pitomačke novine br 4 (2001.)

8/15/2019 Pitomačke Novine Br 4 (2001.)

1/29


2/29


3/29

2

P I T O M A

K E

N O V I N E

itoma ke novine

"PITOMAČ KE NOVINE"Mjeseč ni č asopis Pitomač e i okolice

Br.4, God. I., Srpanj (Jakopovščak, Srpen, Mali srpanj) 2001. g.

Nakladnik, grafička priprem a i tisak:

Galerija - grafič ka priprema - nakladništvovl. Željka Begović - PITOMA A, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908

e-mail: [email protected]://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begović

Uređ ivački odb or: prof. Ivan Zelenbrz, vlč . Tomislav Petrić ,

dr. Marijan Jergović i Rajko Stilinović

Lektura i ko rektura: Željka Begović

Fotografije:Foto "Begović " Pitomač a i B. Begović

Rukopisi se šalju na adresu nakladnika najkasnije do 22. umjesecu i ne vrać aju se.

Sve informacije kao i narudžbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list možete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenojadresi.

Izdavanje časopis a odobr eno je od Vlade Republik eHrvats ke (Ured za odn os e s jav nošću) br.504-02/3-2001-01

azalo str.SENZACIONALNO OTKRI E - 3-4

NEKAJ IZ OP INE I POLITIKE - 5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7

DELALA SU I DRUŠTVA I KLUBOVI - 8-11

NEKAJ VAM O E RE I VELEČ ASNI - 12

SKULTURE - 13

IZ PROŠLOSTI PITOMAČ KOG KRAJA - 14-15

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAČ I -ZANIMLJIVOSTI - 17-18

Č OŠEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslov l ja, obitel jska stabla i prezimenaobitel j i u Pitom ači i okolici 4.) - 21-23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-27

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (srpanj-kolovoz) - 28

"BB-art" Pitomača

Iz uredništva Pitomač kih

novinaragi č itatelji i vi koji ć ete to tek postati, željeli bismo vas, sa nekoliko reč enica, i u ovom brojuupoznati sa Pitomač im novinama.Ovaj tekst je reakcija na vaše telefonske

pozive i na reakcije nekih č itatelja. Želimo vam reć i da jeideja o Pitomač kim novinama nastala u glavi glavnogurednika Branka Begović a, a sav posao od tekstova dografič ke pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomač a(galerija-grafič ka priprema-nakladništvo), Otrovanec60 (vl. Željka Begović ), što znač i da mi nemamonikakve veze ni sa Opć inom Pitomač a, ni sa Pitomimradiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi.Mi smo potpuno politič ki neopredjeljeni, pišemo zanaše žitelje. Zato se obrać amo svima onima koji seprepoznaju ili nađ u u nekom tekstu. Nemojte bitiuvrijeđ eni ako smo napisali istinu, jer narod treba znatiistinu, a ako vam se istina ne sviđ a, razmislite da li jeistina zaista takva. A ako smo mi i napisali nekuneistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu ili dapodnesete tužbu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji iradimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek ć e znati prepoznati istinu, jer ona se ilomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve žitelje opć inePitomač a koji imaju što reć i, da nam se jave na naše

telefone ili na našu adresu, te tako postanu našisuradnici. Hvala vam što ste kupnjom Pitomač kihnovina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomač ke novine:Željka Begović

D

Đ URA (crta i piše Stiv)


4/29

3

itoma ke novine S E NZ A C I O

NA L N O OT K RI

E

ako se prije nekoliko godina pristupilorenoviranju ošteć ene crkve u Maloj reš-njevici bilo je potrebno uč initi raznolike

radove. Izmeđ u ostaloga, u jednoj fazi, bilo jepotrebno skinuti svu žbuku izvana (radove izvodiCroming Pitomač a). Skidanjem žbuke na južnomzidu pojavio se zazidani gotič ki prozor, a na istoč nomč ak dva.

Navedenu crkvu poč etkom XVIII. stoljeć a(od 1720.-ih godina) adaptiraju pripadnici tadadoseljene već inske konfesije, tj. pravoslavne, 1763.

dograđ uju kor i zvonik, ali sve na temelju starijegrađ evine koja je vjerovatno krajem XVI. stoljeć a bilarazrušena od turske vojske. Pretpostavljalo se dapostoje srednjevjekovni elementi na ovoj arhitekturi,no nije bilo dokazano.

Inać e, na ovom se mjestu već do 1334.godine spominje župna crkva svetog Martina uChresnu ( resnu - rešnji), a nalazimo ju i u popisužupnika iz 1501. godine, koje je godine u njoj župnikneki Matija "Plebanus in Chresno" . Crkva jesmještena na brijegu i lokacija je povoljna za obranu,pa možemo pretpostavljati i fortifikacijsku funkciju (uto doba rimokatolič ke crkve) u borbama protiv

Turaka.Oko 1500 metara sjeverno od crkve, sve do

kraja XVII. stoljeć a, prolazila je tzv. tisuć ljetna velikacesta, odnosno "via magna" koja postoji (relacijaPtuj-Osijek) još i prije nove ere. ini se da je odvojak

Senzacionalno: otkriveni gotič ki elementiiz XI. ili XII. stoljeć a na crkvi u Maloj

Č rešnjeviciK

Mjesta gdje se nalaze got ički prozor i . Crkva u Maloj Č rešnjevic i (srednjevjeko vn om Č resnu) - pog led na mjesto gdje je ju ni prozor

iznad ulaza. Ovdje je mo da bio ulaz već p ri je XVI. sto l jeća (gore).

B a r o

k i z i r a n i u

l a z .


5/29

itoma ke novine

4

S E N Z A C I O N A L N O O

T K R I

E

do crkve od te glavne ceste (odnosno od resna -posjeda pripadnog Gorbonoku, danas KloštarPodravski) bio djelomič no današnji poljski put kojiide sjeverno od crkve prema Grabrovnici i dolaziodo nje negdje oko današnjeg grabrovnič koggroblja.

Sudeć i prema konfiguraciji terena

možemo predmijevati postojanje i manje utvrde usklopu koje se nalazila sama crkva (?).Naselje resno bilo je vjerovatno oko

ovog brežuljka, a na kojem se prostoru č estopronalaze keramič ki ulomci iz razdoblja XII. doXVI. stoljeć a.

Sudeć i po izgledu zazidanog prozora na južnoj strani glavnog broda koji je sasvim sigurnogotič kih obilježja, ali i prema onima manjima nakvadratič noj gotič koj apsidi na istoč noj stranimožemo reč i da se radi o dijelu građ evine iz XII.-XIII. stoljeć a (a možda i iz ranijeg vremena).Gotič ki prozor na južnoj strani, ali i oni na istoč noj,

nisu od kamena (kako to obič no zna biti) već jezidan i žbukan kombinacijom ilovač e i kreč a, avidljivi su i tragovi kreć a kojime je bio zid bojan, akoji sigurno potjeć u od prije poč etka XVIII.stoljeć a - kada su prozori zazidani, odnosno uvrijeme barokizacije. Prozor na južnoj stranidoseže do visine od preko 5 metara. Nadamo seda ć e buduć a istraživanja dopuniti naša saznanjao ovoj staroj hrvatskoj sakralnoj građ evini. Prematome, ovo je jedan od najveć ih i najstarijesač uvanih dijelova gotič kog graditeljstva uPodravini i šire. Sagrađ ena je još prije gotovo800., a možda i više godina.

B. Begović

Mre om odvojen i dio t locr ta označava dijelove koji s u post ojal i još u XII.-XIII.st.al i mo da i ranije.

zidzidŠup ljin a prozora (horizontalni presjek).

Ostaci got ičkih prozora na istočnom zidu apside.

Tipični got ički šil jas t i obl ik

prozora.

Južni prozor u vri jeme otvaranja, odnosn o skid anja u XVIII. sto ljeću stavljene

zidne zapune.


6/29

itoma ke novine

5

NE K A J I Z O

P

I NE I P OL I T I K E

Izabran novi predsjednik Županijskog vijeć aHSLS-a Virovitič ko-podravske županije

kino dvorani u Pitomač i održana je 30.lipnja 2001. godine Izborna županijska skupštinaHSLS-a Virovitič ko-podravske županije. Nakon

pozdravne riječ i predsjednika pitomač kog ogranka HSLS-agosp. Branka Gibe, izabrano je radno predsjedništvo, te jeusvojen dnevni red Skupštine.

Predsjednik Županijskog vijeć a HSLS-a gosp.Zlatko Mlinarić podnio je izvješć e o dosadašnjem radu istogvijeć a. Za novog predsjednika Županijskog vijeć a HSLS-aVirovitič ko-podravske županije izabran je dr. Viktor Brož , aza podpredsjednike mr. Nikola Nemč ević , dr. Goran Kotur iPredrag Kotur.

Na ovoj Izbornoj skupštini izabran je i novi tajnik iriznič ar, kao i 11 č lanova Županijskog vijeć a HSLS-ažupanije, 5 č lanova županijskog Nadzornog odbora i 5č lanova županijske Statutarne komisije.

Slobodanka Janeš

U

etva žitarica je došla i uč inila svoje. Potrebno je

pokositi pšenicu, ali i naplatiti je - onaj koji juprodaje. Željeli smo razgovarati sa gospodinom

županom Ivanom Begović om, no bio je vrlo okupiran svojomžetvom. Konač no smo ga uspjeli uhvatiti prilikom kratkestanke koju je iskoristio za posjet vinogradu u Aršanju.

No, svejedno, svaka č ast što gosp. Ivan Begović nijezaboravio svoj osnovni posao, a to je poljodjelstvo i uzgojstoke. Ne znamo kolika je trenutno županova plač a, ali to zanjega, č ini se, i nema nekakve veze. Županovo poduzeć eAgromes d.o.o. ostvarilo je dobit od cca 500.000 kuna za2000. godinu. Po mišljenju stanovništva č ini se da je dobrošto u ovom mandatu imamo župana koji je uč inio neštovrijedno i konkretno. Na primjer, zaposlio je u svojoj firmi cijeluobitelj, a radi, barem do sada, bez znač ajne potpore državnihelemenata, odnosno bez nekih posebnih kredita je formiraosvoje malo poslovno carstvo. Javno je mijenje, inać epozitivno po pitanju izbora sadašnjeg župana, posebno stogašto jedan dobar dio puč anstva sa područ ja županije i poslujesa njegovom firmom - već inom pozitivno.

Svi mi znamo da se za jednog predsjednika države,odnosno politič ki važne osobe bira jedna, izmeđ u ostaloga, imaterijalno nezavisna osoba, koja iza sebe ima i jednuuspješnu karijeru, tako da može i treba raditi za opć e dobro - jer ga je narod izabrao.

Oko svake takve osobe ispreplić u se i razne prič e itraži se i svaka i najmanja nepravilnost - i to je poznato. Takona pitanje da zašto se gosp.Ivan Begović vozi BMW-om samađ arskim tablicama i zašto ima dio svojeg Agromesa i uMađ arskoj odgovara da je bivša vlast pokušala sposobne i

poduzetne degradirati i uzeti im zaslužene novce. Stoga je,kako kaže, nakon kazni financijske policije, za gotovo ni zbogč ega, morao krenuti u područ je koje ga neć e toliko pljač kati.Bila je to, nažalost, susjedna Mađ arska, ali se sada nada dać e se i u Hrvatskoj, postupno, stvari promjeniti i da ljudi neć emorati tražiti č udne izlaze, za što ć e se sigurno zalagati i onsam u djelokrugu svoje kompetencije. Stoga se puč anstvonada da ć e gosp. Ivan Begović , imajuć i u vidu svekomponente, uč initi, barem na područ ju Virovitič ko-podravske županije (uz pomoć svih ostalih elemenata),slobodniji prostor po pitanju (isključ ivo) gospodarstva i tositnih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika.

Na kraju krajeva, gospo-din župan ne želi mnogo obeč avatiniti govoriti, već daje do znanja dać e vrijeme njegovog mandatapokazati svoje.

B.B.

Iz razgovora sa županomVirovitič ko-podravskežupanije, Pitomač anomIvanom Begović om

ŽPriopć enje Komunalnog Pitomač a d.o.o.

"U Pitomač kim novinama br. 3 za mjesec lipanj 2001.godine na stranici 4. objavljena je slika sa popratnim naslovom"Kako se održava groblje u Velikoj rešnjevici". Izneseni supodaci koji ne stoje, pa u cilju objektivnog informiranja građ anadajemo slijedeć i IZJAVU. Zakonom o grobljima (NN RHbr.19/98.) i Opć inskom odlukom o mjerilima i nač inu korištenjagroblja, održavanja i upravljanja mjesnim grobljima na područ juopć ine Pitomač a (od 7.6.1999.) u daljnjem tekstu Opć inskaodluka o grobljima, propisano je slijedeć e: - groblja su

komunalni objekti u vlasništvu jedinica lokalne uprave isamouprave na č ijem se područ ju nalaze (č l. 2. Zakona ogrobljima) - grobljem u mjestu Pitomač a upravlja KomunalnoPitomač a d.o.o., dok ostalim grobljima u naseljima Dinjevac,Grabrovnica, Stari Gradac, Otrovanec, Sedlarica, Mala

rešnjevica i Velika rešnjevica upravlja Vijeć e mjesnogodbora naselja gdje se groblje nalazi (č l.7. Odluke) - grobljem unaselju Turnašica upravljaju na temelju Sporazuma Vijeć amjesnih odbora Turnašice i Vukosavljevice (č l.8. Odluke) -upravljanje grobljem podrazumijeva dodjelu grobnih mjesta,uređ enje, održavanje i rekonstrukciju groblja (č l.9. Odluke).

Iz gore navedenog proizlazi da Komunalno Pitomač ad.o.o. iz Pitomač e ne upravlja i ne održava groblje u Velikoj

rešnjevici, a ni u ostalim naseljima na područ ju opć inePitomač a, izuzev groblja u Pitomač i. Komunalno Pitomač ad.o.o. je sukladno Zakonskim propisima, a glede upravljanja i

održavanja svih groblja na područ ju opć ine Pitomač aorganizirala sastank sa predsjednicima Vijeć a mjesnih odborada se prije donošenja Opć inske odluke o grobljima izjasne da ližele da Komunalno Pitomač a d.o.o. preuzme upravljanje iodržavanje svih groblja na područ ju opć ine Pitomač a, sauvođ enjem grobne naknade, izradom katastra groblja i drugo,prema važeć em cjeniku usluga koje su na groblju u Pitomač i,što su predsjednici Vijeć a mjesnih odbora pismeno odbili, pa jeOdluka o grobljima donešena onako kako je donešena. Tkođ ersmo organizirali sastanak sa predsjednicima Vijeć a mjesnihodbora u svezi provođ enja zakonske obveze vođ enja grobnihoč evidnika i registra umrlih osoba sa potrebnim uputstvimakako se knjige vode i koji se podaci u njih unose. Da bi se grobnioč evidnik i registar umrlih osoba mogao voditi potrebno jeizraditi katastar groblja (geodetski snimak groblja) sa ucrtanim

grobnim mjestima i poznatim vlasnicima radi uvođ enja grobnenaknade. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama idopunama Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi Mjesni odborisu postali pravne osobe, te sukladno tome mogu sklapatiugovore za upravljanje i održavanje groblja bilo sa KomunalnoPitomač a d.o.o. bilo sa kojom drugom pravnom ili fizič komosobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova, a premacijenama koje ima Komunalno Pitomač a d.o.o. ili druga pravnaili fizič ka osoba, pa se nadamo da ć e to uvesti više reda i ć istoć ena našim grobljima. Napominjemo da smo proteklih godina uviše navrata samoinicijativno pokosili i izvezli smeć e sa svihgroblja na područ ju opć ine Pitomač a i to bez ikakove naknade.

Novi župan

Virovi t ičko-podravske županije Ivan Bego vić.

Molimo Uredništvo Pito-mač kih novina da ovu našu Izjavuobjavi u narednom broju Pito-mač kih novina, na č emu seunaprijed zahvaljujemo i srdač nopozdravljamo.

Direktor: Slavko Aušperger ing."


7/29


8/29

G O S P ODA R S K E C RT I C E I N OV O S T I

itoma ke novine

7

agromelioracije u cilju kalcifikacije, humizacije imeliorativne gnojidbe.

U te kredite uključ eni su i vodozahvati tj. iskopbunara plitkih ili dubokih. Natječ aj ć e se ponoviti zbogvrlo malo zaprimljenih zahtjeva u prvom roku, a kreditisu pod vrlo povoljnim uvjetima sa 5% kamatomgodišnje i rokom otplate od 5 do 7 godina terazdobljem poč eka od tri godine. Zbog togasavjetujem povrtlarima koji se žele opremiti sistemomza navodnjavanje, a koji je nužan u povrtlarskojproizvodnji, da se jave na natječ aj na vrijeme, da bimogli prikupiti svu potrebnu dokumentaciju.

Izvješć e prognozne službe

Za voć are

Svi koji su izvršili zaštitu prema našim uputamaprije 5-7 dana sada ne trebaju prskati jer umeđ uvremenu nije bilo uvjeta za pojavu nove infekcije.

Međ utim, treba pregledati voć njak radiprisustva štetnika jer još uvijek lete jabuč ni savijač i, aima i pojave crvenog pauka.

Za vinogradare

Ako u vinogradu imate pepelnicu koju teškosuzbijate savjetujemo vam da upotrebite kombinacijusumpornog preparata i sistemič nog inhibitora rasta.

Sumpo SC + Tilt 250 SC ili Anvil 5SC uz

dodatak preparata za peronosporu Acrobat MZ iliGalben C. Pošto je nastupilo vrijeme zatvaranja grozdasavjetujemo da izvršite drugo tretiranje protiv truleži sapreparatom Mythos. Kod pripravaka preparata držitese upute proizvođ ač a.

Povrtlari

Ako morate koristiti neke od preparata protivlisnih ušiju upotrijebite one koji imaju kratku karencu, jerse povrć e svaki dan ubire sa njive. Preporuč ujemoPirimor + Alicte.

O star im zanat ima na po dru čju općinePitomača

Bač var Luka Hanzir-Ladušić

oš je svega nekoliko vrsta obrta upitomač kom kraju koji ć e već za možda

nekoliko godina nestati, a jedan od njih je ibač varski. Napredak tehnologije u mnogo struka jepromjenio ljudske potrebe za onime što nazivamotradicionalno i bez č ega se, navodno, ne može.

Svi znamo da vino ne može dozrijeti, akoželimo kvalitetu, ni u č emu drugome nego u drvenojbač vi. No, danas se o tome baš i ne vodi briga, pa se javlja sve manja potražnja za drvenim bač vama -napominje danas posljednji bač var u ovome krajuLuka Ladušić -Hanzir.

Svi se uglavnom orijentiraju na tzv. inoxbač ve i sve rijeđ e koriste prave drvene. Rijetko tkodođ e popraviti svoju staru bač vu, promjeniti kojudugu, vrata ili što drugo ili, pak, naruč iti novu bač vu.Od tih poslova jedan bač var ne može danas višeživjeti - dodaje gosp. Hanzir.

Nekada je ovo bio unosan posao. Dobarbač var imao je mnogo i dobro plač enog posla. No, idanas se nađ e pokoja mušterija koja želi popunitisvoj vinski podrum sa pokojom kvalitetnom bač vomiz radnje bač vara Luke Hanzira-Ladušić a, kojinajč ešć e, po vrlo pristupač nim cijenema, i izrezbaripokoji vinogradarski motiv na naruč eni pro-izvod.Posebno stoga što bač varija kod Hanzira postoji već40.-ak godina.

izložbama vina dobivao, i još uvijek dobiva, zlatnemedalje.

B.B.

J

Pored toga ,dedo Luka, kako gaprijatelji zovu od miljabavi se i znač ajnimuzgojem vinove loze i toza prodaju vina. Osimstolnog bijelog vina igraševine, te malvazije

proizvodi i kvalitetnufrankovku za koju je(izmeđ u ostalih vina) unekoliko navrata na

Uzgoj lubenica interesantanproizvođ ač ima i u pitomač kom kraju

sim sve intenzivnije proizvodnje povrć a unašem se kraju sve č ešć e uzgajaju i razne

kulture koje i nisu tipič ne za ovo podneblje. Tako je, na primjer, sve uč estaliji uzgoj lubenica. Iz razgovora sa jednim povrtlarom iz Otrovanca, Andrijom Makvić saznajemo da je to dosta isplativa kultura. Na dostamalom prostoru, od cca 400 do 500 č hv može se dobitigotovo 8 tona lubenica. Krajem srpnja cijena im je od 2 do2,5 kune, no do tada, pored navodnjavanja i dobrihvremenskih prilika lubenice još nisu sasvim zrele. Ipak,kako kaže bit ć e zadovoljan ako ih sve proda i po jednukunu po kilogramu, a koja ć e im cijena biti prvih danakolovoza i kasnije.

B.B.

O

Jedn a vrs ta sm ok ve us pješno raste u našem k raju. Dal i se radi o mutaci j i , odnosno pr i lagodbi ovo j kl imi neznamo, ali je činjenica da već sredinom s rpnja, bezobzira na vremensk e pr i l ike, obitel j Zvon ka Slavička iBran ka Šelim bera iz Pitomače bere zrele smo kv e.


9/29

itoma ke novine

8

I Z P R V E O B R T N E Š T E D N O K

R E D I T N E Z A

D R U G E

istajuć i staru požutjelu arhivsku građ u,sakupljenu kroz gotovo stoljeć e i pola, nalazimoda se zadruga spominje već 1860. godine (po

nekim podacima 1857.- no tu arhivu zadruga neposjeduje), kao udruženi zajednič ki ceh okolice Pitomač ei Đ urđ evca, a međ usobnim sporazumom 1862. odvojiše

se zanatlije Pitomač ke satnije 1.1.1862. osnovavši svojposeban ceh, obrtnu zadrugu, koja je nosila naziv"Pitomač ka zanatnič ka zadružnica" . Zadruga sespominje kao glavni novč arski zavod, osnovana odzanatlija, udružena radi zaštite svojih staleških interesa imeđ usobnog pomaganja, osnovana ponajprije radiunapređ enja trgovine i obrta č ime je zadruga bila najužepovezana tokom svoje povijesti. Po tadašnjem naslovu,iako osnovana od ceha, nema oznake ceha, već su tadazanatlije osnovali Zadrugu koja postoji i danas. Pod ovimnazivom zadruga posluje sve do 1891., kada se mijenjajuPravila i naziv u "Prva obrtna zadruga Pitomač a" .

U razdoblju izmeđ u I. i II. svjetskog rata zadrugadobiva modernu formu i nova Pravila 1922. godine,razvija se vrlo aktivan rad u Zadruzi i izvan nje, a od

nekadašnjeg ceha sač uvana je škrinja "Budeslade" , ukojoj se č uvala novč ana imovina društva, Pravila i spisikoji su takođ er sač uvani do danas, kao svjedok davnoprohujalog vremena iz sredine XIX. stoljeć a.

Pravila Zadruge mjenjala su se nekoliko puta i toprema prilikama i u duhu vremena. Nakon II. svjetskograta, 27. prosinca 1954., obrtnici oživljavaju Zadrugu, jerkao postojeć a nije imala svoju svrhu, prilagođ avajuć i senovim uvjetima, donose nova Pravila i naziv mjenjaju u"Štedno kreditna zadruga" , pod kojim nazivom poslujesve do 1958. godine. Tada se ponovo mijenjaju Pravila inaziv u "Prva obrtna štedno kreditna zadruga Pitomač a" ,pod kojim imenom i danas posluje. Osnovna djelatnostbila je prikupljanje uloga na štednju, te davanje zajmovazadrugarima, a u Zadrugu mogli su se uč laniti osimobrtnika, poljoprivrednici, radnici i zaposlenici. Osnovnadjelatnost do danas se nije mijenjala.

Protekle godine na Međ unarodnom savje-tovanju u Poreč u, kojem je prisustvovalo oko 250zadrugara Hrvatske Njemač ke, Austrije, Italije, Slovenije iBIH-a, ispred Saveza ŠKZ Hrvatske obznanjeno je dasmo najstarija Zadruga, prvo osnovana u Hrvatskojtakove vrste 1862. godine, što je vrlo bitno, jer se do tadaspominjala kao prvo osnovana Zadruga na Korč uli iz1864. godine. Svoj jubilej od 140. godina postojanja,zadruga je obilježila sveč anom sjednicom 4. studenoga2000. godine na sveč anoj sjednici Skupštine zadrugara.,kojoj su prisustvovali i uzvanici Ministarstva RH,predstavnici Saveza ŠKZ RH, Županije, č elnici Opć ine, te

predstavnici ŠKZ sa kojima naša zadruga uspješnosurađ uje dugi niz godina.Zadruga je uč lanjena u Savez ŠKZ Hrvatske koji

okuplja oko 50 000 zadrugar. Danas Zadruga ima oko1100 zadrugara, dobrovoljno uč lanjenih u Zadrugu i tosvih profila puć anstva, od malih obrtnika, malihgospodarstvenika, poljoprivrednika, penzionera doradnika. Zadruga ima č lanove koji su zadrugari i više od45. godina, a jedini živuć i č lan koji je bio u osnivač imanovog tipa ove zadruge 1954. godine je gospodin FranjoŠokec, koji je i danas aktivan č lan Skupštine.

Zadruga je prema Zakonu o ŠKZ (NN br.47/98.)uskladila svoje poslovanje, dobila riješenje o usklađ enju

kod Trgovač kog suda u Bjelovaru, te obavlja poslove: -prikupljanja štednih uloga i sve vrste depozita u domać oj valuti -vođ enja žiro-rač una i tekuć ih rač una za zadrugare - obavljanjeplatnog prometa u zemlji za zadrugare - odobravanja kreditazadrugarima - primanja u depozit sredstava tijela državneuprave, jedinice lokalne uprave i samouprave, Obrtnič kih komorai udruženja obrtnika, sindikata, te međ unarodnih organizacija,koja se namjenski ulažu u poticanje zadrugarstva - obavljanjamjenjač kih poslova.

Zadruga djeluje na osnovi svog Statuta i Pravilaprikupljanja štednje, Pravila o zadružnim udjelima i odobravanjukredita, putem Odluka predstavnika zadrugara u Skupštini,predstavnika zadrugara Skupštine Izvršnog i Kreditnog odbora,te upravitelja. Osnovni princip rada Zadruge je upravo kao i usvijetu, a to je uzajamnost i solidarnost zadrugara, koje se ogleda

u pravu svakog zadrugara da imade najmanje jedan zadružniudjel, te na osnovu toga jedan glas u odluč ivanju. Zadrugariprema moguć nostima štede u Zadruzi, najč ešć e putem štednogkola ili oroč enom štednjom, a za potrebe ulaganja u obrt,obiteljsko gospodarstvo i slič no, podižu pozajmicu ili kredit uz

jamstvo zadrugara. Danas, kada je interes društva razvoj maleprivrede, obrtništva i malih poduzetnika, poljoprivrednihgazdinstava, ova Zadruga sa svojim stoljetnim iskustvom idokazanom sposobnošć u za međ usobno pomaganje zadrugara,pruža garanciju za zadovoljenje tih interesa.

Zadruga je predložena za realizaciju projektafinanciranja programa razvoja malih poduzetnika putemMinistarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo RH. Obrtništvoi mali poduzetnici su pokretač ka snaga koja treba pokrenuti kotačnašeg posustalog gospodarstva, te bi navedena novč ana

sredstva dugoroč nih kredita uz povoljnu kamatnu stopu bilavelika pomoć u zadovoljenju potreba zadrugara na područ juOpć ine. Do realizacije programa, preostaju nam plasmanisredstava uz postojeć e uvjete, sredstva prikupljena putemslobodne i oroč ene štednje zadrugara, koja su najč ešć e skupasredstva.

Kroz svoje postojanje Zadruga je doživljavala i padove iuspone, ali je uvijek nastavljala sa radom upravo zahvaljujuć imasovnom č lanstvu koje ju je uvijek oživljavalo, prolazeć i krozsve mijene, jer rad ŠKZ ne može se vezati za bilo koji politič kisustav koji je prohujao ovim prostorima, od cehova do danasslobodne nam Hrvatske.

Priredila: Anđ elka Bedeković

Prva zadruga u Hrvata djeluje neprekidno od 1860. godine

"...Pa neka svemogu i Bog ulije obilje snage svetog blagoslova na pošteni rad Prveobrtne zadruge u Pitomač i i njezin barjak da bude na korist doma i roda..."

Citat iz završnog dijela u Spomenic i izdanoj povodom šezdesete godišnjice Prve obrtne štedno kreditne zadruge, pri posveti i danas sač uvane cehovske zastave izložene u prostoru blagajne Zadruge u Pitomač i.

L


10/29

DE L A L A S U

I DR U Š T V A I K L UB OV

I

itoma ke novine

9

Piše: Branko Begović

(nastav ak iz pr ošlog bro ja)

eritorijalna podjela lovišta bila je tada u petdijelova:Lovište br. 1.:od Doljnjeg kraja (Stros-

smayerova ulica), desna strana od magistrale premaKloštru Podravskom.Lovište br.2.: od Doljnjeg kraja, lijeva strana magistraleprema Starom Gracu.Lovište br.3.: Cijela južna strana magistralne ceste, saVelikim poljem, Lisič inama, dinjevač kom gušć om, svedo bilogorskih šuma - osim polja Götza. To jest prostorod Dinjevca-Pitomač e sa Otrovancom i Sedlaricom, teV. rešnjevicom.Lovište br.4.: odnosno lovište obitelji Götz pa cijelompodruč ju njegovog posjeda.

Lovište br.5.: križnič ko lovište na cijelom područ juKrižnice i tzv. Širina.

Lov u to vrijeme nije imao ekonomski znač aj.Predstavljao je isključ ivo statusni simbol. Lovač kegrupe bile su konzervirane i č vrste, i to toliko da u njihnije mogao bilo tko uć i, ali ni pridošlice iz krugovamlađ ih bogataša i imuć nih doseljenika. Lovišta su bilabogat niskom divljač i i iz osobnog ponosa zakupci su

održavali lovišta na zavidnoj razini. U to se vrijemepojavljuje tzv. krivolov, posebno zamkarenje i noć nikrivolov na svu divljač . Ali su i krivolovci imali dobre

organizacije, pa je č esto dolazilo i do oružanihograč una lovaca i krivolovaca.Nakon prvog svjetskog rata organizacija

lovstva nije se promjenila osim što je visina zakuparasla. Taj je porast bio usmjeren prvenstveno da bizakupci velikih površina omoguć ili novim osobamauključ ivanje u lovač ke grupe u podzakup. No, starilovci to nisu dozvoljavali. Do promjene je došlo tekkada je zakon dozvolio da svaki građ anin državemože biti zakupac lovišta (odnosno grupa građ ana).Promjena je bila drastič na.

Godine 1922. na licitaciji lovišta na područ juOpć ine Pitomač a i to lovište br. 1., 2. i 3. zakupljuje

užarski obrtnik Mato Katulić , izigravši staru lovač kugrupu (Steiskal, Kos, Beker i dr.). Namjera mu je bilata da rasproda u podzakup lovište starim i noviminteresantima i na tome ostvari dobru zaradu. Starisu lovci demonstrativno odustali od podzakupa, patako Katulić daje u podzakup lovište samo novimlovcima i bivšim krivolovcima. Naravno, zaradu nijeostvario kako je namjeravao, već je nasuprotizgubio dobar dio uloženog novca (Tari navodi da seKatulić poslije ovog poteza više nikad nije financijskioporavio).

Potaknuti tim primjerom koji bi po njihovommišljenju mogao ugroziti lovstvo na područ jupitomač ke opć ine, a i Kotara Đ urđ evac, održan jezbor lovaca đ urđ evač kog kotara na kojemu jepredloženo osnivanje jednog društva za cijeli kotarpod nazivom "Lovač ko društvo Kotara Đ urđ evac".

Vidjevši da je 1922. godine razbita staralovač ka organizacija koja je preživjela svoj nač inrada i ekskluzivitet i da neorganiziranoiskorištavanje lovišta po lovcima tzv. "peč enjkarima"dovodi do istrebljenja divljač i, shvatili su da je nužnopotrebno pronać i nove metode rada i uč initi novapravila ponašanja u lovstvu.

Navedeno društvo kotara osnovano je1922. godine, te se već 1923. pojavljuje na licitacijilovišta kao jedini ozbiljan kupac za cijelo lovno

područ je Kotara Đ urđ evac. Sitni zakupci tipa"Katulić " otpali su.U ovo lovač ko društvo mogao je pristupiti

svaki građ anin. No, prilikom stupanja vršila se jestroga selekcija, s obaveznim pripravnič kim stažom

Lovstvo u Pitomač iovstvo u Pitomač i

TPovr atak iz lov a 1939. godin e. Prvi s sli jev e strane je zakupac Bo lto Nemet iz Vukos avl jevice.

Pavao B radaš 1939. god ine sa v eprom ulo v- ljenim na tzv. Babičank i (odjel 40 - Nova kolon a). Vepar je bio 210 kg " čiste vage".


11/29

10

D E L A

L A S U

I D R U Š T V A I K L

U B O V I

itoma ke novinei obaveznim "krštenjem" pripravnika. Samo ispitanilovac i stvarni ljubitelj divljač i mogao je postati č lanLovač kog društva, naravno, ako je imao dostanovac i ugleda u ondašnjoj društvenoj hijerarhiji.

Prvi predsjednik kotarskog lovač kogdruštva bio je Aleksandar Šibenik, tadašnjipredsjednik Kotara Đ urđ evac. U pravilniku društvastoji da centri društva budu u Đ urđ evcu, Virju i

Pitomač i, te da se svake tri godine predsjedništvopremješta u drugi centar.

Predsjedništvo u Pitomač u seli 1931.godine, dok se iste godine društvo liberalizira iproširuje. Grof Prinke je otišao iz Križnice 1930.godine, pa se i to lovište pripaja opć inskom lovištuPitomač a. Izmeđ u 1922. i 1930. godine lovišta suimala 3 lovoč uvara, a pripojenjem Križnice č etiri.

U Pitomač i je sjedište navedenog lovač kogdruštva od 1931. godine pa sve do poč etka drugogsvjetskog rata. U tom su razdoblju znale bitiorganizirane ekskluzivne lovač ke zabave, skupnilovovi i lovovi na grabežljivce. Lovišta su bila

uredna, a krivolov se smanji na normalnu mjeru.Godine 1930. zima je bila vrlo hladna iduga, sa visokim snijegom. Sav trud kojega su lovciuložili nije spasio veliki pomor divljač i. Stoga suslijedeć eg ljeta nabavljeni živi zeč evi i pušteni ulovište. Ovo je dovelo do ozbiljnih uzgojnih zahvatau lovištima. Kao prvo organizirano je trovanještetoč ina trovanjem ajja, a zatim vođ enjem brige obroju divljač i i poštivanjem lovostaja. Određ ena subila i zaštitna lovišta, te organizirano hranjenjedivljač i tokom zime.

U toku drugog svjetskog rata Lovač kodruštvo Kotara Đ urđ evac ne djeluje. Lovišta su bila

prepuštenaslobodnom lovu, krivolovu i zamkarenju.Usprkos tome fond divljač i se ipak održao, tako da jesvaka novoosnovana lovač ka organizacija u novimuvjetima imala od č ega poč eti.

2. Lovač ko društvo (udruga) "Fazan" Pitomač a1945.-1990. godine

Lovač ko društvo "Fazan" Pitomač a osnovano je 1945. godine na inicijativu ing. Vinka Lacković a,upravitelja Šumarije IO đ urđ evač ke i TomislavaSteiskala. U prvo vrijeme bilo je to samo nekolikolovaca koji su nabavili lovač ke puške, udružili se i išli ulov. Tada se nije obrač ala pažnja na registraciju društvai na posjedovanje oružnih listova. No, vremenom je touređ eno pravilnicima.

Osnivanje Lovač kod društva "Fazan" održano je u jesen 1945. godine i izabran Upravni odbor:predsjednik Tomislav Steiskal, tajnik ing. VinkoLacković , blagajnik Dragutin Tari, lovnik ing. DragoMajer, lovnik Tomo Grgač ić i lovoč uvar Ivan Mihoković .

Nadalje, tu je bio odbornik Ivan Dugina i StjepanCrnjaković , dok su nadzorni odbor sač injavali FranjoSmrč ek, Nikola Renac i Stjepan Kirin.

Pravila Lovač kog društva "Fazan" Pitomač anač injena na šest stranica i u 27 č lanaka ovjerena supod br.18177/1945. od 9. studenoga 1945. godine priOkružnom narodnom odboru Bjelovar u Upravnomodjelu, ali su pravila nač injena 20. listopada 1945.godine.

Već nakon kratkog vremena broj č lanova ovogdruštva naglo se poč eo poveč avati i od tada poč injenovo razdoblje organiziranog lovstva u Pitomač i.

(nastavak u narednom broju )

Odlazak lovaca čamc imau l ov u p rekod ravlje (Jelkuš) 1950.-ih godi na. Jel kuš je od uvi jek bio dobr o mjesto za lov

jel en a i košute i druge visoke divljači.

Izlog Lov ačkog društva " Fazan" Pitomača uređen povod om izbora 1947. godin e u kući Bože Hrena u Pitom ači.


12/29

11

DE L A L A S U

I DR U Š T V A I K L UB OV

I

itoma ke novine

i j t i sMonografija o NK "Pitomač a"

Buduć i da smo u prošlim brojevima spomenuli da je upripremi monografija o NK "Pitomač a" stoga ponovozamoljavamo puč anstvo Pitomač e i okolice, da ako imajukakve podatke, dokumente ili fotografije vezane za nogomet

u Pitomač i dadu na raspolaganje NK "Pitomač a", ako nikakodrugač ije samo na uvid, radi upotrebe podataka - obratiti setajniku NK "Pitomač a" Boži ulo (tel: 782-996 ili 782-444 - od17 sati) ili glavnom uredniku monografije Branku Begović u (tel: 714-553 ili 098/1723-189)

B.B.

U Kladarama 15. srpnja održan turnir u

malom nogometu

a inicijativu dijela mještana Kladaraorganiziran je 15. 7. 2001. turnir u malomnogometu, koji se održao na nogometnom

igralištu NK "Kladare". Sudjelovalo je 6 ekipa: Alkotim iGladijatori iz Kladara, Drava-mlin i Chromos izPodravskih Sesveta, Invalidi iz Vukosavljevice iGrabrovnica iz Grabrovnice.

Nakon što je svatko sa svakim odigraoutakmicu dva puta po deset minuta raspored je bioslijedeć i: prvi Alkotim Kladare koji su ujedno dobilinagradu od 450 kuna, drugi Drava-mlin PodravskeSesvete sa nagradom od 270 kuna i treć i Chromos sanagradom od 180 kuna.

Nakon toga DVD Kladare poč astilo jesudionike i gledateljstvo sa gulašom.

B.B.

N

rijeme je godišnjih odmora i gotovo svadruštva, klubovi i udruženja bilježe određ enozatišje. Ipak se u sklopu svakog takvog

udruženja ponešto i zbiva, iako ne bilježimo jač uaktivnost.

Iz Vodovodne udruge "Aršanj" poruč uju da su radovi na postavljanju cijevovoda za vodovod u brijegu Aršanju pri kraju, te da imaju sve više zahtjeva za

priključ ivanje na ovaj vodovod i to u toj mjeri da nemogu udovoljiti željama. Svi oni koji se žele naknadnopriključ iti morati ć e platiti i dodatnu cijenu.

22. srpnja Turistič ka zajednica opć inePitomač a u suradnji s KUD-om "Pitomač ankama"organizirali su demonstriranje ispiranja zlata na rijeciDravi, starog izumrlog zanata, ali sa kopijama alata sakojima se to radilo. Sve je medijski poprač eno, posebnostoga što je upravo u ovo vrijeme na Dravu kodPitomač e stigao i konvoj č amaca i splavova uorganizaciji Obiteljskog, odnosno Narodnog radija podnazivom Nije Drava Rio Grande - akcija vezana zaoč uvanje ekološki č istog okoliša.

Pedesetak putnika, odnosno gostiju pre-spavalo je u šatorima na Banovom brodu, na imanjuslikara i kipara Josipa Šimić a, na opć e zadovoljstvosvih prisutnih. U konvoju je bio i poznati Drele, koji jeizrazio sve najbolje pozdrave Pitomač anima ič itateljima Pitomač kih novina i poruč io da ć e i daljesvrać ati u Pitomač u, a možda i na godinu naPitomač kom festivalu otpjevati koju pjesmu. B.B.

Detal j i sa d emons tr i ranja ispiranja zlata na Dravi - onako k ako se to nekada

radi lo i u ovom d i jelu toka ri jeke Drave.

V


13/29


14/29

13

S K UL T URE

itoma ke novine

najpoznatiji je hrvatski teksto-

pisac i pjesnik, ak tome i Pitomač an

našem Dragi Britvić u ne moramo mnogogovoriti. O njemu govore njegove prekrasne ibrojne pjesme. Kada bih ih sve samo nabrojili

trebali bi nekoliko ovakovih stranica, a od kojih subrojne bili ili jesu hitovi i koje se uvijek i rado pjevaju islušaju u svim prigodama.

Tko nije č uo za pjesme Bože, č uvaj Hrvatsku,Maslina je neobrana, Noć as ć emo zemlji k'o materireč i, Rasti zemljo, pukni stino, kucaj srce materino, Kadzazvone dubrovač ka zvona, Proplakat ć e zora, Samomi se javi, Kak je v duši, tak je v kleti, Vatrogasnazabava, Milioner, Bicikl ...

Jedan poznati kritič ar rekao je: "Najč ešć e urazlič itim sjedinjenima s glazbom, govorene i pjevane u popijevci, šansoni, songu, klapskoj pjesmi, zborskojskladbi, šlageru, pjesme Drage Britvić a doživjele su

milijunske naklade kakvima se može podić iti malo kojiod naših pjesnika..." Radi bolesti i obaveza naš Drago Britvić sve

rijeđ e posjeć uje Pitomač u, ali ga se Pitomač ani uvijekrado prisjeć aju, ako ne drugač ije pjevajuć i njegovelijepe pjesme, pogotovo one koje govore oPitomač i. B.B.

Drago

Britvi

Portret jednog umjetnika

O

U restoranu Prve obrtne štedno kreditne zadruge u Pitomač i otvorena je izložba maketa jedrenjakaIvana Golubić a

ovo toplo ljetno doba postavljena je izložba maketa starih jedrenjaka u jednom od dva izložbena prostora uPitomač e, tj. u restoranu Prve obrtne štedno kreditne zadruge. Izložba se može pogledati u toku srpnja ikolovoza. Ivan Golubić inać e je iz Kloštra Podravskog, a izrađ ivanjem maketa (što je dosta rijedak hobi) se bavi od1979. godine (Ivan Golubić , Mirogojska 5 Kloštar Podravski - 048/816-150). Spomenimo da se ovakve i slič neizložbe rijetko postavljaju u Pitomač i. Ž.B.

U

U pripremi monografija o životu i djelu

Petra Preradović a povodom 130.-egodišnjice njegove smrti

vih se dana poč elo raditi na pripremi zatisak rukopisa Branka Begović a o životu idjelu Petra Preradović a sa prikazom

bibliografije koja je podijeljena na nekoliko osnovnihdijelova. Rukopis je inač e nastao prije desetakgodina, a sada je u pripremi da ga objavi Maticahrvatska povodom 130.-e godine smrti ovogpoznatog hrvatskog pjesnika Ilirca i to u organizaciji

prof. Ivana Zelenbrza. Najvrijednji dio je svakakosređ ena bibliografija (1841.-1978.g.), koja jepodijeljena na č etiri dijela: 1. Pjesme i zbirke pjesama

Petra Preradović a (1841.-1871.), 2. Prijevodi PetraPreradović a (1845.-1870.), 3. lanci PetraPreradović a (1844.-1851.) i 4. Literatura o PetruPreradović u (1872.-1978.).

Izlazak ove nove knjige o velikom hrvatskompjesniku Ilircu oč ekuje se poč etkom slijedeć e godine,povodom 130.-e godišnjice njegove smrti.

Ž.B.

O

Legendarni

Vatrogasna zabava

Pak sem na gmanju, več er je lepa,a violina popeva,luč ec od štrunje z konjskoga repa

stišć e joj strune od creva.V kmici ne vidim č ija je rukaz duše povadila špranje,nekak mi zgleda da se je Đ ukas deč kima vrnul na gmanje.

Dojdite deč ki na gmanjegverca i tombole bu,gusto popikajte granje,zaprite mene i nju.

Primaš po srcu z gudalomvleč e,vu njem se plač e veselje,

zrušeni melin đ iplje od sreć e,zvezde od ušura melje.

V kmici ne vidim č ija je rukadragala č ase negdanje,samo mi zgleda da se je Đ ukas deč kima vrnul na gmanje.

Vatrogasna zabava je vjerovatno najpoznatija Britvić eva pjesma koja se tić e Pitomače. Istu je uglazbio dr. MarijanJergović , a izvode ju popularni Podravski mužikaši.

Viršli mirišu i lipe,bele se bluza i vrat č ardaši vu meni kipe,nejdemo do ranja spat.


15/29

14

I Z P R O

Š L O S T I P I T O M A

K O G

K R A J A

itoma ke novineVeleposjednič ka obiteljGötz - nekada najbogat i jap itom ač ka ob ite ljSredinom XIX. sto l jeća u Pitom aču jedosel i lo mn oštvo ob itel j i iz Austr i je,Mađarske i i z drug ih sus jedn ihzemalja. Najviše je do sel javanja ipakbi lo (al i i o dsel javanja) iz Mađarske,pa je tako u Pitomaču oko 1860.godin e dos el io i Karl Dragu t in Götz iovd je formirao najveći pos jed koj i jeikada postojao u Pi tomači i oko l ic i .Prošlos t te obitelj i inaće je ob avijenatajnama, pa ćemo ov om p r igodomnešto reči i o Götzim a, a u nekomsl i jedećem bro ju i o nekim drug ima,kao što s u na prim jer Br enneri,Schleis inger i i drugi .

anas gotovo da i nema č ovjeka u Pitomač ikoji nije ć uo za obitelj Götz. Do kraja oko1890. godine obitelj Dragutina Karla Götza

st. (rođ en 1837. godine u Mađ arskoj), svojim je

sposobnostima, priskrbila gotovo 1000 hektarazemljišta, što oranica, što šuma i vinograda, tegrađ evinskog zemljišta i zgrada. No, oni nisu biliplemenitaškoga roda, pa tako nisu dobivali ni razneprivilegije od tadašnje Austro-ugarske države - kakoto već ina misli.

Bila je to najutjecajnija i najznač ajnija obitelju Pitomač i punih 60 godina (od oko 1880. pa do1920.-ih godina) i to na, možemo reč i, svimpodruč jima ljudske djelatnosti. Pred kraj XIX. st.Götzi otvaraju na uglu današnje Radić eve ulice iTrga kralja Tomislava trgovinu "Korana" u kojoj sumogli kupovati i svi oni ljudi koji su kod njega radili.

Od oko 1895. pa sve do 1918. godine Götzi su kovalisvoj novac, a sa kojim se moglo kupiti samo kod njih.Posjedovali su gotovo cijeli današnji

vinorodni brijeg Aršanj , stotine jutara šuma uBilogori... Dragutin Götz st. doselio je č ini se negdjeiz okolice Barcsa (?), te se 1870. godine oženio zaBaru r. Đ iketa (rođ ena 1847.). Njih je dvoje imaloukupno desetero djece i to svega tri kć erke i sedamsinova, međ utim, već ina njih je umrla u mladosti. Odsinova jedino se uspio oženiti i u Pitomač i ostatiDragutin Karl mlađ i i to sa Anom rođ . Dezidor (rođ .1886.) iz Valjeva u kojem je i umro - u partizanskomlogoru (3. listopada 1945.). Udala se još iDragutinova najstarija sestra Marija (rođ . 1871.) i toza Dragutina Rehmana iz Slavonskog Broda. Ona je takođ er umrla u vrijeme drugog svjetskog rata,1941. godine, u Zagrebu, a imala je samo trojedjece: Dragutina, Helenu i Mirka-Ivana. Dragutin senije ženio, dok se Helena udala 1918. godine za

Gejzu pl. Barabaša iz Siska.Dragutin Karl Götz ml. imao je troje djece, i to

Dragicu (r.1907.), Zlatka (r.1908.) i Želimira-Franju (r.1919.). Sudbina je htjela da pitomač ki Götzi danasnemaju muškog potomka (barem drugač ije nisamustanovio).

Dragutin Götz st. umro je 15. rujna 1915.godine, usred prvog svjetskog rata, a do tada je

sudjelovao, možemo reč i, u svemu što se u Pitomač i iokolici zbivalo. U stvari sav život Pitomač e do tada, ali idesetak godina kasnije vrtio se oko Götza, Brennera,Steiskala, obitelji Kos i još nekih. Oni su sudjelovali kodosnivanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva 1894.godine, osnivanja prve pitomač ke knjižnice, prvihpitomač kih tamburaša, Hrvatskog sokola 1906. i takodalje. Mogli bi napisati gotovo č itavu jednu knjigu odjelovanju izmeđ u opstalih i ove pitomač ke obitelji uPitomač i navedenih desetljeć a.

Götzi su, kako stariji prič aju, zapošljavaliponekad i stotinjak mještana. Obič ni Pitomač ani nisu ihvoljeli, jer su bili snalažljiviji i bogatiji od njih, no svakako

su ostavili neizbrisivog traga u ovom kraju.Centar imanja nalazio se na mjestu gdje senalaze zgrade propalog PD "Borik" Pitomač a, gdje jesač uvano i nešto stambenih i gospodarskih zgrada izGötzovih vremena. Danas na pitomač kom groblju stojinjihova grobnica, koja je izgrađ ena 1916. godine, azajedno sa njihovom klijeti u vinogradu u Aršanju radilisu ih, navodno, ruski zarobljenici.

Ono najpoznatije što je materijalno ostalo odove obitelji je tzv. Vila Anč ica koja je izgrađ ena 1917.godine. Na zgradi, odnosno klijeti danas stoji natpis Vila Anč ica 1917. Danas je u vlasništvu obitelji Koren izKloštra Podravskog, ali rijetko tko zna da nosi imesupruge Dragutina Karla Götza ml., odnosno Anerođ ene Dezidor iz Valjeva koji su se vjenč ali 21. veljač e1906. godine u Pitomač i. Ljudi se i pitaju zašto baš nje?Navodno je to bila jedna vrlo žena, ali koja je obožavalavino, a koju je Dragutin ml. silno volio.

Kod obitelji Götz sve je krenulo naopač ke

Dragu tin K arl Götz st.(snim ljeno 1912. g.).Jedna od vrlo ri jetk ih fotogr af i ja koje su se sačuvale sa l ikom D.K .Götza st .(1837.-1915.).

D


16/29

15

I Z P R O Š L O

S T I P I T OMA

K O G K RA J A

itoma ke novine

nakon prvog svjetskog rata. Godine 1915. umireDragutin Karl st. (njegova supruga Bara r. Đ iketa umrla jesta i ona se više ne otvara. Brać a i sestre Dragutinaml. uglavnom umiru, ali se neki i odseljavaju. Tako jenpr. jedan od brać e Antun-Ferdinand (osmo dijete poredu rođ . 1886. vjenč an 1919. za ?) umro 24.03. 1941.u Urugvaju. Dolaskom drugog svjetskog rata imovinaove obitelji se definitivno dijeli raznim bezzemljašima,radnicima koji su kod njih radili i drugima, i konač no jutadašnja komunistič ka vlast nacionalizira. je 1902.godine). Godine 1918. zelenokaderaši pale

trgovinu u centru mjesta i ona se više ne otvara. Brać a isestre Dragutina ml. uglavnom umiru, ali se neki iodseljavaju. Tako je npr. jedan od brać e Antun-Ferdinand (osmo dijete po redu rođ . 1886. vjenč an1919. za ?) umro 24.03. 1941. u Urugvaju. Dolaskomdrugog svjetskog rata imovina ove obitelji se definitivno

dijeli raznim bezzemljašima, radnicima koji su kodnjih radili i drugima, i konač no ju tadašnjakomunistič ka vlast nacionalizira.

Danas na područ ju Hrvatske prezimenaGötz imamo još jedino u Šibeniku i Humu na Sutli,no oni nisu u nikakvoj vezi sa pitomač kim Götzima.

Osim navedenoga danas u Pitomač i iokolici nije ostalo ništa drugo osim imena Götz ilipokoja fotografija č lanova obitelji u mnoštvudokumentacije u arhivima DVD-a Pitomač a,

Hrvatskog sokola, Prve obrtne štedno kreditnezadruge... Dakle - ipak je ostalo mnogo.

B.Begović

Pogled na Vi lu Ančicu u A ršanju . Danas je u

vlas ništvu ob itelji Ivana K orena iz K loštra

Podravskog.

Avers nov ca obitel ji Götz ko ji je bi o u

upotreb i sve do 1920.-ih godin a XX.-og sto ljeća.

Pog led na n ekadašnji c entar im anja ob itelj i Götz u dan ašnjo j Gajevo j ulic i u Pitomači.

Pro čelje Vile An čice u Aršanju .


17/29

itoma ke novine

16

R A Z G O V O R I P

R I K A V I I

Rijetko koji vinorodni kraj ima ono štoimaju pi tomač ki obronci . Svogzaštitnika, sv. Martina, imaju svivinogradari, ali oni u pitomač kimbregima imaju i kapelicu njemuposveč enu - razumljivo zašto. Izgra-đ ena je krajem 1920.-ih godina i dugi niz

godina, sve do drugog sv. rataodržavale su se, na dan sv. Martina,mise kod kapelice (pripada podturnašič ku župu, a inać e je smještena utzv. Kladarskom bregu). U vrijemekomunistič ke vladavine taj se obič ajukinuo, da bi u novoj RepubliciHrvatskoj kapelica bila obnovljena1995. -1996. god ine i nanovoposveć ena. Kapelica sv. Martina ponos je svih vinogradara koji imaju u ovomkraju vinograde i svi redovito 11.studenoga dolaze na Svetu misu kojuodržava turnašič ki župnik. (Na sl ici

desno: oblazak k' s v. Mart inu 1996.godin e u vri jeme Vidova na posv etu ito sa kon jskom zapregom) . B.B.

Kapelica svetog Martinau Kladarskom bregu

Kapel ica svetog Mart ina snim ljena 1950.-ih godin a.

Stari pitomač ki izrazi

Babelnica - žena koja se porodilaBota - izraz za obič an štap koji služi za pomoć prihodanjuBuljnjak - košnica za pč ele (tzv. pletara)Cvrtje - izmješana jaja i naglo ispeč ena rešnje - trešnjeNekajdar - kako da neNepotovornjak - nema mjere u nič emOdura - nešto jako loše i prostoPilimpar - leptir Purč ava žena - žena u drugom stanjuSrabljivec - glinena kanta za vinoŠpinč iti se - praviti se važnim, izražajnim i sl.

(Poštovani č itatelji, ako se sjetite koje stare riječ i javite nam u uredništvo Pitomač kih novina, a mič emo to objaviti. Riječ ć e ostati zabilježena zamlade naraštaje)

Teleć a jetrica ("đ igarice") na žaru naaršanjski nač in po receptu BrankaPrović a

vježa jetrica izrežite na 1 cm debele ploške.

Nasolite ih i stavite u pac (vegeta, č ešnjak,lovorov list, crveni luk i malo ulja) i ostavite

da odstoji najmanje jedan sat. Za to vrijemenapravite žar, najbolje od vinove loze. Na dobrukolič inu žara stavite rešetku za roštilj (ako nemateoriginalnu možete staviti obič nu rostfrajnu odelektrič ne peć i ili frižidera).

Nakon jedan do dva sata jetrica izvadite izpaca i peč ite na rešetki koju ste prethodno namazaliuljem. Nakon petnaestak minuta jetrica su peč enapa ih posipajte sa sitno sjeć enim č ešnjakom i samalo mljevenog crnog bibera.

Servirajte sa svježom mješanom salatom

od rajč ice i paprike, a dodajte ako možete nabavitisvježi domać i kruh. Poslije ovog jela možete saužitkom piti hladan domać i gemišt.

Dobar tek! B.B.

S

Ove je godine 35. godina od pronalaska jedne od najveć ih ostava rimskog novca uHrvatskoj

io je prohladan, već gotovo zimski dan 4.studenoga 1966. godine. Kopajuć i nešto u svomvrtu u Dravskoj ulici kbr. 75. u Pitomač i, Slavko

Lonč arević je otkopao glineni ć up i u njemu oko 2100primjeraka rimskog novca. Bila je to i ostala jedna odvelikih ostava rimskog novca na ovome područ ju. Ovo jeblago zakopano izmeđ u 270. i 275. godine, za vladavinerimskoga cara Aurelijana. Danas je sač uvano ukupno1644 komada novca, a oko 400 je raspršeno i nestalo.Blago je sadržavalo novac 7 rimskih careva i to:Trebonianusa Gallusa (vladao od 251.-253.g.), Ga-llienusa (253.-268.g.), Salonine, Postumusa (258.-268.g.), Tetricusa (268.-273.g.), Clauduisa II. Gotskog(268.-270.g.), Quintillusa (270.g.) i Aurelianusa (270.-275.g.). uva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

B.B.

B


18/29


19/29

itoma ke novine

18

K A J S E Z G

O D N O G A D O G O D I L O V

P I T O M A

I - Z A N I M L J I V O S T I

Od lipnja u pitomač kom kraju raste jedna odnajkvalitetnijih i najcjenjenijih europskih gljiva

našem kraju raste i jedna od jakvalitetnijih europskih gljiva, a to jetzv.mrtvač ka truba ili mrka trubač a (Craterellus cornucopoides L.ex Fr.). Možemo je pronač i već od lipnja, pa sve do kraja

listopada, a u ovom je kraju poznata kao gljiva koja je izvanredan zač inraznim juhama i varivima. Dinstana djeluje neugledno, no to nadoknađ ujeizvanrednim ukusom, a povoljna je i za sušenje, te č uvanje u zamrzivač u.Inać e, trubač a se jede dok je mlada, međ utim i stara ima dobar ukus.

Trubač a naraste i do 10 cm, a ima oblik trube. Boje je tamnosmeđ e, gotovo crne, a najč ešć e ju možemo nač i u šumama na Babič anki,Jelkušu u južno od Sedlarice. Raste u kolonijama, pa tako gdjepronađ emo jednu vjerovatno ć e ih biti još mnogo. Najč ešć e ju nalazimo usjenovitim dijelovima bukovih šuma ili pod grmljem.

U nekim zemljama zapadne Europe kilogram trubač e dosegne

cijenu i do nekoliko stotina maraka.

Ovu je gljivu teško zamjeniti sa nekom drugom, jer u ovimkrajevima ne raste niti jedna slič na vrsta.

Ž.B.

U

Mrtvačka truba, jedna o d n aj- kvalitetn ij ih glj iva, izvanredan

je dodat ak pozn at om podrav - skom grahu na juhi sa suhim

špekom i vrh njem . Njezina aroma daje tome jelu poseban

ukus .

Poč ela sezonalova na soma

Mrijest soma na rijeciDravi je završio, pa supitomač ki ribič i poč elii njega loviti i toposebno na tzv.Crnom jarku u Križ-nici. Ovo je primjerakod 18 kg, dugač ak120 cm kojega jeu l o v i o n a i s t o m

mjestu Ivan Velič an izP i t o-m ač e . K a k okaže, najbolje jepripremljen pohan nakotlu i to u vinogradu,gdje se može zalijati dobrim gemištom.

B.B.

edan od glavnih ljubitelja pitomač kog krajai ovog vinogorja, a koji sticajem okolnostine živi u Pitomač i i o č ijoj ljubavi smo već

ponešto rekli u jednom od prošlih brojeva, a to je

sudac Mirko Klinžić i dalje se teško rastaje odPitomač e i opć enito od svojeg rodnog kraja. Naime,ovog puta Mirko nije svaki dan išao u Zagreb ivrać ao se, već je u povratu iz Pitomač e za Zagrebtrebao odvesti svoj brod (buduć i da planira krenutina godišnji odmor negdje na more)a kojeg vansezone uskladištuje negdje u Pitomač i.

Nakon druženja u vinogradu kod svojegprijatelja Marijana Bajsara na Grabama Mirko jekonač no, u popodnevnim satima krenuo zaZagreb, popio putnu i pozdravio se s prijateljima.No morao je zakopč ati svoj brod za auto i krenuti zaZagreb. Ali nije mogao odoljeti i ne stati na terasi

pod starom lipom kod crkve sv. Vida u Pitomač i ipopiti putnu kavu. Inać e mu se jako žurilo, samo senikako nije mogao odluč iti krenuti iz svoje voljenePitomač e, pa je njegov pasat sa prikopč animbrodom stajao nekoliko sati parkiran ispred crkve.

B.B.

J

O o k a j b a š i n

i j n

e

z g o d e

i n o z a r

Mađ ionič ar Miki Magic otkriva vam svoječ arolije

Novč ić koji nestajePriprema: na srednji prst desne ruke zalijepite komadžvakać e gume, naravno to nitko ne smije znati. Touč inite prije same izvedbe.

Izvedba: pokažite jednu kunu koju stavite na dlandesne ruke, zatim šaku zatvorite. Kad je ponovootvorite novč ić a neć e biti. Novč ić se sada nalazi sasuprutne strane zaljepljen na noktu i neć e se vidjeti.

Napomena: kadotvorite šaku po-željno je da prstibudu spojeni ka-ko se novč ić ne bividio.

D.D.Miki

Ispravak iz prošlog broja

U kratkom opisu o pogibiji psa gospodinaPere Suč ić a iz Pitomač e došlo je do greške kodprikaza rodoslovnih veza njega i Branka Gregurka.Ispravno je to da je Branko Gregurek oženio Perinu

sestru, a ne da je Branko brat njegove supruge.Vjerovatno nam neć e zamjeriti, ali spomenimo i to da je Branko nedavno nabavio č ak dva nova psa, i tolabradora. Nadamo se i tome da ih neć e pregaziti svojim plavim pasatom. Da li Pero Suč ić razmišlja osvom novom ljubimcu - nije nam htio otkriti.


20/29

itoma ke novine

19

Č O Š E K Z A

DE C U

( I R ODI T E L J E )

-RA Z N O

lanice Športskog ribolovnogkluba "Smuđ " Križnica bile nadržavnom takmič enju uRakitju

Tri č lanice, kadetkinje ŠRK "Smuđ "Križnica, u pratnji nekoliko č lanova istoga klubatakmič ile su se na državnom prvenstvu ulovaribe na plovak koje se održalo 6. srpnja ovegodine u Rakitju. Takmič ile su se HelenaTambolaš, Ivana Fabč ić i Monika Prosenjak.Osvojeno je dobro, 14. mjesto, imajuć i u obzirukonkurenciju, sa ulovom od 2,225 kg. Inać e,najbolji su bili č lanovi ŠRK " esma" izBjelovara. Buduć i da se radi o djeci, njihovomveselju niju bilo kraja. Stoga treba poticatimlađ e naraštaje da se bave i sportskimribolovom.

B.B.

Sa takmičenja u Rakit ju.

Vožnja gliserom n a rijeci Dravi inaće je ri jetka po java, ali se pokazalo da je i ovdj e to velikozadovo l jstvo i d a se sa gl iserom m ože vozit i u pu noj b rzini , al i treba pazit i na panjeve i grane kojeplutaju u vodi. Ovaj gl iser obitel j i Mirka Seidla - Pajde dosegne brzinu i do 70 km n a sat, a, kakokaže njegov sin Ivan, koji se najviše vo zi, nemoguće ga je prevrnu ti i sig urn o je vo zilo. Moto r je

od 50 KS, dok je čamac od plast ične mase i idealan je za upravo ovakve vode. B.B.

I a ko f o t o g r a f i j a n i j e u sp j e l a , zan im l j i v o j e spomenuti da prekrasne ptice, tzv. crvendači,ko j ih danas ima jako malo i spadaju u red zaštićenih ptic a, grade gni jezda i na neu ob i- čajenim mjest ima. Ovo su gnijezdo načini l i u pro zoru kl i jet i Zvon imir a Slavička u Aršanju.Sada su mlad i p t ič i samosta ln i , a gn i jezdo

je prazno . .B .


21/29

itoma ke novine

20

M

A L O S

E R A Z O N O D I T E

- R A Z N O

U

Sa otvore-

nja Mjesne knji žnic e i čitaonice

1986. god i- ne i književ-

ne večeri Zvonimira Majdaka.

S m n m

...

p o e i

o

Današnja je Mjesna knjižnica i č itaonica obnovljena 1986. godine a za to su bilizaslužni Željko Pecek i Branko BegovićPitomač i knjižnica i č itaonica postoji već od 1893.-94. godine. Do današnjih je dana njezin rad prekidanbezbroj puta. Poč etkom XX. stoljeć a dobiva naziv "Hrvatska č itaonica" , a 1924. "Narodna č itaonica",

buduć i da je pripojena novoosnovanom društvu "Osvit" . Kasnije djeluje u sastavu HPGD "Sloga", te u sastavutzv. "Narodnog sveuč ilišta Pitomač a" . Njegovim ukidanjem njezin rad prestaje poč etkom 1970.-ih godina, paprema tome i knjižnice, a najveć i dio knjižnog fundusa nepovratno se seli u centar tadašnje opć ine Đ urđ evac.Na inicijativu tadašnjeg predsjednika SSRN Pitomač e, a današnjeg ministra Željka Peceka i Branka Begović a 1986. godine knjižnica i č itaonica su obnovljene sa novim fundusom knjiga. Iste je godine uprilič eno sveć anootvaranje "nove" knjižnice sa prigodnom književnom več erom poznatog hrvatskog pisca Zvonimira Majdaka.Od tada knjižnica radi bez prekida sve do danas i ima fundus od preko 5000 naslova.

B.B.

Kationi,anioni...

Glavnigodišnji

blagdan uPitomač i

lanopćinskog

vijeća

Ne ideili...

Trgovacnekomrobom

Onaj koji je loš

Na čemuse nosi

Geom.lik

Na Bre-nnerovoj

Ogovaranje

Grčkoslovo

Našnajveć i

otok

Suglasnik

Kose ili

Glasanjepsa

Osobnazamjenica

Uzviku koridi

Grčkoslovo

Mjera zazemlju

Ulm

Prvoslovo

Zlato

Radijus

Jedan odvinog. breg.kod Pitom.

Radio-aktivno

Traunstein

...Baba

AustrijaNjemač ka

Aluminij

Kisik

Roman.slika

(zimskaili jesenja)

Cjeniksa popisom

jela

Ekono-

mično

Rana

na koži

Francuska

negacija

U redu

Našaind. nafte

Najstarijapitoma kamesnica

9. i 24slovo

PITOMA KE

NOVINE

B.B.

Pitomač ka križaljkaKiselica ili kiseljak - od-

lič na je biljka za pripre-manje osvježavajuć esalate

jerovatno je malo ljudi u ovome krajukoji ne poznaju tzv. kiseljak, biljku izporodice dvornjač a (Rumex acetosa

L.). On raste po gotovo svim livadama ipašnjacima, a raste od svibnja u grmolikomobliku u velikoj množini. Za povrć e služe mladiprizemni listovi i imaju osvježavajuć e kiselkastiokus.

Za salatu ili za pripremanje nekihdrugih jela koriste ga mnogi europski narodi,posebno Nijemci. No ne treba ga jesti u već imkolič inama i č esto jer je dokazano da sadržioksalne kiseline, pretežno vezane u oblikukalijeve soli - a koja je otrovna. Ž.B.

V

K i s e

l j a

k j e p o z n a

t a i r a s -

p r o s

t r a n

j e n

a b i l j k a u p

i t o -

m a

k o m k r

a j u , a

k t o m e

i

p r i

k l a d n a z

a i z r a

d u s a

l a t a .


22/29

P RI L O G

itoma ke novine

21

PRILOG el jka i Branko BegovićRODOSLOVLJA,

OBITELJSKA STABLAI

PREZIMENAOBITELJI U PITOMA I

I OKOLICI - 4

nastavak iz br.3, str.23

Obiteljska stabla(Pitomač a)

Grafič ki prikaz

Bu dući da do sta čitatelja p ita što je sa ob itel j ima ko je žive u područn im

mjes t ima opć ine P i t omača , napominjemo da se tekuć i dio obraderodos lov l ja , odnosno prez imena od- nosi iskl jučivo na Pitomaču. Ostalanaselja t j. Otrovanec, Kladare, StariGradac, Križnica, Starog radački Marof,Sed laric a, Turn ašica, Velika i MalaČ rešnjevic a, Grabrov nic a, Dinjevac iĐ uret in a bit i će ob rađena po završetkuobr ade Pitomače.

sim Status animaruma, koji se vodioslužbeno i dosta nejasno dopunjavanjempodataka možemo prikazati i jasniju sliku

obiteljskih stabala pitomač kim obitelji i obitelji

okolnih naselja. Radi te, jasnije slike dopuna Statusanimarumu biti ć e i grafič ki prikazi pojedineobiteljske loze (ne svih), kako bi si č itatelji sami moglišto jednostavnije posložiti svoje rodoslovlje.

O

Zdenko (Tomo)r. 28. 10. 1954.

Nevenka (Katarina)r. 10.11. 1943.

Željka r. Mihokovićrođ . 4.2. 1960.

vj. 19. 04. 1980.

(Josip)ŽeljkoGrgačić r. 3.8. 1942.

Željkor. 17.09. 1968.

Tamarar. 1990.

Matejar. 1993.

Darijor. 29.07. 1974.

Snježanar. 09.10. 1964.

Vanjarođ . 25. 9. 1980.

Ivicarođ . 30. 4. 1983.

Antun Grgač ićr. 3.6. 1915. - 11.6. 1962.

Slava rođ . Šegregur (r. 13.10. 1919. - )vj. 16. 11. 1941.

Marija rođ . Osmanović28. 02. 1944. (vj. 29. 11. 1962.)

Ana rođ . Kovač(r. 29. 3. 1896. - )vj. 26. 1. 1914.

Terezija rođ . Badanjek(r. 1851.- 2.11. 1920.)

vj. 1874.

Elizabeta rođ . ?(r. 1808. - 07. 01. 1872..)

vj. 29. 06. 1838.

Bara r. Malč ecr. 1811.- ?)vj. 1829. ?

Ivan Grgač ićr. 2. 3. 1889. -

Ana Grgač ićr. 10.7. 1875.

Bara Grgač ićr. 6.11. 1879.

Marija Grgač ićr. 17.3. 1885.

Marko Grgač ićr. 6.4.1869. (vanbrač no) ?

uro Grgač ićr. 1847.- 15.11. 1913.

Mato Grgač ić r. 1840. - ?ož. sa Anom r. Sobota

r. 1843. - ?vj. 16. 11. 1859.

Mijo (Michael) Grgač ićr. 1807. - 03. 04. 1875.

Ivan Grgač ićr. 1810. - umro ?

Johannes Gergachichr. 1789.? - umro ?

X Gergachichr. oko 1698.?

Matheus Gergachichr. 1768.? - umro ?

Thoma Gergachichr. 1771. - 19. 12. 1773.

Thoma Gergachichr. 1738.? - umro ?

Catherina Gergachichr. 1726. - 15. 2. 1755.

(neudana)

Georgius ( uro)Gergachichrođ . 1718.

vj. 3.2. 1737. za ?

Josip Grgač ićr. 14.3. 1843.- 8.7. 1908.

ož. sa Anom Malč ecr. 4. 8. 1845. - 28. 4. 1929.

vj. 1862. ?

GRAFIČ KI PRIKAZ- STABLO OBITELJI GRGAČ IĆ -

(kbr. 81na 486)

(kbr.486)


23/29

P R I L O G

itoma ke novine

22

GRAFIČ KI PRIKAZ

- STABLO OBITELJ I HORVATINOVIĆ -

Maja r. Prepelecr.1967.

Sofija r. Lukač ićr.1901.vj.1921.

Ana r. akićr.1930.vj.1948.

Jelka r. Galjar r.1932.

vj.1950.

udana za uru Grč ić ar.1923.vj.1943.

1 brak Marija r. Ivković r.1838. vj. 1881.+1884.2 brak Jela r. Maresić r. 1839. vj.1884.(bez djece)

vj. 1829.

Terezija r. Bedekovićr.1880.vj.1897. (kbr.306 Pitoma a)(kbr.705 Pitoma a)

Josip Horvatinovićr.1927.

Miroslav Horvatinovićr.1950.

Ivica Horvatinović

Franjo Horvatinovićr.1898.

Stjepan Horvatinovićr.1936

Ana Horvatinovićr.1912.

Tomo Horvatinovićr.1919.

Mirko Horvatinovićr.1859.

Marija Horvatinovićr.1909.

Julijana Horvatinovićr.1904.

Slava Horvatinovićr.1923.

Marija Horvatinovićr.1917.

Mijo Horvatinovićr.1877.

Jalža Horvatinovićr.1906.

Ivan Horvatinovićr.1931.+1932.

Ivan Horvatinovićr.1934.

Ivan Horvatinovićr.1901.

Martin Horvatinovićr.1914.

Franjo Horvatinovićr.1863.

Mato Horvatinovićr.1840.

Marko Horvatinovićr.1830.

(kbr.544)

(danas Strossmayerova 7)

Martin Horvatinovićr. 1809.

X Horuatinovichr. oko 1790.

Alojzije Jakupecr.1934. MIjo Jakupec

r. 1933.Mirko Jakupec

r. 1942.

Antun Jakupecr.1903. Pavao Jakupecr. 1901. Ana Jakupecr. 1909. Jelka Jakupecr. 1911.

Roza Jakupecr. 1913.

Slavko Jakupecr.1916.

Bara r. Tandarir. 1911.

vj. 1932.

Marija r. Tkalč ecr. 1880.vj.1900.

Bara r. Berir.1838.vj.1874.

vj.1837.

vj. 1806.

vj. 1816.(kbr. 130 Pitomača)

(kbr. 130 Pitomača)



Ivan Jakupecr.1875.

Sofija Jakupecr. 1878.

Marija Jakupecr. 1881.

Tomo Jakupecr.1838.

Mato Jakupecr.1818.

Ivan Jakupec1807.

Ana Jakupecr. 1808.

Pavao Jakupecr.1788.

X Jakupecr.oko 1759.

Ivan Jakupecr.1850

Kata Jakupecr.1846.

GRAFIČ KI PRIKAZ

- STABLO OBITELJ I J AKUPEC -

Ivanr. 29.8. 1925.

Ana Klinžićr. 7.2.1877.

vj.23.11.1898.

Mirko Klinžićr. 24.9. 1949.

Domagoj Klinžićr. 1976.

Mira25.10. 1950.

Andrija r. 25.11. 1919.-10.12.1919.

Tomo Klinžićr. 14.12. 1885.

+ 3.1.1943.

Tomo20.2.1922.-

Alojzija Klinžićr. 20.6. 1893.vj. 16.1.1918.

Marijar. 2.1. 1921.

+ 3 djeceu Hercegovcu

Matija Klinžićr. 16.2.1891.

Josipr. 9.9. 1928.

Amalija Klinžićr. 2.7.1896.

(ud. u Americi)

Ruža11.3. 1954.

Teuta Klinžićr.1981.

Franjo Klinžićr. 15.7.1851

Kata r. Miholanč anr. 25.10. 1857.

vj. 1875.

Kata r. Magdić1.9.1896.

vj. 25.11.1918.

Kata r. Bokanr. 5.5.1930

vj. 17.11.1948.

Zora r. Auguštin

vj. 1820.

Bara r. Prepelecrođ . 1781. vj. 1801.

vj. 1777.

(kbr. 35

Kladare)

(kbr. 65

Kladare)

(kbr. 966

Pitomača)

(kbr. 59 B. Radića

Pitomača)

Tomo Klinžićr. 1821.

vj. 1840.

Marija Klinžićr. 17.6.1860.+ 1904.

Stjepan Klinžićr. 1861.

uro Klinžićr. 1842.+3.9.1878.

Marko Klinžićr. 2.4. 1849.

uro Klinžićr. 1802.

Marija Klinžićspom. 1760.

"Georgius Klinzich" ?spom. se 1752.

Stjepan ("Stephanus") Klinžićr. 1778. + 1848.(?)

Ivan Klinžićr. 1799.

X Klinžićr. 1757.

X Klinžićr. 1738.

GRAFIČ KI PRIKAZ- STABLO OBITELJI KLINŽIĆ -

Ivanr. 1922.

Matej Kos1949.

Josip (Branko)1955.

Antun Kos1917.

Ana Kos1920.

Stjepan Kos1918.

Petar Kos1929.

Matej Kos1914.

Stjepan Kos1913.

Franjo Kos1912.

Kata Kos1911.

Ivan Kos1839.

Ivan Kos1860.

Petar Kos1884.

Martin Kos1844.

Marko Kos1859.

Kata Kos1880.

Jalža Kos1885.

Bara Kos1890.

Mijo Kos1895.

Josip Kos1900.

uro Kos1855.

Marija r. Feketijar. 1931.vj.1949.

Jela r. Klaićrođ . 1893.vj. 1910.

(kbr. 116

Pitoma a)

(kbr. 116

Pitoma a)

Mijo Kos1820.

Josip Kos1802.

Matija Kos1779.

X Kosr. oko 1760.

Bara Kosr. oko 1781.

Marija rođ . Filjakr. 1825. +1901.

Terezija r. Filjakrođ . 1862.vj.1879.

GRAFIČ KI PRIKAZ

- STABLO OBITELJ I KOS -


24/29

P RI L O G

itoma ke novine

23

Luka Međ ureč an1914.

Ivan Međ ureč an1861.

Ivan Međ ureč an1938.

Angelina1941.

Ilija Međ ureč an1906.

Ana1908.

Ignacij1904.

Mato Međ ureč an1877.

Dora1911.

Miško1919.

Slava1922-1922.

Sofija1925-1927.

Rok Međ ureč an1836.

Jela rođ . Pašar. 1838

vj. 1854.

Marija rođ . Pašar. 1885.vj. 1907.

Marija r. Pecekr.1921.vj.1938.

vj. 1814.


(kbr. 678

Pitomača)

(kbr. 45

Pitomača)

(kbr. 45 Pitomača)

(kbr. 302

Pitomača)

(kbr. 302

Pitomača)

Ivan Međ ureč anr. 1816.

Stjepan Međ ureč anr. 1797.

vj. 1834.

Vid Međ ureč anr.1835.



Antun Međureč anr.1840.

Lovro Međureč anr.1875.

Luka Međ ureč anr.1868.

Mijo Međ ureč anr.1872.

X Međ ureč anr. oko 1775.

GRAFIČ KI PRIKAZ- STABLO OBITELJI MEĐ UREČ AN -

GRAFIČ KI PRIKAZ- STABLO OBITELJI MAKVIĆ -

Bara r. Vunakr.1896.vj.1912.

vj.1949.za Ivana Šanteka

Slava r. Golubićr.1921.vj.1940.

Ana r. Golubićvj.25.11.1946.

1936. vj. zaBajsara u Kladare

Terezija r. Međ ureč anr.1862.vj.1881.+1931.

vj. 1829.

Tomor.1885.

Ivanr.1891.

Klarar.1898.

Stjepanr.1894.

Kozma (Kuzma)r.1888.

Katar.1905

Antunr.1835.

Lukar.1832.

Franjor.1858.

Tomor.1838.

(kbr.361) (kbr.311) (kbr.140)

(kbr.140)

(kbr.Pitoma a 349)

(danas ulica M.P.Miškine)Pitoma a

Stjepanr.1812.

X Makvićr.1793.

Anar.1919.

Ivanr.1921.

Mirar. 1958.

Marijankar.1949.

Ivanr.1952.

Franjor. 1944.

Tomor. 1953.

Slavar.1923.

Ivanr. 1953.

Marijar.1953.

Đ uror.1926.

Josipr.1949.

Stjepanr.1950.

Jelenar.1942.

GRAFIČ KI PRIKAZ

- STABLO OBITELJI MAKVIĆ -

MIlka r. Dabićr.1921.vj.1937.

(Ot rovan ec kbr .110)

(Vi nogradska u l i ca P i t omača)

Ivka r. Sulimanacr.1941.vj.1960.

vj. 1860.

Jela r. Pintar r.1885.

vj.1906. +1959.

Magda r. Predragovićr.1862.vj.1882.+1935.

Ivanr.1938.

Zdravko

MIlanr.1917.

Ivanr.1909.+1909.

Ankar.1914.

Bernardar.1948.

Dražen

Ivanr.1910.

Marijar.1945.

MIlanr.1917.

Stjepanr.1912.

Tomor.1861.

Josipr.1876.

Francar.1876.

Damjan

r.1887.

Ivanr.1840.

X Makvićr. oko 1819.

Kata Kovač ićr. 1933.

Andrija Kovač ićr. 1926.

Ivan Kovač ićr. 1932.

Martin Kovač ićr. 1924.

Mato Kovač ićr. 1899.

Ljuba Kovač ićr. 1919.

Ana Kovač ićr. 1912.

Ivka Kovač ićr. 1916.

Tomo Kovač ićr. 1909.

Pavao Kovač ićr.1902.

Đ uro Kovačićr. 1901.

Slava Kovač ićr. 1915.

Andrija Kovač ićr. 1906.

Kata Kovač ićr.1904.

Lovro Kovač ićr. 1876.

X Kovachichr. 1798.

Ilija Kovač ićr. 1836.

Pavao Kovač ićr. 1839

Tomo Kovač ićr. 1843.

Mato Kovač ićr.1816.

vj. 1835.

Kata r. Šostaric

r. 1853.vj.1875.

Marija r. Lukač ićr. 1878.vj.1898.

Treza r. Filipovićr. 1904.vj.1923.

Ana r. Magdićr. 1930.vj.1948.

Marija r. Begovićr. 1934.

GRAFIČ KI PRIKAZ- STABLO OBITELJI KOVAČ IĆ (GRAČ AN) -


25/29

itoma ke novine

24

R E K L A M E , O

G L A S I I O B A V I J E S T I

Lovač ka udruga

"FAZAN"Pitomač aSve informacijena tel: 033/782-322

Reklame, oglasii obavijesti- Prodajem gradilište kod željeznič ke stanice uPitomač i. Odlič na lokacija i dobra cijena. UpitatiMariju Filjak (u lokalu Bolji život )

- Prodajem vino stolno bijelo izvrsne kvalitete.Tel.: 714-523.

- Prodajem 3/4 jutra oranice na Gredi. Upitati natel: 714-553 ili 098/1723-189.

- Caffe bar i slastič arnica "Srk" Pitomač a prima narudžbe za peč enje kolač a i torti za sve

prigode. Narudžbe na tel: 781-016.

- Prodajemo pilić e za klanje i primamo narudžbeza već e količ ine. Tel: 783-306.

- Prodajem kuć u u Vinogradskoj ulici u Pitomač i.Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.

- Prodajem zastavu 128 u dobrom stanju.Jeftino. Tel: 782-767.

- Prodajem kuć u u Vinogradskoj ulici u Pitomač i.Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici uPitomač i kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodajem kuć u u Vinogradskoj ulici u Pitomač ikbr. 7. Upitati susjede.

- Iznajmljujem lokal na poč etku Vinogradskeulice - Pitomač a. Tel: 01/2010-293.

- Iznajmljujem lokal u Gajevoj u Pitomač i(Saraja). Upitati na tel: 782-234.

- Prodajem kuć u sa podkuć nicom i gospodarskimobjektima u Dravskoj ulici u Pitomač i. Tel:782-300.

- Prodajem kuć u u Dravskoj ulici u Pitomač i kbr.239. Upitati kod susjeda.

nudi vam užitak sportskogribolova na svojim ribama

bogatim vodamana Staroj Dravi u Križnici -

pogotovo na tzv."Grabi".Sve informacije natel. 091/512-0490

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB

"SMU "KRIŽNICA

ŠRK SmuđKrižnica

K O V Č KR D N JK O V Č KR D N JMar i jan Trs ten jak

VEL IKA Č REŠNJEVICA 125 033/714-035

POPRAVAK PLUGOVA I KULTIVATORA- IZRA UJEM SVE POTROŠNE DIJELOVE -

MONTAŽA KUPLJENIH DIJELOVA BESPLATNA

ZL T RSK R DNJVl. Edvarda Barč ana

PITOMA AGajeva 7 033/782-478

godine lavi sv jove s o u o e50. blj tnicuu

Uredn ištvo PITOMAČ KIH NOVINA t r a ži s u r a d n i k e , o d n o s n odopisnike sa područja općine

P i t o m a č a . M o l e s e s v iza interes i ran i da se jave natelefo ne 033/714-553 i 098-1723- 189 svaki dan o d 8 do 20 sat i .


26/29

itoma ke novine

25

RE K L A ME

, O GL A S I I OB A V I J E S T

I

Svi kupu-jemo uKIOSKU ŽABACPITOMAČ Ana trgu kralja Tomislava

P ITOMAČ A ,Gajeva 34

Tel: 033/782-258 i 782-308

PRVA OBRTNOŠTEDNO

KREDITNAZADRUGAPITOMA A

N KOitom čVl. Ivan Bokan

PITOMAČ ATina Ujevića 108 Tel&fax:033/782-634

Restoran "Obrtnič ki dom"TVRTKE d.o.o. Pitomač a, Gajeva 34

u proširenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pić a

- tople napitke - svakodnevno povoljne ikvalitetne gablece - jela sa roštilja - prženeribice i lignje - organizira sveč ane ruč kove,svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-

tale skupove uz izvanredno pristupač nucijenu - u svom prostoru organizira razne izložbe

Kon takt telefon 033/783-816 (resto ran) i 033/782-258 (up rava)

RADNO VRIJEME OD 07 DO 22 SATA

DOBRO DOŠLI!

Restoran Obrtnič ki dom


27/29

R E K L A M E , O

G L A S I I O B A V I J E S T I

itoma ke novine

26

9 3 , 5

M h z

P I T O M I R A D I O

F

o t o

" B e

g o v i "

T

r g k r a l j a T o m i s l a v a 1 8 i b b

P

i t o m a

a

F

o t o

B e g o v

i 1

t e l : 7 8 2 - 3

4 0

F

o t o

B e g o v

i 2

t e l : 7 8 3 - 4

6 7

V l B r ank o Šeli mberTina Ujevića 5P I T O M A Č A 033 782 149

Autoservis

Š LIM R


28/29


29/29

pitomačke novine br 4 (2001.)

Documents