira-ne’e sei fornese estimativa ba ida ne’ebé rigorozu no laiha interese naksubar hosi impaktu Programa SDPP nian. Maske nune’e, ami konsege hasa’e efetividade hosi estimativa ba impaktu nian no ami-nia abilidade atu identifika impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu liuhosi uza modelu estatístiku ne’ebé ajusta ba diferensa ki’ik sira hosi karaterístika inísiu hosi grupu hirak-ne’e nian ne’ebé dala ruma

31 Ho medida amostra ne’e, no númeru husik eskola 7.5%, kalkulasaun podér nian indika katak estudu ne’e sei bele deteta impaktu hosi persentajen 4 ka aas-liu, ho podér ka kbiit 80%. Favór haree iha Aneksu A atu hetan informasaun liu tan. 32 Iha inísiu, hili kahur ona eskola 194. Maske nune’e, iha eskola SDPP 1 no eskola kontrolu 3 mak hasai ona hosi peskiza tanba eskola sira-ne’e laiha tan klase 6, nu’udár kondisaun ka kritériu ida atu bele partisipa iha avaliasaun ne’e.

Eskola sira ne’ebé elejível

SAS SDPP + grupu atividade estrakurrikulár

Grupu kontrolu

Hili Kahur

Page 44: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 19

mosu derrepente ka tanba laiha resposta ba peskiza. 33 Ho maneira ida ne’e, estimativa ba impaktu nian ajusta ba valór baseline hosi interese rezultadu nian, no mós karaterístika nível individual ho eskola. RCT (sistema kontrolu randomizadu) ne’e konsidera nu’udár padraun prinsipál iha avaliasaun ba efetividade programa nian.34

Estimativa ba impaktu ne’e reprezenta diferensa iha rezultadu interese nian iha liña rohan ne’ebé bele atribui ba Programa SDPP ne’ebé relativu ho “status quo”. Estimativa ba ne’e espresa ho pontu persentajen diferensa entre grupu atendimentu ho kontrolu. Estimativa ba impaktu nian ne’ebé relata iha peskiza ida-ne’e tenke konsidera nu’udár diferensa iha rezultadu ne’ebé hamosu hosi esperiénsia ba SDPP. Porezemplu, pontu persentajen “X” hosi impaktu favoravel ba husik eskola hatudu katak, tuir pontu média, númeru husik eskola iha programa SDPP mak pontu persentajen “X” ne’ebé menus liu duké ba eskola sira ne’ebé hala’o funsionamentu hanesan baibain ka lahetan programa ne’e. Ami mós aprezenta persentajen ne’ebé aumenta ka hamenus iha rezultadu primária hosi grupu atendimentu no grupu kontrolu. “mudansa persentajen” hirak-ne’e labele konsidera ka interpreta nu’udár persentajen “mudansa” ne’ebé karik kalkula ona iha mudansa baseline/liña rohan, maibé tenke, ninia aumentu ka hamenus iha rezultadu hosi grupu atendimentu nian relasiona ho grupu kontrolu nian iha liña rohan.

Análize impaktu nian inklui alunu hotu-hotu iha klase alvu sira hosi eskola SDPP no eskola kontrolu sira, la haree ba alunu sira iha eskola SDPP ne’e atualmente partisipa iha atividade SDPP nian. Tan ne’e, estimativa ba hirak-ne’e reprezenta impaktu médiu hosi SDPP ba alunu tomak iha eskola sira-ne’e rejista ona. Buat hirak-ne’e mak temi estimativas Intensaun atu Trata (ITT)—buat sira-ne’e refleta faktu katak lá’os eskola ka alunu sira tomak ne’ebé hakarak atu hetan tratamentu (liuhosi atividade programa) mak atualmente partisipa iha programa. Estimativas Intensaun atu Trata (ITT) atu hatán ba pergunta ne’ebé relevante ho polítika—programa ne’e hamosu duni mudansa ba eskola ne’ebé hili atu partisipa ka lae? Estimativa ba sira hanesan ne’e uza ba avaliasaun ho eskala boot no prezerva integridade hosi dezeñu selesaun ka hili kahur (random assignment).

SDPP serbisu ho alunu sira iha klase 4, 5 no 6 hosi TA 2012, TA 2013 no TA 2014. Nune’e, SDPP serbisu ho: (1) alunu klase 5 sira iha TA 2012 ne’ebé kontinua simu programa ne’e iha TA 2013, bainhira sira iha klase 6; (2) alunu klase 4 sira iha TA 2012, ne’ebé kontinua simu programa ne’e iha TA 2013 no TA 2014, bainhira sira iha klase 5 ho 6, respetivamente; (3) Alunu klase 4 sira iha TA 2013, ne’ebé kontinua simu programa ne’e iha TA 2014, bainhira sira iha klase 5; no (4) alunu klase 4 sira iha TA 2014. Análize ne’e haree ba rezultadu ba grupu alunu sira-ne’e. Rezultadu hosi eskola SDPP ho kontrolu nian kompara hotu, no halo estimativa ba ba diferensa sira, entretantu kontrola mós informasaun nível eskola no nível individual nian tuir tinan akadémiku durante sira simu Programa SDPP.

3. Análize impaktu ba alunus sira iha risku

Programa SDPP iha intensaun atu afeta tebes rezultadu ba alunus sira iha risku atu husik eskola duké alunu sira ne’ebé lá’os iha risku, tanba objetivu hosi SAS nian mak atu treina mestre sira hodi identifika no serbisu ho alunus sira iha risku atu husik eskola. Tan ne’e, SDPP analiza ninia impaktu ba alunus sira iha risku atu husik eskola ho maneira rua. Primeiru, alunu sira iha 33 Signifikativu estatístiku nian sei esplika iha Seksaun IV; haree iha kaixa kona-ba “signifikativu estatístiku”. 34 Favór haree Aneksu B atu hetan detallu liu tan kona-ba métodu estimativa ba impaktu nian.

Page 45: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 20

Programa SDPP identifika ona iha eskola kontrolu sira nu’udár alunu iha risku bazeia ba karaterístika molok sira tama ba klase alvu sira, hodi halo-tuir prosesu identifikasaun SAS nian ho loloos uza dadus ne’ebé disponível. SDPP mós hala’o análize sub-grupu nian nu’udár parte hosi avaliasaun primária hosi karik Programa SDPP ne’e konsege alkansa ninia objetivu hoo efetivu ka lae.

Importante liu mak, alunu sira ne’ebé identifika nu’udár risku ba análize sub-grupu nian iha eskola SDPP sira bazeia ba karakterístika báziku nian la presiza atu sai hanesan ho sira ne’ebé identifika hosi SAS iha eskola sira SDPP nian. Maske nune’e, iha koinsidénsia (overlap) ne’ebé substansiál iha grupu sira-ne’e. SDPP foka ninia análize primária ba sub-grupu alunu sira ne’ebé identifika nu’udár risku atu husik eskola bazeia ba sira-nia karakterístika báziku nian tanba ida-ne’e sei fó biban ba ita atu identifika alunus sira iha risku iha grupu kontrolu nian uza prosesu ne’ebé hanesan. Krítiku liu mak, prezerva integridade hosi dezeñu selesaun ka hili kahur ne’ebé presiza análize sub-grupu ida-ne’e atu bazeia ba karakterístika báziku ne’ebé observa ona molok simu atividade programa ne’e, no alunu sira tantu iha eskola SDPP no eskola kontrolu sira ne’ebé identifika nu’udár risku atu hetan tratamentu ho maneira hanesan.

4. Análize sub-grupu adisionál

Hodi hatutan ba impaktu separadu ba alunus sira iha risku, SDPP mós hala’o análize sub-grupu adisionál. Programa SDPP lá’os dezeña atu hetan impaktu ne’ebé lahanesan ba sub-grupu alunu ne’ebé diferente (ne’ebé lá’os alunu sira ne’ebé lá’os iha risku atu husik eskola); maske nune’e, revizaun literatura ne’e hatudu katak rezultadu no impaktu dala ruma bele oioin ba tipu alunu sira-ne’e. dala ruma iha impaktu diferente ba alunu sira ne’ebé ho karaterístika ruma (hanesan jéneru ka idade boot ba sira-nia klase), ba tipu eskola ne’ebé lahanesan (hanesan persentajen hosi alunu iha risku nian iha eskola ida, no lokalidade eskola nian ne’ebé remota liu), ka ba tipu mestre sira ne’ebé lahanesan (hanesan diferensa tuir jéneru ka estatutu hanorin permanente) (Tabela III.C.1). Análize sub-grupu hirak-ne’e fornese kontestu ne’ebé interesante atu interpreta rezultadu prinsipál sira, maibé lá’os sai parte hosi avaliasaun primária ba efetividade programa nian. Tanba análize sub-grupu hirak-ne’e kle’an liu, SDPP la ajusta padraun signifikativu estatístika ba komparasaun múltiplu bainhira halo komparasaun sub-grupu barak. Análize sub-grupu adisionál sira-ne’e fornese kontestu interesante ba ami-nia interpretasaun hosi rezultadu prinsipál no opiniaun ba grupu sira ne’ebé dala ruma Programa SDPP ladún susesu.35

Tabela III.C.1. Análize Primária no Sub-grupu Adisionál

Sub-grupu Tipu Sub-grupu Definisaun Tipu Análize

Alunus sira iha risku / lá’os alunus sira iha

risku

Alunu sira Alunu sira identifika nu’udár risku liu atu husik eskola bazeia ba informasaun kona-ba sira-nia karaterístika ne’ebé disponível iha dadus eskola nian liña baze molok tama ba klase alvu.

Primária

Feto / mane Alunu sira; Mestre sira

Alunu ho mestre sira-nia jéneru ka seksu determina hosi dadus eskola nian.

Adisionál

Estatutu hanorin permanente

Mestre sira Mestre sira determina nu’udár permanente ka lá’os permanente (tempu-baluk, kontratadu, voluntáriu, ka tipu mestre seluk ne’ebé lá’os empregadu permanente)

Adisionál

35 Tanba análize sub-grupu sira-ne’e kle’an liu, SDPP la ajusta padraun estatístika signifikativu ba komparasaun múltiplu bainhira halo komparasaun sub-grupu barak (Schochet, Peter Z. 2009).

Page 46: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 21

Sub-grupu Tipu Sub-grupu Definisaun Tipu Análize

Idade boot liu / lá’os idade boot

Alunu sira Alunu ida konsidera hanesan idade boot bainhira ninia idade tinan rua boot liu duké idade ne’ebé apropriadu ba ninia klase, kompara ho sira-ne’e ho idade sei iha tinan rua nia-laran hosi idade ne’ebé apropriadu. Iha Timor-Leste, alunu klase 4 sei define nu’udár idade boot-liu bainhira nia idade 13 ka liu, klase 5 nia idade boot-liu karik nia idade 15 ka liu, no klase 6 nia idade boot-liu karik nia idade 17 ba leten.

Adisionál

% risku aas / % risku menus

Eskola sira SDPP fahe eskola sira ba grupu ne’ebé ho persentajen alunu iha risku 70% ka aas-liu liña baze entre eskola sira grupu kontrolu nian (grupu ho persentajen aas) no grupu ida ne’ebé lato’o 70% (grupu ho persentajen ki’ik liu).

Adisionál

Distánsia ba eskola Eskola sira Eskola sira-ne’e konsidera remota karik labele asesu ho kualkér veíkulu no eskola ne’e lá’os remota bainhira sei bele asesu.

Adisionál

5. Sasukat primária no adisionál hosi efetividade SDPP nian

Atu hili rezultadu ba impaktu estudu nian, SDPP identifika ona área prinsipál sira ne’ebé espera katak Programa SDPP bele afeta tuir teoria mudansa programa nian: (1) komportamentu no atitude mestre nian, (2) atitude hosi alunu nian, (3) partisipasaun alunu nian iha eskola, no (4) husik eskola. Iha área ne’e ida-idak, SDPP identifika rezultadu xave ne’ebé programa ne’e hakarak afeta; rezultadu prinsipál hirak-ne’e bele uza atu avalia karik programa ne’e konsege alkansa ninia objetivu sira. Hatutan ba rezultadu primária ne’e, avaliasaun ne’e sei aprezenta rezultadu sira ba rezultadu adisionál hodi fornese kontestu ba análize primária no detallu liu tan kona-ba oinsá alunu ho mestre sira karik hetan afeta duni hosi SDPP.

Page 47: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 22

Tabela III.C.2. Sasukat primária no adisionál hosi efetividade Programa SDPP Timor-Leste

Area Sasukat primária hosi efetividade

programa Sasukat sekundária*

Sasukat primária hosi efetividade programa

Rezultadu mestre nian

Eskala ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian (varia: 1 to’o 8), TA 2013 no TA 2014, mestre sira iha klase 4, 5, no 6

Eskala ba mestre nia nosaun responsabilidade ba alunus sira iha risku (varia: 1 to’o 4), TA 2013 no TA 2014, mestre sira iha klase 4, 5, no 6

Eskala ba mestre nia nosaun auto-efikásia (varia: 1 to’o 5), TA 2013 no TA 2014, mestre sira iha klase 4, 5, no 6

Eskala ba administradór nia prátika ba prevensaun husik eskola nian (varia: 1 to’o 8), TA 2013 no TA 2014

Eskala ba nosaun responsabilidade administradór nian ba alunus sira iha risku (varia: 1 to’o 4), TA 2013 no TA 2014

Eskala ba administradór nia nosaun auto-efikásia (range: 1 to’o 5),d TA 2013 no TA 2014, administradór eskola sira

Atitude hosi alunu iha risku nian

Atitude emosionál ba eskola, TA 2013 no TA 2014, ba alunus sira iha risku hosi grupu klase 4, 5, no 6 iha TA 2012, no grupu klase 4 iha TA 2014

Atitude kognitivu ba eskola, TA 2013 no TA 2014, ba alunus sira iha risku hosi grupu klase 4 ho 5, no grupu klase 4 iha TA 2014

Atitude komportamentu ba eskola, TA 2013 no TA 2014, ba alunus sira iha risku hosi grupu klase 4 ho 5 iha TA 2012, no grupu klase 4 iha TA 2013 no TA 2014

Alunu nia perspetiva kona-ba apoiu hosi mestre nian, TA 2013 no TA 2014, ba alunus sira iha risku hosi grupu klase 4 ho 5 iha TA 2012, no grupu klase 4 iha TA 2013 no TA 2014

Alunu nia perspetiva kona-ba apoiu hosi inan-aman nian, TA 2013 no TA 2014, ba alunus sira iha risku hosi grupu klase 4 ho 5 iha TA 2012, no grupu klase 4 iha TA 2013 no TA 2014

Partisipasaun iha eskola

Prezensa, Janeiru – Outubru, TA 2013 ba grupu klase 5 iha 2012; Janeiru – Novembru, TA 2014 ba grupu klase 4 iha 2012, grupu klase 4 iha 2013, no grupu klase 4 iha 2014

Dezempeñu iha matéria matemátika, TA 2014 ba grupu TA 2012, TA 2013, no grupu klase 4 iha TA 2014

Dezempeñu iha matéria lian Portugés, TA 2013 ba grupu TA 2012; TA 2014 ba grupu TA 2012, TA 2013, no TA 2014 ba grupu klase 4

Dezempeñu iha matéria lian Tetun, TA 2013 ba grupu TA 2012; TA 2014 ba grupu TA 2012, TA 2013, no TA 2014 ba grupu klase 4

Komportamentu, TA 2013 ba grupu TA 2012; TA 2014 ba grupu 2012, TA 2013, no ba grupu klase 4 iha TA 2014

Husik eskola Sasukat husik eskola mundiál kompostu hosi:

Husik eskola entre-klase iha inísiu TA 2015 ba grupu klase 4 iha 2013 no grupu klase 4 TA 2014 nian

Husik eskola iha-klase iha TA 2014 nia rohan ba grupu klase 4 TA 2012 nian no grupu klase 5 iha TA 2012

Pasajen klase hosi klase 4 to’o klase 6 ka liu ba grupu klase 4 iha TA 2012 no 2013 nian; hosi klase 5 to’o klase 6 ka liu ba grupu klase 5 iha TA 2012 no TA 2013; klase 4 to’o klase 5 ka liu ba grupu klase 4 iha TA 2014

* Esplora impaktu hosi SDPP ba rezultadu interese adisionál ne’e tenke bele deskreve, atu fornese kontestu no komprende didi’ak impaktu ba sasukat primária ne’ebé determina efetividade SDPP nian. Iha análize esplorativu ba rezultadu adisionál, SDPP la ajusta nível ka padraun estatístika signifikativu ba komparasaun múltiplu bainhira aprezenta impaktu hosi programa nian. TA = tinan akadémiku.

Page 48: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 23

Iha área rezultadu mestre nian, sasukat rezultadu primária nian mak eskala ne’ebé reprezenta mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian (Tabela III.C.2). SDPP serbisu hamutuk ho mestre sira atu hadi’a sira-nia koñesimentu no prátika sira relasiona ho prevensaun husik eskola. Mestre sira mós hetan treinu kona-ba oinsá atu responsabiliza ba alunu sira liuhosi programa atividade estrakurrikulár. Tanba mestre sira mak inspira no forma atitude ho komportamentu alunus nian, entaun mudansa iha prátika mestre sira nian dala ruma bele reprezenta kanál ida ba mudansa alunu nian. Mudansa iha atitude hosi alunu nian tenke rezulta hosi atitude no prátika mestre nian, no nune’e SDPP haree ba rezultadu iha área atitude hosi alunu nian. Rezultadu primária tolu hosi área ne’e mak: atitude emosionál, kognitivu, no komportamentu alunu nian ba eskola, inklui sira-nia prezensa, komportamentu no dezempeñu. Prezensa, komportamentu no dezempeñu ne’ebé menus bele hatudu katak alunu sira ladún partisipa ho ativu iha sira-nia edukasaun rasik, ne’ebé bele sai sinál katak alunu sira besik atu husik eskola ona. Ikus liu, melloramentu ia prezensa no dezempeñu tenke hamosu redusaun ba husik eskola. Nune’e, objetivu ikus SDPP nian mak ninia area, no sasukat rezultadu primária nian mak sai indikadór ba karik alunu ne’e husik eskola ona iha tempu koleta dadus tuir mai nian.

Hodi hatutan ba rezultadu primária, avaliasaun ne’e analiza informasaun adisionál atu fornese kontestu ba análize primária no hasa’e kompriensaun kona-ba maneira programa nian ne’ebé efetivu ka lae hodi influensia área partikulár ruma. Tabela III.C.2 mak alista rezultadu adisionál hirak-ne’e, ne’ebé inklui atitude no pratika mestre nian, alunu nia perspetiva ba mestre ho inan-aman sira, realizasaun akadémiku, komportamentu, no pasajen klase.

IV. Amostra no koleta dadus

Relatóriu ida-ne’e bazeia ba dadus kona-ba fonte tolu: (1) dadus alunu nian rekolla hosi eskola, (2) hala’o survey ho alunus sira iha risku, no (3) hala’o survey administradór eskola ho mestre sira ne’ebé hanorin iha klase 4, 5, no 6, matemátika, no matéria lingua. SDPP rekolla dadus hirak-ne’e iha faze lima, rekolla dadus ba tinan akadémiku haat, hosi primeiru trimestre iha tinan akadémiku ne’ebé programa ne’e implementa (TA 2012) to’o tinan akadémiku hafoin finalizasaun programa (TA 2015) (Figura II.1). Durante faze lima koleta dadus nian, SDPP rekolla informasaun kona-ba grupu haat ne’ebé uza iha análize, sira-nia mestre, no sira-nia eskola.

Durante faze koleta dadus ne’e tomak, SDPP rekolla dadus hosi eskola 190—eskola tratamentu 97 no eskola kontrolu 93—ne’ebé uza iha análize impaktu (Tabela IV.1). informasaun ne’ebé uza iha análize alunu nian hosi dadus eskola nian ne’e rekolla hosi alunu na’in 16,961 hosi grupu SDPP, no 17,615 hosi grupu kontrolu. Hanesan ho ida-ne’e mós SDPP analiza informasaun ne’ebé rekolla hosi entrevista ho alunu na’in 3,750 hosi grupu SDPP no alunu na’in 3,581 hosi grupu kontrolu, no mestre klase ho administradór na’in 506 hosi grupu SDPP no mestre klase alvu ho administradór na’in 511 hosi grupu kontrolu.36

36 Favór haree iha Aneksu A atu hatene detallu liu kona-ba kolesaun dadus. Númeru total hosi alunu ho mestre sira ne’ebé elejível atu uza ba iha análize ne’e.

Page 49: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 24

Tabela IV.1. Tamañu amostra peskiza nian Grupu SDPP Grupu kontrolu Total Eskola sira 97 93 190 Dadus alunu nian 16,961 17,615 34,576 Levantamentu ba alunu nian 3,750 3,581 7,331 Survey mestre nian 506 511 1,017 Survey administradór nian 185 179 364 Fonte: Baseline SDPP, SDPP baseline, follow-up 1, follow-up 2, follow-up 3, no follow-up 4 ba dadus alunu nian,

kestionáriu alunu nian, no kestionáriu mestre sira nian rasik. Nota: Tamañu amostra nian refere ba númeru pontu dadus úniku hosi koleta dadus ida-idak ne’ebé uza iha análize impaktu.

Dadus kona-ba grupu diferente mai hosi faze koleta dadus ne’ebé diferente. Medida jerál amostra nian ba esforsu koleta dadus ida-idak ne’e luan liu, tanba alunu baluk ne’ebé inklui iha dadus eskola nian la elejível atu hatama ba iha análize.

SDPP administra kestionáriu eskola sira ba diretór ka vise-diretór eskola atu rekolla informasaun kona-ba karaterístika eskola, matríkula, no karaterístika mestre nian durante faze koleta dadus ida-idak. SDPP administra kestionáriu eskola sira ba diretór, vise-diretór eskola, no mestre matéria matemátika, lingua no mestre turma ba klase 4, 5, no 6 iha trimestre primeiru nia rohan iha TA 2012, iha TA 2013 nia-klaran, no iha TA 2014 nia rohan. Kestionáriu mestre nian inklui pergunta sira ne’ebé relasiona ho respondente sira-nia esperiénsia no treinu, konxiénsia kona-ba fatór risku relasiona ho husik eskola, no atitude ho prátika sira ne’ebé uza ho alunus sira iha risku. Mestre elejível sira responde ho númeru 81%, 91%, no 96% (iha TA 2012, TA 2013, TA 2014, respetivamente) iha faze koleta dadus ida-idak.

Durante faze koleta dadus ida-idak, SDPP hetan dadus ofisial alunu nian atu tau hamutuk informasaun kona-ba prezensa, dezempeñu eskola no demofigura, no matríkula hosi grupu haat ne’ebé iha. Durante faze tolu hosi koleta dadus nian, iha TA 2012, TA 2013, no TA 2014 nia rohan, SDPP mós entrevista alunus sira iha risku atu husik eskola (bazeia ba sira-nia karakterístika báziku) hodi avalia sira-nia atitude kona-ba eskola. Parte baluk hosi grupu ida-idak sai nu’udár amostra ba entrevista no inklui iha análize. Prosesu amostra nian iha terrenu ne’e lahanesan tuir grupu ida-idak tanba dadus ne’ebé disponível atu identifika estatutu alunus sira iha risku durante halo amostra. Aneksu A sei deskreve prosesu ne’e ho detalla.

Hanesan temi ona, katak atu identifika alunus sira iha risku ba avaliasaun nian, SDPP uza de’it dadus ne’ebé disponível iha dadus eskola nian ba eskola sira iha grupu SDPP no iha grupu kontrolu. Ida-ne’e métodu ne’ebé lahanesan ho métodu ne’ebé uza atu identifika alunus sira iha risku liuhosi SAS iha eskola SDPP sira. Atu identifika bazeia ba dadus eskola nian, análize ne’e uza maneira haat hosi komponente risku nian ne’ebé uza iha prosesu identifika risku hosi SAS Timor-Leste nian: (1) prezensa hosi fulan ikus-liu nian ne’ebé disponível durante tinan akadémiku liubá; (2) valór ezame matemátika iha trimestre ikus-liu nian ne’ebé disponível iha tinan akadémiku liubá; (3) valór ezame Tetun iha trimestre ikus-liu nian ne’ebé disponível iha tinan akadémiku liubá no (4) valór komportamentu iha trimestre ikus-liu nian ne’ebé disponível iha tinan akadémiku liubá.37

37 Ba grupu alunu risku hosi klase 4 ho 5 iha TA 2012 For the TA 2012, laiha informasaun ne’ebé disponível hosi trimestre ikus-liu nian hosi tinan akadémiku liubá iha tempu foti amostra nian, entaun SDPP uza 1) prezensa fulan Marsu 2012, (2) valór ezame matemátika hosi trimestre primeiru TA 2012, (3) valór ezame Tetun hosi trimestre primeiru TA 2012, no (4) valór komportamentu iha trimestre primeiru iha TA 2012.

Page 50: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 25

Alunu iha risku ne’ebé selesionadu ba entrevista responde ba pergunta sira kona-ba demografia; kognitivu, komportamentu, no atitude emosionál ba eskola; no perspetivas ba mestre ho inan-aman sira. Alunu sira ne’ebé iha amostra laran responde to’o 86% hosi faze koleta dadus ida-idak iha TA, 2012, TA 2013, no TA 2014 nia rohan.

V. Karaterístika hosi amostra molok implementasaun

Hetan dadus kona-ba membru amostra nian molok tama ba intervensaun ne’e elementu ne’ebé importante tebes ba avaliasaun impaktu ne’ebé rigorozu; dadus ne’e fornese informasaun kona-ba karakterístika báziku amostra nian no fó biban ba ita atu buka tuir ekivalénsia entre grupu atendimentu no grupu kontrolu. Relasiona ho SDPP iha Timor-Leste, karaterístika hosi alunu ho mestre sira nian rekolla molok intervensaun hahú iha eskola sira iha fulan Setembru 2012, serve nu’udár pontu referénsia ba sasukat no análize sira tuir mai.

Programa SDPP no eskola grupu kontrolu sira iha karaterístika komparavel liña baze (TA 2012), ho karaterístika ida de’it, mak númeru médiu hosi alunu sira ne’ebé rejista iha klase 5, ne’ebé lahanesan entre grupu estudu nian tuir montante ne’ebé marjinalmente signifikativu (Tabela V.1, painél iha leten.) eskola sira iha estudu ne’e barak mak mantein programa merenda-eskolár durante intervensaun, ho programa adisionál baluk ne’ebé ativu hela iha eskola baluk. Laiha eskola ruma mak iha programa ativu ruma ne’ebé haree liu ba husik eskola, ne’ebé haforsa tan reklamasaun ruma ba efetividade Programa SDPP nian. 77% hosi eskola sira iha grupu SDPP no 72% hosi eskola sira iha grupu kontrolu nian bele asesu ho kualkér tipu veíkulu ka transporte. Eskola típiku sira grupu SDPP nian rejista alunu na’in 251, no eskola típiku grupu kontrolu nian rejista alunu na’in 260. Númeru médiu hosi eskola grupu SDPP nian iha alunu klase 4 na’in 41, na’in 35 ba klase 5, no 30 ba klase 6. Kompara ho 42, 40 no 33 iha klase hirak-ne’e iha grupu kontrolu, respetivamente. Eskola sira grupu SDPP nian iha mestre na’in 9, kompara ho na’in 10 iha eskola grupu kontrolu sira.

SDPP mós kompara karaterístika hosi mestre ba klase 4, 5 no 6 iha grupu SDPP nian kompara ho grupu kontrolu nian, no hetan katak laiha diferensa ne’ebé estatístikamente signifikativu (Tabela V.1, painél iha kraik). Idade médiu hosi mestre sira iha grupu rua ne’e mak tinan 42. 31% hosi mestre sira iha grupu SDPP nian mak feto, kompara ho 34% hosi mestre ba grupu kontrolu nian. Ensinu sekundáriu mak nível edukasaun ne’ebé aas-liu ba maioria mestre sira. 50% hosi mestre sira hosi grupu SDPP nian iha esperiénsia hanorin lato’o tinan sanulu, kompara ho 53% hosi mestre sira iha eskola sira grupu kontrolu nian. Iha grupu eskola SDPP, 45% hosi mestre sira mak hetan treinu ona relasiona ho alunus sira iha risku, kompara ho 39% hosi mestre sira iha grupu kontrolu. Uitoan liu tan iha grupu ida-idak mak hetan treinu hanesan ne’e iha tinan kotuk. Mestre sira fó valór aas-liu iha eskala ba prátika prevensaun mestre nian: 7.76 no 7.80 (iha eskala pontu-8) ba grupu SDPP no grupu kontrolu, respetivamente.

Page 51: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 26

Tabela V.1. Karaterístika médiu (Average) eskola no mestre klase alvu nian molok intervensaun (klase 4–6, TA 2012)( persentajen sarak indika oinseluk) Rezultadu Grupu SDPP Grupu kontrolu Karaterístika eskola molok intervensaun Oferese klase 1 to’o 6 100.0 100.0 Matríkula (númeru médiu hosi alunu sira)

Klase 4 (klase alvu) 40.5 41.5 Klase 5 (klase alvu) 33.7* 39.7 Klase 6 (klase alvu) 29.8 33.1 Klase 1 to’o 6 250.8 260.3

Númeru mestre sira 9.3 10.3 Númeru prezensa iha tempu kontajen (% hosi alunu sira)

Klase 4 (klase alvu) 79.7 78.8 Klase 5 (klase alvu) 81.6 79.9 Klase 6 (klase alvu) 83.4 82.9

Númeru prezensa mestre klase 4, 5, no 6 Janeiru 95.9 93.8 Fevereiru 95.0 94.1 Marsu 94.8 94.9

Programa esternu eskola nian ne’ebé ativu helaa Laiha programa ruma ne’ebé ativu 18.6 22.3 Merenda-eskolár 76.3 72.3 Saúde no ijiene 21.6 20.2 Programa seluk ne’ebé ativu 26.8 20.2

Eskola bele asesu ho tipu veíkulu ka transporte hotu-hotu 77.3 72.3 Karaterístika mestre matemátika, lingua, no mestre turma ba klase 4-6 molok intervensaun Idade (tinan) 42.4 42.0 Feto 30.9 34.4 Nível edukasaun ne’ebé aas-liub

Lisensiatura ka aas-liu 1.1 2.2 Bacharelatoc 20.9 20.4 Institutu Formasaun professor/koléjiu (SPG) 19.9 17.2 Eskola sekundária 55.7 55.6 La kompleta eskola sekundária 2.5 4.7

Esperiénsia jerál hanorin nianb Lato’o tinan 10 50.5 52.6 Tinan 10 to’o lato’o tinan 20 26.4 25.2 Tinan 20 to’o lato’o tinan 30 14.1 15.6 Tinan 30 ka liu 9.0 6.7

Hetan treinu relasiona ho alunus sira iha risku Iha 45.2 39.4 Iha tinan kotuk 15.4 16.8

Eskala ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian (varia hosi: 1 to’o 8)d 7.7 7.8 Tamañu amostra nian

Eskola sira 97 94 Mestre sira 282 279

Fonte: kestionáriu baseline SDPP ba mestre nian no kestionáriu eskola, Maiu 2012. Nota: Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian ne’e esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Análize mestre

nian ba grupu mestre sira iha eskola. Tamañu amostra ba karaterístika balun dala ruma ki’ik tanba resposta baluk lakon/mamuk.

a programa esternu mak hirak ne’ebé finansia no implementa hosi organizasaun sira no lá’os hosi eskola rasik. Programa esternu liu ida mak bele hala’o iha eskola. Ezemplu hosi programa seluk mak inklui programa formasaun ba mestre sira no provizaun livru no material sira seluk. b Diferensa entre distribuisaun grupu SDPP no kontrolu nian ne’e esperimenta uza chi-squared test. c Ida-ne’e nível asosiadu ne’ebé hetan liuhosi kursu fulan 18 ne’ebé fornese hosi Ministériu Edukasaun no Kooperasaun Portugés. d eskala ne’e reprezenta kuantidade hosi mestre sira-nia resposta ba elementu ualu ne’ebé indika karik mestre sira hakerek prezensa loroloron nian, foti asaun karik alunu ruma falta loron tolu iha fulan ida, fó sujestaun ba alunus sira iha risku, diskute apoiu ba alunus sira iha risku ho mestre sira seluk, dezenvolve planu atu apoia alunus sira iha risku, komunika ho inan-aman hosi alunus sira iha risku, hasoru malu ho alunus sira iha risku, no iha vontade atu mai sedu ka fila tarde hodi apoia alunus sira iha risku. ***/**/* Diferensa entre média grupu SDPP ho kontrolu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. †††/††/† Diferensa entre distribuisaun grupu SDPP no kontrolu ne’ebé mak estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

Page 52: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 27

Alunu sira ne’ebé iha klase 4, 5 no 6 iha TA 2012 mós hanesan iha grupu SDPP no grupu kontrolu, ne’ebé laiha diferensa ne’ebé estatístikamente signifikativu (Tabela V.2).38 49% hosi alunu sira iha grupu rua ne’e mak feto, no kuaze 16% to’o 17% hosi alunu sira iha grupu rua ne’e mak ho idade la apropriadu ba sira-nia klase. Kuaze 38% to’o 39% hosi alunu sira iha grupu rua ne’e mak iha risku atu husik eskola liña baze . Alunus sira iha risku iha prezensa ne’ebé menus uitoan no realizasaun akadémiku ladún di’ak iha matemátika, no valór komportamentu ne’ebé menus liu duké amostra tomak. Entre 36% to’o 38% hosi alunu iha risku mak iha klasifikasaun di’ak ka di’ak-liu durante trimestre haat tomak iha TA 2012, kompara ho 59% no 61% hosi amostra tomak.

Tabela V.2. Karaterístika médiu alunu nian molok intervensaun (klase 3–6, TA 2012) (persentajen alunus nian sarak indika oinseluk) Amostra kompletu Amostra risku

Grupu SDPP

Grupu kontrolu

Grupu SDPP

Grupu kontrolu

Karaterístika demofigura Feto 48.9 48.6 43.5 43.9 Idade boot-liu ba klasea 17.1 16.1 14.5 15.0 Fatór hirak relasiona ho risku husik eskola Kategoriza nu’udár risku bazeia ba informasaun baseline, klase 3 – 5 39.0 37.5 100.0 100.0 Prezensa loroloron trimestre primeiru hosi tinan akadémiku 93.9 94.5 91.1 92.0 Realizasaun akadémiku iha valór ezame trimestre primeiru (varia hosi 1–10)

Matemátika 5.8 5.7 5.3 5.2 Portugés 6.0 6.0 5.5 5.5 Tetun 6.4 6.3 5.9 5.8

Komportamentu ne’ebé klasifika nu’udár di’ak ka di’ak-liu durante trimestre priméiru 61.3 58.7 36.0 37.6 Tamañu amostra

Eskola sira 97 94 97 94

Alunu klase 3 sira 4,275 4,248 1,000 960

Alunu klase 4 sira 3,883 3,830 936 912

Alunu klase 5 sira 3,229 3,679 891 868

Alunu klase 6 sira 2,845 3,069 n.a. n.a.

Alunu sira tomak 14,232 14,826 2,827 2,740 Fonte: levantamentu baze alunu SDPP no koleta dadus eskola, Maiu 2012. Nota: Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian ne’e esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Análize mestre

nian ba grupu mestre sira iha eskola. Tamañu amostra ba karaterístika balun dala ruma ki’ik tanba resposta baluk lakon/mamuk.

a Alunu ruma konsidera nu’udár idade boot-liu ba ninia klase karik nia idade tinan rua aas-liu duké idade apropriadu ba klase refere. b Klasifikasaun komportamentu varia hosi 1—10. Klasifikasaun ba “di’ak ka di’ak-liu” ne’e hanesan ho valór 8 ka liu. ***/**/* Diferensa entre média grupu SDPP no kontrolu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

38 Imajina pasajen klase regular, alunu sira hosi klase 3, 4, no 5 iha TA 2012 ne’ebé tuir loloos pasa ona ba klase 4, 5 no 6 iha TA 2013.

Page 53: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 28

VI. Impaktu hosi SDPP

Avaliasaun ne’e avalia impaktu Programa SDPP nian ba rezultadu mestre, atitude alunu, partisipasaun alunu iha eskola, no husik eskola. Kapítulu ne’e diskute susesu Programa SDPP nian hodi hadi’a sasukat primária hosi efetividade programa iha área hirak-ne’e. Avaliasaun hosi efetividade programa SDPP foka ba impaktu programa nian ne’ebé sukat nu’udár diferensa iha rezultadu médiu iha follow-up final entre alunu ho mestre sira ne’ebé hili kahur ba grupu SDPP no ba grupu kontrolu, ne’ebé ajusta tuir karakterístika báziku nian. Avaliasaun impaktu ne’ebé relata iha peskiza ne’e tenke interpreta nu’udár diferensa iha rezultadu ne’ebé hamosu hosi esperiénsia SDPP. Porezemplu, pontu persentajen “X” impaktu favoravel ba husik eskola ne’ebé indika katak númeru husik eskola iha SDPP nia-okos mak pontu persentajen “X” ne’ebé lato’o persentajen bainhira hala’o funsionamentu hanesan baibain. Iha fatin baluk, atu fornese kontestu adisionál ami mós aprezenta persentajen aumenta ka hamenus iha rezultadu primária hosi grupu atendimentu no grupu kontrolu. “mudansa persentajen” hirak-ne’e labele interpreta nu’udár persentajen “mudansa” ne’ebé dala ruma kalkula ona iha mudansa baseline/liña rohan, maibé tenke interpreta nu’udár aumentu ka hamenus iha sasukat rezultadu hosi grupu atendimentu relasiona ho grupu kontrolu iha liña rohan.

Diskusaun ne’e organiza tuir área rezultadu, hanesan tuir mai: (1) rezultadu komportamentu no atitude mestre nian, (2) atitude hosi alunu nian, (3) partisipasaun alunu nian iha eskola, no (4) husik eskola. Rezultadu impaktu nian ba sasukat primária no adisionál hosi efetividade programa nian aprezenta ho figura ne’ebé korresponde ho nível rezultadu médiu liuhosi estatutu hili kahur grupu nian. Diferensa sira ne’ebé estatístikamente diferente duké zero mak indika ho marka asterisks (*).

Importánsia estatístiku

Estimativa ba hosi impaktu programa SDPP nian bazeia ba deferénsia iha rezultadu médiu ba alunu ho mestre sira hosi grupu SDPP no grupu kontrolu. Atu interpreta estimativa ba hirak-ne’e, importante atu avalia karik sira boot natoon ne’ebé laiha posibilidade atu deferénsia ne’e mosu (ne’ebé hatudu katak Programa SDPP iha duni impaktu ruma). Ho hanoin ida ne’e, hala’o ona teste estatístiku atu avalia karik impaktu ida-idak ne’e diferente duké zero. Estimativa ba impaktu deskreve nu’udár estatístikamente importante karik iha menus hosi 5% katak bele akontese ka mosu (no lá’os ba programa SDPP). Estimativa ba impaktu ne’e deskreve nu’udár marjinalmente importante karik posibilidade ne’e atu mosu (no lá’os ba Programa SDPP) ne’e entre 5% to’o 10%. Iha tabela no figura sira, impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível 1%, 5%, no 10% sei tau ho marka asterisk hanesan ***, ** ka *.

Posibilidade (1%, 5% ka 10%) katak rezultadu ne’ebé iha relata laloos entaun impaktu sei aumenta bainhira hala’o teste adisionál. Nune’e, tenke kuidadu bainhira interpreta sentimentu hosi análize esploratóriu ba rezultadu adisionál no sub-grupu sira tanba ita la korrije númeru total komparasaun ne’ebé halo daudauk. Teste individual hosi komparasaun adisionál ba efeitu programa ba sub-grupu sira seluk ne’ebé fornese nu’udár kontestu adisionál ba rezultadu prinsipál sira.

Page 54: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 29

A. Impaktu ba rezultadu mestre nian

Mestre sira bele forma atitude no asaun alunus nian liuhosi sira-nia asaun rasik. Hanesan hatudu iha teoria mudansa (Figura III.A.1), asaun mestre ida nian dala ruma reprezenta nível mudansa primeiru nian atu hamenus nosaun husik eskola nian. SDPP serbisu diretamente ho mestre sira atu hadi’a sira-nia koñesimentu no konxiénsia kona-ba husik eskola, treina sira atu identifika alunus sira iha risku no atu serbisu ho alunu sira no sira-nia família hodi hametin sira-nia relasaun ho eskola. Hanorin mestre sira atu uza SAS hodi hadi’a sira-nia prátika ba prevensaun husik eskola, no hetan treinu kona-ba oinsá atu tau atensaun didi’ak ba alunu sira liuhosi programa komplementár, ne’ebé ikus mai, bele hadi’a atitude no komportamentu alunu nian. Nune’e, mudansa iha asaun mestre nian ne’e bele sai indikadór sedu hosi mudansa iha komportamentu alunu nian.

Seksaun ida-ne’e diskute impaktu hosi SDPP ba koñesimentu, atitude, no prátika mestre nian relasiona ho husik eskola.

1. Impaktu ba envolvimentu mestre nian iha prátika ba prevensaun husik eskola

Sasukat primária hosi influensia SDPP ba rezultadu mestre nian mak eskala ba prevensaun husik eskola mestre nian. Eskala ne’e kombina resposta sira ba pergunta ualu ne’ebé husu ba mestre turma sira, ne’ebé sai alvu ba intervensaun SAS, no ba mestre matemátika no lingua. Pergunta sira-ne’e foka ba komportamentu mestre nian ne’ebé bele ajuda alunus sira iha risku atu realizasaun iha eskola, mak hanesan karik mestre sira hakerek prezensa loroloron nian no karik nia foti asaun ruma bainhira alunu ruma falta loron tolu iha fulan ida. (Haree Aneksu C atu hetan detallu kona-ba kriasaun eskala ne’e.)

Eskala ba prátika prevensaun husik eskola mestre nian (sasukat primária)

Mestre sira responde iha kestionáriu. Valorizasaun bazeia ba eskala pontu-8 ne’ebé korresponde ba komponente ualu hosi levantamentu nian ne’ebé indika karik mestre ne’e adota prátika prevensaun husik eskola nian. Komponente sira-ne’e mak inklui:

ü Hakerek prezensa loroloron ü Foti asaun bainhira alunu ruma falta loron tolu iha fulan ida ü Fó sujestaun ba alunu sira ne’ebé iha risku ü Diskute apoiu ba alunu sira ne’ebé iha risku ho mestre sira seluk ü Dezenvolve planu atu apoia alunu sira ne’ebé iha risku ü Komunika ho inan-aman hosi alunu sira iha risku ü Hasoru malu ho alunu sira ne’ebé iha risku ü Iha vontade atu mai sedu ka fila tarde hodi ajuda alunu sira ne’ebé iha risku ka fraku

Rezultadu mestre nian

Sasukat primária hosi efetividade programa

· Envolvimentu mestre nian iha prátika prevensaun husik eskola

Sasukat adisionál

· Sentimentu auto-efikásia mestre nian atu responde ba husik eskola

· Nosaun responsabilidade mestre nian hodi rezolve husik eskola

· Administradór nia prátika ba prevensaun husik eskola, auto-efikásia no nosaun responsabilidade

Page 55: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 30

SDPP iha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba prátika mestre nian relasiona ho prevensaun husik eskola (Figura VI.A.1). Mestre sira iha grupu SDPP no grupu kontrolu hotu fó valór 7.87 no 7.72, respetivamente, iha eskala pontu-8 prevensaun husik eskola nian.39 Maske grupu mestre hotu-hotu fó valór aas, ida-ne’e reprezenta melloramentu persentajen rua de’it ba grupu SDPP ne’ebé relativu ho grupu kontrolu.

Figura VI.A.1. Impaktu Programa SDPP ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baseline SDPP no kestionáriu follow-up mestre nian no koleta dadus rejistu eskola, Maiu 2012, Maiu 2013, no

Setembru 2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba mestre turma, mestre matemátika no lingua iha klase 4, 5, no 6 durante TA2-13 no TA 2014.

Durante TA 2013 no TA 2014. Amostra ne’e inklui mestre na’in 412 ba grupu SDPP no na’in 406 ba grupu kontrolu nian.

Diferensa entre média grupu SDPP ho grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu mestre sira iha eskola sira no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Ba aprezentasaun tabela hosi rezultadu hirak-ne’e, haree iha Tabela Aneksu H.5.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. Maske persentajen aas hosi mestre turma grupu SDPP nian nafatin nu’udár mestre turma ba durasaun intervensaun (44% hosi mestre turma sira TA 2012 nafatin sai mestre turma iha TA 2014) duké ba mestre turma sira iha grupu kontrolu (32% hosi mestre turma iha TA 2012 mak nafatin sai mestre turma iha TA 2014), ninia impaktu ba prátika mestre sira dala ruma boot liu no iha persentajen aas hosi benefísiu SDPP durante tinan rua tomak treinu SDPP nian no implementasaun intervensaun.

39 Valór aas-liu indika prátika di’ak-liu atu prevene husik eskola.

7.78*** 7.72

0

1

2

3

4

5

6

7

8

Val

ór ih

a es

kala

pon

tu-u

alu

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Page 56: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 31

SDPP mós esplora efeitu programa nian ba sub-grupu adisionál ne’ebé la sai alvu direta hosi SDPP maibé sei iha interese nafatin.40 Komparasaun hirak-ne’e fornese kontestu ne’ebé util no bele sujere dalan ne’ebé dala ruma programa ne’e bele funsiona. SDPP ezamina impaktu ba rezultadu primária mestre nian, eskala ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian, ba sub-grupu haat (Figura VI.A.2). Partikularmente, SDPP avalia impaktu separadu hosi jéneru mestre nian, persentajen alunus sira iha risku iha eskola, lokalidade remota eskola nian (eskola ida sei konsidera “remota” bainhira labele asesu ho kualkér tipu veíkulu ka transporte), no estatutu hanorin permanente mestre nian. Hanesan ho rezultadu prinsipál SDPP nian, impaktu programa ba eskala mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian ne’e estatístikamente ka marjinalmente signifikativu iha sub-grupu sira tuir mai: mestra, mestre sira iha eskola ne’ebé ho persentajen alunu iha risku nian menus, mestre sira iha eskola remota no lá’os remota, no mestre permanente sira. Laiha impaktu ruma ne’ebé estatístikamente signifikativu ba eskala mestre sira-nia prátika ba prevensaun husik eskola nian entre sub-grupu hirak-ne’e.41 Figura VI.A.2.Impaktu programa SDPP ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian, tuir sub-grupu (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baseline SDPP nian no koleta dadus rejistu eskola, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no Janeiru

2015; baseline no kestionáriu follow-up mestre nian no koleta dadus rejistu eskola; Maiu 2012, Maiu 2013, no Setembru 2014.

Nota: Análize ne’e bazeia ba mestre turma, mestre matemátika no lingua iha klase 4, 5, no 6 durante TA 2012, TA 2013 no TA 2014.

Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu mestre sira iha eskola sira no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba análize sub-grupu sira-ne’e esplorativu, entaun padraun estatístiku nian la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

40Hanesan deskreve iha Seksaun III, tanba análize hirak-ne’e esplorativu, entaun rezultadu sira-ne’e la ajusta ba komparasaun múltiplu, maske ho númeru komparasaun ne’ebé boot. 41Halo ona teste ba deferénsia entre impaktu iha tipu sub-grupu ida-idak. Iha agrupamentu sub-grupu ida-idak, laiha deferénsia iha impaktu entre feto ho mane, entre empregadu permanente no lá’os permanente, entre mestre sira iha eskola ne’ebé ho persentajen alunu risku aas ho mestre sira iha eskola ne’ebé ho persentajen alunu risku menus, no entre mestre sira eskola remota sira kompara ho mestre sira ne’ebé lá’os iha eskola remota kona-ba prátika prevensaun husik eskola mestre nian.

0.15 0.15***0.14***

0.18

0.1

0.18***

0.14**

0.18*

0

0.05

0.1

0.15

0.2

0.25

Female Male Full-time Not full-time High % At-risk

Low % At-risk

Remoteschools

Not remoteschools

Dife

rens

a iha

SD

PP n

o gr

upu

kont

role

nia

va

lór

méd

ia ih

a va

lór

sira

tuir

eska

la

pont

u-ua

lu

SDPP groupGrupu SDPP

Feto Mane Tempu tomak

La'ós tempu tomak

% aas ne'ebé iha

risku

% la aas ne'ebé iha

risku

Eskola remota

Eskola la remota

Page 57: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 32

Mestre ida ne’ebé serbisu atu prevene husik eskola iha Timor-Leste

Mestre Sira Serbisu Atu Prevene Husik Eskola iha Timor-Leste Fernando dos Santos Gonsalves hanorin iha klase 4 iha Bazartete, eskola rural ida iha Munisípiu Liquiça, iha foho-lolon Timor-Leste nian. Iha tempu uluk, nia belun barak mak falta eskola beibeik hodi ajuda inan-aman serbisu iha to’os. Maibé buat barak muda tiha ona dezde ninia eskola sai parte hosi Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola (SDPP). Nu’udár parte hosi program ne’e, pesoál eskola sira, família ho lider komunidade sira hatene ona kona-ba importánsia hosi bá nafatin eskola. Fernando ho mestre sira seluk iha ninia eskolahetan ona treinu atu implementa Sistema Avizu Sedu (SAS) atu monitoriza indikadór xave sira ne’ebé sai sinál katak alunu ruma iha risku atu husik eskola. Falta hosi eskola mós sai sinál ida ba problema ne’e. Nu’udár parte hosi programa SDPP, pesoál eskola sira serbisu hamutuk ho lider komunidade sira atu hasa’e konxiénsia kona-ba husik eskola no hametin parseria entre eskola ho komunidade. Buat ida ne’ebé sira halo hodi hametin parseria ne’e mak liuhosi harii komisaun “Bá Nafatin Eskola” ne’ebé komunika ho alunu sira-nia família kona-ba labarik sira-nia prezensa.

Bainhira ninia alunu ida, Domingo, falta eskola ba loron rua iha semana ida, Fernando halo-tuir etapa SAS nian ne’ebé nia aprende ona. Nia notifika diretór eskola no hamutuk sira husu voluntáriu ida hosi komisaun “Bá Nafatin Eskola” atu lori Karta Xamada Inan-Aman ba Domingo nia inan-aman. Durante vizita ne’e voluntáriu ko’alia ho alunu nian inan-aman atu buka hatene tansá mak nia falta no fó hanoin ba sira katak sira presiza haruka sira-nia oan ne’e atu ba eskola beibeik. Fernando fiar katak bainhira mestre sira iha konxiénsia di’ak atu monitoriza prezensa no serbisu hamutuk ho komisaun “Bá Nafatin Eskola” halo ona mudansa ka diferensa boot. “Depoizde Grupu Komunidade ‘Bá Nafatin Eskola’ hahú serbisu hamutuk ho eskola, lider lokál sira hala’o enkontru, no hahú duni halo ema atu hanoin kona-ba importánsia hosi mantein alunu sira iha eskola.” SDPP mós serbisu ho eskola atu halo klase sira sai interesante liuhosi serbisu hamutuk ho mestre sira atu fornese atensaun individual ba alunus sira iha risku no uza atividade interativu no sentradu ba alunu sira iha sira-nia klase hodi halo aprendizajen sai interesante liu. “Tinan kotuk ha’u la gosta eskola tanba la interesante. Maibé agora ha’u gosta eskola… iha atividade interesante barak los.” Fernando haree diferensa ne’e lá’os iha Domingo nia komportamentu de’it maibé mós iha ninia atitude ba eskola. “Domingo uluk nonook no moe tebes. Liuhosi asegura katak nia bele envolve iha atividade sira-ne’e, ninia fiar-an mós hahú aumenta. Iha mós rezultadu ba ninia valór sira—liuliu iha Lingua Tetun. No tanba ami halo eskola sai interesante no monitoriza prezensa, ami konsege ona hamenus Karta Xamada Inan-Aman hosi 30 iha tinan kotuk to’o iha tinan ida-ne’e iha karta rua de’it.”

Page 58: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 33

2. Impaktu ba rezultadu adisionál mestre nian

Alende sasukat primária hosi efeitu programa nian ba prátika mestre nian sira relasiona ho husik eskola, SDPP uza eskala rua atu ezamina nosaun auto-efikásia no nosaun responsabilidade ba alunus sira iha risku. SDPP fornese rezultadu hirak-ne’e tanba dala ruma bele iha interese no ajuda atu hatudu situasaun ne’ebé kompletu liuhosi esperiénsia mestre sira nian.42

a. Mestre nia nosaun auto-efikásia

Indikadór adisionál hosi efetividade Programa SDPP nian atu rezolve husik eskola ne’e influensia ona mestre sira-nia fiar katak sira iha kapasidade atu afeta fatór hirak ne’ebé asosiadu ho husik eskola ba alunu nian, mak hanesan komportamentu ladi’ak, laiha interese ba klase, no falta. Rezultadu ida-ne’e sukat tuir eskala ba mestre nia nosaun auto-efikásia, ne’ebé SDPP adapta hosi Tschannen-Moran no Hoy (2001). Pergunta sira foka ba mestre nia fiar katak sira bele ajuda alunus sira iha risku atu realizasaun iha eskola, hanesan karik mestre ne’e hanoin katak nia bele enkoraja alunu sira atu valoriza aprendizajen no fornese asisténsia ba família sira hodi ajuda sira-nia oan atu realizasaun iha eskola.

Resposta ba pergunta kona-ba mestre nia nosaun auto-efikásia varia hosi 1 (laiha) to’o 5 (barak loos) no organiza ba iha eskala ida ne’ebé ho valór aas-liu no korresponde ba nosaun auto-

efikásia ne’ebé aas liu tan.

Programa SDPP iha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba mestre nia nosaun auto-efikásia (Figura VI.A.3). Mestre sira iha eskola sira grupu SDPP nian iha valór médiu 4.16 ba eskala nosaun auto-efikásia, kompara ho 4.08 ba mestre sira iha grupu kontrolu. Diferensa ida-ne’e estatístikamente signifikativu. Ida-ne’e reprezenta persentajen rua

42 Hanesan deskreve ona Seksaun III, tanba análize hirak-ne’e esplorativu, entaun rezultadu sira la ajusta ba komparasaun múltiplu, maske iha númeru komparasaun ne’ebé boot.

Eskala ba nosaun auto-efikásia mestre nian

Husu ba mestre sira saida de’it mak sira bele halo atu prevene ka responde ba fatór 12 tuir mai ne’ebé asosiadu ho husik eskola:

ü Komportamentu distúrbiu iha klase laran ü Motivasaun alunu nian ne’ebé iha interese menus ba eskola ü Enkoraja alunu sira atu fiar katak sira bele susesu iha eskola ü Ajuda alunu sira atu valoriza aprendizajen ü Halo lisaun sai interesante ba alunu sira ü Implementa regra klase nian ü Enkoraja partisipasaun ativu entre alunu sira ne’ebé la involve ü Identifikasaun alunu sira ne’ebé presiza apoiu estra ü Prezensa alunu nian ü Modifikasaun atividade hanorin no aprendizajen atu ajuda alunu sira ne’ebé fraku ka

dezempeña ladi’ak ü Asisténsia ba família hodi ajuda sira-nia oan atu dezempeña di’ak iha eskola ü Ajuda ba alunu sira ne’ebé dezempeña ladi’ak iha eskola atu sai di’ak iha eskola

Page 59: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 34

melloramentu ba grupu SDPP ne’ebé relativu ba grupu kontrolu. Ne’e signifika katak mestre sira iha grupu eskola SDPP no grupu kontrolu sente katak sira bele halo “buat barak” atu responde ba fatór hirak ne’ebé asosiadu ho husik eskola, maibé iha eskola SDPP sira sente katak sira bele halo barakliu tan uitoan.

Figura VI.A.3. Impaktu Programa SDPP ba mestre nia nosaun auto-efikásia (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baseline SDPP no kestionáriu mestre sira nian no koleta dadus rejistu eskola, Maiu 2012, Maiu 2013, no Setembru

2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba mestre turma, mestre matemátika, no lingua ba klase 4, 5, no 6 iha TA 2103 no TA 2014. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu mestre sira iha eskola sira no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba buat hirak-ne’e hanesan rezultadu adisionál no análize ne’e esplorativu, entaun padraun estatístiku nian la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

b. Mestre nia nosaun responsabilidade Hodi hatutan ba eskala nosaun auto-efikásia nian; SDPP dezenvolve ona eskala ida atu sukat nosaun responsabilidade mestre sira nian ba alunus sira iha risku atu husik eskola. Pergunta iha eskala ne’e foka ba opiniaun mestre sira nian kona-ba maneira atu prevene alunu sira atu labele husik eskola.

4.16** 4.08

1

2

3

4

5

Val

ór ih

a es

kala

pon

tu-li

ma

SDPP group Control group

Eskala ba nosaun responsabilidade mestre nian ba alunu sira iha risku Eskala ne’e bazeia ba konkordánsia mestre nian ho deklarasaun lima kona-ba alunu sira iha

risku . Komponente sira iha eskala ne’e mak: ü Alunu sira ne’ebé iha risku atu husik eskola tenke serbisu maka’as. ü Mestre ka eskola bele halo uitoan de’it atu ajuda alunu sira ne’ebé iha risku atu husik

eskola. ü Karik alunu ida iha risku atu husik eskola, ne’e sala ka kulpa inan-aman/enkarregadu ka

família nian. ü Alunu sira iha risku hasoru dezafiu barak liu atu susesu iha eskola. ü Alunu sira iha risku presiza liu apoiu duké mestre sira iha tempu ka rekursu atu fornese.

Grupu SDPP Grupu kontrolu

Page 60: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 35

Resposta sira ba eskala ne’e varia hosi 1 (konkorda liu) to’o 4 (la konkorda liu). Valór eskala ne’e hanesan valór médiu hosi komponente lima ne’e. Valór ne’ebé aas-liu korresponde ba mestre nia nosaun responsabilidade ne’ebé aas-liu ba alunus sira iha risku.

Mestre sira iha grupu peskiza ne’e hotu kuaze iha nosaun responsabilidade ne’ebé menus ba alunus sira iha risku (Figura VI.A.4). SDPP laiha impaktu ba mestre nia nosaun responsabilidade ba alunus sira iha risku. Valór médiu ba mestre sira iha eskola SDPP no eskola kontrolu sira mak 1.89 (hosi 4), ne’ebé hatudu katak mestre sira kuaze konkorda katak sira iha responsabilidade uitoan de’it ba alunus sira iha risku. Interesante atu nota katak mestre sira sente katak sira bele influensia fatór barak ne’ebé asosiadu ho husik eskola (auto-efikásia), maibé sira la sente responsabiliza partikularmente atu halo ida ne’e, hanesan hatudu hosi eskala nosaun responsabilidade nian. SDPP aprezenta rezultadu sira ba rezultadu adisionál mestre nian no mós ba administradór sira iha Aneksu G.

Figura VI.A.4. Impaktu programa SDPP ba mestre nia nosaun responsabilidade (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baseline SDPP no kestionáriu mestre sira nian no koleta dadus rejistu eskola, Maiu 2012, Maiu 2013, no Setembru

2014. Note: Análize ne’e bazeia ba mestre turma, mestre matemátika, no lingua ba klase 4, 5, no 6 iha TA 2103 no TA 2014. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu mestre sira iha eskola sira no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba buat hirak-ne’e hanesan rezultadu adisionál no análize ne’e esplorativu, entaun padraun estatístiku nian la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

3. Impaktu ba rezultadu adisionál administradór eskola nian

Impaktu hirak-ne’e mós avalia ba prátika ba prevensaun husik eskola administradór eskola nian, nosaun auto-efikásia, no nosaun responsabilidade ba alunus sira iha risku. Rezultadu i=hirak-ne’e ida-idak sukat ho maneira ne’ebé hanesan ho rezultadu mestre nian.

1.89 1.89

1

2

3

4

Val

ór ih

a es

kala

pon

tu-h

aat

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Page 61: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 36

a. Administradór nia prátika ba prevensaun husik eskola nian

Programa SDPP laiha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba administradór nia prátika ba prevensaun husik eskola nian iha Tajikiztaun (7.85 versus 7.74) (Figura VI.A.5). valór médiu ba grupu rua ne’e hotu-hotu aas, ne’ebé fó oportunidade ba melloramentu. SDPP iha duni efeitu pozitivu ba administradór eskola nia koñesimentu kona-ba husik eskola. Administradór eskola sira iha eskola sira SDPP nian identifika ona valór médiu 41% hosi lista fatór risku 8 ba husik eskola nian, kompara ho administradór eskola iha eskola kontrolu sira, ne’ebé identifika de’it 33% hosi fatór risku sira. Diferensa entre administradór eskola iha eskola SDPP ho eskola kontrolu ne’e signifikativu.

Figura VI.A.5. Impaktu SDPP ba eskala ba administradór sira-nia prátika ba prevensaun husik eskola (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baseline SDPP no kestionáriu mestre sira nian no koleta dadus rejistu eskola, Maiu 2012, Maiu 2013, no Setembru

2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba administradór eskola sira durante TA 2103 no TA 2014. Amostra mak inklui administradór

na’in 185 ba grupu SDPP nian, no 176 ba grupu kontrolu nian. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu administradór sira iha eskola sira no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba buat hirak-ne’e hanesan rezultadu adisionál no análize ne’e esplorativu, entaun padraun estatístiku nian la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

b. Administradór nia nosaun auto-efikásia

Kontráriu ho rezultadu ba mestre sira-nia nosaun auto-efikásia, laiha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba nosaun auto-efikásia administradór sira nian (Figura VI.A.6).

7.85 7.74

0

1

2

3

4

5

6

7

8

Val

ór ih

a es

kala

pon

tu-u

alu

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Page 62: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 37

Figura VI.A.6. Programa SDPP iha impaktu ba eskala ba administradór nia nosaun auto-efikásia (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baseline SDPP no kestionáriu mestre sira nian no koleta dadus rejistu eskola, Maiu 2012, Maiu 2013, no Setembru

2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba administradór eskola sira durante TA 2103 no TA 2014. Amostra mak inklui administradór

na’in 185 ba grupu SDPP nian, no 176 ba grupu kontrolu nian. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu administradór sira iha eskola sira no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba buat hirak-ne’e hanesan rezultadu adisionál no análize ne’e esplorativu, entaun padraun estatístiku nian la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

c. Nosaun responsabilidade administradór nian

Hanesan ho rezultadu ba mestre sira, SDPP laiha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba nosaun responsabilidade administradór nian (Figura VI.A.7).

4.16 4.13

1

2

3

4

5V

alór

iha

eska

la p

ontu

-lim

a

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Page 63: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 38

Figura VI.A.7. Impaktu Programa SDPP ba eskala nosaun responsabilidade administradór nian ba alunus sira iha risku (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baseline SDPP no kestionáriu mestre sira nian no koleta dadus rejistu eskola, Maiu 2012, Maiu 2013, no Setembru

2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba administradór eskola sira durante TA 2103 no TA 2014. Amostra mak inklui administradór

na’in 185 ba grupu SDPP nian, no 176 ba grupu kontrolu nian. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu administradór sira iha eskola sira no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba buat hirak-ne’e hanesan rezultadu adisionál no análize ne’e esplorativu, entaun padraun estatístiku nian la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

1.93 1.93

1

2

3

4V

alór

iha

eska

la p

ontu

-haa

t

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Page 64: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 39

Mestre sira Adota Kostume Prevensaun Husik Eskola nian Lá’os fasil atu muda atitude no komportamentu mestre nian. Maibé bainhira mestre sira haree katak aproximasaun sira-ne’e importante duni, no bainhira sira aprende estratéjia ne’ebé ajuda sira atu sai di’akliu, ida-ne’e bele halo mudansa signifikativu ba alunu sira iha sira-nia klase.

Julio Amaral, Ofisial Terrenu SDPP nian iha Manatuto, haree tiha ona tipu mudansa ida ne’e. “Iha tempu uluk, mestre sira la komprende importánsia hosi prezensa regular eskola, no alunu sira falta eskola beibeik, ka fila sedu tuir sira-nia hakarak. Bainhira alunu nia valór ladún di’ak, mestre sira rasik mós ladún preokupa. Maibé ho programa ne’e, mestre sira agora serbisu maka’as atu monitoriza prezensa alunus nian loroloron. Ida-ne’e signifika katak agora mestre sira komprende ona importánsia prezensa loroloron nian sira-nia alunu.”

Mestre sira ne’ebé rekoñese importánsia prezensa nian sai pozitivu ona tantu ba sira-nia alunu sira rasik no sira-nia kolega mestre seluk. Julio hatutan: “Mudansa ne’ebé ha’u haree katak agora ami-nia mestre sira halo interasaun ho sira-nia alunu sira no sira tau atensaun ba alunu sira. Nune’e, sira sai nu’udár modelu di’ak ba alunu sira no mestre sira seluk atu halo-tuir.” Mestre sira mós realiza katak sira presiza atu muda saida mak akontese bainhira alunu sira la tama eskola – sira presiza halo klase sai amigavel no aprendizajen sai interesante liu. Mudansa iha mestre sira-ne’e iha ona impaktu partikulár ba Tadeo, alunu klase 4 iha Eskola Maun Fahe. Bainhira Tadeo falta durante loron tolu iha trimestre primeiru, ninia inan-aman simu karta xamada. Hafoin ninia mestre ba hasoru ninia inan-aman atu identifika maneira rezolve problema prezensa ne’e no ajuda nia atu dezempeña ho di’akliu iha eskola. Dezde vizita ne’e Tadeo falta de’it dala ida, no ninia valór ezame Tetun sa’e ona hosi 5 to’o 7 hosi valór total 10. Julio nota katak mestre sira hakarak atu kontinua uza prátika sira ne’ebé sira aprende hosi SDPP tanba sira realiza katak estratéjia hirak-ne’e hamosu duni mudansa iha sira-nia klase. SDPP ajuda ona atu hatuur fundamentu ba mestre sira atu dezenvolve sira-nia idea rasik ne’ebé apoia no sai matadalan ba alunu sira atu dezempeña di’akliu no bá nafatin eskola. Julio nota katak ho satisfasaun ba mudansa pozitivu ne’ebé nia haree iha ninia vizita ba eskola sira:

“Semana kotuk ha’u vizita eskola sira ne’ebé ha’u serbisu hamutuk ho sira-nia mestre; sira monitoriza hela prezensa no atividade ne’ebé moris ba alunu sira – maske ha’u laiha ne’ebá atu apoia sira. Ne’e signifika katak mestre sira bele kontinua uza prátika ba prevensaun husik eskola hirak-ne’e rasik iha futuru.”

Mestre sira hetan instrusaun hosi ofisial terrenu SDPP nian ne’ebé sente katak sira bele kontinua uza prátika prevensaun husik eskola

ne’e rasik.

Page 65: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 40

B. Impaktu ba atitude hosi alunu iha risku nian ba eskola

Teoria mudansa SDPP nian (Figura III.A.1) hatudu katak mudansa iha koñesimentu no pratika mestre nian bele hamosu mudansa iha alunu sira-nia atitude ba eskola. Impaktu ne’ebé vizivel ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian, hamutuk ho SAS no programa AEK, bele hamosu mudansa ba iha alunu sira-nia atitude. SDPP identifika atitude hirak-ne’e liuhosi survey ba alunu sira ne’ebé identifika ona iha análize—liuhosi dadus baseline ne’ebé disponível hanesan deskreve ona iha Seksaun IV—nu’udár risku atu husik eskola.

Seksaun ida-ne’e aprezenta rezultadu kona-ba impaktu hosi Programa SDPP ba atitude hosi alunus sira iha risku nian.

1. Impaktu ba sasukat primária hosi atitude hosi alunu nian ba eskola

Hanesan deskreve ona antes, SDPP uza sasukat tolu hosi atitude hosi alunu nian atu determina efetividade programa nian: atitude emosionál, kognitivu, no komportamentu ba eskola. 43

Eskala atitude emosionál ba eskola ne’e atu sukat oinsá alunu sira-nia nosaun kona-ba eskola. Sasukat ida-ne’e identifika persentajen hosi resposta ba pergunta sira ne’ebé alunu konkorda ona. Persentajen ne’ebé aas reprezenta atitude ne’ebé pozitivu ba eskola. (Haree iha Aneksu D hodi

hetan detallu kona-ba konstrusaun eskala ne’e).

43 SDPP konstrui ona sasukat tolu hosi atitude alunu sira hosi resposta ba survey administra ba grupu alunu oioin ne’ebé identifika nu’udár iha risku bazeia ba sira-nia karaterístika pre-intervensaun. Survey ne’e dezenvolve liuhosi kriasaun no teste ba pergunta foun sira no adapta envolvimentu alunu nian ne’ebé eziste, survey kognitivu no komportamentu nian (haree Fredericks, Jennifer A., Phyllis Blumenfeld, Jeanne Friedel, and Alison Paris, 2005; no Finlay, Krystina A. 2006.). Ba detallu liu tan kona-ba survey ne’e, haree Aneksu A.

Atitude alunu risku nian ba rezultadu eskola

Sasukat primária hosi efetividade programa

· Atitude emosionál, kognitivu, no komportamentu ba eskola

Rezultadu adisionál:

· Perspetivas alunu sira ba apoiu mestre nian

· Perspetivas alunu sira ba apoiu inan-aman

Atitude emosionál ba eskola

Alunu sira ne’ebé identifika nu’udár iha risku atu husik eskola responde ba iha kestionáriu ida. Eskala ne’e bazeia ba resposta alunu nian ba komponente neen peskiza nian tuir mai relasiona ho oinsá alunu sira-nia sentimentu kona-ba eskola:

ü Eskola nu’udár fatin kontente nian. ü Iha mestre ne’ebé ha’u bele ko’alia ba. ü Ha’u partisipa iha atividade eskola nian depoizde oras eskola. ü Ha’u kontente atu partisipa iha atividade klase nian. ü Ha’u gosta tebes atu ba eskola. ü Programa klase extra nian bele ajuda ha’u-nia estudu sira.

Page 66: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 41

Laiha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba atitude emosionál ba eskola; alunu sira SDPP nian konkorda ba 85.0% hosi pergunta sira-ne’e, kompara ho alunu sira iha grupu kontrolu, ne’ebé konkorda ho 85.9% hosi pergunta sira (Figura VI.B.1).

Figura VI.B.1. Impaktu Programa SDPP ba atitude emosionál alunu iha risku nian ba eskola (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015; levantamentu liña baze no akompañamentu ba alunu nian, Maiu 2013 no Setembru 2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu iha risku hosi klase 4 ho 5 iha TA 2013 no 2014. Amostra ne’e inklui alunu iha risku

na’in 3,226 ba grupu SDPP, no alunu iha risku 3,006 ba grupu kontrolu. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Impaktu sira ajusta ba komparasaun múltiplu uza métodu Benjamini-Hochberg. Ba aprezentasaun tabela hosi rezultadu hirak-ne’e, haree iha Tabela Aneksu H.5.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. SDPP haree liu ba alunus sira iha risku atu husik eskola. Maske nune’e, sei iha sub-grupu adisionál alunu nian ne’ebé ba sira kompriensaun kona-ba efeitu hosi SDPP ba atitude hosi alunu nian sei bele fornese kontestu ne’ebé di’akliu hodi komprende intervensaun no maneira potensiál ne’ebé bele iha efeitu. Iha ne’e, SDPP esplora impaktu hosi programa ba atitude hosi alunus sira iha risku uza interese sub-grupu adisionál (Figura VI.B.2).44

Hanesan ho rezultadu prinsipál SDPP nian, impaktu programa nian ba atitude emosionál ba eskola ne’e estatístikamente la signifikativu ba sub-grupu baluk. Impaktu ba alunus sira iha risku iha eskola hirak ne’ebé lá’os remota sei marjinalmente signifikativu.

44 Hanesan deskreve iha Seksaun III, tanba análize hirak-ne’e esplorativu, entaun rezultadu sira la ajusta ba komparasaun múltiplu, maske ho númeru komparasaun barak.

85.0 85.9

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

100.0

Pers

enta

jen

husi

item

esk

ala

ne'e

estu

dant

e ko

nkor

da

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Page 67: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 42

Figura VI.B.2. Impaktu Programa SDPP ba atitude emosionál alunu nian ba eskola, tuir sub-grupu

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015; levantamentu liña baze no akompañamentu ba alunu nian, Maiu 2013 no Setembru 2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu iha risku hosi klase 4 ho 5 iha TA 2012, no alunu iha risku hosi klase 4 iha TA 2013 no

2014. Tamañu amostra nian mak 2,865 (feto) no 3,367 (mane), 589 (idade boot) no 5,198 (lá’os idade boot), 2,223 (eskola ho persentajen alunu iha risku aas) no 4,009 (eskola ho persentajen alunu iha risku menus), no 1,339 (lá’os eskola remota) no 4,893 (eskola remota).

Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba análize sub-grupu sira-ne’e esplorativu, padraun estatístiku la ajusta ba komparasaun múltiplu. Laiha diferensa ne’ebé estatístikamente signifikativu entre estimativa ba impaktu sub-grupu nian.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. Eskala atitude kognitivu nian ba eskola ne’e atu sukat oinsá alunu nia hanoin kona-ba eskola no serbisu eskola nian. Sasukat ne’e identifika persentajen resposta hosi pergunta sira ne’ebé alunu

konkorda ona. Valór ne’ebé aas ne’e reprezenta atitude ne’ebé pozitivu liu ba eskola.

-0.5-1.2

0.5

-0.9-1.6

-0.5 -0.2

-3.1*-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

Female Male Overage Not overage High % At-risk

Low % At-risk

Remoteschools

Not remoteschools

Pont

u di

fere

nsa p

erse

ntaj

en n

ian

iha

SDPP

no

grup

u ko

ntro

le n

ia

pers

enta

jen

loro

n ne

'ebé

mar

ka

prez

ensa

SDPP group

Atitude kognitivu ba eskola

Alunu sira ne’ebé identifika nu’udár iha risku atu husik eskola responde ba iha kestionáriu ida. Eskala ne’e bazeia ba resposta alunu nian ba komponente sia peskiza nian tuir mai relasiona ho oinsá alunu sira-nia hanoin kona-ba eskola:

ü Ha’u sei kompleta klase ne’ebé ha’u pertense ba. ü Kompleta klase ne’e importante tebes ba ha’u-nia família no ha’u rasik. ü Falta eskola afeta ha’u-nia dezempeñu iha eskola. ü Halo TPC ajuda ha’u atu dezempeña di’ak iha eskola. ü Ha’u iha interese ba serbisu ne’ebé ha’u tenke halo iha ha’u-nia klase sira. ü Ha’u haree fila fali ha’u-nia serbisu eskola nian hodi haree nia sala sira. ü Ha’u presiza apoiu extra ba ha’u-nia estudu ka TPC. ü Ha’u iha difikuldade atu tau atensaun iha eskola. ü Ha’u koko atu halo di’ak liu iha eskola, maski la perfeitu.

Grupu SDPP

Feto Mane Atrazu La atrazu % aas ne'ebé iha riskua

% la aas ne'ebé iha

risku

Eskola remota

Eskola la remota

Page 68: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 43

Laiha impaktu ba atitude kognitivu ba eskola; alunu SDPP sira konkorda ho 71.3% hosi pergunta sira, kompara ho alunu husu grupu kontrolu nian ne’ebé konkorda ho 71.7% hosi pergunta sira (Figura VI.B.3).

Figura VI.B.3. Impaktu Programa SDPP ba atitude kognitivu alunu iha risku nian ba eskola (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015; levantamentu liña baze no akompañamentu ba alunu nian, Maiu 2013 no Setembru 2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu iha risku hosi klase 4 ho 5 iha TA 2013 no 2014. Amostra ne’e inklui alunu iha risku

na’in 3,226 ba grupu SDPP, no alunu iha risku 3,006 ba grupu kontrolu. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Impaktu sira ajusta ba komparasaun múltiplu uza métodu Benjamini-Hochberg. Ba aprezentasaun tabela hosi rezultadu hirak-ne’e, haree iha Tabela Aneksu H.5.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. Hanesan ho atitude emosionál ba eskola, ami esplora impaktu hosi SDPP ba atitude kognitivu alunus sira iha risku nian uza interese adisionál sub-grupu nian. Hanesan ho ami-nia rezultadu prinsipál, laiha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba kualkér sub-grupu kona-ba atitude kognitivu ba eskola (Figura VI.B.4).

71.3 71.7

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

100.0

Pers

enta

jen

husi

item

eska

la n

e'eb

é es

tuda

nte k

onko

rda

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Page 69: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 44

Figura VI.B.4. Impaktu SDPP ba atitude kognitivu alunus nian ba eskola, tuir sub-grupu (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015; levantamentu liña baze no akompañamentu ba alunu nian, Maiu 2013 no Setembru 2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu iha risku hosi klase 4 ho 5 iha TA 2012, no alunu iha risku hosi klase 4 iha TA 2013 no

2014. Tamañu amostra nian mak 2,865 (feto) no 3,367 (mane), 589 (idade boot) no 5,198 (lá’os idade boot), 2,223 (eskola ho persentajen alunu iha risku aas) no 4,009 (eskola ho persentajen alunu iha risku menus), no 1,339 (lá’os eskola remota) no 4,893 (eskola remota).

Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba análize sub-grupu sira-ne’e esplorativu, padraun estatístiku la ajusta ba komparasaun múltiplu. Laiha diferensa ne’ebé estatístikamente signifikativu entre estimativa ba impaktu sub-grupu nian.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. Eskala ba atitude komportamentu nian ne’e atu sukat oinsá alunu relata komportamentu relasiona ho atividade eskola nian. Sasukat ne’e identifika persentajen resposta hosi pergunta sira ne’ebé

-0.3-0.5

-0.3 -0.3

0.6

-1.0

0.1

-2.1-2.5

-2

-1.5

-1

-0.5

0

0.5

1

1.5

2

2.5

Female Male Overage Not overage High % At-risk

Low % At-risk

Remoteschools

Not remoteschoolsPo

ntu

dife

rens

a per

sent

ajen

nia

n ih

a SD

PP

no g

rupu

kon

trol

e ni

a pe

rsen

taje

n hu

si it

em

eska

la n

e'eb

é est

udan

te k

onko

rda

SDPP group

Atitude komportamentu ba eskola

Alunu sira ne’ebé identifika nu’udár iha risku atu husik eskola responde ba iha kestionáriu ida. Eskala ne’e bazeia ba resposta alunu nian ba komponente 10 peskiza nian tuir-mai relasiona ho oinsá alunu sira komporta iha eskola:

ü Ha’u iha hanoin kona-ba atu husik eskola. ü Ha’u tama eskola beibeik. ü Ha’u to’o iha eskola tuir oras. ü Ha’u hela iha uma maske ha’u la moras. ü Ha’u la tuir aula durante eskola. ü Ha’u la tama eskola ka falta klase sein hatete ba ha’u-nia inan-aman sira. ü Ha’u halo TPC ne’ebé fó mai ha’u. ü Ha’u halo-tuir regra iha eskola. ü Ha’u involve iha problema iha eskola. ü Ha’u iha difikuldade atu halo belun ho alunu sira seluk.

Grupu SDPP

Feto Mane Atrazu La atrazu % aas ne'ebé iha riskua

% la aas ne'ebé iha

risku

Eskola remota

Eskola la remota

Page 70: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 45

alunu konkorda ona. Valór ne’ebé aas ne’e reprezenta atitude ne’ebé pozitivu liu ba eskola.

Iha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba atitude komportamentu nian ba eskola (Figura VI.B.5). Alunu iha risku nian iha eskola SDPP sira konkorda ho 79.5% hosi pergunta sira, kompara ho alunu sira iha eskola kontrolu, ne’ebé konkorda ho 76.3% hosi pergunta sira. Ida-ne’e reprezenta 4.2% melloramentu ba grupu SDPP ne’ebé relativu ho grupu kontrolu.

Figura VI.B.5. Impaktu programa SDPP ba komportamentu alunu iha risku nian ba eskola (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015; levantamentu liña baze no akompañamentu ba alunu nian, Maiu 2013 no Setembru 2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu iha risku hosi klase 4 ho 5 iha TA 2013 no 2014. Amostra ne’e inklui alunu iha risku

na’in 3,226 ba grupu SDPP, no alunu iha risku 3,006 ba grupu kontrolu. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Impaktu sira ajusta ba komparasaun múltiplu uza métodu Benjamini-Hochberg. Ba aprezentasaun tabela hosi rezultadu hirak-ne’e, haree iha Tabela Aneksu H.5.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. Hanesan ho estimativa ba jerál, impaktu Programa SDPP ba atitude komportamentu ba eskola ne’e estatístikamente signifikativu ba sub-grupu baluk (Figura VI.B.6). Sub-grupu ne’ebé laiha impaktu ne’ebé estatístikamente ka marjinalmente signifikativu ba alunus sira iha risku iha eskola ne’ebé ho persentajen alunu iha risku menus.45

45 Halo ona teste ba deferénsia entre impaktu ba sub-grupu ida-idak nian. Iha deferénsia ne’ebé estatístikamente signifikativu entre estimativa ba impaktu ba grupu alunu ho idade-boot no lá’os idade-boot, no entre estimativa ba impaktu ba alunu sira iha eskola hirak ne’ebé ho persentajen alunu risku aas ho alunu sira iha eskola hirak ne’ebé ho persentajen alunu risku menus.

79.5*** 76.3

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

100.0

Pers

enta

jen

husi

item

esk

ala

ne'e

estu

dant

e ko

nkor

da

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Page 71: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 46

Figura VI.B.6. Impaktu Programa SDPP ba atitude komportamentu alunu nian ba eskola, tuir sub-grupu (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no Janeiru 2015; levantamentu liña baze no akompañamentu ba alunu nian, Maiu 2013 no Setembru 2014.

Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu iha risku hosi klase 4 ho 5 iha TA 2012, no alunu iha risku hosi klase 4 iha TA 2013 no 2014. Tamañu amostra nian mak 2,865 (feto) no 3,367 (mane), 589 (idade boot) no 5,198 (lá’os idade boot), 2,223 (eskola ho persentajen alunu iha risku aas) no 4,009 (eskola ho persentajen alunu iha risku menus), no 1,339 (lá’os eskola remota) no 4,893 (eskola remota).

Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba análize sub-grupu sira-ne’e esplorativu, padraun estatístiku la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. †††/††/† diferensa ne’ebé estatístikamente signifikativu entre estimativa ba impaktu sub-grupu nian iha nível .01/.05/.10

3.4*** 3.1***

6.8***

3***

5.9***

1.8

3.2*** 3.5*

0

1

2

3

4

5

6

7

Female Male Overage Not overage High % At-risk

Low % At-risk

Remoteschools

Not remoteschools

SDPP group††

†Grupu SDPP

Feto Mane Atrazu La atrazu % aas ne'ebé iha riskua

% la aas ne'ebé iha

risku

Eskola remota

Eskola la remota

Pont

u di

fere

nsa

pers

enta

jen

nian

iha

SDPP

no

grup

u ko

ntro

le n

ia p

erse

ntaj

en

husi

item

esk

ala

ne'e

bé e

stud

ante

kon

kord

a

Page 72: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 47

Alunu sira iha Timor-Leste hadi’a sira-nia partisipasaun iha eskola – mai eskola, tuir oras, halo TPC, no halo-tuir regra sira.

Mudansa ba komportamentu halo Nelson iha “Dalan Loos” ba Klase 7

Nelson, alunu klase 6 iha Timor-Leste, uluk la gosta eskola no nia la preokupa bainhira ema seluk hatene ida ne’e. Nia sempre falta beibeik no la halo TPC; maske nia halo duni, maibé nia la hatama TPC. Nia sempre halo tun sa’e iha klase ka halimar de’it. Iha sinál katak nia iha ona dalan atu husik eskola. Maske nune’e, ninia mestre, Honório Pinto, deside katak nia tenke foti asaun agresivu atu hasees Nelson hosi dalan ne’e no muda komportamentu hirak ne’ebé iha. Pinto hetan ona treinu kona-ba Sistema Avizu Sedu (SAS) nu’udár parte hosi Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola (SDPP). SAS hatudu ba Honório oinsá atu identifika alunu iha risku hanesan Nelson; programa ne’e mós hanorin nia asaun hirak ne’ebé nia bele foti atu hamenus risku husik eskola nian.

Etapa primeiru ne’ebé Honório foti mak halo klase laran sai fatin interesante ba Nelson. Nia mós kontaktu Nelson nia inan atu fó-hatene kona-ba Nelson nia komportamentu no konvida nia inan atu diskute saida mak tenke halo atu mantein Nelson iha eskola. Nia inan esplika, “Dala ruma nia la ba eskola to’o fulan ida. Nu’udár oan-mane boot, nia ajuda nia aman iha toos no haree karau. Laiha ema seluk iha uma atu halo ida ne’e. Ha’u simu ona karta husik eskola ne’ebé informa ba ha’u kona-ba Nelson nia falta.” Maske simu tiha karta nia inan lahatene atu halo saida.

Nelson nia inan mai iha eskola hafoin nia simu karta xamada. Nelson nia mestre ho diretór eskola esplika impaktu longu prazu husik eskola nian no oinsá ninia aat ba Nelson, nia família no komunidade. Sira diskute ninia falta ne’ebé barak no saida mak bele halo atu hadi’a ninia prezensa. Nia inan fila hosi enkontru ne’e ho determinasaun atu asegura katak Nelson sei ba eskola loroloron. “Agora nu’udár nian inan, ha’u haruka nia ba eskola loroloron.” Nelson mós konkorda atu asegura katak nia sei halo TPC no foka ba saida mak hanorin iha eskola.

La lori tempu barak ba nia mestre, Honório atu haree mudansa ne’e. “Kompara ohin ho uluk, iha diferensa boot ba Nelson nia prezensa. Antes ne’e, nia bele falta to’o loron tolu iha semana ida, maibé agora nia la falta ona” Honório mós nota katak mudansa iha TPC, “Agora Nelson ativu liu iha eskola tanba apoiu ne’ebé Programa SDPP fornese atu motiva alunu sira no uza karta xamada.” Nelson nia mestre, diretór eskola, no ninia família foti asaun bazeia ba etapa SAS nian, ne’ebé prodús ona rezultadu pozitivu. Nia komportamentu muda tiha ona, nia estuda maka’as no iha tinan akadémiku ramata nia fó sai ho orgullu katak nia pasa ezame no kontinua ba Klase 7.

Page 73: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 48

2. Impaktu ba sasukat adisionál hosi atitude hosi alunu nian ba eskola

Hodi hatutan ba sasukat impaktu nian ba atitude primária alunu nian ne’ebé deskreve iha leten, SDPP mós avalia impaktu programa nian ba rezultadu atitude rua sira seluk ba alunus sira iha risku: sira-nia perspetivas kona-ba apoiu hosi mestre ho inan-aman nian ba sira-nia realizasaun iha eskola.46 Eskala sira-ne’e mós bazeia ba resposta sira ba levantamentu ba alunu iha risku nian, valór ne’ebé aas reprezenta alunu nia perspetiva ne’ebé pozitivu liu ba apoiu ne’ebé sira hetan hosi mestre ho inan-aman.47

SDPP lahetan impaktu ba alunu nia perspetiva kona-ba apoiu hosi mestre nian (Figura VI.B.7). Alunu sira hosi eskola SDPP sira konkorda ba 80.7% hosi pergunta kona-ba sira-nia perspetivas kona-ba apoiu hosi mestre nian, no alunu sira hosi eskola kontrolu sira konkorda ba 79.7% hosi pergunta sira-ne’e.

46 Hanesan deskreve ona iha Seksaun III, tanba análize hirak-ne’e esplorativu, rezultadu sira-ne’e la ajusta ba komparasaun múltiplu, maske iha komparasaun barak. 47 Aneksu D deskreve konstrusaun ba sasukat hirak-ne’e.

Perspetivas alunu kona-ba apoiu mestre nian Alunu sira ne’ebé identifika nu’udár iha risku atu husik eskola responde ba iha kestionáriu ida. Eskala ne’e bazeia ba resposta alunu nian ba komponente 11 peskiza nian tuir mai relasiona ho oinsá alunu sira-nia perspetivas ba apoiu hosi sira-nia mestre: ü Ha’u iha difikuldade atu halo di’ak ho ha’u nia mestre. ü Ha’u nia mestre sira kuidadu ba ha’u-nia dezempeñu. ü Ha’u nia mestre sira ko’alia ho ha’u kona-ba oinsá ha’u halo TPC no ezame. ü Ha’u nia mestre sira ajuda ha’u bainhira ha’u hetan problema ho lisaun ruma. ü Ha’u sente konfortavel atu husu ajuda hosi ha’u nia mestre kona-ba lisaun sira. ü Ha’u nia mestre sira ko’alia ho ha’u bainhira ha’u la tuir aula ka falta. ü Ha’u nia mestre sira hanoin katak ha’u iha kapasidade atu kompleta ha’u nia klase agora. ü Ha’u nia mestre sira ko’alia ho ha’u kona-ba ha’u nia planu iha futuru. ü Ha’u nia mestre sira kontaktu ha’u nia inan-aman kona-ba ha’u nia serbisu eskola. ü Ha’u nia mestre sira kontaktu ha’u nia inan-aman kona-ba ha’u nia prezensa. ü Ha’u nia mestre sira ho belun sira enkoraja ha’u atu labele husik eskola.

Page 74: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 49

Figura VI.B.7. Impaktu Programa SDPP ba alunu nia perspetiva kona-ba apoiu hosi mestre nian (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015; levantamentu liña baze no akompañamentu ba alunu nian, Maiu 2013 no Setembru 2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu iha risku hosi klase 4 ho 5 iha TA 2012, alunu iha risku klase 4 sira iha TA 2013 no

2014. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba análize sub-grupu sira-ne’e esplorativu, padraun estatístiku la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

SDPP lahetan impaktu ba alunu nia perspetiva kona-ba apoiu hosi inan-aman (Figura VI.B.8). Alunu sira hosi eskola SDPP konkorda ba 86.4% hosi pergunta sira kona-ba sira-nia

80.7 79.7

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Pers

enta

jen

husi

item

esk

ala

ne'e

estu

dant

e ko

nkor

da

SDPP group Control group

Perspetivas alunu ba apoiu inan-aman nian

Alunu sira ne’ebé identifika nu’udár iha risku atu husik eskola responde ba iha kestionáriu ida. Eskala ne’e bazeia ba resposta alunu nian ba komponente 10 peskiza nian tuir mai relasiona ho oinsá alunu sira-nia perspetivas ba apoiu hosi sira-nia inan-aman: ü Ha’u nia inan-aman hatene bainhira ha’u la kompleta ha’u nia TPC. ü Ha’u nia inan-aman ko’alia ho ha’u nia mestre kona-ba ha’u nia valór ezame ka falta. ü Ha’u nia inan-aman ko’alia ho ha’u nia mestre kona-ba ha’u nia prezensa. ü Ha’u nia inan-aman asegura katak ha’u ba eskola loro-loron. ü Importante ba ha’u nia inan-aman atu ha’u bele dezempeña ho di’ak iha eskola. ü Ha’u nia inan-aman partisipa iha eventu eskola nian. ü Ha’u nia inan-aman ko’alia ho ha’u kona-ba hadi’a ha’u nia valór sira. ü Ha’u nia inan-aman koko atu apoia ha’u nia estudu sira. ü Ha’u nia inan-aman fó tempu livre ba ha’u atu halo serbisu eskola nian. ü Ha’u nia inan-aman hakarak ha’u atu kompleta ha’u nia klase agora nian.

Grupu SDPP Grupu kontrolu

Page 75: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 50

perspetivas kona-ba apoiu hosi inan-aman nian, kompara ho alunu sira iha eskola kontrolu ne’ebé konkorda ba 86.6% hosi pergunta sira-ne’e.

Figura VI.B.8. Impaktu Programa SDPP ba alunu nia perspetiva sira kona-ba apoiu hosi inan-aman nian (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015; levantamentu liña baze no akompañamentu ba alunu nian, Maiu 2013 no Setembru 2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu iha risku hosi klase 4 ho 5 iha TA 2012, alunu iha risku klase 4 sira iha TA 2013 no

2014. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba análize sub-grupu sira-ne’e esplorativu, padraun estatístiku la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

C. Impaktu ba partisipasaun alunu nian iha eskola

Teoria mudansa SDPP hatudu katak melloramentu ba atitude hosi alunu nian ba eskola bele rezulta iha melloramentu ba sira-nia partisipasaun iha eskola. SDPP uza rezultadu tolu ne’e atu sukat partisipasaun alunu nia iha eskola: prezensa, realizasaun akadémiku, no komportamentu. Ba kategoria sira-ne’e, SDPP uza dadus eskola nia atu konstrui rezultadu hosi sasukat sira-ne’e. tanba Programa SDPP ne’e ho intensaun atu hadi’a prezensa alunu nian, ida-ne’e nu’udár sasukat primária hosi efetividade programa iha área refere.

Seksaun ida-ne’e aprezenta rezultadu kona-ba impaktu hosi SDPP ba partisipasaun alunu nian iha eskola.

86.4 86.6

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Pers

enta

jen

husi

item

esk

ala

ne'e

estu

dant

e ko

nkor

da

SDPP group Control group

Partisipasaun alunu nian ba rezultadu eskola

Sasukat primária hosi efetividade programa nian

· Prezensa loroloron

Sasukat adisionál

· Dezempeñu alunu nian iha eskola

· Student behavior in school

Grupu SDPP Grupu kontrolu

Page 76: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 51

1. Impaktu ba alunu nia prezensa loroloron iha eskola

Tanba SDPP iha intensaun atu hadi’a prezensa alunu nian, ida-ne’e nu’udár sasukat primária atu determina efetividade SDPP nian ba área ida ne’e. Alunus sira iha risku dala ruma falta eskola dala barak, ne’ebé halo sira dezempeña ladi’ak ba sira-nia serbisu eskola nian no falta buat barak iha sira-nia estudu, la enkoraja sira no izola sira hosi estudu sira, eskola no belun sira seluk. SDPP halo estimativa ba impaktu ba prezensa alunu tomak no mós ba alunu sira ne’ebé identifika nu’udár risku atu husik eskola bazeia ba sira-nia karakterístika báziku.

SDPP iha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba prezensa ba alunu sira ne’ebé partisipa iha programa (Figura VI.C.1). Alunu sira iha eskola SDPP sira iha montante prezensa loroloron mak 82.0%, kompara ho alunu sira iha eskola kontrolu ho 80.3%, iha 2.1% mudansa melloramentu nian ba grupu atendimentu kompara ho grupu kontrolu.48 Melloramentu ba partisipasaun iha eskola ne’e mak nível tuir mai iha teoria mudansa nian, hafoin melloramentu ba atitude komportamentu alunu nian.

Diferensa iha númeru prezensa ba alunu iha risku nian iha eskola SDPP no kontrolu nian ne’e estatístikamente signifikativu. Prezensa loroloron ba alunu iha risku nian iha eskola SDPP mak 78.9% kompara ho 76.6& iha eskola kontrolu sira, melloramentu mudansa ho 3% ba prezensa iha grupu atendimentu kompara ho grupu kontrolu. Pelu-kontráriu, númeru prezensa médiu lahanesan ba alunu sira ne’ebé lá’os iha risku atu husik eskola iha eskola SDPP sira (84.3%) kompara ho eskola kontrolu sira (82.9%), maibé diferensa ne’e estatístikamente la signifikativu. Aneksu E aprezenta rezultadu sira bazeia ba sasukat alternativa hosi prezensa nian.

48 Ida ne’e signifika katak loron eskola adisionál ne’ebé sira partisipa sa’e to’o 77,000 iha Timor-Leste. Kalkulasaun ida ne’e uza númeru total no hanoin katak ninia impaktu sira bele hanesan ba alunu sira hotu iha klase alvu no eskola sira. Iha hanoin alternativa ne’e númeru sira bele varia ka lahanesan.

Prezensa alunu nian Sasukat prezensa nian mak prezensa loro-loron durante tinan akadémiku tomak. Númeru prezensa loro-loron nian mak persentajen loron eskola ne’ebé alunu partisipa durante tinan akadémiku, konstrui liuhosi sura persentajen mensal ba tinan akadémiku ne’ebé resente liu.

Prezensa ne’ebé di’ak: Ne’e signifika saida?

Impaktu pozitivu ba prezensa signifika katak alunu sira iha eskola no bele simu instrusaun dala barak liu duké bainhira SDPP laiha. Impaktu ba prezensa ne’e bele hatudu liuhosi númeru loron eskola adisionál ne’ebé partisipa hosi alunu sira ne’ebé simu programa SDPP.

Iha Timor-Leste, eskola sira loke durante loron 240, durante tinan akadémiku. Alunu ida típikamente falta kuaze loron 19 ba kada tinan akadémiku. Jeralmente, alunu ne’ebé partisipa iha SDPP tama loron eskola adisionál loron haat iha eskola, kompara ho alunu ne’ebé la partisipa iha SDPP. Ho alunu na’in 14,000 ne’ebé simu intervensaun iha eskola SDPP sira, númeru loron eskola adisionál ne’ebé sira partisipa sa’e to’o 56,000 iha Timor-Leste.

Entre alunu sira iha risku , númeru loron adisionál ne’ebé sira partisipa sa’e to’o 33,000 iha Timor-Leste.

Page 77: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 52

Figura VI.C.1. Impaktu programa SDPP ba prezensa loroloron, jerál no tuir estatutu risku nian (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu sira hosi klase 4 ho 5 iha TA 2012, no alunu klase 4 sira iha TA 2013 no 2014. Amostra

ne’e inklui alunu na’in 13,645 ba grupu SDPP (5,884 iha risku no 6,223 lá’os iha risku) no alunu 13,702 ba grupu kontrolu nian (5,724 iha risku no 6,681 lá’os iha risku).

Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Ba aprezentasaun tabela hosi rezultadu hirak-ne’e, haree iha Tabela Aneksu H.5.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. Programa SDPP ne’e lá’os dezeña atu hetan impaktu diferente ba sub-grupu alunus nian (lá’os alunus sira iha risku atu husik eskola); Maske nune’e, literatura ne’e hatudu katak rezultadu no impaktu bele varia ba tipu alunus nian. Impaktu hosi Programa SDPP ba prezensa nian aprezenta iha sub-grupu baluk (Figura VI.C.2).49

Hanesan ho rezultadu prinsipál SDPP nian, programa ne’e iha impaktu pozitivu ba prezensa ne’ebé estatístikamente signifikativu ba alunu sira iha sub-grupu baluk. Ida-ne’e inklui feto, mane, no alunu sira hotu tantu ho idade

49 Hanesan deskreve iha Seksaun III, tanba análize hirak-ne’e esplorativu, rezultadu sira-ne’e la ajusta ba komparasaun múltiplu, maske iha komparasaun barak.

82.0** 78.9***84.3

80.376.6

82.9

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

100.0

All Students At-Risk Students Not-At-Risk Students

Pers

enta

jen

loro

n ne

'ebé

mar

ka p

reze

nsa

SDPP group Control group

Dadus Partisipasaun SDPP rekola dadus partisipasaun agregadu através sura isin-lolon durante esforsu rekolla dadus nian durante parte meadu dadeer nian. Valór hirak-ne’e hanesan iha SDPP no eskola sira kontrolu nian. Taxa atendimentu hosi dadus ida-ne’e hafoin sei kompara ho medidas partisipasaun ne’ebé derivadu hosi dadus nível alunu nian hosi arkivu eskola. Taxa partisipasaun nian ne’ebé bazeia ba sura isin-lolon ne’e kuaze hanesan tebes ho taxa ne’ebé determinadu através arkivus iha grupu peskiza rua ne’e hotu.

Grupu SDPP Grupu kontrolu

Estudante hotu-hotu Labarik sira ne'ebé iha risku Labarik sira ne'ebé la iha risku

Page 78: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 53

boot ka lae ba sira-nia klase, no alunu sira hosi eskola hirak ne’ebé ho persentajen risku menus. Impaktu sira-ne’e marjinalmente signifikativu ba alunu sira hosi eskola remota sira.

Figura VI.C.2. Impaktu Programa SDPP ba alunu nia prezensa loroloron jerál, no tuir sub-grupu

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no Janeiru 2015.

Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu sira hosi klase 4 ho 5 iha TA 2012, no alunu sira hosi klase 4 iha TA 2013 no 2014. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba análize sub-grupu sira-ne’e esplorativu, padraun estatístiku la ajusta ba komparasaun múltiplu. Laiha diferensa ne’ebé estatístikamente signifikativu entre estimativa ba impaktu sub-grupu nian.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10.

1.7** 1.7**

2.3**

1.7**

1.1

2.1**

1.6*1.9

0

1

2

3

Female Male Overage Not overage High % At-risk

Low % At-risk

Remoteschools

Not remoteschools

Pont

u di

fere

nsa

pers

enta

jen

nian

ih

a SD

PP n

o gr

upu

kont

role

nia

pe

rsen

taje

n lo

ron

ne'e

bé m

arka

pr

ezen

sa

Timor-Leste

SDPP groupGrupu SDPP

Feto Mane Atrazu La atrazu % aas ne'ebé iha riskua

% la aas ne'ebé iha

risku

Eskola remota

Eskola la remota

Page 79: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 54

Membru Komisaun “Bá Nafatin Eskola” iha Timor-Leste

Hasa’e Prezensa iha Timor-Leste: Voluntáriu Komunidade sira Komunika ho Família Sira Programa SDPP ne’ebé finansia hosi USAID introdús atividade sira atu prevene husik eskola iha trimestre ikus tinan akadémiku 2011 iha munisípiu lima iha Timor-Leste. Iha fulan tolu nia-laran, intervensaun ne’e hamosu ona mudansa iha Eskola Primária Mantane. “Iha inísiu tinan akadémiku ne’e, iha alunu na’in 21 mak husik eskola. Iha 2012 laiha kazu ruma kona-ba husik eskola. Karik iha falta ruma, tanba moras, maibé sira fila fali mai eskola. Programa SDPP ne’e susesu tebes duni,” hateten Diretór eskola, Eugenio Guterres. Faustina Yustinus da Costa, membru pesoál SDPP nian ne’ebé serbisu hamutuk ho eskola hatutan: “Ami rona istória hosi tinan hirak ba kotuk nian kona-ba oinsá alunu sira lakon hosi eskola molok tempu ezame. Agora bainhira alunu sira la tama eskola, ami bele hatene sira-nia situasaun liuhosi membru komunidade sira.” Falta alunu nian sai nu’udár indikadór husik eskola nian no kauza ba realizasaun akadémiku ne’ebé ladi’ak. Peskiza SDPP nian hatudu katak 30% - 40% hosi alunus sira iha risku no alunu husik eskola sira falta liu loron 15 tuituir malu no, sira la tama eskola durante loron 4 ka liu iha fulan ida. Iha 40% de’it hosi inan-aman sira mak hatene katak sira-nia oan falta, no lato’o porsentu 60 mak hetan kontaktu hosi eskola. Inan-aman barakliu mak laiha telefone no dala ruma hela do’ok tebes hosi eskola. Programa SDPP ne’e serbisu hamutuk ho voluntáriu komunidade sira atu sai ponte komunikasaun entre eskola ho inan-aman sira. Romana Cáceres, voluntáriu ida, esplika: “Bainhira alunu ida falta loron 2 ka 3, ami sei tuir to’o iha uma, maske ami tenke la’o do’ok atu to’o nia uma.” Vizita ba uma ne’e, Romana hatete, halo inan-aman sira bele hatene relasaun entre falta ho husik eskola. Agora bainhira alunu sira falta, dala barak tanba moras, lá’os tanba serbisu sira seluk. Vizita ba uma ne’e mós hanesan dalan ida atu rezolve kestaun falta alunu nian. Diretór Eugenio nota katak programa ne’e bele hamenus númeru alunu ne’ebé la tama eskola “tanba sira hatene kona-ba voluntáriu komunidade nia vizita ba uma hodi lori karta xamada hosi eskola.”

Iha Agostu 2013, membru voluntáriu komisaun “Bá Nafatin Eskola” simu sertifikadu iha serimónia ida hodi rekoñese sira-nia ativu no susesu hodi hamenus nosaun husik eskola nian no falta.

.

Page 80: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 55

2. Impaktu ba sasukat adisionál hosi partisipasaun alunu nian iha eskola

Maske prezensa mak rezultadu primária iha área envolvimentu nian, maibé SDPP mós avalia impaktu programa nian ba realizasaun akadémiku, tanba aumentu iha prezensa dala ruma bele hamosu melloramentu ba dezempeñu jerál iha eskola. Tanba SDPP la koko diretamente atu influensia realizasaun akadémiku, entaun ne’e lá’os sasukat primária hodi determina efetividade programa nian.50 Sasukat sira-ne’e ezamina valór Tetun, Portugés no Matemátika ba alunu sira no valór komportamentu nian. Eskola sira fó valór ba alunu sira bazeia ba eskala pontu-10, hosi 1 to’o 10, no valór aas indika dezempeñu ne’ebé di’akliu.

a. Realizasaun akadémiku ba matemátika no lingua

Programa SDPP laiha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba valór matemátika, portugés, ka Tetun (Figura VI.C.3).

b. Komportamentu alunu nian iha eskola

Mestre sira iha Timor-Leste mantein nafatin dadus kona-ba komportamentu alunu nian. Valór komportamentu hosi trimestre terseiru ba alunu sira hatudu katak SDPP laiha impaktu ba sasukat dezempeñu alunu nian ne’e, tuir avaliasaun hosi sira-nia mestre (Figura VI.C.3).

50 Hatutan liu tan, estimativa ba impaktu ba dezempeñu akadémiku dala ruma ladún klaru karik programa ne’e susesu duni hodi mantein alunu sira ne’ebé dezempeña ladún di’ak atu bá nafatin eskola. Hanesan deskreve ona iha Seksaun III, tanba análize hirak-ne’e esplorativu, rezultadu sira-ne’e la ajusta ba komparasaun múltiplu, maske iha komparasaun barak.

Valór Matemátika, Portugés, Tetun no Komportamentu

Dadus mai hosi ezame trimestre terseiru nian. Eskola sira fó valor ba alunu sira bazeia ba eskala 1 to’o 10: 1 ne’e “aat liu” no 10 mak “di’ak liu.”

Page 81: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 56

Figura VI.C.3. Impaktu Programa SDPP nian ba realizasaun akadémiku (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu sira hosi klase 4 ho 5 iha TA 2012, no alunu sira hosi klase 4 iha TA 2013 no 2014. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba análize sub-grupu sira-ne’e esplorativu, padraun estatístiku la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. Aneksu E aprezenta rezultadu adisionál ba área envolvimentu nian bazeia ba sasukat alternativa prezensa nian, inklui aproximasaun alternativa ba kontajen valór sira ne’ebé lakon hosi dadus eskola nian. Rezultadu hirak ne’ebé uza aproximasaun alternativa ne’e konsistente ho rezultadu sira ne’ebé aprezenta iha ne’e.

6.30 6.56 6.887.42

6.22 6.476.84

7.50

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Math Portuguese Tetun Behavior

Val

ór ih

a kl

asifi

kasa

un h

o po

ntu-

sanu

lu

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Matemátika Portugés Hahalok

Page 82: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 57

D. Impaktu ba husik eskola

hamenus nosaun husik eskola nian mak objetivu primária hosi intervensaun SDPP. Alunu sira ne’ebé husik eskola sedu sei husik hela montante rendimentu anuál durante sira-nia vida serbisu nian (Duflo, Esther 2001), sei limita sira-nia asesu ba edukasaun no formasaun ne’ebé aas-liu, hamenus sira-nia abilidade atu kontribui ba moris-di’ak hosi sira-nia komunidade, no estraga rekursu ne’ebé sira investe iha sira-nia estudu.

Ba Timor-Leste, SDPP define sasukat primária ba husik eskola nian iha klase (karik alunu ida kompleta tinan akadémiku ba siklu klase alvu nia rohan) ka entre-klase (karik alunu rejista fila fali iha tinan akadémiku ne’e bainhira nia kompleta klase alvu ida) depende ba grupu.51 Alunu sei konsidera nu’udár husik eskola iha-klase nian bainhira alunu ne’e la tuir kualkér ezame trimestre, no alunu ida sei konsidera husik eskola entre-klase bainhira nia la rejistu fali iha tinan akadémiku tuir mai. Ba análize ida ne’e, SDPP uza dadus eskola nian atu sukat husik eskola.

Seksaun ne’e aprezenta rezultadu kona-ba impaktu hosi SDPP ba husik eskola ba alunu nian.

1. Impaktu ba sasukat primária ba husik eskola nian

SDPP laiha impaktu ne’ebé estatístikamente signifikativu ba husik eskola (Figura VI.D.1). Alunu sira iha eskola SDPP nian husik eskola ho persentajen 16.3%, kompara ho 15.5% ba alunu sira iha eskola kontrolu nian, maibé diferensa ne’e estatístikamente la signifikativu. Númeru husik eskola ne’e aas-liu duké númeru ne’ebé identifika iha dadus EMIS nasionál nian.

Alunus sira iha risku husik eskola ho númeru ne’ebé aas-liu duké alunu sira ne’ebé lá’os iha risku. Iha eskola SDPP no eskola kontrolu sira, númeru husik eskola ba alunus sira iha risku nian mak 17.7%.52 Entre alunu sira ne’ebé lá’os iha risku, númeru husik eskola nian menus liu no

51 Husik eskola ne’e sukat tuir husik eskola entre-klase iha inísiu TA 2015 ba grupu alunu klase 4 sira iha TA 2013 no 2014; no iha-klase bainhira TA 2013 ramata ba grupu alunu klase 5 nian iha TA 2012, no bainhira TA 2104 ramata ba grupu alunu hosi klase 4 iha TA 2012. 52 Ami mós avalia impaktu tratamentu ba ne’ebé tratadu (TOT) ba (1) eskola sira ne’ebé ho valor fidelidade implementasaun aas, no (2) alunu sira ne’ebé identifika liuhosi SAS ba programa SDPP uza téknikas peskiza kuaze-

Sasukat primária hosi efetividade programa ba husik eskola Alunu sira konsidera husik eskola bainhira sira la kontinua ona sira-nia estudu iha tempu ami halo observasaun ba sira. Alunu sira ne’ebé hahú programa ne’e iha klase 4 ho 5 iha tinan primeiru implementasaun nian sei konsidera nu’udár husik eskola karik sira la kompleta sira-nia ezame final klase 6 nian iha tinan tuir mai. Alunu sira ne’ebé hahú programa ne’e iha klase 4 tinan segundu no terseiru implementasaun sei konsidera husik eskola karik sira la rejista iha eskola ba tinan akadémiku 2015 (ba alunu klase 5 ho 6, respetivamente).

Rezultadu husik eskola nian

Sasukat primária hosi efetividade programa

· Husik eskola iha-klase

· Husik eskola entre-klase

Sasukat adisionál

· Pasajen klase

Page 83: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 58

lahanesan entre alunu sira iha eskola SDPP nian (15.3%) no iha eskola kontrolu (14%), maibé diferensa ne’e mós estatístikamente la signifikativu.

Figura VI.D.1. Impaktu Programa SDPP ba husik eskola, iha jerál no tuir estatutu risku nian (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu klase 4 ho 5 iha TA 2012, no alunu klase 4 sira iha TA 2013 no 2014. Amostra ne’e

inklui alunu na’in 14,045 ba grupu SDPP (6,015 iha risku no 8,030 lá’os iha risku) no na’in 14,458 ba grupu kontrolu (5,950 iha risku no 8,508 lá’os iha risku).

Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Ba aprezentasaun tabela hosi rezultadu hirak-ne’e, haree Tabela Aneksu H.5.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. Tanba grupu alunu haat ne’e simu intervensaun no partisipa ba períodu ne’ebé diferente iha tempu ne’ebé lahanesan, SDPP mós avalia husik eskola separadu ba grupu ida-idak (Figura VI.D.2). 53 Númeru husik eskola lahanesan tebes entre grupu sira-ne’e, maibé laiha diferensa ne’ebé estatístikamente signifikativu entre alunu sira iha grupu SDPP nian ho grupu kontrolu ba kualkér grupu. Alunu sira iha eskola SDPP iha grupu klase 4 ba TA 2012, grupu klase 5 iha TA 2012, grupu klase 4 iha TA 2013 no grupu klase 4 iha TA 2014 mak husik eskola ho persentajen mak 17.4%, 30.8%, 10.9% no 3.3%, respetivamente. Alunu sira iha eskola SDPP (continued)

esperimentál. Estimativa ba TOT nian ne’e konsistente ho rezultadu sira ne’ebé aprezenta iha ne’e. (Haree Aneksu J ba detallu liu tan). 53As described in Section III, because these analyses are exploratory, the results were not adjusted for multiple comparisons, despite the large number of comparisons.

16.3 17.7 15.315.5 17.714.0

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

100.0

All Students At-Risk Students Not-At-Risk Students

Pers

enta

jen

estu

dant

e ne

'ebé

hus

ik e

skol

a

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Estudante hotu-hotu Labarik sira ne'ebé iha risku Labarik sira ne'ebé la iha risku

Page 84: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 59

sira iha grupu klase 4 ba TA 2012, grupu klase 5 iha TA 2012, grupu klase 4 iha TA 2013 no grupu klase 4 iha TA 2014 mak husik eskola ho persentajen mak 18.2%, 25.1%, 12.1% no 4.4%, respetivamente.

Figura VI.D.2. Impaktu Programa SDPP ba husik eskola, tuir grupu (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu klase 4 ho 5 iha TA 2012, no alunu klase 4 sira iha TA 2013 no 2014. Amostra ne’e

inklui alunu na’in 14,045 ba grupu SDPP (6,015 iha risku no 8,030 lá’os iha risku) no na’in 14,458 ba grupu kontrolu (5,950 iha risku no 8,508 lá’os iha risku).

Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Ba aprezentasaun tabela hosi rezultadu hirak-ne’e, haree Tabela Aneksu H.7.

***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. SDPP mós esplora impaktu programa nian ba husik eskola ba sub-grupu adisionál: jéneru, idade boot, eskola ho persentajen alunu iha risku aas ka ki’ik, no eskola remota ka lá’os ramata.54 SDPP lahetan efeitu husik eskola ba sub-grupu sira-ne’e (Figura VI.D.3). Maske nune’e, impaktu programa ba númeru husik eskola ne’e estatístikamente signifikativu ba alunu sira hosi eskola sira ne’ebé ho persentajen alunu iha risku aas. Hatutan tan katak, diferensa ba impaktu entre alunu sira iha eskola ne’ebé ho persentajen alunu iha risku aas ka menus mós estatístikamente signifikativu.

54Hanesan deskreve iha Seksaun III, tanba análize hirak-ne’e esplorativu, SDPP la ajusta rezultadu ba komparasaun múltiplu, maske iha komparasaun barak.

17.4

30.8**

10.93.3

18.225.1

12.14.4

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

SY 2012, grade 4 SY 2012, grade 5 SY 2013, grade 4 SY 2014, grade 4Pers

enta

jen

estu

dant

e ne

'ebé

hus

ik e

skol

a

SDPP Group Control GroupGrupu SDPP Grupu kontrolu

TE 2012, klase 4 TE 2012, klase 5 TE 2013, klase 4 TE 2014, klase 4

Page 85: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 60

Figura VI.D.3. Impaktu Programa SDPP ba husik eskola, tuir sub-grupu (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no

Janeiru 2015. Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu klase 4 ho 5 iha TA 2012, no alunu klase 4 sira iha TA 2013 no 2014. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba análize sub-grupu sira-ne’e esplorativu, padraun estatístiku la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* ***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. †††/††/† diferensa ne’ebé estatístikamente signifikativu entre estimativa ba impaktu sub-grupu iha nível .01/.05/.10.

2. Impaktu ba sasukat adisionál husik eskola nian

SDPP mós kalkula sasukat pasajen klase ba alunu sira hosi klase 4 iha TA 2012, klase 4 iha TA 2013, no klase 4 iha TA 2014 SDPP, no espresa tuir karik alunu sira rejista iha klase tuir mai ka aas-liu iha tinan sira hafoin implementasaun Programa SDPP nian. Sasukat ne’e fornese informasaun adisionál kona-ba alunu sira-nia realizasaun iha pasajen klase iha eskola.

Hanesan ho husik eskola nian, SDPP laiha impaktu pasajen ba klase nian iha eskola tomak (Figura VI.D.4), maibé SDPP aumenta ka hadi’a duni pasajen klase ba alunus sira iha risku. Alunu SDPP sira pasa ho 84.2% entretantu alunu hosi grupu kontrolu pasa ho 82.2%. Diferensa ne’e marjinalmente signifikativu.

0.6 1.0

-1.2

1.5

3.9**

-0.7

1.4

-1.0

-5-4-3-2-1012345

Female Male Overage Not overage High % At-risk

Low % At-risk

Remoteschools

Not remoteschools

Pont

u di

fere

nsa p

erse

ntaj

en n

ian

iha

SDPP

no

grup

u ko

ntro

le n

ia ta

xa h

usik

es

kola

SDPP group†

Pasajen Klase Alunu ida konsidera katak pasa klase ona karik sira rejista iha klase tuir mai ka klase a’as-liu iha tinan akadémiku tuir mai.

Grupu SDPP

Feto Mane Atrazu La atrazu % aas ne'ebé iha riskua

% la aas ne'ebé iha

risku

Eskola remota

Eskola la remota

Page 86: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 61

Figura VI.D.4. Impaktu Programa SDPP pasajen ba klase nian alunu nian iha eskola iha liña rohan, jerál no tuir estatutu risku nian (persentajen) (TA 2013 no TA 2014)

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, Maiu 2012, Maiu 2013, Marsu 2014, Setembru 2014, no Janeiru 2015.

Nota: Análize ne’e bazeia ba alunu klase 4 ho 5 iha TA 2012, no alunu klase 4 sira iha TA 2013 no 2014. Diferensa entre média grupu SDPP no grupu kontrolu nian esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. Valór médiu

nian ajusta tuir karakterístika báziku. Análize ne’e halo ba grupu alunu sira ne’ebé eskola no tinan akadémiku, ho efeitu fiksu. Tanba análize sub-grupu sira-ne’e esplorativu, padraun estatístiku la ajusta ba komparasaun múltiplu.

***/**/* ***/**/* Estimativa ba impaktu ne’e estatístikamente signifikativu iha nível 01/.05/.10. Aneksu F fornese rezultadu sira bazeia ba área husik eskola nian kona-ba sasukat alternativa husik eskola nian. Aneksu ne’e mós fornese rezultadu ba sasukat adisionál rua hosi sasukat pasajen nian. Sasukat primeiru nian define nu’udár alunu ne’ebé rejista iha klase tuir mai, maibé lá’os aas-liu, iha tinan tuir mai. Lahetan impaktu ruma.

Iha sasukat segundu, alunu ne’ebé konsidera pasa ona ba klase tuir mai bainhira sira-nia dadus eskola fó sai katak nia kompleta klase 6 no pasa ba klase 7. Maske ita labele haree karik alunu ne’e rejista iha klase 7, tanba klase 6 mak klase alvu ikus no alunu sira ne’ebé rejista iha klase 7 dala barak tenke muda hosi eskola ida ba eskola seluk, SDPP iha duni impaktu ne’ebé marjinalmente signifikativu ba pasajen hosi klase 6 ba klase 7 tuir oráriu pasajen nian ne’ebé estima iha 79.7% entre alunu SDPP sira no 77.7% entre alunu sira iha grupu kontrolu.

80.074.7

84.2*78.3

73.1

82.2

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

All Students At-Risk Students Not-At-Risk Students

Pers

enta

jen

estu

dant

e si

ra n

e'eb

é ko

ntin

ua

ba k

lase

tuir

mai

ka

aas l

iu

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Estudante hotu-hotu Labarik sira ne'ebé iha risku Labarik sira ne'ebé la iha risku

Page 87: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 62

Rezultadu Peskiza Kualitativu iha Timor-Leste Durante tinan segundu implementasaun intervensaun iha eskola tratamentu sira, ekipa SDPP hala’o Peskiza Kualitativu iha Timor-Leste atu komprende didi’ak: tansá mudansa iha atitude no komportamentu alunu ho mestre sira ne’e mosu; no oinsá benefisiáriu ho alvu sira (alunu, mestre, diretór eskola, inan-aman no membru komunidade) responde no sira-nia reasaun ba intervensaun. Rezultadu baluk mak fó sai iha kraik ne’e.

Saida mak benefisiáriu sira dehan kona-ba Sistema Avizu Sedu? Nesesidade atu ajuda apoia sira-nia família mak sai razaun primária alunu sira nian atu hanoin kona-ba husik eskola. Ba sira ne’ebé husik eskola duni, fatór prinsipál sira mak falta beibeik no valór ladi’ak. Maski ho sinál hirak-ne’e—falta ho valor ladi’ak—besik ¾ (72%) hosi inan-aman sira indika katak sira la hatene katak sira-nia oan iha risku atu husik eskola. Kuaze labarik sira hotu—tantu iha risku ka sira ne’ebé ikus mai husik eskola duni—relata katak sira rasik mak foti desizaun atu sai. Ida ne’e hatudu katak dala ruma alunu sira hanoin liu ba kondisaun ekonomia família nian no konxiénsia ida ne’e mak halo sira foti desizaun atu husik eskola. Alunu sira ne’ebé husik eskola mós nota katak tuir loloos bele halo buat barak atu mantein sira iha eskola, ne’ebé hatudu katak sira presiza “enkorajamentu.” Maibé, tantu alunus iha risku ho sira ne’ebé husik eskola relata katak sira-nia mestre ajuda duni no enkoraja sira.

Falta mós sai signifikativu. Kuaze 30% hosi alunu sira iha risku no 60% hosi alunu sira ne’ebé husik eskola mak la tama eskola sein koñesimentu inan-aman nian. La inklui alunus iha risku mane (67%), liu 80% hosi alunu sira mak sei lembra katak iha ema ruma komunika ho sira-nia família kona-ba sira-nia prezensa; kuaze 40% hosi alunu sira iha risku no 80% alunu sira ne’ebé husik eskola mak konfirma katak sira-nia inan-aman simu ona karta xamada hosi eskola ho vizita uma. Bainhira husu kona-ba inan-aman sira nia reasaun ba kontaktu, alunu barak mak fó sai katak inan-aman sira hirus ba sira ka moe, maibé konfirma mós katak ne’e halo inan-aman sira bele apoia sira. Sira dehan katak inan-aman sira haruka sira fila ba eskola, kastigu sira, ka ko’alia ho sira kona-ba tansá mak sira lakohi ba eskola. Labarik mane sira ne’ebé husik eskola relata katak kontaktu hosi eskola laiha impaktu ba sira-nia inan-aman, maibé barak –mane ho feto—mak temi katak kontaktu eskola ho sira-nia inan-aman halo sira sente triste no labele tahan.

Kuaze inan-aman hotu (94%) ne’ebé hetan kontaktu ko’alia ho pozitivu kona-ba kontaktu ne’e, maski sira mós hatete katak iha inísiu sira sente hakfodak, moe, no la satisfás ba sira-nia oan. Sira mak dala barak liu monitoriza sira-nia oan nia prezensa no fornese apoiu sira seluk, hanesan sosa material eskola nian. Sira nota katak sira iha konxiénsia boot liu ba impaktu falta nian no oinsá ida ne’e bele impede labarik sira nia futuru ne’ebé lori sira ba hahalok krime no violénsia. Iha mós konxiénsia boot ba nesesidade atu eduka sira-nia oan feto sira. Membru komisaun “Bá Nafatin Eskola” hatete katak inan-aman sira simu vizita uma ho di’ak bainhira sira komprende ninia objetivu mak atu ajuda, lá’os atu duun sala.

Mestre sira apresia estrutura ne’ebé SAS fó ba sira atu responde ba alunu sira ne’ebé ho difikuldade. Kuaze 80% hosi sira mak realiza katak indikadór sira SAS nian funsiona ho di’ak iha identifikasaun alunu sira ne’ebé presiza apoiu extra. ¾ hosi sira mak sente katak sistema ne’e halo sira-nia serbisu sai fasil, tanba prosedimentu no formuláriu sira fasil atu halo-tuir. Bainhira husu kona-ba apoiu ne’ebé sira simu hosi diretór eskola no membru komunidade sia, maioria sente katak ida ne’e sai esforsu ne’ebé kolaborativu. Jeralmente, mestre, diretór eskola no membru komunidade sira hotu sente kontaktu ne’ebé di’ak ho família sira nu’udár komponente pozitivu SAS nian, hodi ajuda família ho mestre sira atu komprende di’ak liu problema sira ne’ebé labarik hasoru. Mestre ida fó sai, “Alunu sira agora tau atensaun ba matéria sira. Molok ne’e sira sempre baruk no dukur. Karta Xamada ne’e dalan ida atu hafanu alunu sira.”

When asked about the impact of the EWS, especially the contact with parents, 85 percent of the

Page 88: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 63

Saida mak benefisiáriu sira dehan kona-ba Atividade EstraKurrikulár (AEK)? Programa AEK ne’e popular tebes entre alunu sira hotu ne’ebé partisipa. Maske iha eskola baluk, sesaun AEK sira ne’ebé hala’o liu dala ida iha semana ida, prezensa mós tun ba alunu sira ne’ebé partisipa liu dala ida iha semana ida. Metade mak sente katak dala ida iha semana ida ne’e di’ak ona; laiha ida mak sujere liu dala rua iha semana ida. Liuliu feto sira gosta kanta, pinta no artezanatu, lahanesan ho mane sira, ne’ebé prefere liu atividade ativu sira hanesan jogu tradisionál sira, berlindes, no haksoit.

Alunu sira hotu konkorda katak sira hetan benefísiu hosi AEK, refere ba abilidade lingua no matemátika ne’ebé sai di’ak liu. Sira mós nota oinsá envolve iha jogu sira ne’e hadi’a ona sira-nia abilidade atu serbisu hamutuk no rezolusaun konflitu – nu’udár objetivu prinsipál ida hosi intervensaun ne’e. Hanesan alunu ida hatete, “Iha tempu uluk ami ladún kontente iha eskola. Laiha jogu, no laiha divertimentu. Agora eskola halo ami kontente liu tanba ami bele aprende hamutuk. Agora ami sente kontente no diverte liu. Ami sente triste bainhira ami falta tanba ami sei lakon jogu ne’ebé mestre sira hanoin.” Seluk fali dehan, “Antes ne’e, ha’u labele lee. Agora ha’u hatene lee, hakerek no konta. Kolega sira ajuda ha’u hakerek nune’e agora ha’u hatene ona hakerek ha’u nia karta ho di’ak. Molok ne’e ha’u la gosta mai eskola.”

Maske sira hotu kontente ho AEK, alunu barak – ne’ebé lá’os alunu feto risku sira – fó sai katak programa ne’e la halo knaar ba sira-nia prezensa. Maioria inan-aman sira hatene kona-ba AEK, jeralmente gosta, no nota katak atividade hirak-ne’e halo sira-nia oan sai pozitivu liu kona-ba eskola. Maske nune’e, reasaun inan-aman ne’e kahur malu bainhira husu karik alunu ba duni eskola beibeik iha loron atividade estrakurrikulár sira. Iha 38% de’it hosi inan sira no 61% hosi aman sira mak hatete “loos”. Bainhira pergunta ne’e husu ho liafuan seluk atu husu oinsá sira sente kona-ba sira-nia oan ne’ebé uza tempu atu partisipa iha AEK, inan-aman sira ladún pozitivu kona-ba sira-nia partisipasaun. Inan ho aman sira kuaze fahe malu entre jéneru kona-ba sira-nia pontu-de-vista, liuliu bainhira husu karik oan sira bele gasta tempu uitoan ka barak iha programa AEK: aman sira espresa nível ladún satisfás ne’ebé a’as ba sujestaun tempu adisionál ne’ebé aloka hafoin oras eskola ba AEK.

Mestre sira iha vizaun diferente. Sira sente katak AEK iha impaktu pozitivu kona-ba prezensa, komportamentu no dezempeñu jerál ne’ebé di’ak no aponta ba dadus nível eskola atu apoia sira-nia keixa. Sira mós relata katak alunu sira tuir oras duni, ladún iha baku malu, no sira motivadu atu dezempeña ho di’ak iha eskola. Sira mós sente kontente no iha aumentu ba fiar-an nian ne’ebé sira observa iha sira-nia alunu nu’udár rezultadu hosi sira-nia partisipasaun iha AEK. Mestre sira mós sente katak sira hetan benefísiu hosi formasaun ba AEK, ne’ebé nota katak ida ne’e ajuda sira atu uza téknika interativu no instrusaun prátiku ba sira-nia klase regular.

Maske ho serbisu adisionál ne’ebé inklui iha implementasaun AEK, jeralmente, 2/3 hosi mestre sira hato’o opiniaun ne’ebé pozitivu kona-ba AEK. Sira temi buat hirak hanesan relasaun besik ne’ebé iha entre sira ho alunu sira no katak jestaun klase nian mós sai fasil liu, ho alunu sira ne’ebé kontente ni motivadu. Sira-nia preokupasaun ida mak tempu ne’ebé limitadu iha kurríkulu ne’ebé ministériu aprova no dezafiu atu aumenta atividade ba oráriu laran, maske ne’e dala ruma kauza hosi sira-nia perspetivas kona-ba sira-nia semana serbisu legal. Mestre sira komprende katak sira presiza de’it atu serbisu durante 24 oras – liuliu oras ne’ebé sira gasta iha klase – no lá’os oras 40 ne’ebé define tuir lei. Mestre sira mós duvida ho kapasidade eskola nian atu kontinua implementa AEK bainhira SDPP ramata tanba razaun kustu materiál nian ne’ebé presiza ba atividade prátiku no arte sira.

Diretór eskola iha preokupasaun ne’ebé diferente. Sira preokupa karik mestre sira hetan treinu adekuadu atu responsabiliza ba programa AEK tanba mestre sira ne’e hala’o knaar hodi ajuda fasilitadór sira de’it durante AEK. Diretór eskola hotu soke na’in ida de’it mak espera atu kontinua hala’o AEK iha sira-nia eskola. Maske nune’e, hodi hatutan ba treinu sira, sira mós sujere atu bele aumenta programa ne’e ho matadalan adisionál.

Page 89: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 64

VII. Tendénsia husik eskola nível eskolár

Análize ne’ebé aprezenta mak sasukat husik eskola nível alunu nian. Seksaun ida-ne’e aprezenta tipu dadus atu esplora karik sasukat alternativa bele fornese vizaun ka apoiu adisionál ba rezultadu ne’ebé aprezenta ona antes. SDPP iha sasukat husik eskola komplementár no nível klase nian no transferénsia kontajen hosi dadus eskola nian, ne’ebé baibain hala’o iha peskiza edukasaun nian.55 Konstrui númeru nível klase nian bazeia ba kontajen ne’ebé presiza esforsu koleta dadus ne’ebé ki’ik liu duké rekolla detallu kona-ba alunu individual hotu-hotu iha klase ka eskola. Sistema eskola dala barak relata sasukat integradu hosi matríkula no husik eskola nu’udár parte hosi relatóriu regular, no parseiru sira dala barak identifika katak sasukat sira-ne’e fasil atu komprende no interpreta duké sasukat sira seluk. Tan ne’e, atu lee-na’in sira hatoman ho sasukat sira-ne’e, sei aprezenta hodi hatutan ba estimativa ba nível alunu nian. Sasukat nível klase nian disponível ba klase 4, 5 no 6 no mós ba klase sira ne’ebé lá’os alvu ba intervensaun. (klase 1 – 6). Kombinasaun númeru entre-klase no iha-klase nian aprezenta durante períodu ne’e, durante tinan akadémiku tolu ne’e tomak (TA 2011 to’o TA 2013) ba klase 1- 6 iha eskola sira SDPP no kontrolu nian.

Sasukat nível-klase, maske fasil liu atu rekolla duké dadus nível-individual nian, baibain sofre hosi erru kontajen tanba difisil atu distinge/haketak entre alunu sira ne’ebé rejista, husik eskola sira, transferénsia, repete klase, no alunu foun ne’ebé foin rejista. Kombinasaun sasukat husik eskola ne’e inklui alunu sira iha situasaun hirak-ne’e. Magnitude hosi kombinasaun sasukat husik eskola ne’e sensitivu ba karik alunu barakliu mak transfere tama ka repete klase ka transfere sai; magnitude ne’e bele muda sinál atu hatudu númeru husik eskola ne’ebé negativu. Nu’udár rezultadu, depende ba nível transferénsia, repetisaun, no husik eskola, dala ruma iha ka laiha tendénsia konkretu ba husik eskola bainhira uza sasukat sira ne’ebé konstrui hosi kombinasaun kontajen nível klase hanesan ne’e.

Númeru husik eskola entre-grade ne’e jeralmente aas-liu ba klase 1 duké klase2 to’o klase 5 hosi eskola SDPP no kontrolu. (Figura VII.1). Ida-ne’e bele haree iha nasaun dezenvolvidu barak, ne’ebé eskola sira lakon alunu barak hafoin klase 1. Ba klase 1, númeru husik eskola entre-klase mak aas-liu entre TA 2011 no TA 2012, ho númeru médiu mak 22.9% ba grupu SDPP no 24.2% ba grupu kontrolu. Númeru husik eskola entre-klase mak menus liu—entre 22.9% no 23.4%--iha tinan eskola rua tuir mai. Númeru husik eskola entre-klase ba klase 2 to’o klase 5 sei menus nafatin 13% iha tinan akadémiku tomak, no iha klase baluk sei negativu.56 Dala ida tan, laiha tendénsia ne’ebé klaru ba husik eskola entre-klase tantu iha eskola SDPP ka iha grupu kontrolu ba kualkér klase. Laiha diferensa ne’ebé estatístikamente signifikativu.

55Dadus númeru alunu sira ne’ebé rejista iha inísiu tinan akadémiku no númeru alunu ne’ebé tuir ezame iha tinan akadémiku nia-rohan rekolla hotu no uza atu kalkula husik eskola entre-klase no iha-klase. 56 Karik alunu barakliu mak rejista iha eskola durante tinan akadémiku duké husik eskola ka transfere sai durante tempu ne’ebé hanesan, entaun númeru husik eskola ne’e dala ruma bele sai negativu.

Page 90: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 65

Figura VII.1. Númeru husik eskola entre-klase, tuir klase no tinan akadémiku

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, TA 2011, 2012, 2013, no 2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba kombinasaun dadus kontajen matríkula ba alunu klase 1 to’o klase 6 iha TA 2011, TA 2012, no

TA 2013. Diferensa entre média grupu SDPP ho kontrolu ne’e esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. ***/**/* Diferensa ne’e estatístikamente iha nível .01/.05/.10. Laiha tendénsia ne’ebé klaru ba husik eskola entre-klase tantu ba klase 1 to’o 6. Númeru husik eskola aas-liu iha klase 1, varia entre 5.0% no 13.4% (Figure VII.2). Diferensa entre númeru husik eskola hosi grupu SDPP no grupu kontrolu ne’e estatístikamente signifikativu iha klase 1 iha TA 2012 no TA 2013. Númeru husik eskola jeralmente menus liu iha klase 2 to’o klase 6, maske númeru husik eskola iha klase 2 ne’e sei aas uitoan, varia hosi 20% to’o 7.1%. Númeru husik eskola entre 0.8% no 5.4% hosi TA 2011 to’o TA 2013 iha klase 3 to’o klase 6.

22.9 22.9

18.812.5

2.8 3.46.0

0.64.2 3.4

-3.5 -5.2

4.76.6

2.7

24.220.9

-23.4

6.3 4.0

-15.1

-0.1

0.7

-1.7 -0.8

2.3

-2.4

4.8 6.6 5.8

-30.0

-20.0

-10.0

0.0

10.0

20.0

30.0

2011

–201

2

2012

–201

3

2013

–201

4

2011

–201

2

2012

–201

3

2013

–201

4

2011

–201

2

2012

–201

3

2013

–201

4

2011

–201

2

2012

–201

3

2013

–201

4

2011

–201

2

2012

–201

3

2013

–201

4

Grade 1 Grade 2 Grade 3 Grade 4 Grade 5

Pers

enta

jen

estu

dant

e ne

'ebé

hus

ik e

skol

a Taxa husik eskola entre klase

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Klase 1 Klase 2 Klase 3 Klase 4 Klase 5

Page 91: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 66

Figura VII.2. Númeru husik eskola iha-klase, tuir klase no tinan akadémiku

Fonte: Baze SDPP no akompañamentu koleta dadus eskola nian, TA 2011, 2012, 2013, no 2014. Nota: Análize ne’e bazeia ba kombinasaun dadus kontajen matríkula ba alunu klase 1 to’o klase 6 iha TA 2011, TA 2012, no

TA 2013. Diferensa entre média grupu SDPP ho kontrolu ne’e esperimenta uza t-teste no teste dalas-rua. ***/**/* Diferensa ne’e estatístikamente iha nível .01/.05/.10. Ba problema kontajen iha númeru husik eskola, ne’e difisil uitoan atu foti konkluzaun ruma kona-ba efetividade programa nian uza estimativa ba nível-klase nian. Estimativa ba bele uza atu komprende oinsá nível husik eskola bele muda iha klase sira (porezemplu, karik aas ba klase 1 duké ba klase sira tuir mai) maibé sira labele uza atu avalia nível husik eskola ne’ebé loloos.

SDPP mós ezamina tendénsia uza informasaun ba matríkula no ba prezensa, tuir númeru alunu sira. Durante koleta dadus iha faze ida-idak, ekipa SDPP nian sura númeru alunu nian ne’ebé aprezenta iha klase alvu sira iha loron koleta dadus liuhosi tama ba klase sira durante períodu terseiru no kontajen númeru alunu ne’ebé aprezenta. Númeru ne’ebé rekolla hosi SDPP durante faze koleta dadus hatudu katak númeru médiu hosi alunu klase alvu sira ne’ebé tuir aula iha tempu koleta dadus nian hanesan ho eskola sira SDPP no kontrolu nian. Númeru ida-ne’e kompara ho sasukat prezensa nian mai hosi dadus nível alunu nian hodi determina oinsá fonte dadus rua ne’e hanesan ka lae. Laiha tendénsia ne’ebé klaru entre númeru prezensa hanesan determina ona liuhosi númeru alunu nian kompara ho númeru prezensa ne’ebé determina hosi dadus eskola, maske típikamente sei hanesan. Aneksu I aprezenta rezultadu ho detallu liu.

8.6

13.4**

5.0** 4.3

7.1

2.03.0 3.1 3.0 3.5

5.0

2.3 1.9

3.9

1.42.2

3.52.0

10.4

7.5**9.4**

2.4

5.9

2.72.3

3.65.4

2.50.8

3.52.0

3.6 3.6

1.33.1

2.1

0.02.04.0

6.08.0

10.012.0

14.016.0

2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013

Grade 1 Grade 2 Grade 3 Grade 4 Grade 5 Grade 6

Pers

enta

jen

estu

dant

e ne

'ebé

hu

sik

esko

la

Taxa husik eskola iha klase laran

SDPP group Control groupGrupu SDPP Grupu kontrolu

Klase 1 Klase 2 Klase 3 Klase 4 Klase 5 Klase 6

Page 92: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 67

VIII. Diskusaun

Programa SDPP iha Timor-Leste ho intensaun atu hamenus nosaun husik eskola nian entre alunu sira iha klase 4, 5, no 6—tinan tolu ikus eskola primária iha Timor-Leste. Intervensaun SDPP nian inklui ona SAS atu identifika no tau atensaun apoiu nian ba alunus sira iha risku atu husik eskola, no programa AEK atu hasa’e partisipasaun alunu nian no relasaun ho eskola. SDPP halo ipóteze katak programa AEK ba alunus sira iha risku, hamutuk ho mudansa ba prátika mestre nian, envolvimentu inan-aman, no hasa’e envolvimentu komunidade, sei hadi’a atitude no komportamentu alunu nian, ne’ebé sei hamosu partisipasaun alunu ne’ebé di’ak no hamenus nosaun husik eskola nian. Avaliasaun SDPP iha Timor-Leste ezamina efetividade SDPP nian uza sistema kontrolu randomizadu ne’ebé haree ba rezultadu alunu no mestre sira iha eskola 97 ne’ebé hili kahur ona atu fornese servisu SDPP nian kompara ho alunu no mestre sira iha eskola 93 ne’ebé hili kahur ona ba grupu kontrolu ne’ebé sei hala’o funsionamentu hanesan baibain. Avaliasaun ne’e nu’udár parte hosi estudu kle’an ida hosi intervensaun prevensaun husik eskola nian ne’ebé implementa iha nasaun haat Ázia nian.

A. Sumáriu rezultadu

SDPP ezamina efetividade hosi programa ne’e ba sasukat primária no adisionál ne’ebé programa ne’e hakarak atu afeta relasiona ho prátika mestre nian, atitude hosi alunu iha risku nian ba eskola, partisipasaun alunu iha eskola, no husik eskola. Figura VIII.A.1 hatudu impaktu SDPP nian tuir ninia teoria mudansa. Kaixa sira ne’ebé ho marka mean hatudu rezultadu SDPP nia impaktu sira ne’ebé estatístikamente ka marjinalmente signifikativu tuir avaliasaun impaktu nian.

Page 93: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 68

Figura VIII.A.1. Modelu konseituál SDPP ho impaktu programa nian

Note: Bainhira liña kaixa ne’e boot indika katak iha impaktu ne’ebé estatístikamente ka marjinalmente signifikativu ba rezultadu primária ka sekundária iha área refere. la inklui impaktu ba sub-grupu nian.

a Husik eskola ne’e inklui sasukat primária ba husik eskola nian, husik eskola mundiál. b Prezensa ne’e mak prezensa loroloron nian durante tinan akadémiku. c Alunu sira hetan valór komportamentu nian hosi sira-nia mestre. d Valór matemátika no lingua nian sukat ho númeru 1-10, ho númeru 1 reprezenta valór ki’ik liu no 10 mak aas-liu. e Atitude no aspirasaun alunu nian sukat de’it ba alunus sira iha risku inklui atitude emosionál, kognitivu, no komportamentu ba eskola. f Prátika prevensaun hosi mestre ho administradór no alunu nia perspetiva iha risku kona-ba apoiu hosi mestre sira nian. g Apoiu inan-aman nian sukat hosi eskala ba alunu iha risku nia perspetiva kona-ba apoiu hosi inan-aman. h Nosaun auto-efikásia no responsabilidade mestre ho administradór sira nian.

SDPP iha impaktu pozitivu ba mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian no impaktu pozitivu ba mestre nia nosaun auto-efikásia, maibé lá’os ba mestre nia nosaun responsabilidade ba alunus sira iha risku.

Koñesimentu & Konxiénsia Mestre, Inan-Aman no Komunidade

Apoiu Inan-Aman niang

Prátika Prevensaun no Apoiu Mestre

nian f

Atitude no Aspirasaun Alunu niane

Komportamentuc Dezempeñud

Husik Eskolaa

Prezensab

Husik Eskola

Partisipasaun Alunu iha Eskola

Atitude Alunu nian

Rezultadu komportamentu no atitude mestre nian

Rezultadu ida hatudu impaktu ne'ebé estatistikamente signifikativa ba domíniu ida-ne’e

Rezultadu rua hatudu impaktu ne'ebé estatistikamente signifikativa ba domíniu ida-ne’e

Page 94: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 69

Jeralmente, SDPP afeta ba melloramentu hosi atitude no komportamentu alunu nian ne’ebé hamosu husik eskola. Ne’e inklui mudansa pozitivu no estatístikamente pozitivu ba:

· Atitude komportamentu alunus sira iha risku nian ba eskola; no · Prezensa jerál loroloron no entre alunus sira iha risku.

Maske ho melloramentu ba partisipasaun alunu nian iha eskolahanesan sukat liuhosi atitude no prezensa, maibé SDPP la konsege hamenus nosaun husik eskola nian jerál nian ka entre alunus sira iha risku. SDPP mós la konsege hamenus nosaun husik eskola nian entre alunu sira ne’ebé identifika nu’udár iha risku atu husik eskola bazeia ba sira-nia karakterístika báziku nian.

Tabela VIII.A.1 no VIII.A.2 sumária ninia impaktu sira.

Tabela VIII.A.1.Impaktu Programa SDPP ba sasukat primária hosi efetividade programa iha Timor-Leste Impaktu sira Mestre nia prátika ba prevensaun husik eskola nian +++ Atitude hosi alunus sira iha risku nian ba eskola

Atitude emosionál ba eskola ○ Atitude kognitivu ba eskola ○ Atitude komportamentu ba eskola +++

Prezensa Jerál ++ Iha risku +++

Husik eskola Jerál ○ Iha risku ○

+ + +/+ +/+ iha impaktu pozitivu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível.01/.05/.10. — — —/— —/— iha impaktu negativu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível.01/.05/.10. ○ Impaktu ne’e estatístikamente la signifikativu. Tabela VIII.A.2. Impaktu Programa SDPP ba sasukat rezultadu adisionál iha Timor-Leste Impaktu sira Rezultadu mestre nian Auto-efikásia mestre nian ++ Mestre nia nosaun responsabilidade ○ Administradór nia prátika ba prevensaun husik eskola nian ○ Auto-efikásia administradór nian ○ Nosaun responsabilidade administradór nian ○ Atitude hosi alunu nian ba eskola Alunu nia perspetiva iha risku kona-ba apoiu hosi inan-aman nian ○ Alunu nia perspetiva iha risku kona-ba apoiu hosi mestre nian ○ Partisipasaun alunu nian Valór matemátika nian ○ Valór lingua nian ○ Valór lingua nian 2 ○ Komportamentu ○ Husik eskola Pasajen ○

+ + +/+ +/+ + + +/+ +/+ iha impaktu pozitivu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível.01/.05/.10. — — —/— —/— iha impaktu negativu ne’ebé estatístikamente signifikativu iha nível.01/.05/.10. ○ Impaktu ne’e estatístikamente la signifikativu.

Page 95: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 70

B. Fatór konseituál relasiona ho rezultadu sira

Atu interpreta rezultadu hosi avaliasaun, importante tebes atu konsidera fidelidade hosi atividade ne’ebé SDPP implementa no fatór konseituál sira seluk ne’ebé bele influensia ninia efetividade.

SDPP serbisu diretamente ho mestre sira iha eskola, membru komunidade ne’ebé serbisu hamutuk ho eskola no inan-aman sira iha uma atu muda sira-nia koñesimentu no konxiénsia kona-ba husik eskola. Serbisu ida-ne’e iha intensaun atu hadi’a mestre sira-nia prátika ba prevensaun husik eskola nian, ne’ebé refleta iha valór ne’ebé di’ak ba mestre sira iha eskola SDPP nian iha eskala ba prátika ba prevensaun husik eskola nian ne’ebé uza iha avaliasaun. Maske nune’e, valór sira iha eskala ne’e besik ho valór másimu ba mestre sira tantu iha eskola SDPP no iha grupu kontrolu (7.87 no 7.72 hosi pontu total 8, respetivamente). Nune’e, maske lahó SDPP, mestre sira bele mantein intensidade aas hosi prátika prevensaun husik eskolahanesan sukat ona iha eskala, no SDPP bele muda uitoan de’it, maske karik nia diferensa iha valór mestre sira nian iha grupu sira-ne’e estatístikamente signifikativu. Alternativamente, valór sira iha eskala ne’e dala ruma aas maibé ladún loos iha grupu rua ne’e tanba bazeia ba relatóriu rasik duké observasaun direta. Konsistente ho idea katak mestre sira iha eskola SDPP hatudu montante knaar ka serbisu ne’ebé aumenta atu mantein alunus sira iha risku atu labele husik eskola tanba SAS, rezultadu hosi análize kualitativu hetan katak mestre sira relata katak sira halo atividade barakliu atu mantein alunu sira iha eskola, mak hanesan monitoriza prezensa, fó sai karta xamada bainhira alunu ruma falta dala rua iha fulan ida, no fó akonsellamentu ba sira atu labele husik eskola (Creative Associates International 2015).

Hanesan temi antes, katak SDPP iha impaktu pozitivu ba atitude hosi alunu iha risku nian ba eskola no ba prezensa loroloron nian. Elementu rua hosi SDPP—SAS no atividade estrakurrikulár—dala ruma kontribui ona ba impaktu hosi programa SDPP iha rezultadu hirak-ne’e. Kuaze alunu sira tomak ne’ebé inklui iha análize kualitativu relata katak sira hetan ajuda hosi mestre turma sira bainhira sira hasoru problema iha eskola. (Creative Associates International 2015). Hatutan tan kata, iha posibilidade atu atividade estrakurrikulár sira ne’ebé koko atu haburas aprendizajen kolaborativu no hasa’e fiar-an konsege hadi’a alunu sira nia atitude komportamentu ba eskola no motiva sira atu partisipa iha eskola beibeik duké antes bainhira seidauk iha atividade estrakurrikulár. No mós nu’udár parte hosi SAS, husu mós ba mestre turma sira, inan-aman, no membru komunidade sira atu monitoriza prezensa alunus sira iha risku nian no kontaktu inan-aman dala barakliu duké uluk bainhira programa ne’e seidauk iha, ne’ebé hamosu impaktu pozitivu ba prezensa, partikularmente ba alunus sira iha risku.

Iha fatór baluk ne’ebé dala ruma bele esplika tansá SDPP la susesu atu hamenus nosaun husik eskola nian iha Timor-Leste. Fatór hirak-ne’e ida-idak sei diskute ho detallu iha kraik.

Implementasaun SDPP ne’ebé la konsistente iha Timor-Leste. Tuir análize fidelidade implementasaun (FI) nian, maioria hosi ninia eskola tratamentu sira iha Kamboja, Índia no Tajikiztaun prienxe ona padraun ne’ebé estabelese hodi indika katak intervensaun SDPP nian implementa tuir duni ho dezeñu. Maske nune’e, iha Timor-Leste estudu FI nian hetan katak eskola sira kuaze implementa SAS la konsistente, liuliu kona-ba komunikasaun ho inan-aman no foti medidas akompañamentu. Implementasaun atividade estrakurrikulár iha Timor-Leste ne’e kuaze di’akliu, maske 76% de’it hosi eskola sira mak relata katak sira hala’o atividade estrakurrikulár semanál, ne’ebé nu’udár frekuénsia loloos (Creative Associates International no

Page 96: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 71

School-To-School International 2015). Maske intervensaun SDPP hadi’a ona atitude no partisipasaun ba eskola, maibé implementasaun ne’ebé la konsistente hosi medidas akompañamentu mestre sira no komunikasaun ho inan-aman mak dala ruma hatún ona abilidade programa nian atu afeta ba husik eskola.

Durasaun implementasaun. Maske SDPP la konsege hamenus nosaun husik eskola nian, maibé susesu atu hadi’a rezultadu intermediáriu prinsipál tolu—prátika ba prevensaun husik eskola, atitude komportamentu alunu nian ba eskola no prezensa. SDPP ativu iha eskola sira durante tinan akadémiku rua tomak no serbisu ho klase 4, 5, no 6. Nune’e, tempu implementasaun ba alunu individual sira varia hosi tinan ida ka rua depende ba sira-nia klase bainhira sira simu SDPP ba dala uluk. Grupu rua, alunu klase 4 sira iha TA 2012 no alunu klase 4 iha TA 2013, ne’ebé envolve iha intervensaun ne’e ba tinan akadémiku rua tomak, no grupu rua seluk, alunu klase 5 sira iha TA 2012 no alunu klase 5 iha TA 2013, ne’ebé envolve iha intervensaun ne’e ba tinan akadémiku ida tomak.

Bainhira SAS sai nu’udár parte hosi programa ne’e rasik, sesaun programa AEK mós oferese ba alunu sira dala ida iha semana ida depoizde oras eskola nian. Hosi vizaun operasionál nian, tempu ne’e menus liu duké intensaun loloos, ne’ebé limita hosi interrupsaun iha kalendáriu eskolár, inklui taka eskola tanba udan, feriadu ne’ebé naruk no la tuir oráriu, no formasaun nasionál ba mestre sira ne’ebé dada mestre sira hosi eskola durante semana balun nia laran, no husik klase sira mamuk de’it. Programa ne’e iha efeitu ba rezultadu intermediáriu nian ne’ebé hatudu katak ida-ne’e bele iha ninia efeitu loloos ba rezultadu prazu naruk nian ho implementasaun ne’ebé intensu ba intervensaun ne’e.

Avaliasaun ne’e ezamina rezultadu sira hafoin alunu sira partisipa iha programa ne’e ba tinan id aka rua. Tenke nota katak atitude hosi alunu nian ba eskola no komportamentu ne’e forma tuir tempu, hahú hosi matríkula inísiu. Introdús intervensaun SDPP—ne’ebé kombina atensaun no apoiu adultu alvu sira nian, ambiente no atividade ne’ebé nakloke ne’ebé bele hametin partisipasaun alunus nian—iha inísiu hosi karreira akadémiku alunus nian, no kontinua durante sira-nia estudu, bele ajuda kria perspetivas ne’ebé pozitivu ba eskola no komportamentu ne’ebé di’akliu. Iha Aneksu G ami esplora pergunta kona-ba papél implementasaun nian ho kle’an liu. Rezultadu hirak-ne’e hatudu katak ho esperiénsia adisionál ne’e, dala ruma bele hadi’a liu tan impaktu programa nian. Hafoin tinan rua implementasaun SDPP, alunu sira iha grupu SDPP alkansa númeru prezensa aas ne’ebé estatístikamente signifikativu duké alunu sira iha grupu kontrolu. Alunu sira iha grupu SDPP mós iha númeru husik eskola ne’ebé menus liu, maske diferensa ne’e estatístikamente la signifikativu. Peskiza iha futuru tenke avalia karik SDPP iha duni impaktu pozitivu ba rezultadu intermediáriu ne’ebé hatudu liuhosi impaktu ba husik eskola ho implementasaun ba intervensaun ne’ebé intensu ka luan liu.

Kompleksidade hosi fatór sira relasiona ho husik eskola. Haree ba maneira no kontribuisaun ne’ebé kompleksu ne’ebé hamosu husik eskola, iha posibilidade katak atividade SDPP rasik dala ruma la sufisiente atu influensia desizaun husik eskola nian ba maioria alunus sira iha risku atu husik eskola. Partikularmente, fatór ekonómiku ne’ebé tuir kontratu SDPP hetan bandu atu responde diretamente—hanesan osan-eskola nian, no nesesidade atu aumenta rendimentu liuhosi serbisu uma-laran ka doméstika—ne’ebé partikularmente relevante ba desizaun atu husik eskola (Creative Associates International 2014). 57 Maske nune’e, SDPP konsege hatudu impaktu ba

57 Intervensaun prevensaun husik eskola SDPP nian tuir kontratu bandu duni atu inklui transferénsia osan ka insentivu ekonómiku, ne’ebé hatudu katak efetivu duni iha peskiza anterior.

Page 97: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 72

komportamentu prinsipál mestre ho alunus nian ne’ebé bele influensia desizaun atu husik eskola hodi hatudu katak intervensaun hosi SAS ho programa AEK tenke inklui ba estratéjia oioin ne’ebé presiza hodi hamenus nosaun husik eskola nian iha Timor-Leste.

C. Konkluzaun

Estudu ne’e hatudu katak Programa SDPP iha Timor-Leste susesu duni atu hadi’a rezultadu intermediáriu baluk ne’ebé importante—liuliu ba mestre sira-nia prátika ba prevensaun husik eskola nian, atitude komportamentu alunus nian ba eskola, no prezensa loroloron—maibé la konsege hamenus nosaun husik eskola nian. Importante tebes atu kompara impaktu hosi SDPP iha Timor-Leste ho nasaun sira seluk ne’ebé konsege rezolve problema husik eskola ne’ebé aas, no alunu sira ho idade boot, no implementa SDPP tuir duni nia dezeñu loloos. Diskusaun adisionál kona-ba impaktu Programa SDPP hosi nasaun SDPP sira hotu sei aprezenta separadu, iha sumáriu relatóriu nasaun haat nian (Creative Associates International and Mathematica Policy Research 2015).

Page 98: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 73

Referénsias

American Institutes of Research. “ALAS: Relatóriu Intervensaun.” Hetan fali hosi http://ies.ed.gov/ncee/wwc/interventionreport.aspx?sid=22, 2006a.

American Institutes of Research. “Verifika & Liga: Relatóriu Intervensaun.” Hetan fali hosi http://ies.ed.gov/ncee/wwc/interventionreport.aspx?sid=78, 2006b.

Angrist, Joshua, Eric Bettinger, Erik Bloom, Elizabeth King, and Michael Kremer. “Komprovativus ba ensinu privada iha Colombia: Evidénsia hosi esperimentu naturál ida randomizadu.” The AmericanEconomic Review, vol. 92, no. 5, 2002, pp. 1535-1558.

Banerjee, Abhijit, Shawn Cole, Esther Duflo, and Leigh Linden. “Reparasaun ba Edukasaun: Evidénsia hosi Esperimentus Randomizadu Rua iha Índia.” Quarterly Journal of Economics, vol. 122, no. 3, 2007, pp. 1235–1264.

Benjamini, Yoav and Yosef Hochberg. “Kontrole ba Taxa Deskoberta Falsu: Abordajen ida Prátika no Poderozu ba Testajen Múltiplu.” Journal of the Royal Statistical Society Series B Methodological, vol.57, no. 1, 1995, pp. 289–300.

Bloom, Howard S. “Responsabilizasaun ba Laiha-Komparénsia iha Dezeñu Esperimentál ba Avaliasaun.” Evaluation Review, vol. 8, 1984, pp. 225–246.

Brush, Lorie, Jennifer Shin, Rajani Shrestha, and Karen Tietjen. “Revizaun Literatura Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola.” Relatóriu aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2011.

Creative Associates International. “Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola; Timor-Leste Early Warning and Response System: School Manual.” Relatóriu aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2012a.

Creative Associates International. “Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola; Atividades Estrakurrikulár iha Timor-Leste: Manuál ba Fasilitadór.” Relatóriu aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2012b.

Creative Associates International. “Regras Desizaun ba Pontu Kortada ba Estudantes iha Risku.” Memorandu ba Eskritóriu Lokál SDPP, 2012c.

Creative Associates International. “Kritériu Iha Risku ba Sistema Avizu Sedu iha Nasaun Pilotu sira.” Memorandu ba Eskritóriu Lokál SDPP, 2012d.

Creative Associates International. “Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola; Konkluzaun hosi Análize Situasionál: Fatór no Kondisaun sira ne’ebé Afeta Husik Eskola iha Kamboja, Índia, Tajikiztaun, no Timor-Leste.” Relatóriu aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2014a.

Page 99: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 74

Creative Associates International. “Análize Situasionál Timor-Leste: Fatór no Kondisaun sira ne’ebé Afeta Husik Eskola.” Relatóriu aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2014b.

Creative Associates International. “What Works: Beneficiary Perspectives on dropout Prevention Interventions in Timor-Leste” Relatóriu aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2015.

Creative Associates International and Mathematica Policy Research. “Konkluzaun sira hosi Avaliasaun Impaktu Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola iha Nasaun Haat.” Relatóriu aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2015.

Creative Associates International and School-to-School International. “Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola: Sumáriu ba Konkluzaun, Fidelidade hosi Implementasaun (FOI) ba Intervensaun SDPP iha Kamboja, Índia, Tajikiztaun no Timor Leste.” Relatóriu aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2015.

Duflo, Esther. "Edukasaun no Konsekuénsia Merkadu Traballu nian ba Konstrusaun Eskola iha Indonézia: Evidénsia hosi Esperimentu Polítika Inkomún." American Economic Review, vol. 91, no. 4, 2001, pp. 795-813.

Finlay, Krystina A. “Kuantifika Envolvimentu Eskola: Relatóriu Peskiza.” National Center for School Engagement, 2006.

Fredericks, Jennifer A., Phyllis Blumenfeld, Jeanne Friedel, and Alison Paris. “Envolvimentu Eskola.” Iha Saida mak labarik sira presiza atu sai buras?: Konseitualiza no sukat indikadór sira ba dezenvolvimentu pozitivu, editada hosi Kristin Anderson Moore and Laura H. Lippman.New York, NY: Springer Science and Business Media, 2005.

Friedman, Willa, Michael Kremer, Edward Miguel, and Rebecca Thornton. “Edukasaun hanesan Liberasaun?” No. w16939. National Bureau of Economic Research, 2011.

Levy, Dan, Matt Sloan, Leigh Linden, and Harounan Kazianga. “Avaliasaun impaktu ba Burkina Faso nia programa BRIGHT. Relatóriu Finál.”Washington, DC: Mathematica Policy Research, Inc. submittedto Millennium Challenge Corporation, 2009.

Miguel, Edward, and Michael Kremer. “Worms: Identifying impacts on education and health in the presence of treatment externalities.” Econometrica, vol. 72, no. 1, 2004, pp. 159-217.

The Millennium Development Goals Report: 2013. New York, New York: United Nations, 2013.

Murray, Nancy, Quinn Moore, Larissa Campuzano, Kathy Buek, Emilie Bagby, and Mark Strayer.“Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola: Impact Evaluation Research Plan.” Relatóriu aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2012.

Page 100: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 75

Oster, Emily, and Rebecca Thornton. “Menstruasaun, produtus sanitaria no partisipasaun iha eskola: Evidénsia hosi avaliasaun randomizadu.” American Economic Journal: Applied Economics, 2011, pp. 91-100.

Petrosino, Anthony, Claire Morgan, Trevor Fronius, Emily Tanner-Smith, and Robert Boruch. “Intervensaun iha Nasaun sira ne’ebé sei iha Dezenvolvimentu hodi Hadi’ak Matríkula ba Labarik sira Ensinu Primária no Sekundária nian: Revizaun Sistemátika ida.” Campbell Systematic Reviews, vol. 8, no. 19, 2012.

Prouty, Diane and Karen Tietjen. “Planu Dezeñu Pilotu Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola: Timor-Leste.” Relatóriu aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2012.

Schochet, Peter Z. “Abordajen ida atu Responde ba Problema Testajen Múltiplu iha Avaliasaun Impaktu Polítika Sosiál nian.” Evaluation Review, vol. 33, no. 6, 2009.

Schochet, Peter Z., and John Burghardt. “Uza Pontuasaun Propensidade atu halo Estimativa ba Impaktus Subgrupu Relasionadu ho Programa nian iha Avaliasaun Programa Esperimentál.” Evaluation Review, vol. 31, no. 2, 2007, pp. 95-120.

Schultz, T. Paul. “Subsídiu eskolár ba ema kiak: Avalia estratéjia Mexikana atu redús pobreza.” Washington, DC: International Food Policy Research Institute, 2001.

Shin, Jennifer, Rajani Shrestha, and Karen Tietjen. “Análize Tendénsia Husik Eskola ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola: Índia.” Relatóriu Finál aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2011a.

Shin, Jennifer, Rajani Shrestha, and Karen Tietjen. “Análize Tendénsia Husik Eskola ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola: Timor-Leste.” Relatóriu Finál aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2011b.

Shrestha, Rajani, Jennifer Shin, and Karen Tietjen. “Análize Tendénsia Husik Eskola ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola: Kamboja.” Relatóriu Finál aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2011a.

Shrestha, Rajani, Jennifer Shin, and Karen Tietjen “Análize Tendénsia Husik Eskola ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola: Tajikiztaun.” Relatóriu Finál aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2011b.

Tietjen, Karen. “Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola: Relatóriu Trimestrál, Janeiru 1, 2012–Marsu 31, 2012.” Relatóriu Finál aprezenta ba E.U. nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál. Washington, DC: Creative Associates International, Inc., 2012.

Tschannen-Moran, Megan and Anita Woolfolk Hoy. “Efikásia Mestre nian: Kaptura Konstrutu ida Eluzivu.” Teaching and Teacher Education, vol. 17, 2001, pp. 783-805.

Page 101: Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades Partisipasaun ...schooldropoutprevention.com/wp-content/uploads/2016/03/Timor_Endline_Report_Tetum...Karik Sistemas Avizu Sedu no Atividades

Konkluzaun hosi Avaliasaun Impaktu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola nian iha Timor-Leste Pájina 76

Tsigilis, Nikolaos, Athanasios Koustelios, and Vasilios Grammatikopoulos. “Propriedades Psikométrika hosi Mestre sira-nia Nosaun ba Eskala Edikásia iha Kontestu Edukasionál Gregu nian.” Journal of Psychoeducational Assessment, vol. 28, no. 2, 2010, pp. 153-162.