7 fatin hodi halimar iha timor-leste: projetu halimar ... conf 2015/volume i/vol1_chp7.pdf ·...

9
41 7 Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar fatin Lospalos James Nash no Sr. Ildefonso da Silva Introdusaun Artigu ida ne’e nia objetivu mak atu esplika projetu peskiza ida kona-ba labarik nia halimar fatin iha Timor-Leste. Iha artigu nia laran autór fó koñese kona-ba atividade halimar no métodu ‘aprende bazeia ba halimar’ nia valór. Tuir mai autór haree ba mudansa iha edukasaun pre-eskolár iha Timor-Leste. Ne’e hotu tiha, ita sei haree ba rezultadu projetu peskiza no hato’o sujestaun no rekomendasaun kona- ba oinsa halo halimar fatin ne’ebé úniku tuir kultura no fó labarik sira oportunidade atu tuir atividade halimar oi-oin. Informasaun husi peskiza seluk kona-ba edukasaun pre-eskolár hatudu katak atividade halimar importante tebes ba labarik nia dezenvolvimentu. Alende ne’e, peskiza foun hatudu katak labarik nia dezenvolvimentu bainhira sira sei ki’ik fó impaktu boot ba sira nia moris bainhira sira sai ema adultu. Projetu peskiza ida ne’e halo iha tempo diak tanba agora dadaun Timor nia setór edukasaun pre-eskolár aumenta boot hodi responde ba nesesidade populasaun. Antesedente: Atividade Halimar nia Valór Halimar mak parte ida iha labarik sira nia moris ne’ebé importante tebes. Halimar mós fundamental iha labarik sira nia prosesu dezenvolve sira nia isin, hanoin, emosaun no abilidade halo kolega (ka saúde sosiál). Dezenvolvimentu sira ne’e mak fundasaun importante bainhira labarik sai ema adultu. Peskiza barak hatudu katak labarik ne’ebé halimar ho kreativu no pozitivu sei hetan moris diak bainhira sira sai boot. Labarik sempre hakarak halimar. Atividade halimar hatudu labarik sira nia abilidade atu dezenvolve no haburas rasik sira nia hanoin no isin. Kapasidade atu komprende no rekoñese labarik nia abilidade ne’e mak parte importante iha edukasaun jardín infantíl. Jardín infantíl fornese abilidade báziku iha area hanesan lee, hakerek no hatene númeru. Jardín infantíl mós fatin iha ne’ebé mak labarik sira komesa koñese ema foun no fatin foun. Ba labarik ki’ik buat ne’e mak esperiénsia foun loos. Labarik hakarak uza atividade halimar hodi aprende kona-ba ideia no fatin ne’ebé sira deskobre. Jardín infantíl nia halimar fatin ne’ebé kapás no halo labarik kontente mak fatin ne’ebé labarik sira bele uza atu aprende no dezenvolve sira nia a’an liu husi halimar. Halimar fatin ne’ebé fó oportunidade ba labarik sira atu halimar ho maneira oi-oin sei ajuda loos labarik nia dezenvolvimentu. Maneira halimar oi-oin ne’e bele inklui halimar ativu hanesan desportu no halimar halai, halimar livre no kreativu, nomos halimar imajinasaun no teatru. Loron-loron labarik iha Timor-Leste han tempo barak halimar ho ativu no livre. Bainhira sira halimar hanesan ne’e sira aprende abilidade importante barak. Ita sei bele fó suporta ba atividade halimar ne’e liu husi halo halimar fatin iha jardín infantíl. Halimar fatin ne’e bele aumenta labarik nia edukasaun no dezenvolvimentu ho maneira ne’ebé kreativu, apropriadu no halo labarik sira kontente. Edukasaun pre-eskolár iha Timor-Leste Edukasaun pre-eskolár iha Timor-Leste mak setór ida ne’ebé foun no aumenta boot lailais. Jardín infantíl iha sidade nomos iha foho sai sentru komunidade importante ba mestre no inan-aman ne’ebé hakarak tau foku ba labarik sira. Ho rekursu no treinamentu ne’ebé limitadu tebes, mestre sira fornese edukasaun pre-eskolár ba labarik barak. Mestre sira mós inklui atividade kultura kapás iha sira nia hanorin – dala barak sira hanorin kultura liu husi arte, kanta no dansa. Maibé iha problema rua. Primeiru, seidauk iha padraun nasionál ba edukasaun pre-eskolár, no segundu iha programa treinamentu oi-oin loos ba mestre jardín infantíl. Tamba nune’e, matéria hanorin iha jardín infantíl sira oi-oin loos, no mós jardín infantíl uza padraun oi-oin no maneira hanorin oi-oin. Durante ami hala’o peskiza ami vizita fornesedor treinamentu edukasaun pre-eskolár balun iha Dili. Fornesedor treinamentu ida-idak iha nia programa rasik. Balun haree liu ba aprende bazeia ba halimar, balun haree liu ba literasia no numerasia, no seluk tan haree liu ba promosaun lian lokál no lia-inan. Diak liu padraun ka kurikulum nasionál sei uza parte forte husi fornesedor treinamentu nia programa sira ne’e, no mós inklui maneira hanorin ne’ebé tau foku ba labarik (child centred teaching).

Upload: dinhkhanh

Post on 07-May-2018

268 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: 7 Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar ... Conf 2015/VOLUME I/vol1_chp7.pdf · Prioridade foun mak atu estabelese: Edukasaun pre-eskolár ne’ebé efeitu, ... liu

41

7

Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar fatin Lospalos

James Nash no Sr. Ildefonso da Silva

Introdusaun Artigu ida ne’e nia objetivu mak atu esplika projetu peskiza ida kona-ba labarik nia halimar fatin iha Timor-Leste. Iha artigu nia laran autór fó koñese kona-ba atividade halimar no métodu ‘aprende bazeia ba halimar’ nia valór. Tuir mai autór haree ba mudansa iha edukasaun pre-eskolár iha Timor-Leste. Ne’e hotu tiha, ita sei haree ba rezultadu projetu peskiza no hato’o sujestaun no rekomendasaun kona-ba oinsa halo halimar fatin ne’ebé úniku tuir kultura no fó labarik sira oportunidade atu tuir atividade halimar oi-oin. Informasaun husi peskiza seluk kona-ba edukasaun pre-eskolár hatudu katak atividade halimar importante tebes ba labarik nia dezenvolvimentu. Alende ne’e, peskiza foun hatudu katak labarik nia dezenvolvimentu bainhira sira sei ki’ik fó impaktu boot ba sira nia moris bainhira sira sai ema adultu. Projetu peskiza ida ne’e halo iha tempo diak tanba agora dadaun Timor nia setór edukasaun pre-eskolár aumenta boot hodi responde ba nesesidade populasaun. Antesedente: Atividade Halimar nia Valór Halimar mak parte ida iha labarik sira nia moris ne’ebé importante tebes. Halimar mós fundamental iha labarik sira nia prosesu dezenvolve sira nia isin, hanoin, emosaun no abilidade halo kolega (ka saúde sosiál). Dezenvolvimentu sira ne’e mak fundasaun importante bainhira labarik sai ema adultu. Peskiza barak hatudu katak labarik ne’ebé halimar ho kreativu no pozitivu sei hetan moris diak bainhira sira sai boot. Labarik sempre hakarak halimar. Atividade halimar hatudu labarik sira nia abilidade atu dezenvolve no haburas rasik sira nia hanoin no isin. Kapasidade atu komprende no rekoñese labarik nia abilidade ne’e mak parte importante iha edukasaun jardín infantíl. Jardín infantíl fornese abilidade báziku iha area hanesan lee, hakerek no hatene númeru. Jardín infantíl mós fatin iha ne’ebé mak labarik sira komesa koñese ema foun no fatin foun. Ba labarik ki’ik buat ne’e mak esperiénsia foun loos. Labarik hakarak uza atividade halimar hodi aprende kona-ba ideia no fatin ne’ebé sira deskobre. Jardín infantíl nia halimar fatin ne’ebé kapás no halo labarik kontente mak fatin ne’ebé labarik sira bele uza atu aprende no dezenvolve sira nia a’an liu husi halimar. Halimar fatin ne’ebé fó oportunidade ba labarik sira atu halimar ho maneira oi-oin sei ajuda loos labarik nia dezenvolvimentu. Maneira halimar oi-oin ne’e bele inklui halimar ativu hanesan desportu no halimar halai, halimar livre no kreativu, nomos halimar imajinasaun no teatru. Loron-loron labarik iha Timor-Leste han tempo barak halimar ho ativu no livre. Bainhira sira halimar hanesan ne’e sira aprende abilidade importante barak. Ita sei bele fó suporta ba atividade halimar ne’e liu husi halo halimar fatin iha jardín infantíl. Halimar fatin ne’e bele aumenta labarik nia edukasaun no dezenvolvimentu ho maneira ne’ebé kreativu, apropriadu no halo labarik sira kontente. Edukasaun pre-eskolár iha Timor-Leste Edukasaun pre-eskolár iha Timor-Leste mak setór ida ne’ebé foun no aumenta boot lailais. Jardín infantíl iha sidade nomos iha foho sai sentru komunidade importante ba mestre no inan-aman ne’ebé hakarak tau foku ba labarik sira. Ho rekursu no treinamentu ne’ebé limitadu tebes, mestre sira fornese edukasaun pre-eskolár ba labarik barak. Mestre sira mós inklui atividade kultura kapás iha sira nia hanorin – dala barak sira hanorin kultura liu husi arte, kanta no dansa. Maibé iha problema rua. Primeiru, seidauk iha padraun nasionál ba edukasaun pre-eskolár, no segundu iha programa treinamentu oi-oin loos ba mestre jardín infantíl. Tamba nune’e, matéria hanorin iha jardín infantíl sira oi-oin loos, no mós jardín infantíl uza padraun oi-oin no maneira hanorin oi-oin. Durante ami hala’o peskiza ami vizita fornesedor treinamentu edukasaun pre-eskolár balun iha Dili. Fornesedor treinamentu ida-idak iha nia programa rasik. Balun haree liu ba aprende bazeia ba halimar, balun haree liu ba literasia no numerasia, no seluk tan haree liu ba promosaun lian lokál no lia-inan. Diak liu padraun ka kurikulum nasionál sei uza parte forte husi fornesedor treinamentu nia programa sira ne’e, no mós inklui maneira hanorin ne’ebé tau foku ba labarik (child centred teaching).

Page 2: 7 Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar ... Conf 2015/VOLUME I/vol1_chp7.pdf · Prioridade foun mak atu estabelese: Edukasaun pre-eskolár ne’ebé efeitu, ... liu

42

Setór edukasaun no Ministériu Edukasaun hasoru dezafiu barak deste independénsia iha 2002 no mós durante krize iha 2006. Situasaun ne’e signifika katak governu fó prioridade liu ba rekursu no programa edukasaun ba ensino báziku no ensino sekundáriu, duke ensinu pre-eskolár. Agora governu TL komesa fó prioridade no tau foku ba edukasaun pre-eskolár liu husi halo jardín infantíl ne’ebé rejistu ho governu. Prioridade foun mak atu estabelese:

Edukasaun pre-eskolár ne’ebé efeitu, fornese fatin aprende ho kualidade diak, no tau foku ba dezenvolve abilidade lian no abilidade lee hodi promove tranzisaun ba eskola ensino báziku (Launder et al. 2014, 6)

Ministériu Edukasaun hakarak estabelese programa-estudu nasionál ba edukasaun pre-eskolár, rekursu hanorin nasionál, no mós treinamentu nasionál ba mestre sira. Buat ne’e sei uza métodu aprende ne’ebé bazeia ba atividade (activity based learning) (Launder et al, 2014 pájina 8). Ita bele hadi’ak no haburas métodu aprende ne’ebé bazeia ba atividade liu husi halo area halimar iha liur no halo halimar fatin. Halimar fatin hanesan ne’e sei fó oportunidade oi-oin atu labarik bele aprende no dezenvolve sira nia a’an liu husi atividade halimar. Kuandu halo area halimar iha liur, bele aumenta buat oi-oin ne’ebé kreativu, tuir kultura, no natural. Nune’e bele kria halimar fatin úniku ba Timor-Leste. Maibé iha dezafiu balun bainhira uza jardín liur iha jardín infantíl iha Timor-Leste. Ami kria ‘Projetu Halimar Fatin Lospalos’ tamba ami haree dezafiu ne’e no mós haree katak atividade halimar kreativu ne’ebé bazeia ba kultura importante ba dezenvolvimentu Timor-Leste, Projetu Halimar Fatin Lospalos Many Hands International (MHI) mak ONG ne’ebé servisu iha Lospalos no sira kria Projetu Halimar Fatin Lospalos. MHI nia objetivu mak atu fó forsa ba komunidade liu husi suporta koñesimentu kultura no hahalok kreativu. Projetu ne’e fó servisu ba ema nain rua. Primeiru mak James Nash ne’ebé arkitetu ida no mai husi Australian Business Volunteers. Segundu mak Ildefonso Da Silva ne’ebé MHI nia peskizadór kultura lokál no nia mós jogadór ida. Projetu ne’e halo observasaun no avaliasaun kona-ba fatin ne’ebé labarik sira gosta halimar, inklui jardín infantíl, ensino báziku no fatin públiku seluk. Ami identifika oportunidade no dezafiu bainhira halo diskusaun hamutuk ho labarik, mestre, inan-aman, administradór distritu lokál no administradór edukasaun lokál, no mós Xefe Suku. Projetu ne’e halo mós avaliasaun kona-ba ekipamentu no matéria ne’ebé uza hela iha halimar fatin, no mós identifika matéria konstrusaun no sasán seluk ne’ebé karik bele uza no bele hetan iha komunidade ka iha Dili. Projetu ne’e halo peskiza kona-ba tradisaun kultura lokál ne’ebé karik bele inklui iha halimar fatin nia dezeñu. Projetu mós halo matadalan ida ho títulu ‘Halo Espasu ba Halimar Fatin’. Matadalan ne’e esplika oinsa bele kuda jardín no ai-hun hodi marka area ida nia baliza, no mós hodi bele fó mahon ba halimar fatin. Projetu ne’e servisu hamutuk ho ONG ida iha Melbourne ho naran Playground Ideas (PGI – Ideia ba Halimar Fatin). PGI fó hanoin importante kona-ba dezeñu no prosesu atu halo halimar fatin. Sira fahe informasaun, rekursu no hanoin (Veerman, 2014). Se ema ruma hakarak aprende klean liu kona-ba tanba saida mak halimar importante, planeamentu halimar fatin, no oinsa halo ekipamentu halimar fatin, ami rekomenda Ita-Boot haree PGI nia rekursu. Ikus liu, projetu ne’e dezeña halimar fatin ki’ik rua iha Lospalos no agora dadaun ami uza dezeñu ne’e atu buka fundus hodi bele halo duni halimar fatin rua ne’e. Projetu nia Prosesu Projetu ne’e identifika oinsa labarik sira halimar iha Timor-Leste agora dadaun. Porezemplu, halimar bola no desportu, berlindes, sai ai-hun, buka fatin foun, duni malu, subar malu, múziku, kanta no pinta. Labarik sira matenek loos bainhira foti sasán ruma no troka sasán ne’e hodi sai boneka ka buat ruma ne’ebé bele uza halimar. Porezemplu, dulas roda, uza papelaun (kaixa) hodi halo kareta ka trek, ka uza buraisa hodi halimar. Ami mós observa labarik sira kria fatin ho sira nia imajinasaun. Dala ruma labarik sira uza ai-musan, nuu-kulit no au ba halimar tradisionál nian. Piaw no animal ne’ebé halo ho ai-tali mak alat halimar tradisionál ba labarik sira. Iha mós halimar balun hanesan popati-pati ne’ebé bele ajuda labarik sira ho abilidade matemátika. Ami haree mós katak labarik balun uza fatin públiku hanesan halimar fatin, porezemplu presipiu jardín, ai-hun boot no uma ka rai mamuk. Projetu ne’e mós identifika halimar fatin públiku no privadu ne’ebé susesu. Bainhira ami dehan halimar fatin susesu, ne’e

Page 3: 7 Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar ... Conf 2015/VOLUME I/vol1_chp7.pdf · Prioridade foun mak atu estabelese: Edukasaun pre-eskolár ne’ebé efeitu, ... liu

43

signifika katak halimar fatin ne’e fatin ida ne’ebé labarik bele uza hodi halimar ho livre no sira sente seguru. Labarik bele mós partisipa iha atividade oi-oin no uza espasu oi-oin iha halimar fatin sira ne’e. Halimar fatin susesu barak uza material konstrusaun ne’ebé relevante tuir kultura no/ka modernu no bele uza kleur. Halimar fatin balun uza material konstrusaun tradisionál ne’ebé fasil atu hafoun ka troka. Projetu ne’e mós identifika dezafiu balun bainhira haree oinsa bele uza area halimar iha liur iha jardín infantíl:

1. La iha baliza ka lutu atu halo labarik sira seguru husi kareta, motor no animal oi-oin. 2. La bele halimar iha liur tanba manas liu no la iha mahon. 3. Sasán perigozu iha liur ka besik area halimar hanesan uma mamuk, lixu fatin no animal boot. 4. Membru komunidade la hatene area halimar nia baliza iha ne’ebé. 5. Membru komunidade uza area halimar fatin durante oras eskola nomos depois oras eskola. 6. Problema nain ba rai husi tempo Portugés. 7. Labarik nia oráriu iha jardín infantíl loron-loron limitadu ka tempo la dun naruk. 8. Halimar fatin nia ekipamentu balun a’at ka susar atu halo manutensaun.

(Nash and DaSilva 2015, 4) Projetu ne’e kria matadalan ‘Halo Espasu ba Halimar Fatin’ hodi responde ba dezafiu sira ne’e. Pájina ne’e (Figura 1) husi livru matadalan hatudu oinsa bele resolve problem dezafiu ne’e liu husi kuda ai-moris. Matadalan ne’e fó informasaun kona-ba oinsa bele kria baliza ba area halimar fatin se buat ne’e problema duni ba jardín infantíl ida. Atu kontinua ba etapa tuir mai no dezeña halimar fatin, projetu ne’e uza PGI nia rekursu no matadalan.

Figura 1- Husi livru Matadalan hatudu oinsa bele resolve problem dezafiu ne’e liu husi kuda ai-moris.

Page 4: 7 Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar ... Conf 2015/VOLUME I/vol1_chp7.pdf · Prioridade foun mak atu estabelese: Edukasaun pre-eskolár ne’ebé efeitu, ... liu

44

PGI rekomenda ita uza prosesu ho etapa lima hodi halo halimar fatin: Rona, Planeamentu, Dezeñu, Konstrusaun, Manutensaun (Veerman 2014). Prosesu ne’e mak sai matadalan ba Projetu Halimar Fatin Lospalos. PGI nia matadalan rekomenda katak ita halo halimar fatin ne’ebé refleta fatin lokál no kultura lokál - nune’e halimar fatin bele sai fatin ki’ik ne’ebé atu hanesan ho labarik nia moris atuál. Matadalan ne’e esplika katak importante halimar fatin fornese oportunidade atu labarik sira bele halimar ho maneira oi-oin. Sira deskreve tipu halimar oin haat ne’ebé tenke konsidera bainhira halo dezeñu ba halimar fatin.

1. Halimar Ativu hanesan halai, haksoit, sae, halimar boi, halo namdoras no halo rolu. 2. Halimar Desportu hanesan tebe bola, voleiból, haksoit tali ka buraisa, halimar subar. 3. Halimar Livre no Halimar Kreativu hanesan bainhira labarik sira esplora no halo interaksaun

ho sasán modernu ka sasán natureza iha halimar fatin. Sasán ne’e bele tau metin iha fatin ka bele mós muda ba-mai, no labarik bele uza atu halimar buat oi-oin.

4. Imajinasaun no Teatru hanesan bainhira labarik sira uza sira nia imajinasaun atu halimar papél hanesan finje tein, lori kareta, sai toos nain, faan iha merkadu, ka halimar hanesan toka múziku, kanta lagu ka halo arte. (Veerman 2014, 23)

Importante ita rekoñese katak fatin ba halimar ativu no desportu baibain tama iha halimar fatin nia dezeñu. Presiza fó suporta barak liu atu halo fatin ba halimar livre, halimar kreativu no halimar imajinasaun. Halimar oin tolu ne’e mak parte importante iha labarik nia dezenvolvimentu sentimentu no dezenvolvimentu hanoin (ka matenek). Fornese fatin ba tipu halimar oi-oin sira ne’e mak maneira diak ida atu uza espasu iha halimar fatin. Halo ligasaun entre fatin sira ne’e bele fó enkorajen ba labarik sira atu koko atividade foun no aprende buat foun. Projetu Halimar Fatin Lospalos uza mós matadalan seluk ho títulu ‘7Cs’ (C Hitu). Organizasaun ho naran Outside Criteria husi Vancouver, Canada mak hakerek matadalan 7Cs (Herrington et al 2007). Sira halo rekomendasaun hitu bazeia ba observasaun labarik sira halimar iha halimar fatin no mós bazeia ba peskiza sientífiku. Sira nia objetivu mak atu ‘halo ligasaun entre labarik nia halimar fatin iha liur no saida mak ita hatene kona-ba dezenvolvimentu labarik ki’ik’. Character (Karakter): Ideia ka ambiente jerál iha area halimar fatin. Context (Kontestu): Komprende ligasaun entre halimar fatin no ambiente iha area ne’e. Connectivity (Ligasaun): Hanoin kona-ba ligasaun entre atividade oi-oin iha halimar fatin. Change (Mudansa): Hanoin kona-ba tipu halimar oin hira mak labarik sira bele halimar iha halimar fatin no oinsa buat ne’e sei muda tuir tempo. Chance (Oportunidade): Refere ba oinsa labarik sira bele halo mudansa iha sira nia fatin. Buat ne’e bele inklui sasán halimar hanesan roda ne’ebé labarik bele dulas ba mai. Bele mós inklui buat ruma hanesan rai-henek, fatuk ki’ik ka didin jís ne’ebé labarik bele uza halo pinta. Clarity (Klaru): Hanoin kona-ba oinsa mestre komprende halimar fatin ne’e no mós oinsa labarik komprende halimar fatin ne’e. Tenke klaru halimar fatin nia parte oi-oin uza atu halimar saida. Challenge (Dezafiu): Ida-ne’e refere ba oinsa halimar fatin ida fó dezafiu fíziku nomos dezafiu hanoin ba labarik ne’ebé halimar iha ne’ebá. Buat ne’e karik bele inklui oportunidade ba labarik atu foti risku, hanesan sae aas ka haksoit tun.

Page 5: 7 Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar ... Conf 2015/VOLUME I/vol1_chp7.pdf · Prioridade foun mak atu estabelese: Edukasaun pre-eskolár ne’ebé efeitu, ... liu

45

Figura 2 - Labarik halimar iha fatin públiku ne’ebé troka sai halimar fatin – Jardín Presepio

Informasaun Sientífiku kona-ba Halimar Organizasaun rua ne’ebé refere iha leten, ‘Playground Ideas’ no ‘Outside Criteria’, halo matadalan kona-ba oinsa dezenvolve halimar fatin. Informasaun iha matadalan rua ne’e bazeia ba observasaun, esperiénsia, no peskiza sientífiku kona-ba tanba sá mak atividade halimar importante ba ema nia dezenvolvimentu. Atividade halimar diak dezenvolve parte iha ita-nia kakutak ne’ebé kontrola ‘Funsaun Eksekutivu’. Funsaun eksekutivu nia definisaun mak prosesu hanoin ne’ebé ‘signifika katak ita bele halo planu, tau foku ba buat ruma, hanoin hetan instrusaun, no mós halo buat oi-oin iha momentu ida ho susesu’ (CDC 2015). Sentru ba Dezenvolvimentu Labarik ne’ebé bazeia iha Universidade Harvard iha Amerika dezenvolve tiha rekursu multimedia barak hodi bele komprende klean liu kona-ba atividade halimar nia papél iha labarik nia dezenvolvimentu hanoin bainhira sei ki’ik. Dezenvolvimentu abilidade hanoin no abilidade seluk bele fó benefísiu durante ema nia moris tomak. Abilidade ne’e mós fó benefísiu boot ba dezenvolvimentu sosiedade forte ida. Peskiza balun hatudu katak labarik ne’ebé simu oportunidade diak atu halimar hetan rezultadu diak liu iha sira nia moris bainhira sira sai boot. Peskiza ida halo estudu kona-ba labarik kiak ne’ebé hetan oportunidade atu tuir atividade halimar ne’ebé diak no estimula sira. Rezultadu hatudu katak bainhira labarik sira ne’e sai boot, sira manaan osan 42% boot liu duke labarik kiak sira seluk ne’ebé la tuir atividade halimar diak. Importante atu nota katak bainhira labarik sira sai boot sira la hasoru problema dezigualdade ka problema sosiál. Peskizadór hatete katak ‘rezultadu ne’e hatudu bainhira ita fó estimula ba labarik kiak ne’ebé sei ki’ik bele fó impaktu ba merkadu trabalho no hamenus dezigualdade’ (Gertler et al 2014, 1). Haree ba PGI nia website atu hetan informasaun seluk kona-ba tanba sá importante ba labarik ki’ik atu halimar no mós oinsa atividade halimar bele fó impaktu ba ita nia moris. (PGI 2015 a,b) Projetu nia Rezultadu: Halo Promosaun ba Halimar Fatin Tuir Kultura iha Timor-Leste

Page 6: 7 Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar ... Conf 2015/VOLUME I/vol1_chp7.pdf · Prioridade foun mak atu estabelese: Edukasaun pre-eskolár ne’ebé efeitu, ... liu

46

Projetu ne’e estabelese prosesu dezeñu uza konsultasaun atu halo halimar fatin rua. Projetu mós halo peskiza kona-ba posibilidade atu halo halimar fatin públiku no uza area halimar iha rai mamuk entre ensino báziku rua. Rezultadu husi konsultasaun ho inan-aman, mestre, no administradór sira mak informa planu ba dezenvolvimentu projetu ne’e. Mestre eskola apresia tebes oportunidade atu dezenvolve labarik nia abilidade oi-oin. Jardín infantíl estabelese ona fatin balun iha sala laran ne’ebé espesífiku ba dezenvolvimentu labarik nia abilidade fíziku no abilidade hanoin. Fatin ne’e inklui area ba moto fina, moto grossa, numerasia, lee no literasia, múziku no arte. Mestre sira gosta ideia kona-ba haluan espasu halimar ne’e atu nune’e bele tama mós iha area liur. Primeiru ami halo diskusaun ho ema oi-oin kona-ba oinsa labarik sira gosta halimar. Depois mak ami fahe labarik nia gosta no atividade halimar seluk ba grupu tema balun. Grupu tema mak: halimar ativu no sae-tun, halimar bola, halimar teatru kreativu, dansa no toka múziku, no halimar hakmatek atu bele aprende buat foun iha area liur. Ami koko maneira oi-oin atu dezeña area halimar no ikus liu ami hola desizaun no foti dezeñu ida ne’ebé inklui tipu atividade halimar oi-oin. Dezeñu ne’e mós inklui parte balun husi kultura no detalhu husi ambiente naturál lokál. Porezemplu halimar fatin inklui ekipamentu sae-tun ho dezeñu hanesan lafaek no karau ne’ebé halo husi roda tuan; foho ki’ik no kadoras ne’ebé halo tuir foho fatuk-ahu besik eskola nia fatin; palku ida ne’ebé labarik bele uza atu toka múziku, kanta no dansa; no mós uma adat ida ne’ebé atu hanesan ho komunidade nia jardín presipio. Halimar fatin ne’e hasoru dezafiu tanba besik estrada boot. Etapa primeiru iha prosesu halo halimar fatin ne’e mak kuda ai-moris. Inan-aman no mestre sira kuda ai-moris no ai-hun hodi kria baliza no fó mahon. Ami hili ai-moris ne’ebé diak atu halo fatin privadu, seguru, no mahon. Ami hili ai-moris sira ne’e bazeia ba informasaun husi inan-aman no ema lokál.

Figura 3 - Konseptu planu ba Halimar fatin iha foun iha jardín infantíl komesa ho kuda ai-moris.

Material Konstrusaun no Abilidade Ami presiza halo peskiza klean kona-ba material konstrusaun no abilidade konstrusaun iha Lospalos no Timor-Leste hodi bele halo dezeñu ba halimar fatin ne’e. Prosesu peskiza ne’e inklui halo avaliasaun halimar fatin balun, ekipamentu halimar nian, no mós material konstrusaun uma tradisionál no modern. Ami tau foku ba material konstrusaun ida ne’ebé mak diak no ida ne’ebé mak la dun diak ka kria problema. Bele hetan ezemplu husi analiza halimar fatin iha Figura 4 no 5.

Ami avalia material konstrusaun, inklui material konstrusaun tradisionál, hodi haree se bele uza atu halo halimar fatin ka lae. Iha proses avaliasaun ne’e ami haree problema balun ne’ebé baibain mosu ho ekipamentu halimar fatin. Ezemplu ida mak bainhira ekipamentu halimar halo ho besi. Besi material konstrusaun ida ne’ebé forte no bele uza kleur. Dala barak ema hanoin besi kapás loos atu uza bainhira halo halimar fatin. Halimar fatin balun iha Timor-Leste mak ezemplu diak ne’ebé hatudu katak bele

Page 7: 7 Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar ... Conf 2015/VOLUME I/vol1_chp7.pdf · Prioridade foun mak atu estabelese: Edukasaun pre-eskolár ne’ebé efeitu, ... liu

47

halo halimar fatin kapás ho besi, hanesan iha Jardín 5 De Maio iha Dili. Maibé atu uza besi presiza abilidade espesífiku. Jardín infantíl barak nia halimar fatin halo ho besi maibé ema solda besi ne’e la dun diak. Iha fatin barak mosu besi-teen no ne’e perigozu ba labarik sira. Maski nune’e, ami hetan mós jardín infantíl balun ho ekipamentu halimar besi ne’ebé diak loos. Halimar fatin sira ne’e halo ho kualidade diak no dala barak ema pinta besi hodi la bele mosu besi-teen. Labarik barak gosta halimar iha halimar fatin kapás sira. Ami hetan halimar fatin balun ne’ebé la presiza solda besi tanba sira só uza ai no besi bainhira presiza halo forte. Iha mós halimar fatin seluk ne’ebé uza pipa be besi ho pipa besi ne’ebé tau hamutuk hodi halo forte. Halimar fatin seluk tan la uza besi no fó oportunidade ba labarik sira atu halimar iha ekipamentu hanesan roda tuan ne’ebé ema pinta, konkretu ka sae ai-huun. Husi analiza báziku ne’e ita bele aprende katak kuandu hakarak uza besi atu halo halimar fatin, tenke uza besi ho kualidade diak, solda didiak, no halo manutensaun.

Ezemplu seluk mak bainhira ema uza material ai-tali hodi halo halimar fatin. Ema barak uza material ai tali no ai-tali tahan iha Timor-Leste. Material ne’e bele hetan iha fatin barak, la karun, bele troka, no ema barak hatene halo konstrusaun uza material ai-tali. Material ne’e la bele uza kleur hanesan besi, no la forte hanesan besi, maibé material ne’e uza mós la hanesan. Porezemplu ita bele uza material ai-tali hanesan eskada, atu halo uma ki’ik ba labarik sira halimar iha laran, ka hodi halo lutu ki’ik ba area halimar rai-henek. Buat ne’e bele mós uza hanesan ekipamentu ne’ebé la metin, nune’e labarik bele kria rasik sira nia halimar fatin. Komunidade lokál hatene barak kona-ba material ai-tali nia kualidade no mós kona-ba oinsa aumenta nia forsa. Material ai-tali nian mós reprezenta fatin lokál ho diak no bele inklui tradisaun hanesan homan ka bahat. Komprende klean liu kona-ba material lokál mak tópiku ne’ebé diak ba peskiza seluk iha futuru. Bele hetan ezemplu husi analiza hamilar fatin iha Figura 4 no 5.

Figura 4 no 5 - Ezemplu husi analiza halimar fatin iha

Page 8: 7 Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar ... Conf 2015/VOLUME I/vol1_chp7.pdf · Prioridade foun mak atu estabelese: Edukasaun pre-eskolár ne’ebé efeitu, ... liu

48

Figura 6 - Halimar fatin ki’ik ne’ebé uza material tradisionál no mós material modernu.

Konkluzaun Halimar fatin mak fatin ne’ebé suporta labarik sira atu sai ema boot ne’ebé kontente, isin forte no matenek. Rezultadu peskiza hatudu katak atividade halimar bainhira labarik sei ki’ik importante loos atu harii sosiedade forte ida. Iha mundu internasional, ideia kona-ba halimar, halimar fatin, no oinsa buat ne’e fó impaktu ba ema kontinua muda no dezenvolve nafatin. Agora ema haree katak atividade halimar laos atividade ne’ebé sees husi prosesu aprende, maibé atividade ne’ebé kapás loos hodi labarik bele aprende. Ho rekoñesimentu hanesan ne’e, estrutura halimar fatin komesa muda atu nune’e labarik bele hetan esperiénsia oi-oin bainhira halimar iha ne’ebá. Labarik Timor-oan matenek loos halimar livre, no halimar livre importante loos ba labarik nia prosesu dezenvolve a’an. Maibé ita bele mós fó suporta ba labarik sira hodi sira bele partisipa iha atividade halimar oi-oin. Buat ne’e sei kria oportunidade ba labarik sira atu halo reflesaun, aprende, no simu komentáriu pozitivu bainhira sira

Page 9: 7 Fatin hodi halimar iha Timor-Leste: Projetu halimar ... Conf 2015/VOLUME I/vol1_chp7.pdf · Prioridade foun mak atu estabelese: Edukasaun pre-eskolár ne’ebé efeitu, ... liu

49

halimar no aprende. Rai Timor-Leste iha istória kultura ne’ebé kapás, grupu étniku oi-oin no rai geografiku ne’ebé furak tebes. Situasaun ne’e signifika katak iha buat barak ne’ebé bele uza hanesan ideia bainhira halo dezeñu ba labarik nia halimar fatin foun. Se ita foti Timor oan nia domin no orgullu ne’ebé sira sente ba sira-nia rai no tau sentimentu ne’e ba iha halimar fatin, entaun bainhira labarik sira halimar iha ne’ebá sira sei lori domin no orgullu ne’e ba oin.

Figura 7 - Jardín ne’ebé labarik halo ho sira nia imajinasaun iha Lospalos

Referénsia CDC (Centre on the Developing Child, Harvard University) 2015 In Brief: Executive Function: Skills For Life

and Learning. Retrieved September 2015 from http://developingchild.harvard.edu/resources/inbrief-executive-function/

Gertler, P, Heckman, J, Pinto, R,Zanolini, A, Vermeersch, C, Walker, S, Chang, S, Grantham-McGregor, S2014, 'Labor market returns to an early childhood stimulation intervention in Jamaica' in Science. 30 May 2014: Vol. 344 no. 6187 pp. 998-1001.Retrieved Sept 2015 from http://www.nber.org/papers/w19185

Launder, D, Docking, K, and Carter, R, 2014, Support to Timor-Leste Early Childhood Education, MFAT, Ministry for Foreign affairs and Trade, New Zealand.

Herrington, S, Lesmeister, C, Nicholls, J, Stefiuk, K, 2007, 7Cs: An informational guide to young children’s outdoor play spaces.

Retrieved September 2015 from http://www.wstcoast.org/playspaces/outsidecriteria/7Cs.html Nash, J and DaSilva, I, 2015, Halo Spacu Ba Halimar Fatin, MHI, Many Hands International, Timor-

Leste.Retrieved September 2015 from http://manyhands.org.au/our_activities/2013_projects/stimulating_creative_play_in_early_childhood_lospalos_pla

yspaces_project/ or http://issuu.com/playgroundideas/stacks/61a82e320115412e8b2b4e0a7ffccb3d PGI (Playground Ideas) 2015a, The Evidence. Retrieved September 2015 from

http://www.playgroundideas.org/about-us/the-evidence/ PGI (Playground Ideas) 2015b, Why play? Retrieved September 2015 from

http://www.playgroundideas.org/about-us/why-play/ Veerman, M, (2014) The Community Playground Manual- Five steps to a great space to play, Playground Ideas,

Melbourne, Australia. Retrieved December 2014 from http://www.playgroundideas.org/build-a-playground/design-manuals/