kruvenica br 28

5/27/2018 Kruvenica Br 28

1/104

LIST UPE SV STJEPANA I PAPE I M U E N I K BR 28 GOD. VIII TRAVANJ 2014. HVAR


2/104

IMPRE SUM

}

UVO NIKDrogi i ea tijetedo bota smo pali u ajan vaa i naa Kruvenica izahodi v e osmo godi Ua se r e da je sedmo godi krizno. A mi smoga, fala Bogu, pasali suradnicih ne fali, jo uvik smo u ormui nismo se itufali. Ol bi ko reka da je kriza kad smo svaki brojsve to v e e kripni i pupasti, ne bud non zla.I u ovi broj je svake o b i l a i n e : co fe tih, co novitodi, co gverih,co pustih dikorih ... i jo se tega moglo napisat i onda, kakose more brontulat da u For nima nita? ). Akonto suradnicih,da svi moredu stat meju ove Jaje, mi iz urednitva smo se malobrenzali i povukli, ma virujemo da e d u sve teme obo kojimaste non govorili i one za koje smo doli kraju da vridi pisatpomalo d o na red. A n o e se i tekstovih koje tuko protit,kako je jedan cejadin reka, za pokoru grihov i odrienje. Korizma je iza nos i svak zna koliko je i co ucini sve ovo vrime: jesmogledali cini t dobra dila i largat se grubih besidih, tampovonjai drugih zalih, jesmo gledali ne cini t kodu drugima i u t i l i dapomalo gremo na boje ... ma oto bi tukala bit rota od ivota zacilo g o d i e , ne samo za ovih cetardeset don.Vela etemona koja nos ceko b i e , ufamo se, lipa i v e nkako svako godi Duboko u nami je odavna zapieno da svefinije is Velin petkon vecer. Ucini se precesjun, izrauko se garlana kantonje, stavimo Isusa u greb i-to je to. Uskars kako danjanci ni arivo, kako da sve zbao kako prozni mih pasli Veleetemone. Ako je e tako (i i it se vrimena za oto prominit),provojte nauci t gledat kri, za koji smo toliko veeni, kakoJubov pribivenu radi nos na oto teko drivo, kako nadu da nosBog n e e ostavit, kako viru da nos cekodu Njegove ruke nakraju naega puta.


3/104

PIE: upnik don MiliEN KOJI ODB CIE GR DITEL lN a Uskrs e m o pjevati Kamen koji odbacie gra-ditelji postade kamen zaglavni .K r a n s k a interpretacija ovog teksta je poznata.P o s l o v o e gradilita koje se zove Izrael, promatrani kaop o l i t i k a i kao vjerska zajednica, tj. narod Boji jesuIzraelove civilne i vjerske vlasti. U Isusovo vrijeme uVelikom v i j e u ili Sinedriju vlast dijele dvije glavne

p o l i t i k o / v j e r s k e stranke: saduceji i farizeji. Oni su,z a j e d n i k i m silama, Isusa optuili i postigli da ga Pilatosudi na smrt. Prema Bojoj ekonomiji spasenja Isus jetrebao biti zaglavni kamen Bojega naroda. Lideri, um-jesto da ga prihvate, odbacili su gaPa ipak, Isus nije ostao leati o d b a e n na gradilitu pov-ijesti. Onaj Veliki graditelj i arhitekt koji je ljudima povje-rio da i z g r a u j u povijest svojom ga je snagom uskrisio odmrtvih i dao ga u svojstvu nezamjenjivog zaglavnog ka-mena novoj skupini graditelja ( k r a n i m a ) da ga ugradeu projekt novog Bojeg svijeta. Suvremeni p o s l o v o egradilita, konkretno i onog europskog i ovog naeg, hr-vatskog, ali i ire, upeli su se iskopati Isusa s mjesta nakoje ga je ugradila k r a n s k a civilizacija te na njegovomjesto instalirati modernu verziju s u p e r - o v j e k a po na-crtima Kneza ovoga svijeta .Istina, ne moe se tek tako podcijeniti utjecaj p o s l o v o ana gradilitu, ali ne smijemo zaboraviti da projekte zapra-vo ostvaruju radnici. Po ugovoru (sakramentu krtenja)

3

zaposlenih (samo katolika) na projektu izgradnje svijetakao Kraljevstva Bojega ima milijardu i 214 milijuna(Papinski godinjak iz 2011.). Naravno, veliko je pitanjekoliko zaposlenih stvarno i radi, a koliko sabotira projekt.Nismo l a n o v i inspekcije koja lovi sabotere. I samismo samo o b i n i radnici koji odgovaraju za svoj u i n a kna projektu.Ako e m o ovih dana jedni drugima e s t i t a t i Uskrs, val-ja se zapitati to e s t i t a m o to elimo? Vjerujemo li daje Isus od Boga postavljen Zaglavnim kamenom pov-ijesti o v j e a n s t v a ( ja sam Alfa i Omega ) i elimoli, e s t i t a j u i blagdan njegova U s k r s n u a , ohrabritijedni druge u u v a n j u njegove uloge i njegova mjestas a b o t i r a j u i aktualne p o s l o v o e ? Nismo li pred Bogomodgovorni i za izbor b u d u i h p o s l o v o a na gradilitu?Svim suradnicima u naem upnom listu, upljanima isvim drugim i t a t e l j i m a nae Kmvenice od srca elimda se, pri obnovi krsnih o b e a n j a za Vazmenog bdijenja,sjete da je to ugovor na koji smo se obvezali. Neka vam

V j e n i arhitekt, snagom kojom je Isusa uskrisio od mrt-vih, podigne moral i o j a a vjeru u izvedivost projektaKraljevstva Bojega. Neka vas, na krilima radosti Kris-tova u s k r s n u a , oduevi za svaki potrebni napor i rtvuna realizaciji tog projekta. Ispunio vas snagom, vjerom,nadom i ljubavlju te r a d o u i mirom.


4/104

400 OBLJETNICA U D O T V O R N O G V R B O V K O G SV KRIAREPORTAAPiu: fra Stipo M a r i n k o v i i Zorka i b i~ - - = ~ ~ ~ ~ ~ m ~

U rboskoj je od 7. do 9. o u j ~ a proslavljen 400. obljetnica tovanja Cudotvornogsv. Kria - malenog drvenog raspela kojeje proplakalo l l travnja 1614. g. u k u i PetraO r d i n a n o v i a n r b o v a k o j rivi, a suvremenicisu taj d o g a a j p r o t u m a i l i kao poziv n slogui pomirenje u mjestu. Stoga je ovaj blagdan ustarini imao izrazito p o k o r n i k a z n a e n j e i odjeku duhovnoj i kulturnoj povijesti same Vrboske inaeg otoka.

U o i samog slavlja, u nedjelju, 2. oujka, u Vrboskoj sus v e a n o o b u e n i l a n o v i novoosnovane Bratovtine u d o t v o r n o g sv. Kria. Misa je z a p o e l a u 10.30h, aslavio ju je biskup tambuk u koncelebraciji s generalnim vikarom don Stankom J e r i e m i upnikom donEmilom P a v i i e m . Na misi su sudjelovali i po tri predstavnika hvarskih bratovtina sv. Kria i sv. Nikole te dvapredstavnika jelanske Bratovtine Presvetog oltarskogSakramenta, koji su pomogli u o b l a e n j u v r b o v a k i mbratimima, nakon to je biskup Slobodan blagoslovio njihove tonike. O b u e n o je 18 l a n o v a (devetnaesti je bio

4

opravdano s p r i j e e n . Nakon mise br timi i uzvanici bilisu n u k u u upnoj k u i . Prigodni pozdrav u ime hvarskih bratovtina izrekli su tajnici Zoran S a n s o v i i Jo ko

B r a c a n o v i .Trodnevno slavlje spomenute ob etnice z a p o e l o jen prvi petak m raki, 7. oujka. Ovogodinje koncelebrirano euharistijsko slavlje u prepunoj upnoj crkviSv. Lovre predvodio je biskup Slobodan tambuk. Liturgijsko pjevanje predvodio je d o m a i zbor pod ravnanjem o s p o e Marice Fabrio i uz orgulj sku pratnju Slavka

R e l j i a Biskup t mbuk Vrbovlj nima je poelio d imova 400. obljetnica d o e na dobro, radost i mir. Ist knuoje kako je Kri plakao i l a e zbog nae ljudske razjedinjenosti i jada; kada jedan drugome ne znamo oprostitii r e i lijepu r i j e , niti jedan o drugom znamo pozitivnogovoriti. "Moda Kr ist danas j a e l a nego u spomenuto doba jer je i m e u nama mnogo krivaca razjedn jenosti," rekao je biskup t mbuk. Citirao je prvu kiticupjesme -himne u a s t sv. Kriu koju je pr ije stotinu godinaspjevao fra Ljudevit a t k o v i iz Vrboske: "Zdravo Kriu,zdravo drvo, o kom visi jed n Bog, oko tebe kupimo sekao oko stijega svog " Sva povijest k a t o l i k e Crkve i vjereobiljeena je Kriem kao stijegom, barjakom, za koji sumnogi i svoj ivot dali, ali u znaku Kria su i o b j e i v a l i


5/104

t t 400 OBLJETNIC U D O T V O R N O G V R B O V A K O G SV KRIA

rekao je biskup tambuk. Nakon mise krenula je procesijaprema c r k v i - t v r a v i Gospe od milosti. Na kraju je biskuptambuk d r e i sv Kri u rukama molio neka blagoslovinae obitelji mueve i e n e d j e c u m l a d i e i djevojke starei bolesne pokojne sve n a z o n e i n e n a z o n e iz Vrboske.Sveti Kri ostao je u Gospinoj crkvi gdje ga se moglo a s t i t i i u subotu i nedjelju.U subotu 8 oujka u upnoj crkvi sv Lovre u p r i l i e n jeznanstveni skup o povijesnoj i kulturnoj batini Vrboske.Profesor Joko B r a c a n o v i iz Hvara iznio je tijek razvitkaVrboske nadasve prijepor vezan uz osamostaljivanje Vrboske od jurisdikcije vrbanjskog upnika s naglaskom nanagodbi i z m e u dviju v r b o v a k i h bratovtina iz 1558. gpo kojoj se uvodi dvojni sustav upnikovanja to je rijedak primjer u svijetu. Potom je naglasio sve najvanije

i n j e n i c e koje donose apostolske i biskupske vizitacije usvezi s tim. Drugo izlaganje odrala je dr. Darka i l i s Instituta za povijest umjetnosti. U svom izlaganju p o l a z e iod o p i h oznaka glede osnutka i razvoja Vrboske ukazala je na arhitektonsku osobitost upne crkve sv Lovre

i s t i u i stariju dataciju b o n i h l a a . Ujedno je naglasilai arhitektonska svojstva fortificirane crkve Gospe od mi-5

losti. U t r e e m izlaganju akademika Radoslava T o m i akoje se odnosilo na u m j e t n i k u opremu v r b o v a k i hcrkava mogli smo u t i iscrpan pogled likovne kritikena u m j e t n i k i fond. Akademik T o m i je sasvim razumljivo veliku pozor nost posvetio najpoznatijem i n a j v e e mv r b o v a k o m blagu a to je poliptih velikog venecijanskogslikara Paola Veronesea na glavnom oltaru upne crkve.Ujedno je iznio i razloge zbog kojih se v e d e s e t l j e i m as pravom odstupa od tradicijskog pripisivanja poliptihapoznatom Tizianu. Veliki drveni oltar A Parija u crkvi

t v r a v i Gospe od milosti bio je t a k o e r predmet ovogaizlaganja kao i ostala u m j e t n i k a ostvarenja koja v e odavno plijene pozornost ire javnosti. Potom je don Ivica Huljev iznio temeljne podatke vezane uz e t i r i s t o l j e atovanja u d o t v o r n o g sv Kria u Vrboskoj. P o l a z e i odtriju vizitacija iz 17 st. dao je pogled u i z r i a j e p u k o g iliturgijskog tovanja ovoga raspela koje je obiljeiloburnuprolost drutvenih i osobnih previranja u Vrboskoj. Upripremi je izbornik koji e obuhvatiti ove i druge teme izbogate r b o v a k e kulture i povijesti.Zavrno slavlje 400. obljetnice u d o t v o r n o g sv Kria uVrboskoj bilo je u nedjelju 9 oujka kod c r k v e - t v r a v eGospe od milosti gdje se okupilo oko dvije i s u e vjernika.U crkvi je odrana polusatna molitveno-meditativno-pjevana priprava za euharistijsko slavlje. Misu je predvodiosplitsko-makarski nadbiskup i metropolit arin B a r i i uz suslavitelja biskupa tambuka te petnaestak v e e n i k a h o d o a s n i k a iz skoro svih upa Hvarskog dekanata kojisu na poziv upnika P a v i i a sa svojim upljanima dolis krievima koji se nose u u v e n i m hvarskim procesijama. Liturgijsko pjevanje uz harmonijsku pratnju Slavka

R e l j i a predvodili su upni zborovi iz Vrboske JelseHvara te p u k i p j e v a i iz Starog Grada i V isnika.


6/104

400 OBLJETNIC U D O T V O R N O G V R B O V A K O G SV KRIA

Nadbiskup B a r i i u homiliji je istaknuo da nas 400.obljetnica u d o t v o r n o g sv Kria okuplja i povezuje stolikim generacijama koje su a s t i l e i slavile, klanjale sei blagoslivljale Krista koji je svojim svetim Kriem svijetotkupio. ivot na otoku je mukotrpan i teak, okruenmorem, izloen vjetrovima i olujama. Ali Kri ga, poputsigurna sidra, dri v r s t o za zemlju, a i jo snanije sigurnim konopcima sidrom vjere i nade usmjeruje i povezuje s Nebom. Stoga, nije nikakvo u d o to se na Hvaruuvijek ilo i vjerno ide za Kriem , rekao je nadbiskupi nastavio: Po s v j e d o a n s t v u tradicije, u tekim povijesnim i za k r a n i n a poraznim prilikama i odnosimaproplakao je - ne Kri, nego Onaj na Kriu, Krist razapeti. I prije, za vrijeme svoga javnog ivota, Isus je znaozaplakati. Pustio je suzu zbog smrti prijatelja Lazara,zasuzio je nad Jeruzalemom. Suze su vanjski znak nutarnje boli. e s t o je lake podnijeti f i z i k rane, nego suzeduevne boli. Nezahvalnost onih koje volimo, ranjava,boli. Dobro to znaju roditelji, b r a n i drugovi, prijatelji, ai svi mi. Doista boli ono: Svojima d o e a njegovi ga neprimie. I danas se to d o g a a . Kri, n a j v e i znak ljubavi ihumanosti, toboe smeta i uznemiruje djecu, mlade i pojedince. I danas toliki Njegovi za koje je n iz ljubavi ivotdarovao, njegov Kri, n a j v e i znak ljudskosti, sebedarja,ljubavi, proglasie opasnim znakom kojega treba ukloniti

iz svih naih sredina . Upozorio je i da su nezahvalnosti nevjera n a j v e a nepravda jer n i j e u bit Boga i narav o v j e k a , Njegovo o i n s t v o i nae sinovstvo . Prema nad-biskupovim r i j e i m a , posljedica je to ideologija prolostii dananjeg ostatka njihova brodoloma, na i j i m se olupinama pokuava graditi neka u d n a l a a relativizma, individualizma i hedonizma koja ni u kom s l u a j u ne moespasiti ivot poput Noine l a e . Tolike i takve su to uvrededa su suze potekle. Kristov kri ne o t i e niti slavi nasilje,koje je dio naega svijeta, a koje nije potedjelo ni SinaBojega koji s i e u sredite patnje. Uostalom, Ljubav jezavrila na kriu, Krista osudie i razapee, a ne n dru-ge Isus Krist je prihvatio kri da nitko vie nikada takone zavri. Ali naalost, n i danas pati i p l a e u tolikimakoji su nevino o s u e n i i prikovani na kri: nezaposlenima, izigranima, o d b a e n i m a siromanima materijalno,a jo vie onima u moralnoj i duhovnoj bijedi. Sa svimanjima i u njima, Krist ponovo nosi svoj i na kri. Stogaje kri nepresuno n a d a h n u e sebedarne ljubavi ivotaza druge, mira i pomirenja, znak spasenja, a ne puko apstraktno n a d a h n u e za u m j e t n i k e i poetske i z r i a j e oljudskoj patnji. Kristov kri je jedini pravi metar i kriterijivota. Uzaludan je svaki pokuaj bjeati od Krista i svogakria. Bio bi to uzaludan pokuaj, s l i a n onomu koji eli

p r e t r a t i svoju sjenu . Nadbiskup B a r i i , i z m e u osta-


7/104

loga istaknuo je da je pogled n Kristov kri ljubavi biopotreban hodu kroz pustinje nae povijesti a potrebanje i hodu kroz stvarnosti nae sadanjosti.V e l i a n s t v e n a procesija prola je kroz Vrbosku i prekorive stigla do crkve sv Lovre. upljani pojedinih upa pje-vanjem pasionskih pjesama pratili su krieve svojih upa.Hvarski kri nosio je bratim sv Kria Jure o v a e v i pratnji dva bratima sv Nikole. Nadbiskup a r i i nosioje u d o t v o r n i sv Kri s kojim je n rivi i crkvi sv Lovreblagoslovio Vrbosku i sudionike slavlja a oni su potompristupili ljubljenju u d o t v o r n o g svetog Kria.


8/104

:350 GODIN BENEDIKTINSKOG S MOST NSV IVANA KRSTITELJA I NTUN OPATA

U lipnju se navrava 350 godina otkadje biskup Vicko Milani iz samostanasv Margarite u Pagu doveo u H vartri benediktinke, i m e je a p o e o ivot samostana sv Ivana Krstitelja i Antuna opata.No, imovinsko-pravni ivot samostana z a p o e o je 134godine ranije, kada je 22. s i j e n j a 1530. g Antun M i k i (de Nicolinis) ostavio 1000 dukata za gradnju samostanakoludrica u Hvaru. Samostan je trebao biti p o s v e e n svAntunu opatu. Neki autori n a g a a j u da je elja za osnivanjem enskog samostana u gradu postojala jo od 15st., no M i k i e v a oporuka je najstariji s a u v a n i zapis teelje. Dana 12 oujka 1534. papa Pavao III. izdao je dozvolu za osnutak samostana, prema kojoj su redovnice mogle biti jedino zakonite k e r i p l e m i a Opaticu bi biralesvake tri godine, a ista je sestra na tu funkciju mogla bitiizabrana tek nakon tri naredna mandata. Pravo primanjanovih redovnica, potvrde izbora opatice, biranja samostanskih skrbnika- pro kuratora i samostanskoga kapelanapripadalo je Velikom v i j e u Hvarske komune.

MOJSTIR U LIPOJP O L I SRIDUGR DPovjerenici Velikog v i j e a - pjesnik Hanibal L u c i iJerolim B a r t u e v i kupuju 1539. g dva vrta na Dolcu zagradnju samostana. No, e 1542. g hvarski knez zabranjuje gradnju samostana - uvjet za nastavak radova bila jedozvola dravnih vlasti M l e t a k e Republike. Radovi su

k o n a n o nastavljeni 1567. g., o e m u s v j e d o i natpis nadananjoj trgovini na Dolcu: P O S V E E N I H DJEVICASAMOSTANA/ OVU GR DNm HVARSKO/ PLEMSTVO PRED NEKOLIKO GO/DINA Z P O E SVOJIM NOVCEM, ZA/TIM JE PREKINU, ALVISE/ PRIULI KNEZ D SE NAS/TAVI POBRINUO SE 1567. GNad natpisom je stajao, vjerojatno, kneev grb, koji jekasnije o t u e n Turski napad na Hvar 1571. g k o n a n o jeprekinuo gradnju samostana na Dolcu - enski samostanizvan gradskih zidina predstavljao je veliki sigurnosnirizik.


9/104

t t t t t t t t t t t t t t t tM D C L X I V ~ 3 5 0 M M X I V350 GODIN BENEDIKTINSKOG SAMOSTAN

U v e l j a i 1590. (ili 1591.) kanonik Nikola G o l u b i n i (Colombini) ostavlja sklop k u a u Gradi i z m e u crkviDuha Svetoga i sv Ivana za gradnju samostana sv IvanaKrstitelja. Sklop je u posjed prokuratora samostana doao1619., ali gradnja samostana nikada nije dovrena. Crkvusv Ivana vjerojatno su dali sagraditi p l e m i i G o l u b i n i ikoncem 15 ili u prvoj polovici 16 s t o l j e a . Prvi spomenjoj je u ostavtini Kate p Marjana de Petrisa iz 1553. go-dine. Vizitacije, od Valierove nadalje redovito je biljeezaputenom, bez d o l i n e opreme. Nakon smrti zadnjegrektora crkve primicerija Ivana Antuna a r b i a 1778. g.,pripojio je biskup Petar Riboli nadarbinu sv Ivana na-darju r b o v a k o g upnika. Sama crkva je u 19 st davanau najam privatnicima, a uglavnom je sluila kao skladite.Danas je u dosta tekom stanju, kao i cijeli sklop k u ajuno od nje. Nedavno su z a p o e l i radovi na crkvi, paostaje nada da e biti primjereno obnovljena.Istovremeno s gradnjom samostana sv Ivana, z a p o i n j ei gradnja samostana sv Antuna opata na ostavtini Juli-je, udovice Antuna, sina Hanibala L u c i a a unuke Petra

H e k t o r o v i a . Ona je svoje veliko imanje benediktinkamaostavila oporukom od 22. studenog 1591. godine.g

SV IVANA KRSTITELJA I NTUN OPATA

Kao izaslanik Velikog v i j e a u Veneciji oko izgradnjesamostana benediktinki nastojao je 1623. g knjievnikMarin G a z a r o v i o e m u sam s v j e d o i u uvodu Mu-rata Gusara : N a h o d e i se Vaega plemenstva i gospod-stva poklisar pred privedrim i visoko uzvienim dudombnetakim a toj radi dviju mojstiri koludric naih koje seimaju zatvoriti u svetom redu blaenoga i svetoga Ben-edikta jedan u k u i pokojnega Hanibala Lucija ureh i

a s t naega grada koju pokojna gospoja Julija vladikagosp. Antonija ostavi ... da se u nje velikoj i lipoj p o l a isridu grada ima u i n i t i mojst ir koludric ostavivi j in to-likoj e b a i n i 4) k u sve ta ostavae nje dobar, o e m u

e m o i obilato iviti i Bogu hvaliti; to/ikoje potovani ivele a s n i gospodin don Niku la Golub n i kanonik i vlas-telin na, ljubeno ostavi sve k u e meu Svetim Ivanom iSvetim Duhom da se ondi drugi mojstir sagradi komuostavi svoje b a i n e da i one mogu onda zatvorene skupaiviti i Boga moliti kako u njihih najzadnjih odlukah sevidi i u ono vrime moja gospodo u ko se ovdika naho-dim .. d a j u i vam na znanje da ova naa prisvitla vedravisoka i svake m i l o e pun gospoda doputali nam susagraditi mojstire gar r e e n e jedan pod imenom sve-toga Antonija drugi pod imenom svetoga Ivana reda gar

r e e n o g a d o p u a j u i da mogu prosto nae koludriceuivati sva dobra ostavljena njim... (Novak, 143).U s i j e n j u 1624. ula je u splitski samostan Sv AmiraJelina, k i Antuna F a z a n i a dok se ne dovri hvarski sa-mostan, a 1652. g bila je odobrena molba za d o v o e n j edviju koludrica iz Raba. Godine 1647. bio je p r e d v i e ndolazak splitskih koludrica u hvarski samostan, zbogopasnosti od napada Turaka na Split. No, nita navedenonije urodilo plodom.


10/104

t t t t t t t t t t t t t t tM D C L X I V ~ 3 5 0 M M X I V350 GODIN BENEDIKTINSKOG SAM6)STJ\N SV IVANA KRSTITELJA I NTUN OPATA

dovoditi dok tri redovnice s Paga ne umru i ne zarede sedvije plemkinje i jedna u a n k aV e 29. rujna 1664. u samostan se prima 12-godinja Katarina Vinkova Dimitri, a, prema s v j e d o a n s t v u biskupaIvana Andreisa, prve koludrice o b u e n e su 1667. ili1668.). Prva Hvarka koja je poloila v j e n e zavjete, bilaje s. Mihaela krsnim imenom Antonija) Z e i Leporini)28. 12. 1674. godine. Ona je ostala jedina z a r e e n a i do1677. g., kada biskup Andreis trai dozvolu da dovedeiz nekog drugog samostana dvije redovnice jer su one izPaga v e ostarile pa nema tko p o u a v a t i novakinje. Nezna se je li to i izvreno. Godine 1687. usamostanu suMihaela Z e i , opatica, Magdalena Bianchini, Prospera

V i t a l j e v i V i a l i ) i Benedikta u c i , dakle sve Hvarke.

ENSKA KOL J


11/104

MDCLXIV-350-MMXIV35 GODINA BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA SV IVANA KRSTITELJA IANTUNA OPATA

Gonzagi, a na slici je prikazana proslavljena Bogorodica,lijevo uz titulara sv Benedikt, a desno od Gospe sv Dujam te k l e e i sv Skolastika. Ispod Bogorodice naslikanje jedan n e o a u desnom kutu je lik donatora kanonikDu am Alvi G a r g u r i K a s a n d r i ?). Naslikao ju je Vincenzo Pellegrini 1787. godine. Juno od glavnog oltara nazidu nalazi se slika A Michielija Vicentina iz 17 st kojaje prije krasila strop crkve. Prikazuje Raspetog sa BogomOcem i Duhom Svetim u obliku golubice u gornjem dijelu te likove A n e l a u v a r a sv Frane i sv Didaka nad

i s t i l i t e m Pretpostavlja se da je ova slika donesena iznekog ukinutog f r a n j e v a k o g samostana, moda rapskog.Crkva nikad nije imala grobove - prije gradnje gradskoggroblja koludrice su pokapane u Katedrali, pred oltaromsv Lucije i Agate.Za francuske uprave p o e t k o m 19 st samostan je spaona tek 3 redovnice, a 1826. samo na jednu - ViktorijuD u j m o v i no uspio se odrati. Godine 1846. z a p o i n j eu samostanu djelovati enska p u k a kola. Nakon to je1886. g ta kola preseljena izvan samostana, tu nastavljadjelovati konvikt - internat za djevojke, sve do II. svjetskog rata.

Sredinom 19 st pocinJe i izrada i p k e od agavinihniti. i p k a e proslaviti ime hvarskog samostana usvjetskim razmjerima te je 28. rujna 2009. na sastanku

M e u v l a d i n o g odbora za nematerijalnu batinu odranogu Abu Dhabiju upisana na UNESCO-vu reprezentativnulistu nematerijalne batine svijeta.

ZASLUNAMADRE OBULJENZa opstanak samostana posebno je zasluna TerezijaObuljen. R o e n a 7 2 1829. u Dubrovniku, krsnim imenom Marijeta, u samostan je ula 1857., a j e n e zavjetepoloila 1860. godine. Bila je samostanska opatica od1863. do svoje smrti 1917. g., a ekonomski i duhovno jeobnovila samostan. Prvo je uvela a j e d n i k i ivot sestara- do tada su ivjele zasebno pod istim krovom. Godine1868. djelovala je na Rabu, gdje je obnovila samostan svAndrije. Od 1895. do 1903. gradila se nova samostanskazgrada. Kada je madre Obuljen umrla na glasu svetosti,samostan je brojio 14 benediktinki. Pripisivali su joj i na-


12/104

t t t t t t t t t t t t t t tM D C L X I V ~ 3 5 0 M M X I V

35 GODINA BENEDIKTINSKOG SAM6)STJ\N

dnaravne m o i - prorekla je smrt biskupa I l i j i a i papePija IX te pad Napoleona III., a navodno je imala i m o bilokacije- dok je boravila na Rabu u d e s n o se pojavilau Hvaru i rijeila neke p o t e k o e u samostanu. Od znamenitijih koludrica spominju se jo Josipa de Caralipeo(Omi, 1845.- Hvar, 1926.), u i t e l j i c a r u n o g rada uenskoj p u k o j koli, te dugogodinja opatica Ivana (k.

A n e l a ) Tomaz (Motovun, 1876.- Hvar, 1964.), autoricasamostanske kronike.U sklopu samostana djelovao je i d j e j i v r t i od 1971.do 1986. godine. Stara govornica- parlatorij samostanaobnovila se 1985. g., s l j e d e e je godine u njoj 3. svibnja blagoslovljena, a 4. lipnja otvorena za javnost zbirkasamostana. Prvi postav uredio je dr A n e l k o Badurina.Zbirka pod imenom Muzej Hanibal L u c i izlae i p k eliturgijske predmete i ruho, etnografske predmete iu m j e t n i k a djela, od kojih treba istaknuti ikonu Gospedojiteljice (po predaji iz dote Terezije Obuljen), slike Pietu iz 16. st. pripisanu Paolu Fiammingu (pretpostavljase da je stajala na oltaru stare crkve), Smrt sv. J osipa skonca 18. st. pripisanu Francescu Maggiottu te Sv. Benedikta koju je potpisao Tertulliano Giangiacomo u Rimu1877. godine.

12

SV IVANA KRSTITELJA I ANTUNA OPATA

Godine 1998. crkva je obnovljena, a 1999. g. postavljennovi kameni oltar prema puku, djelo Kuzme K o v a i a . Uoltaru su relikvije bl. Alojzija Stepinca. Na pjaceti predcrkvom je kip sv. Benedikta, rad fra Joakima Greg ova iz200 l. godine.Literatura: Ivan O s t o j i Benediktinci u Hrvatskoj, sv. II., Split, 1964., 410-415; Grga Novak, Hvar kroz s t o l j e a Zagreb, 1972.; Joko K o v a i , Zapisio crkvama na Hvaru, Hvar, 1982., 101-123; Isti, Iz hvarske kulturne batine,1987., 210-212; Isti, Gradnja i opremanje samostana benediktinki u Hvaru,GPPD 15/1999., 35-92.


13/104

t t t t t t t t t t t t t t tM D C L X I V ~ 3 5 0 M M X I V350 GODINA BENEDIKTINSKOG SAM6)STJ\N SV IVANA KRSTITELJA I ANTUNA OPATA

Pie: Tin o l u m b i PLODONOSNA D liOVNASASTAVNICA IiRVATSKE KULTURE

Ima vie primjera plodonosne veze duhovnosti iumjetnosti u povijesti hrvatske kulture i upravoje ta veza jedna od bitnih sastavnica hrvatskognacionalnog identiteta. S v j e d o i o tome i 350.obljetnica utemeljenja samostana benediktinkiu Hvaru (1664.-2014.), koju obiljeavamo ovegodine. To je dobra prigoda da istaknemo z n a a jove duhovno-kulturne ustanove, u kojoj samozatajno ive i u tiini m e u samostanskim zidovima djeluju hvarske koludrice . iroj javnosti supoznate po svojim prekrasnim i p k a m a od nitiagave, koje su nedavno upisane na UNESCOvu listu svjetske kulturne batine, to je i nasvjetskoj razini potvrda proimanja umjetnostii duhovnosti u hrvatskoj kulturi kroz minula

s t o l j e a

naem globalizacijskom vremenu, u kojemunaalost duhovnost z m i e pred nasiljem materijalnog i svjetovnog, duhovno-kulturna ustanova poput hvarskog samostana benediktinki z a v r j e u j e

13

MDCLXIV35 MMXIVdostojnije i primjerenije mjesto u medijskom prostoru.

G l e d a j u i i s l u a j u i svakodnevno vijesti o s t r a v i n o mnasilju, terorizmu, sukobima i svakovrsnim z l o i n i m agotovo posvuda u svijetu, te o ispraznom ivotu posebicemladih narataja, utemeljeno je zapitati se kamo ide ovajsvijet, odnosno to ga odrava u ivotu. U Talmudu jedavno zapisano da se svijet odrava dahom nevinedjece , a francuski knjievnik Albert Camus je tvrdioda u vremenima velikih tragedija treba vie misliti nanjenost, jer ona je u stanju odoljeti svakoj sili . I jedna idruga misao govore o snazi i s t o g duha, o nevinosti kaoiznimnoj energiji koja je u stanju spaavati svijet, odnosno odravati ga u ivotu u n a t o obilju nasilja i zla.


14/104

t t t t t t t t t t t t t t t tM D C L X I V ~ 3 5 0 M M X I V

350 GODIN BENEDIKTINSKOG SAMOSTANh V IVANA KRSTITELJA I NTUN OPATA


15/104

ISUSOV N.. .

-- '

ySNJ ~

-:::::;;..... ;:J ; _ ~ - = = - - _ :

U skrsni ciklus liturgijske godine moemo promatrati kroz dvije prepoznatljive crte Isusovaivota: kunje u pustinji i rane na tijelu Uskrsloga ljedno i drugo ima presudnu vanost u razumijevanjuIsusa Krista. Bez razumijevanja teko je svjesno prionutiuz Uskrsloga i s v j e d o i t i njegovu blizinu u naem ivotu.Ovdje e m o se podrobnije zaustaviti nad Matejevimizvjetajem o Isusovim kunjama u pustinji. a k r a n esu Isusove kunje u pustinji od velike vanosti. Nije r i j e o pukom ukrasu prve korizmene nedjelje v e o vrelu nakojem crpimo razumijevanje naeg dranja u ivotnim situacijama. B o r a v e i u pustinji e t r d e s e t dana i e t r d e s e tn o i Isus postaje ogledalo u kojem moemo prepoznatisami sebe u stanjima u kojima se od nas o e k u j e da donosimo odluke povezane s naim u r o e n i m ili s t e e n i mm o g u n o s t i m a .

15

pie: don Ivica HuljevVano je o i t i da novozavjetni tekstovi stavljaju Isusovekunje nakon krtenja na Jordanu a prije javnog djelovanja. Pustinja se u Isusovu ivotu ne d o g a a bez razloga Matej jasno kae da je Duh Isusa odveo u pustinju.Ista ona snaga kojom je Isus djelovao tom snagom Isusulazi u pustinju. I v e slutimo da se ovdje valja otvoritibogatstvu razumijevanja ovog ulomka. Ovdje se valjaodmaknuti od pukog geografskog poimanja pustinje i naslutiti da je r i j e o pustinji kao slici naega ivota kadse pokazuju krajnji temelji nae egzistencije. Pustinjaje starozavjetnim ljudima slika za stanja i uvjete s kojima se s u s r svatko od nas. Kroz pustinju su idovioblikovali svoj identitet. U njoj se dogodio Savez ali iZlatno tele. Pustinja je mjesto umiranja ali i spasonosnapogleda prema mjedenoj zmiji. U i u pustinju z n a i l oje izdrati napetost i z m e u vjernosti Bogu i a v o l s k i m


16/104

z a v o e n j i S druge strane, otvoreno nebo na Jordanuznak j e da se u ~ ~ iz Naz ar eta obj avlj uje Boji g las,da s l u a j u i Kristovu r i j e u j erno Boga, da Isus v j d o i

O e v o dranje prema svakom o v j e k u . Stoga j e jasnoda je u izvjetaju o Isusovim kunjama e n o ono toopisuje hod vjere svakog Kristova vjernika. to smo vieotvoreni Bojem Duhu, vie smo uvedeni u ona stanja ukojima se o e k u j e da s v j e d o svoju oslonjenost naBoga. Pustinj a j e posljedica otvorenosti vodstvu BojegaDuha. Isus je kuan u onome u e m u je njegovo poslanje, a mi smo k uani u onomu u e m u smo najbolji , tj.u naim sposobnostima. To e i da se napast sastojiu izokretanju m o g u n o s t i tako da one postanu sredstvozloporabe i h o e k i v a n j a kako bismo se okoristili isebe uzdigli nad chuge. Matej ne pie kroniku o jednomd o g a a v e o unutarnjem sukobu koji j e Isus kao pravi

o v j e k morao p r o i na putovima j avnog djelovanja odGalilej e do Judej e

zgladnjela duaa v a se predstavlja kao onaj koj i ima razumijevanja i

eli dobro, odnosno nudi najsmislenije Jjeenje u stanjupustinjske gladi. Zato? a v a o napastuje Isusa u onomeu m u j e Isus najbolji, a to je njegovo bogosinovstvo.Ako si Sin Boji, reci da ovo kamen e postane kruhom .

Isusova glad slika j e sv ih naih potreba i n e m o kojimasmo o g o e n S druge strane pustinj a j e mj esto gdj e ni em o g u e o e k i v a t i kruh, gcjj e treba a i kakav-takav izlaziz neke ugroze. I mi smo e s t o u kriznim stanjima u kojima smo o g o e n i nedostacima koji m ogu polj ulj ati nau

v r s t o u i sigurnost, kao i o ~ erenje u Boju blizinu. Ovakunja nedvojbeno p o d s j e a na r a z l i i t a stanja u kojimase nalazimo, bilo kao drutvo, bilo kao pojedinci. Kako

e m o se pritom postaviti, pitanje je koj e otkriva kunjukoja p o g a a svakoga od nas. o i do kruha i vie jenegoli potrebno, no pitanje je n a i n a kojim se to postie.N a i n dolaska do kruha a kruh je ovcjje slika svih egzistencijalnih potreba - najbolje otkriva kojim se kruhomdua hrani . Isusu je p o n u e n a m o g o s da zloupotrijebi mesij anska o e k i v a n j a svoga naroda i da izokreneporedak stvari kako i uspi o Isus ne i j e e kruh . Nj ego vje odgovor jasan: Ne ivi o v j e k samo o kruhu, negoo svakoj r i j e i to izlazi iz Bojih usta. Glad i nadalj eostaj e teak problem i ne smij erno zanemariti egzistencij alne potrebe. No, glad ne smije skrenuti pogled s onoga

i m e se dua hrani. I kad kruha bude do mile volje, ostaj ei nadalje pitanje izgl adnjele i zaputene due koja svojuglad ne moe l i j e t i nagomilavanjem dobara. Naalost,nama je svojstveno da to prekasno shvatimo. Zato usadanjem trenutku, ma koliko to izgledalo smijeno,ne smijemo ekonomsko stanje s h v a a t i kao mesijanskunadu, a reklamne promidbe kao radosnu vijest o ivotu

16


17/104

US RS

ispunjenom dokolicom i razonodom. ivjeti iz vjere usnagu Boje r i j e i ne z n a i nijekati vanost svega onogato uzdri na ivot. B i a smo kojima j potrebno vie odkruha. Da bi to bilo m o g u e potrebno j ivjeti od Bojer i j e i Tek po njoj prepoznajemo svoj pravi ivot.Vrh hrama dno srca

a v a o ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrhHrama i r e e mu: 'Ako si Sin Boji, baci se dolje '" Toto smo u srcu Svetoga - a Hram j bio ono najsvetijeu idovstvu - ne z n a i da smo tamo prispjeli v o e n iBojim Duhom. R a z l i i t i su motivi koji nas dovede ublizinu Svetoga. Uz to, moemo umisliti da je dovoljnobiti u okruenju Svetoga, imati p o k r i e poznanstvima,o b i a j i m a , n a s l j e e m itd. No, poruka j jasna: ne z n a ida sam Bogu vjeran zato to sam okruen Svetim ili namjestu koje u v a i s v j e d o i za Sveto, v e se vjernostBogu o i t u j e po raspoloenju srca koje ivi od Svetogau trenucima kad nam se nudi m o g u n o s t p r o b i t a n ezloporabe Svetoga u vlastitu korist. Uzaludno j d o s e ivrh Hrama, ako se u dnu srca ne nastani Bog. Posljedicemogu biti razorne za nas i nau okolinu. Uostalom, vidljivo j to posvuda. Ovdje j vano u o i t i da a v a o citiraSveto pismo. Slui se Pismom kao vrstan teolog, ali neslui Bogu o komu Pismo s v j e d o i . Toj napasti i mi e s t orobujemo. Vidljivo j da a v a o ne predstavlja Pismo unjegovoj naravi kao svjetlo koje rasvjetljuje stazu ivota,v e kao izvor koji zasljepljuje i uvodi u fanatizam. Ovdje

j vrijedno podsjetiti na Isusovu opomenu nekom zakonoznancu: "U Zakonu to pie? Kako i t a ?M o g u e j rukovati Bojom r i j e j u , s njom ivjeti kaos p r o b i t a n i m o r u e m , njom druge prozivati i drugimaodmjeravati, a da j i nadalje posrijedi e o b r a e n i pristupu kojem srce nije dopustilo da mu Boja i j e oblikuje nutrinu. Jo j ovdje jedna dimenzija vana. Naime, vjernikivi od o b e a n j a da j Bog u v a r ivota. e li Bog m unama ili nije? Kada j Bog u nama? Moemo li o p ezamijetiti njegovu n a z o n o s t ? Zato se Bog ne o i t u j e usvojoj slavi? Sve su to pitanja koja su nam poznata. Nemadvojbe da ivot donosi r a z o a r a v a j u e trenutke u kojimasmo duboko potreseni nedostacima i lomovima. Pritom,posebno kad j r i j e o n e i z l j e i v i m bolestima, gubicima,patnjama i krizama, naviru pitanja Bogu i o Bogu, kao i onjegovu odnosu prema nama. Isusov odnos prema drugojkunji pokazuje nam da vjerovati Bogu ne z n a i rasteretise ivotnih briga i t e k o a tovie, vjerovati Bogu z n a isvakoga dana ponizno i strpljivo snaiti svoje povjerenjeu Boga i pritom unositi svjetlo vjere u bolne trenutke iivotne nedostatke. Bog ne eli patnju, v e nau ljubav utrenucima patnje. tovie, hrabri nas da pritom ne izgubimo povjerenje u njegovu ljubav koju smo pozvani iskazati prema ljudima. Bog ne dolazi u ljudske ivote kao

a r o b n j a k pred kojim smo zadivljeni hramskim spektaklom. Put Isusa Krista put j predanog s v j e d o e n j a Bojeljubavi prema ljudima. U vremenima a s t u e g populizma,religijskog arlatanstva i afektivnog spektakla ova Isusova kunja zorno pokazuje da Isus ne ide putem ljudskih o e k i v a n j a , v e ljudskih potreba. M o n i Bog, kojiiskazuje svoju razornu i z a s t r a u j u u n a d m o , nije izborIsusova predanja.

17


18/104

US RS

og l a v a oU t r e o j kunji a v a o Isusa vie ne oslovljava SinomBojim. Poveo ga je "n goru vrlo visoku." S te t o k emotrita svijet se v idi kao n dlanu. Prvi je naglasak krajnje o i t kad se o v j e k zlom voljom i zlim planovimaizdie nad svijet, kad svijetu pristupa s t o k e a d m o ipred njim se pokazuje iskrivljen slika stvarnosti. Toj jenapasti o v j e k izloen tijekom cijelog ivota. Lako se dogodi da se pogled izotri za prolamo i da mu prolaznestvari postanu mjerilo ivljenja. Tomu nasuprot stoje o ivjere. O i vjere znaju da se stvarnost moe promatratipod vidom Bojega kraljevstva. to bi to z n a i l o R i j e je o pogledu koji u stvarima gleda m o g u n o s t sluenja.Njoj nasuprot stoji a v o l s k a logika. Suprotnost je krajnje

o i t a . U a v o l s k o m pogledu n svijet r i j e je o pristupukoji u stvarima gleda sredstvo ostvarivanja svoje e l i i n e ."Sve ti to dati ako mi se i i c e pokloni".Kad je zaboravljeno da je o v j e k slika Boja, onda segubi ispravno gledanje n svijet i m se zanemari i prezrenaa u p u e n o s t na Boga, o v j e k se zapetlja u pokuajuda svoju l i i n vidi u n a d m o i nad stvorenjem ili da seeli ostvariti gomilanjem materijalnih dobara, i u i uspjeh za uspjehom, r a n e i se drutvenim ugledom. Na goriTaboru su e n i c i susreli p r e o b r a a v a j e svjetlo Isusova

lica, a sada se Isus nalazi n gori odakle mu pogled dopire do svih izazova ljudske o i . Zanimljivo je da u ovojkunji a v a o i z r i i t o navodi to trai zauzvrat. Valjamu sen i i c e pokloniti Vjera je uzdizanje srca do pogleda koji

d o h v a a istinu o Bogu i o v j e k u to se najbolje razaznajekroz novozavjetni ulomak o Isusovu preobraenju. Pokloniti se Bogu ili predati se a v l u . Dvije o g u n o s t i i dvaputa. to je ljudski pogled uzdignut vie prema Bogu, toje o v j e ponizni i u odnosu prema ljudima. Gramzljivosti oholost lako se uvuku kao neprimjetni stanari nae nutrine. Jo v lja u o i t i s l j e d e e : pred Isusom a v a o koristila. U Lukinu e v a n e l j u je e e za vlast nad kraljevstvasvijeta: "Menije dana i komu o u dajem je". U tomu sekrije izokrenuta logika. Zlo ne utemeljuje ljudska kraljevstva, v e ih ono zaposjeda kroz zaposjedanje ljudskihsrdaca te ih i z o k r e e u njihovu suprotnost. Kraljevstva - aona su slikom ljudskih o i postaju sredstvom a d m o ia ne sluenja. S ovom kunjom valja a u n a t i osobito danas kada se o v j e k umara u nastojanju kako dobiti ono tov idi, a time i eli, ali i kako e druge s p r i j e i t da mu onine preotmu eljeno.


19/104

Jesmo li ikada razmiljali o krinom putu?Netko te upita: pa to onda radi u crkvi natom obredu? Sluam jednu r i u . U njoj jefokus na komadu uparena drva koje prolazi putod t o k e a do t o k e b Jer treba ostati vjerannazivu p r i e . Ona se zove Put Kria. Ali j emoemo nazvati i Zapletom pashalnog otajstva , ili P r i o m o dubini Bojeg i l o s r a .U nJOJ se smjenJUJU razni likovi; nepravedni p o l i t i a r ,ucviljena majka i ene, Veronika s posebnim rupcem, Josip Arimatejac svi ti likovi r a s p o r e e n i su po postajama.Svako od njih ima dirljivu p r i u motive i razloge zato suse nali na putu kriu. No oni koji su direktno vezani uzkri i put koji je ta naprava prevalila su Isus i imun. Ijedan i drugi drali su to preteko drvo kria i u i n i l i nekeod posljednjih koraka povijesti spasenja.Zato ba imun? Mislim da se njegovu liku prilazi o d v e iroko. U nekim t u m a e n j i m a ove postaje prikazuje ga sekao o v j e k a koji je spremno prihvatio kri koji je pripadaoIsusu. S N a z a r e a n i n o v a lica i i t a v a o je boansku iskru.Iz jednog pogleda i i t a o je sve to je godinama izmicalo

US RSimun irenacPie: Mate M i h a l j e v i

Mariji i apostolskom zboru. U takvim interpretacijamanapomena kako bi Isus sam doao do cilj a bez imunovep o m o i ostaje kao pozadinska buka.Mislim da imunov lik nema takvu irinu. On je ipakCirenac koji trbuhom za kruhom dolazi u Jeruzalem. Onje ponosni otac dvojice sinova. On se ba u presudan a s

v r a a o iz polja. I on sasvim sigurno nije prepoznao ljepotukria. Za taj i n Gospodin se posluio otricama rimskihkoplja. Takav lik C i r e n e v riu r e e n i c e e v a n e l j a . U svemu p r o s j e a n tip, o g r a n i e n i h interesa, stijenjen svojomkulturom, spor prihvatiti kri i krajnje nesposoban kadatreba prepoznati Boga koji mu dolazi u susret.Ponovno: zato ba imun? Upravo zato to je ljudski. i n i se poput kakva antijunaka, sa svojom zdravom dozoms e b i n o s t i i aktivnim nagonom za samoodranjem.Kada nan1 se pokuava pribliiti ljepota Bojeg stvorenja, nesvjesno se propagiraju slapovi Niagare, ili se okozaustavlja na crvenom sutonu oko planine Fuji. A gdjetraiti Boju ljepotu? Moda u dvoru s mnogim kulama,ureenom mramorom? Ili m u skutima zlatom vezene

o d j e e ? i n i se n e l o g i n i m kako Lijepo moemo n i utako jadnom izdanju, o v j e k a koji je u takvim bolovima dajedva nosi kri koji mu je namijenjen i lice mu nije nalik na o v j e j e . Nema razloga traiti biser u o b i n o j dagnji, tomuslui koljka bisemica. Slijepac u magli istina p o e t i n a jei lijepa slika. Nemala ironija krije se u i n j e n i c i kako supotrebne zdrave o i da bi se vidio takav prizor. Boja este-

19


20/104

US RS

tika nije o g r a n i e n a kontekstom okvirima ili malobrojnomelitom koja si moe priutiti sjajnu ulaznicu koja otvaravrata galerije. Potrebne su dakle zdrave o i kako bismovidjeli Ljepotu. imun ih nije imao. to je on vidio kadaje gledao Isusa? o je tajna njegove p r i e . Mislim da nijevidio ljepotu. Vjerojatno je kao p r a k t i a n o v j e k u o i oopasnost. Kri nije lagodna stvar. On donosi bol i smrt. Iovaj tip samo mu remeti planove. Pa on se v r a a s polja to

o v j e k mora i n i t i za jednu a i c u ?Ipak on i ljepota postali su neraskidivo povezani. Sudbinesu im se ispreplele premda njihov susret nije dugo trajao ivjerojatno nije bilo izgovorenih i j e i A opet bio je to lijepsusret: kada Bog prilazi o v j e k u Kada se imunu i n i kakopridie drugoga- i to kriminalca- samo da bi kasnije shvatio kako je Ljepota njega nosila i prije nego mu se u susretupokazala i otkrila. o je lijepo. Kada Lijepi postaje ne-lijepi najvii se i n i najmanjim samo kako imun ne bi umro odljepote to je Lijepo. Najljepe je govoriti o paradoksimaljepote koja je tako blizu tako o i t a i tako stvarna a opettako skrovita.

imun je sasvim o b i a n lik. Svjestan sam kako svatko teinekakvoj posebnosti uzvienosti. I treba u glavi drati upozorenje pjesnika da ne hodimo maleni ispod zvijezda. oimun odgovara strukturi svakog od nas. o v j e k je svogadoba. S punim kuferom svojih problema. I nadasve nesposoban pogledati ljepotu stvorenog. O ljepoti kria nitida u j e imun vjerojatno nije bio svjestan k o z m i k o gz n a e n j a geste koju je u i n i o . Mi smo t a k o e r takvi - nevidimo ljepotu b i n o s t i i b i n o s t ljepote. Ona nas u n a t o tome okruuje i nosi. Kri je lijep premda ga e e m o vidjeti na naslovnicama a s o p i s a . Kri je lijep jer nam je ponjemu dolo spasenje. No najljepa stvar kria je upravoonaj koji ga nosi - Isus. Jer kada vidimo kri kako namdolazi u susret sjetimo se kako mi nemamo Cirencana svojoj strani nego a z a r e a n i n a ba kao ijedan Cirenac prije2000 godina.Stoga ovaj Veliki tjedan ivimo kao Cirenci svjesni kakonam u susret dolazi ljep ota kria.

20


21/104

ve v j e a n s t v o se vie puta u povijesti nalo naprekretnici kad se i n i l o da smrt o b j e u j e ivot.I u ovom naem vremenu, na p o e t k u t r e e gt i s u l j e a nalazimo se pred o p a s n o u kulture smrtite puni strepnje traimo p o m o i spas. V e vie od dvat i s u l j e a Kristovo u s k r s n u e o v j e k u daje duhovnu sna-gu o k a z u j u i put i n a i n kako pobijediti smrt. e u t i mtreba znati da Kristova muka i u s k r s n u e zahtijevaju inae sudjelovanje da bismo stigli do cilja, da bismo slavilipobjedu. Hrvatski narod je u ovom naem vremenu na-kon viestoljetnog krinog puta uspio s t i i do vrha svojeGolgote da bi uskrsnuo u slobodi. a alost, mnogi

smatraju da se u dostignutoj slobodi, u slavi pobjedemoe ivjeti od slave. e u t i m i u slavi potrebno je ne-prekidno o t v r i v a n j e i osvajanje ljudskosti.Danas nakon slavlja pobjede i radosti s k r s n u a u sloboditreba znati da nije dovoljno to smo pobijedili smrt, kojanam je bila zaprijetila izvan nas. Treba pobijediti sjemesmrti u sebi, uskrsnuti u sebi da bi radost ivota slavila is-tinsku pobjedu. a nau alost jo u zanosu o b j e d n i k o gslavlja nakon rata pojedinci su krenuli starim putovima

m i s l e i samo na osobni probitak, a potpuno z a n e m a r u j u io p e dobro. Zar se tako brzo mogu zaboraviti sve mukeviestoljetnog krinog puta, sve smrti naih predaka i josvjee rane naih sinova i k e r i naih hrvatskih bran-itelja? Zar se u trci za materijalnim probitkom moe bezo s j e a j a gaziti preko grobova naih blinjih?

Vie nego ikada danas nam je potrebno jedinstvo, ali njedinstvo u jednoumlju, v e sloga u dobru i potenju, uljubavi i pravednosti, jedinstvo u o v j e n o s t i . Poraziti ne-prijatelja, odnosno zlo, z n a i pobijediti i zlo u sebi, bitiu miru sa samim sobom, sa svojim susjedom i bratom,nikoga ne mrziti, potivati onoga koji d r u k i j e misli teosobito misliti i na dobrobit drugih.Ako doista mislimo uskrsnuti u ovom dijelu Europe kaonova nezavisna i samostalna drava, onda moramo bitiprepoznatljivi u okviru tzv novog svjetskog poretka

n a s t o j e i da se n utopimo u drutvu onih koji svoju sna-gu i o temelje na interesima i sili oruja. Na hrvat-ski identitet trebao bi z r a i t i mirotvorstvom, potenjem iljubavlju prema istini i pravdi, iznad svega o t u j u i onekoji su r t v u j u i svoje ivote za nas prema Kristovu naukup o s v j e d o i l i n a j v e u ljubav. Na put u drutvo slobodnogi demokratskog svijeta trebao bi voditi kroz nae duhovnoi kulturno blago, na n a e l i m a k r a n s k o g morala i etike,na temeljima n a s l j e a naih predaka, suprotno od onihkoji ele graditi svijet bez Boga, bez gospodara. Mijesmo za svijet bez svjetovnih gospodara i o n i k a ali neza svijet bez Boga koji je gospodar povijesti. t u j u vri-jednosti dragocjenog duhovnog i kulturnog nacionalnogblaga i rtve svojih predaka te o d g a j a j u i mladi narataju tom duhu i s l a e i u s k r s n u e svakodnevno, a ne samoprigodno, jedino se tako moemo suprotstaviti kulturismrti .

21


22/104

duevljenje r i j e koju e s t o u j e m o .Oduevljavaju nas mnoge stvari od sit-nica p sv do nekih velikih i z n a a j n i h

stvari d o g a a j a . Oduevljavaju nas ljudi svojimgovorom ponaanjem pjevanjem. Na internetusam pronaao s l j e d e u definiciju t u m a e n j e )oduevljenja: Oduevljenje ili en tuzi (izs t a r g r k o g . tv Jovmaaft6 ,, od tv Javae pojam a n t i k e filozofije koji je oznaaavaostanje o v j e k a punog boga. n e o p l a t o n t z m l . ~ ~ ; ; .dobija m i s t i k a - r e l i g i o z n o z n a e n j e .doba entuzijazam se o i s t o v j e u j e soduevljenjem za neto. Dakle 1. ,rr.l nr.oduevljenja je vezano uz boanstvo


23/104

P R I A PRVA: ENO p e miljenje glasi: izgled je bitan. Izgled je prvo toprimijetimo na drugima ono to je presudno za prvi dojam. Imperativ kako tte a izgledati svakodnevno namserviraju mediji i dnitv . Bombardirani smo slikamaonog to je o d r e e n o kao savreno i poeljno, o e v i odarenih naslovnica a s o p i s a , make-up i modnih savjeta,fotoopiranih ena i mravosti ( t o n i j e kostur looka) kaotrenutnog diktata ljepote. Najvie se pozornosti pridaje izgledu neke javne osobe, umjesto njezinim talentima, vri-jednostima i zaslugama. Primjerice, uz lice neke poznate

p j e v a i c e ili glumice e s t o e t e n a i i na same superlative,poput prelijepa, prezgodna, uvijek dotjerana i u formi,savrenih oblina ... bez obzira to je posljedtiji hit imalaprije nekoliko godina ili to ni ne znamo zapravo i m ese bavi ( n a j e i odgovor na to pitanje je P9duzetnica).Ako pak ena iz a s o p i s a ne odgovara tren tnim estetskim kriterijima, onda je novinari opiu jednom jedinom

r i j e i - s i m p a t i n a .Nedavno sam naletjela na areni enski a s o p i s , na i j o j senaslovnici k o o p e r i o veliki naslov: Zato nema d r u k i j i hena na naslovnicama? Pomislila sam: K o n a n o Netkomisli i na nas o b i n e . Pogledavi tekst, vidjela sam dane tako lijepa ena u tom tekstu nije ista kao ena nanaslovnici. Za enu sasvim normalnog izgleda koja,eto, svojevoljno odudara od dananjih standarda ljepote nije bilo mjesta na naslovnici , v e ju je zamijenilafotoopirana ljepotica. To sam doivjela kao svojevrsniporaz, ali i pitanje: zato je jedino savreno dobro? to jes nama b i n i m a i p r o s j e n i m a ?Isto tako, svjesni smo tih (nametnutih) drutvenih imedijskih o e k i v a n j a i visoko postavljenih, napuhanihestetskih ljestvica, a svejedno nismo zadovoljni u vlastitim tijelima. n se, ako na bilo koji n a i n odudaramood poeljnog izgleda, nije dobro. Iz svoje perspektive iiskustva mogu govoriti o onome to me titi 1 tjera narazmiljanje: o debljini.

RAZMILJANJAPiu: Zorka i b i i Katija V u e t i

e li o g u e objektivno govoriti o svome izgledubez patetike i samosaaljenja?

V e i dio ivota vodim rat s kilogramima. U puno navratato izgleda kao unaprijed izgubljena bitka jer, priznajem,volim jesti, imam sklonost nakupljanju kilograma nak r i t i n i m mjestima i da, katkad jedem jer sam nervozna, alosna ili P.Od stresom (to se s t r u n o zove emocionalno prejedanje). M u i me to i o p t e r e u j e i postoje danikad se o s j e a m posebno ranjivo i izloena t u i m pogledima. Nastojim se nositi s tim na bezbroj n a i n a : vie se

kretati, ne v e e r a t i ili pojesti neto lagano, ostaviti onajjedan zalogaj do sitosti, govoriti sama sebi afirmativnestvari ... Taj rat traje dugo i o i n j e m se pitati to me e k akad napokon smravim, osim boljeg i zdravijeg o s j e a j a :f a n t a s t i a n ivot pun r e e ? H o e li me drugi vie volj e i?H o e li me zamijetiti George Clooney? Ili u , sa nekolikokilograma manje, i dalje ostati ista, sa svojim manama,vrlinama, dobrim i loim stranama? A to ako ne uspijemsmraviti: h o u li biti primjer neuspjeha, poraza, gubitnica o s u e n a na r a n e kutove svijetu lijepih i zgodnih?Drutvo me, n a j e e kroz medije, uvjerava da samprekrasna ba takva kakva sam , da bi mi v e nekolikokoraka ili stranica dalje ponudilo novu u d e s n u dijetukoja skida deset kilograma u superbrzom roku. Svijet jepun licemjerja i neiskrenosti.23


24/104

U knjizi Fat is a feminist issue (Debljina je stvar feminizma), tiskanoj davne 1978., autorica Susan Orbach tvrdida "debljina v r i j e a zapadne ideale enske ljepote, stogasvaka debela ena predstavlja poraz popularne kulturekoja nas nastoji pretvoriti u potronu robu. Ali, biti debelaz n a i biti k l j u e n a iz suvremene kulture, z n a i o s j e a t isram zbog vlastitog postojanja, z n a i e k a t i da srnravitekako biste p o e l i ivjeti, z n a i brinuti o t u i m potrebama, nikad ne e i "ne" . .. )Debljina moe predstavljati v r s t o u da bi se ena bolje nosila s obvezama. Pomaeako se ena boji pokazati s j e a j e koji su "neenstveni" ljutnju, bijes, o z l o j e e n o s t ... "Susan Orbach donekle ima pravo. Debljina moe bitiobrambeni mehanizam, zatitni oklop pred nevoljama i

t e k o a m a ivljenja, ali i bunt prema nametnutim zahtjevima i nepisanim estetskim zakonima. Zato izgled morabiti sveden na alfu i omegu u e u l j u d s k i m odnosima,traenju posla, postizanju uspjeha ... ?Povijesno gledano, prije su karakter i unutarnja ljepota ene bili bitniji od vanj skog izgleda. Sjetimo se"raskonih" ljepotica na Rembrandtovim ili Rubensovimslikama, ali i nasmijeenih ena sa starih razglednica i fotografija kojima se, primjerice, vidio "lauf" oko pasa i

d l a i c e pod pazuhom. Moja majka, tete i bake nisu se utolikoj mjeri p t e r e i v a izg ledom kao sestra i ja. S j e a mse, kad smo p o e t k o m srednje kole o e l e brijati noge ipazuha kako bismo mogle nesmetano na more, majka j eto komentirala i j e i m a : Dico, ol e von ko gledot noge?i smo u Plau hodili sa dlakima do kolin " Njezino ina e poimanje ljepote r a s t i n o se promijenilo u razmakuod tridesetak godina. Od sestrinog i mog odrastanja dodanas - jo i vie.Otkad je interneta, vie se p o r e u j s drugim ljudima: ne samo s poznatim ijavnim licima, e i s naim prijateljima s drutvenih mrea i ponekad smo vr lo svjesnisvoje zavisti, koju a j e e ne priznajemo i sramimo se.Svev ie postaj emo svjedoci gotovo bizarnih pojava, gdje

d j e v o j i c e i tinejderice postavljaju svoja v idea na Youtube s pitanjem "Jesam li lijepa?" . s t o im se javlja hrpaanonimnih komentatora koji ih jedva e k a j u v r i j e a t i ipisati odurne komentare. r i m j e u j e m o i kod naih mla-

dih intenzivno postavljanje svojih slika na drutvenumreu Facebook, e s t o uz molbu neka ih drugi "lajkaju",kako bi im o v e a l i popularnost i time potvrdili ono e m use nadaju: "Da, lijep(a) si".Zbog dananjih kriterija ljepote postali smo sami sebinajgori neprijatelji. Bacamo se u depresiju, pridajemoveliku pozornost vanjtini, u s p o r e u j e m o se s drugimai smatramo da nismo dovoljno lijepi. To u ~ e e na sveaspekte naeg ivota i na na doivljaj svijeta. Ako smostvoreni na sliku o ~ u i ako je na e tijelo hram DuhaSvetoga, dano nam je da ga volimo i potujemo, da sebrinemo za njega najbolje to moemo i vodimo r a u n ao tom f a n t a s t i n o m ivotnom stroju. Zato smo onda jouvijek nezadovoljni u vlastitom tijelu? Kako se nositi stim? O s j e a j potovanja prema vlastitom tijelu z n a i daje o m o g u e n o u s r e d o t o i t i se na svoju unutarnju snagukao projekciju svoje vrijednosti, umjesto na vanjski izgled. No, mediji i ostale sile predstavljaju nedostine ideale, a zatim tjeraju ene da im se p r i l a g o a v a j u Tijelo,onakvo kakvo jest, nije dovoljno dobro - mora biti vitko,

u s k l a e n o s p o s t o j e i m f i z i k i m idealom. Tako postizanje modela enstvenosti postaje cjeloivotni projekt, koji

p o i n j e od raznih dijeta, makeovera, pa sve do ekstremnih zahvata poput l a s t i n i h operacija.Postoje li odgovori i izlaz iz ove situacije? Iskreno, tekoje o e k i v a t da e izgled u potpunosti potisnuti druge vrijednosti. Ipak, poeljno je boriti se protiv nerazumnihzahtjeva suvremenog drutva i duha vremena: boriti seprotiv plitkosti i inzistiranja na samo o d r e e n i vrijednostima, boriti se protiv estetske unificiranosti. Darovanonam je traiti vlastite putove i otkrivati ljepotu i vrijednosti jedni u drugima, darivati svijetu najbolje od sebe,biti duhovno bogati. Izgled samo moe biti jedan dioodraza nae brige, dostojanstva i napora, nikako ne jedinoili n a j v e e mjerilo n e i j e vrijednosti.

24


25/104

R ZMIlJ NJ

P R I A DRUGAM JK

Globalnim savreno-je-jedino-dobro trendom uspjeno jepoharano samopouzdanje milijuna lijepih i zdravih enasvih dobi. U posljednje vrijeme u to se savreno uklopiotrend slavljenja ena koje obaraju rekorde u Y F a a n j u nastaro nakon p o r o a j a . Osvojeno je time jedno od rijetkihmjesta gdje industrija ljepote i lanog sjaja do sad nijeusp ela doprijeti.Svaka ena koja je rodila zna da nakon jednog odnajsnanijih d o g a a j a u ivotu, koji na u d e s n e n a i n emijenja eninu psihu i tijelo, slijedi konfuzno razdoblje ispunjeno istovremeno strahom i s a m o s v i j e u

r a n j i v o u i nevjerojatnom snagom. No bez obzira koliko snane bile, malo je onih koje nisu barem na trenutakpromislile o e li im se ikad vratiti njihovo staro tijelo.Ipak, s o v o r o e n o m bebom na rukama nema mnogo vremena za udubljivanje u takva razmiljanja. Ranjiva \lSiharodilje zaokupljena je manjkom sna, manjkom ili vikommlijeka i p l a a novopostavljenim odnosima u obitelji ibrojnim drugim velikim i malim stvarima.Kada ene u takvom potpuno prirodnom stanju redovito dobivaju informacije o tome kako je slavna gl micasamo dvadeset dana nakon o e n j a e t v r t o g djeteta vratilasvoju besprijekornu liniju, a poznata p j e v a i c a savrenoiste s ana odrala koncert mj e sec dana nakon p o r o a j a,teko je osloboditi se o s j e a j a neuspjeha. Viak kilograma i objeena r e a umjesto trbuha prirodne su posljedicet r u d n o e i poroda i imaju svoju svrhu, m e u t i m uz medijsku kampanju, to se lako zaboravlja.Ono to ene t a k o e r zaboravljaju, a mediji urednop r e u u j u jest i n j e n i c a da su taj slavljeni ravan trbuh ikilogrami u minusu rezultat rada i t a v o g tima ljudi. Slavni i njihove fotografije dio su projekta, njihov izgled je,naj e e osnovno sredstvo za rad, a oko svega toga vrtese milijuni.Dijelom tih novaca p l a e n i su osobni nutricionisti kojiosmiljavaju prehranu n o v o p e e n e mame (s ciljem daizgubi kilograme i zategne kou, a ne da o v e a k o l i i n umlijeka), osobni treneri, maseri, dadilje, sobarice,

i s t a i c e kuharice i ostali. a k i ako p r i u spustimo na

nacionalni nivo, jo uvijek govorimo o situaciji u kojojpoznatoj i uspjenoj frikoj mami uz majku, svekrvu imua, na raspolaganju stoji bar onaj trener ili dadilja, avjerojatno si moe priutiti i nutricionista, masera, i jokojega l a n a svite ..P r o s j e n a ena-majka, ma koliko bila nezadovoljna svojim novim izgledom, u tom okraju nema nikakve anse:ako e se u s p o r e i v a t i s fotografijama slavnih kolegica iuzimati i bez r i t i k o g odmaka, ne gine joj o s t p o r o a j n adepresija irih razmjera, a moda i put u probleme s prehranom. Ukoliko je tih problema bilo i prije t r u d n o e tadanametnuti savreni ideal teko moe biti motivacija zabolje, vie, j a e ... Poznato je naime, da e i n a ena kojaima p r o b l e m a t i a n odnos prema hrani zapravo pokuavana taj n a i n umanjiti razne frustracije i negativne emocije,a zbog oslje ica takvog odnosa frustracija zbog izgledapridruuJe se ostalima, to stvara z a a r a n i krug iz kojegse teko izlaz .No, ako razgrnemo izmaglicu iluzije kojom su takvevijesti obavijene, p r o s j e n a ena lako e u o i t i da povrat a u nita-mi-se-nije-dogodilo stanje @dnosno no -alno (kako ga nazivaju oduevljeni mediji) nema, jerje tijelo u v e o j ili manjoj mjeri nepovratno izmijenjeno,i upravo to je normala . to p o t v r u j e pretpostavku datakve tekstove piu oni K oji iskustvo t r u d n o e i p o r o a j anisu iskusili.I ono najvanije, p r o s j e n e ene mogu biti sigurne dabi u p r o s j e n i m okolnostima u kojim.a nema odmora,savreno izbalansirane prehrane, redovitog vjebanja ivojske p o m a g a a zaposlene na e o d r e e n o vrijeme svete savrene turbo-brzo stesane mame izgledale savreno

p r o s j e n o .S tom spoznajom d r u g a i j e se i t a j u medijske bajke kojenas uvjeravaju daje savreno jedino dobro. Stvarne enei stvaran ivot) su ipak mnogo vie od te arene lai,nesavrene svaka na svoj n a i n .

25


26/104

Gost naeg lista: dr. sc. Nikola G o d i n o v i , i s t r a i v a CERN-u] ) r : u ~ t v o kgj ~ ? : r u { 3 : ] lnuzno e zapravedniji svijetN ikolu G o d i n o v a , priznatog znanstvenika rodom s otoka Hvara i profesora nasplitskom Fakultetu strojarstva ibro-dogradnje, mnogi su zapamtili po zanimljivimpredavanjima o tajnama svemira i o izumima

b u d u n o s t i . Posljednjih nekoliko godina radi zat r a i v a k i centar CERN u vicarskoj, i j a suistraivanja izazvala veliku medij sku prainu,

b u d u da su tragali za tzv. "bojom e s t i c o m .Ua specijalnost prof d i n o a fizikaelementarnih e s t c a i visokih energija. Nastojali smo saznati neto vie o ovim a k a s t i mi e i n i nas nepoznatim i nejasnim temama. Snjim smo porazgovarati o o t k r i u i n a e n j u"boje e s t i c e , znanstvenim t k r i i m a idilemama, kao i o tome kakva nas b u d u n o s t e k a .

Stiu jo pametnijiu r e a j i i materijafiKruvenica: Prolog ste ljeta u ljetnikovcu Hanibala

L u c i a odrali vrlo zanimljivo predavanje o znanst-venom doprinosu civilizaciji kroz zadnjih l godina iujedno se proroc ki osvrnuli na u d u n o s t znanstveniho t k r i a i njihove primjene. Moete li za nae i t a t e l j e ,ukratko predstaviti doprinos znanosti naoj civilizaciji iodgovoriti kako bi mogla izgledati naa u d u n o s t za 5ili l godina?G o d i n o v i : Uf, ukratko Pa rekao bih da e b u d u e generacije nae doba nazvati silicijsko doba. Svjedoci smoda je sve oko nas proeto i p o v i m a / p r o c e s o r i m a naprav-

ljenim od silicija (jeftinog i lako dostupnog materijala).A sve je a p o e p o e t k o m 20. st. kad je 1913. N. Bohrobjasnio strukturu atoma. Razumijevanje strukture atomao o u i l o je da razumijemo i kako atomska r a a u t j e ena svojstva materijala ( e l e k t r i n a , m e h a n i k a toplinska,... . Z a h v a l j u j u i razumijevanju atomske strukture, sredinom 20. s t. napravljen je prvi o d i k i i p od silicija,to je tijekom vremena dovelo do razvoja sve snanijihprocesora, do interneta kojim je premreen t a v svijette do sve prisutnijih "pametnih " u r e a j a . to e biti une tako dalekoj b u d u o s t i za 50 ili 100 godina? Sigurno e biti jo "pametnijih u r e a j a i mate rijala, procesora i u samim ljudima. Sasvim je izgledno da e m oi prije nego to p r o e 50 godina prati zube u "pametnom kupatilu", opremljenim brojnim senzorima koji epratiti nae zdravstveno stanje, svakodnevno analiziratinau m o k r a u stolicu, krv Turisti e preko "pametnihn a o a l a vidjeti kako je to bilo kad se anjala levanda,kako je Hvar izgledao kad su pristajale galije. Internet

e biti sveprisutan, sve e biti umreeno. Problem energije e biti rijeen fuzijom ili puno efikasnijim solarn im e l i j a m a .

26


27/104

Kruvenica Poznato je da v e postoje neka znanstvenao t k r i a koja jo nisu predstavljena javnost i ili nam sepredstavlja tek f e l i toga (primjerice, pronalazak lijekaprotiv raka). i m e e nas to znanost obdariti u, recimo,

s l j e d e i h 50-tak godina, a to e p r i l i n o utjecati nanae ivote, tj na razvoj civilizacije?G o d i n o v i : Koliko je meni poznato, ne postoje znanstvena o t k r i a koja jo nisu predstavljena javnosti. Razvojemznanosti i telmologije sigurno e neke bolesti sa smrtnimishodom postati rutinski i z l j e i v e . Nestat e veliki brojzanimanja, a pojavit e se nova zanimanja, e m u v e isada s v j e d o i m o Skidat e m o programe s interneta i usvom k u n o m 3D printeru isprintati neke proizvodekoji nam u trom trenutku trebaju. Transport se temeljitina supravodljivim magnetima- magnetska levitacija. Nanotelmologija e razviti materijale iznimnih svojstava.Sve bi to trebalo o m o g u i t i da u b u d u n o s t i o v j e k imavie vremena baviti se kreativnijim poslovima.

Kruvenica Zanimljiv je i napet odnos i z m e u znanstvenih o t k r i a i kulture ivljenja. Kako, u tom kontekstu, vidite ono to je iza nas? to je doprinijelo kulturiivljenja, a to juje makar na indirektni a i n , unazadilo?

G o d i n o v i : Neosporna je i n j e n i c a da su znanstvenao t k r i a znatno doprinijela kvaliteti ivota. Stalan rastkvalitete ivota doveo je do toga da se zaboravlja daiza sve toga stoji ne samo talent, v e i ogroman trud i

p o s v e e n o s t poslu. Danas se u berbu maslina ide kao ufetu, a zaboravilo se koliko su nai didi truda trebaliuloit za kap maslinova ulja. Uvijek treba biti svjestanda iza svakog uspjeha stoji trud i rad, pa i onog softverato ga skidamo s interneta. Netko je taj softver napisao iuloio svoj trud i vrijeme da se obrazuje. Razmiljanje i

z a k l j u i v a n j e se ne moe skinuti s interneta, v e se trebatruditi isto onako kako su se nai noni i none trudili.

Za z oupora6u nijeftriv i p nego o v j e / tKruvenica B u d u n o s t nam nosi svojevrsnu

i p i z a c i j u . Svjedoci smo koritenja i p o v a nan a i n koji ne doivljavamo kao napredak , negovie kao razlog za strah: npr. likvidacija e e n s k o gvojnog zapovjednika a h v a l j u j u i p u iz mobitela;prislukivanje telefonskih linija, video nadzor na svakomuglu i nadzor koritenja interneta. Nije daleka pomisaoda e se o m o u i p o v a m o i upravljati ljudskimponaanjem. Svjesni smo da se i p i r a n j e m gubi privatnost. Kao znanstvenik, vjerojatno imate jo konkretnijespoznaje od r o s j e n o g g r a a n i n a o m o g u i m implikacijama znanstvenog napretka. Moete li nam neto o tome

r e i ?G o d i n o v i : Naveli ste primjere zlouporabe i p i z a c i j a ,samo uzrok ove zloporabe nije i p , odnosno znanstveni napredak, v e o v j e k . i n j e n i c a jest da se znanost i tehnologija znatno bre razvijaju od drutvenoekonomskih odnosa. Zato je to tako, ja vam naalost nemogu ponuditi j e d n o z n a a n odgovor. Razvoj ljudskogdrutva je vrlo sloen proces, a znanost i tehnologija susamo jedan dio tog procesa koji generiraju samo novealate i o r u a , dok se ljudska narav nije ba puno promijenila jo od kamenog doba. Drutveni sustavi u n a e l une n a g r a u j u e t i n o i moralno ponaanje, v e licemjerje,ali ipak usprkos tome postoje pojedinci koji su i e t i n i imoralni. Drutvo koje iri um, oplemenjuje duh i o s u u j esvaki oblik licemjerja nunost je za pravedniji i potenijisvijet.Kruvenica Postoji li, po Vama, m o g u n o s t da seznanstveni napredak upotrijebi protiv bitnih odrednicaljudske prirode: razuma i slobodne volje? Trebamo li seu tom smislu bojati b u d u n o s t i ?

G o d i n o v i : Ne treba se bojati b u d u n o s t i , ni u koms l u a j u . a k nas i povijest u i da usprkos brojnim zastranjenjima drutvo ipak ide u dobrom pravcu. Naravno,drutvo treba stalno propitivati i korigirati. i n i mi seda znanost, uz umjetnost, upravo to stalno i radi, propituje i korigira drutvo da ostane na pravom kursu kapotenijem i pravednijem drutvu, jer iri um i produbljuje duh o v j e k a i tako i z g r a u j e njegovu osobnost. Nijebitno u kojim cipelama se hoda, v e kojim se putem ide.

7


28/104

Kruvenica: Jesu l znanstvenici svjesni da se njihovipronalasci zloupotrebljavaju i kako se s tim nose? Je lnovac dovoljan da uutka savjest? Je li Vam poznat nekis l u a j da je neki znanstvenik doao do nekog vanog

o t k r i a , a da je - svjestan m o g u i h posljedica - topreutio?G o d i n o v i : Naravno da su svjesni - pa i prva kamenasjekira je bila itekako korisna, ali je bila i zloupotrijebljena. Naalost, da, novac je dovoljan da uutka savjest,

li ne samo znanstvenika, v e svih zanimanja i poziva.Koliko je meni poznato, nijedan znanstvenik nije preutiosvoje znanstveno o t k r i e . Znanstveno o t k r i e samo posebi nije nikakva prijetnja/opasnost. Zloupotreba znanstvenog o t k r i a sigurno nije potaknuta znanstvenimistraivanjima, e n e i m drugim.

CBoja e s t i c aKruvenica: U domeni vaeg rada je traganje za Bojom e s t i c o m , tj Higgsovim bozonom. Moete l nam ukratkopojasniti o e m u je zapravo r i j e i zbog e g a je pronala-z k ove e s t i c e vaan za o v j e a n s t v o ?

G o d i n o v i : Ponaanje prirode na najelementarnijoj razini opisano je teorijom i j e je uvrijeeno ime StandardniModel (SM), a koji definira elementarne e s t i c e i silekojima elementarne e s t i c e djeluju jedna na drugu. SMje jedno od a j v e i h intelektualnih d o s t i g n u a nae civilizacije, koji je i eksperimentalno p o t v r e n s izvrsnom

p r e c i z n o u . Po SM-u postoje e s t i c e od kojihje z g r a e n atvar (najpoznatija elementarna e s t i c a tvari je elektro n) i

e s t i c e p o o u kojih e s t i c e tvari djeluju jedna na drugu,pa ih zovemo e s t i c e sile (najpoznatija e s t i c a sile je foton). SMje u biti jedna sloena m a t e m a t i k a jednadbakoja nam o m o g u u j e da p r o r a u n a m o ishod interakcija

m e u elementarnih e s t i c a Sve elementarne e s t i c epredstavljene su m a t e m a t i k o m v e l i i n o m koju zovemokvantno polje. Da bi jednadba SM-a opisala i mase

e s t i c a a ujedno i zadrala svoju m a t e m a t i k u strukturukoja joj osigurava da ispravno opisuje interakcije i z m e u

e s t i c a bilo je potrebno nadograditi je jo jednim kvantnim poljem (nadogradnju su predloili 1964. godine R.Brout F Englert i P Higgs). U k l j u i v a n j e m Higgsovogpolja jednadba SM modela je zadrala svoju formu, aujedno i objasnila da elementarne e s t i c e dobivaju masuzbog interakeije sa sveprisutnim i gso im polj m Takoda one e s t i c e koje j a u i [akciJu s Higgsovim

poljem imaju v e u masu, a one koji imaju slabiju interakciju imaju manju masu. Postojanje Higgsovog poljabila je dugo samo teorijska spekulacija, ali k o n a n a potvrda postojanjaje o t v r e n a u eksperimentima na CERNu Nakon gotovo dvije godine mjerenja sudara protona uLHC akceleratoru u rano ljeto 2012. g ATLAS i CMSkolaboracije objavile su o t k r i e Higgsovog bozona. Ak o n a n a potvrda dola je prole godine dodjelom Nobelove nagrade P Higgsu i F Englertu upravo za o t k r i emehanizma kojim se generira masa elementarnih e s t i c a .Drugim i j e i m a eksperimentalno je t v r e n o postojanjeHiggsovog polja, a Higgsov bozon je kvant tog polja,najmanja m o g u a k o l i i n a tog polja. Kvant Higgsovogpolja se zove Higgsov bozon zato jer po svojim svojstvima spada u tzv bozone ( e s t i c e j je spin cjelobrojan . Mediji samo radi spektakularnosti i atraktivnostisvojih napisa e s t o Higgsov bozon nazivaju bojom

e s t i c o m moda i e l e i istaknuti njegov z n a a j za teoriju SM-a. U ovom trenutku teko je predvidjeti direktnu primjenu Higgsovog polja. V e i sada imamo brojnekoristi od potrage za Higgsovim bozonom. Razvijene subrojne nove telmologije kako bi se izgradili tako snaanakcelerator kao to je LHC i tako sloeni detektori kaoto su ATLAS i CMS. N a j v e a dobrobit su t i s u e mladih ljudi koji su stekli vrhunska znanja i vjetine koje sedirektno primjenjive u industriji, medicini, r a u n a r s t v u .Ipak, najvanija je potvrda ispravnost naeg promiljanjaprirode na najfundamentalnijoj razini.Kruvenica: Blagdan Uskrsa mi r a n i interpretiramokao poruku nade i u d a te kao poziv n zalaganjeoko izgradnje jednog boljeg svijeta. Postoje li u d a udananjem svijetu ili ona samo i n i se pripadaju djecii sanjarima onima koji ne stoje v r s t o n zemlji? tobi trebalo u i n i t i da znanstveni napredak integriramo ujed n bolji svijet?

G o d i n o v i : Mislim da nikad nisu ni postojala u d a paih nema ni danas, ali o v j e k ima potrebu vjerovati u njihjer pruaju nadu i ufanje. o v j e k o v a potreba da vjerujeu u d a je podlona manipulaciji koja se e s t o i zlorabi,ali, naravno, moe biti i p o k r e t a izgradnje pravednijegi boljeg svijeta. Obrazovanje koje nas u i razmiljanju i

z a k l j u i v a n j u i umjetnost koja razigrava nau slobodnuvolju i duh trebali bi osgurati uvjete da znanstveni napredak doprinosi pravednijem i boljem,svijetu.


29/104

G o a naeg lista Nikla B a r b a r i ravnateljica radske knjinice

Jedan od n a a j n i j i h d o g a a j a ove zimej proirenje prostora Gradske knjinice i m e j dugogodinji problem stanja pros-tora i neadekvatnog smjetaja dobio pozitivanpomak. Tim povodom kratko smo porazgovaralis ravnateljicom knjinice o sadanjem stanjuknjinice o b u d u n o s t i i t a n j a planovima i pro-jektima ali i kulturnoj situaciji u naem gradu.Kruvenica: Preselili ste se u novi prostor odnosnoproiren j prostor u o s t o j e o j zgradi - p a l a i

V u k a i n o v i . Kakvo j stanje 2014.: koliko j korisnikakoliko knjiga? Jesu li u planujo koji radovi u prostoruknjinice i na samoj zgradi?N B a r b a r i : D j e l o m i n o smo se preselili u dio prizem-lja P a l a e i time smo dobili neto vie prostora a ismanjili smo broj stepenica potencijalnim korisnicima.Proirenjem u prizemlje na gornjem katu formirali smou okvirima m o g u e g malu salu za neka d o g a a n j a ra-dionice i sl Prostor jo nije u potpunoj funkciji j r ne-dostaje polica stolova i ostale opreme. a u n a m da e m orebalansom p r o r a u n a ostvariti barem osnovna sredstvakojima moemo nadopuniti ono najnunije za normalnofunkcioniranje. Radovi u knjinici traju jo od konca

29

listopada i i t a v o to vrijeme do sada normalno smo uzradove buku i stranu prainu radili s korisnicima. Sveu i n j e n o ove zime samo j nastojanje da se od zaputenogi n e p r i v l a n o g prostora u i n i neto gdje nam j svimaugodno. Postoji problem krova oluka fuga. Nadamo seda e se napraviti radovi na krovu i da e silna voda kre-nuti nekim drugim putemi da e e natapati zidove a l a e .Knjiga imamo dovoljno pratimo trendove novitete idrimo do kvaliteta zbirke. Uz fond knjiga u slobodnompristupu imamo i z a v i a j n u zbirku kao i zbirku rijetkihknjiga. Osim knjiga imamo i multimediju. Korisnika jupisanih velik broj.


30/104

Kruvenica Osim osnovne djelatnosti, organizirateizlobe (najpoznatija je Hvar zimi ), predavanja, pro-mocije knjiga kakva je o s j e e n o s t tih manifestacija?Kakva je, po Vaem miljenju, kulturna ponuda u naemgradu? Postoji li zainteresiranost r a a n a za takvestvari? Ako ne, to mislite, koji je uzrok tomu?N B a r b a r i : Manifestacije koje knjinica organizira

p o s j e e n e su u o e k i v a n o m broju. Uvijek se moemonadati v e e m broju posjetitelja, ali mislim da su dobro p o s j e e n e i da bi morali stvarati vie takvih prilika.

N a r o i t o su dobro p o s j e e n e promocije gdje se o b r a u j eneka a v i a j n a tema. Z n a i morali bismo u svom a v i a j upronalaziti pisce, pjesnike, ljude koji se nekim zanimljivim poslom bave i tome s l i n o i takve manifestacijeprezentirati korisnicima. Do sada nismo imali prilikuu p r i l i i t i d o g a a n j a u knjinici (osim zadnje dvije godineo knjige), a sada sa prethodno spomenutom preraspodjelom prostora imamo mali prostor za d o g a a n j a i timeorganizacija postaje jednostavnija. Zadnje to smo radilibila je izloba fotografija Hvar zimi u L o i i ba kroztaj tjedan, paralelno s izlobom, ilo je jo puno drugih

d o g a a n j a a nije ba sa svima lako u suivotu.Kruvenica U medijima e s t o u j e m o da knjiga nemab u d u n o s t . I statistike su o r a a v a j u e barem to seHrvatske t i e : sve manje ljudi i t a i kupuje knjige. Jeli problem u looj kulturnoj politici drave, pisc ima -nekvalitetno} knjievnoj produkciji ili u nama? Kako je uHvaru? i t a j u li ljudi?

N B a r b a r i : N e u ulaziti u neke jako ozbiljne ocjene,jer argumenata nemam za iri prostor. Mogu e i da netonije kako treba i to je to i t a se sve manje. Djecu se vrlorano uputi u smjeru e i t a n j a . Vrlo je malo naih roditeljakoji dolaze sa djecom u knjinicu. Dolazi d j e j i v r t i redovito, grupe djece sa svojim odgojiteljicama. Ponekad

d o u djeca sa profesoricama iz osnovne kole. Moda seknjiga ne p o s u u j e v e kupuje. O tome doista ne mogugovoriti. U svakom s l u a j u nedostaje ta r i a oko knjige,druenje u knjinici, boravak u knjinici. Na svu s r e ujo uvijek imamo korisnika kojima knjinica z n a i vanu

t o k u u ivotu. Zanimljivo je da i mi imamo sezonskeposjetitelje, turiste, vlasnike k u a i stanova, radnike nasezonskim poslovima.Kruvenica Kako se oduprijeti duhu vremena koje pro-movira plitkost i povrnost i kako zainteresirati djecu,ali i starije za i t a n j e ?N B a r b a r i : a li u r e i neto novo ako kaem da svepolazi od doma? Moda ne ba sve, ali mnogo toga. Uzk u u vana je i kola. Netko tko ne i t a ne moe ni ostaleivotne vjetine savladati kako treba. i t n j e je osnovasvih ostalih poslova i vjetina u ivotu, pa i koritenja

r a u n a l a . To je s r a k t i n e i egzistencijalne strane. Drugoje ljepota i blago i t a n j a . To je naprosto uitak i jedan odboljih a i n a koritenja ne samo slobodnog vremena, v e vremena o p e n i t o . Sve nae akcije i nae postojanje,nae djelovanje kao ustanove usmjereno je prvenstvenona promociju i t a n j a i na stvaranje to v e e g broja ljudikoji i t a j u .

30


31/104

HVARZIMIG adskalogg iaHvar 01 08.022013 18:00

Kruvenica: to po Vama nedostaje u ponudi u gradu ikako to rijeiti? to smatrate o r u i m hvarskim prob-lemima?N B a r b a r i : Kako definirati to gradu fali i to jeproblem? Meni osobno malo toga fali i malo toga mi jeproblem, jer m m da sam na otoku i svoj grad prvenstveno volim i u njemu mi je najljepe pa sam spremnanedostatke gledati sa odmakom. To ne m a i da se mirimsa nekim situacijama koje smatram da nisu u redu, aliih sagledavam u kontekstu. Previe je nezadovoljstvai nekakve o g o r e n o s t i nakupljeno u bilo kakvim, a k iu banalnim temama, to mi nije blizak n a i n poimanjastvarnosti. Ne postoji idealan grad u stvarnosti, a problemje onakav kako ga se o d l u i m o sagledati. Nedostaje nam,

sasvim sigurno, mnogo toga i opet, sasvim sigurno, imamo mnogo problema. Bitno je kako se mi, kao stanovnic i,postavimo prema t o m ivot nije nigdje jednostavan, svatko ima neke probleme. ivot na otoku modaneke probleme i n i teko savladivima, a opet, ivot naotoku je u d e s n o lij ep, nestvarno lij ep i onda ..Kruvenica: to mislite o planu premjetanja knjin ice uprostor Konzuma ?N B a r b a r i : Bilo bi to izvrsno, samo kad bude Osobno mislim da je Arsenal jo uvijek izvrstan projekt, saknjinicom, virtualnim muzejem i info-punktom.Kruvenica: mate l kakve planove projekte u skoroj

b u d u n o s t i ?N B a r b a r i : Imamo jo puno posla za donijeti "sve uest" u knjinici, a onda dolazi o knj ige. Nastavili bismo sa programom od prole godine pj esnici govore svoje stihove, Milan Lako bira pjesnika, film po knj ievnomdjelu za m l a i uzrast i druenj e). o knjige e najvjerojatnije biti i slubena promocija obnovljenog prostora. Zaljeto planiramo i dalje biti jedan dan u tj ednu, sa g lerijom Hvaroom na Pj aci, pa onda ispod volta knjiniceplaniramo promocije knj iga i izlobe. Vano je da jenaim s u g r a a n i m a dolazak u knjinicu ugodno i pozi-tivno iskustvo i da im j e u knjinici dobro. Kako naim

s u g r a a n i m a tako i naim gostima elimo u okruenjuknjiga, z a v i a j n o i ljepoti batine stvoriti ugodan p rostor za boravak.

31


32/104

P ocesijsko raspelo od rezbarenog,viebojnog i p o z l e n o g drva, s korpusomiz 16., a kriem iz 18 st, restaurirano ju Atelieru Kostov od srpnja do prosinca 2013.godine. Obnovu j financiralo v e i m dijelomMinistarstvo kulture RH, a manjim Bratovtinasv Kria.Renesansno raspelo nalazi se p r i v r e n o na kri oblogdebla, obojanog crno, sa stiliziranim v o r o v i m du krakova te p o z l e n i m kerubinima i kuglama na zavrecimakrakova. Iznad Kristove glave j natpis INRI. RaspetiKrist kvalitetno j oblikovan, rob usne r a e n a t u r a l i s t i k i

r z r e n i h anatomskih detalja. Prikazan j glave pognute na desno rame, savijenih i prema naprijed i z b e n i hkoljena, preklopljenih stopala. Glava j predimenzionirana u odnosu na korpus tijelo), ali vrlo lijepo oblikovana,duguljastog lica, sa mekim uvojcima kose i brade, poluot-

3

REST URIR NOR SPELOBR TOVTINESV KRI

Pie: Joko B r a c a n o v i

vorenih usta i o i j u . Oko glave j isprepletena trnova kruna, a na glavi p o z l e n aureola s upisanim kriem. Okobokova j ovijena p o z l e n kratka perizoma tkanina),mekih nabora opis prema Kostov, Prijedlog, 2).Raspelo j bilo u loem stanju: drveni nosilac bio j

o t e e n oslabljen zbog c r v o t o i n e proirenih spojeva udrvu; slikani sloj, najdonji sloj ljepila na koji se nanosiboja i pozlata bili su u loem i nestabilnom stanju; nakriu, p o z l e n i m kuglama i kerubinima bila su prisutnanestabilna o t e e n j a u obliku ljutenja i opadanja slojevaljepila i pozlate, dok su na samom korpusu bila vidljivasitnija o t e e n j a bojanog sloja u vidu osipavanja te j upotpunosti bio prekriven nekvalitetnim preslikom koji ju potpunosti maskirao lijep i vrlo kvalitetan drvorezbarski i slikarski rad.Raspelo j preneseno u radionicu u Zadru, gdje j i e n ood praine i demontirano na sastavne elemente. Uklonjenisu metalni spojevi, obavljeno j podljepljivanje nestabilnih dijelova polikromije viebojnosti) te dezinsekcija.Potom se pristupilo istranim radnjama. Na korpusu justanovljen izvorni renesansni sloj i z r a e n u temperi natankoj preparaciji najdonji sloj pripremne boje i ljepila),


33/104

B TINa sastojao se od premaza oker boje sa jarkocrvenim tragovima iz rana, dok su kosa, brada i obrve bile crne boje, aperizoma bijela s o z l a e n i m crvenim i modrim trakama.Naalost, ovaj je sloj bio jako o t e e n pa je d l u e n o dase s a u v a prvi barokni preslik, koji uostalom odgovara idrvukria, koje je naknadno z r a e n o a i baroknom oltaruu koji je nedavno uklopljeno ovo raspelo. Barokni premazgotovo je posve pratio izvornik, osim u naslikanim tragovima krvi koji su tanjeg poteza i tamnije nijanse. Kristova kosa i brada su deblje preparirane i obojane s m e i mpigmentom, a perizoma je preparirana u debljem slojute po l a e n a . Zadnji preslik, koji je ovom restauracijomuklonjen, izveden je uljanom tehnikom s i v o - r u i a s t i mpigmentom na premazu, s pozlatom prekrivenom imitacijom zlatnih l i s t i a . Na prednjoj strani ovaj je preslik biopremazan smolnim lakom koji je vremenom potarnnio.Na l e i m a su p r o n a e n e dvije rupe zatvorene e p o v i m a- one su vjerojatno sluile za p r i v r e n j e na originalnikri. Kada je korpus p r i v r e n na sadanji kri, i z r a e n amu je i aureola. Oko rane na prsima u o e n a su e t i r io t e e n j a od a v l i a - pretpostavlja se da se na ranu prijestav ja o po srebreni okov. Pod j edn m klinom p r o n a e n j ezabrtvljen p a p i r i komad pisma pisanog perom i tintom,vjerojatno iz vremena barokizacije raspela - p a p i r i jespremljen u arhivu Bratovtine. Ustanovljeno je i da susvi prsti, osim palca lijeve ruke, bili novije rekonstrukcijeod gipsanog kita, pa su i z r a e n i novi od drva. Na krajusu spojeni svi dijelovi te je i t a v o m povrinom nanesenzatitni sloj laka (opis prema Kostov, I z v j e e 2-11).U Biskupskom arhivu u v a se zapis od 25. oujka 1581.g. kada je Bratovtina sv. Kria platila izradu ovog raspela majstoru Franku u i u iz Blata na o r u l i . Iz 1722. g.

s a u v a o se zapis da je raspelo stajalo na ogradi kapele sv.Kria u f r a n j e v a k o j crkvi Gospe od :Milosti. Dvije godine kasnije, 1724., biljei se obnova raspela, a spominjuse a n e l i na njemu, te p o z l a e n i natpis INRI i perizoma-tada je z r a e n dananji raspupani kri, svojevrsno stablo ivota . Korpus nalikuje na e e u i e v o raspelo izP u i a posebno u oblikovanju torza i vretenastih ilavihruku, premda je r a a tijela na hvarskom raspelu vitkija.Glava hvarskog raspela je nerazmjerno velika, vjerojatnokako bi se bolje istaknula na povienom mjestu na ogradi kapele ili pri noenju u procesiji (BAH, kut. 198; J.

K o v a i Iz hvarske, 204, 213; V K o v a i Kiparski opus,157-158).

Franko u i znameniti renesansni drvorezbar, u Hvaruje izradio jo i korska sj edala r a n j e v a k e crkve u Hvaru,o e m u s v j e d o i i natpis:OPVS FRANCISCI CYOCIY CORCVLEN-

SIS ATQ ANTONIJ SPIAE IADRENSISM LXXXIII

Na otoku Hvaru pr ipisani su mu jo kipovi sv. Mar ijeMagdalene u crkvi Bezgrenog z a e a BDM na Pj aci u

S v i r i m a te sv. Antonija opata u c r k v i t v r a v i Gospe odMilosti u Vrboskoj (J. o v a S v i r e 222-223, bilj . 47).Raspelo je r a e n na oltar, i j i su drveni dijelovi k o e rrestaurirani u Atelieru Kostov 201Og ., a koji je o s v e esv. Kriu od ll . i j e n j 20 l l . g., kada j e upnik don :Mili

P l e n k o v i na njemu slavio sv. misu v. Kruvenica 16, 18-19).Literatura: Joko o v a i Iz hvarske kulturne prolosti, 1987. , 204, 213-214; Ist i,

S v i r e na Hvaru- p u a n s t v o i spomenici, Sluba B oja 34/1994., 221-242; VanjaK o v a i Kiparski opus drvorezbara Franj e u a Prijate ljev zbornik II (PPUD33), 1992., 137-164; An na K o s t o v o b a n Prijed log restauratorsko-k onzerv atorskog zahvata s trokovn ikom: Procesijsko raspelo rezbareno, polikromirauo ip o z l a e n o drvo XVIII. st. , 2009.; Ista, I z j e e o izvren im konzervatorsko-restauratorskim radovima: Procesijsko raspelo .. XVI -XVIII st., 2013. oba u ArhivuBratovtine sv. Kria); J o k o B r a c a n o v i Obnovljeni oltar u Anuncijati p o s v e esv. Kriu, Krnvenica 16, 2011 ., 18-19.

33


34/104

Pie: Mirjana o l u m b i za napada Turaka. U skladu sa povijesnim izvorima, n a j z n a a j n i j u obnovu Arsenala izvrioje knez Petar Semitecolo i z m e u 1610. i 1613.g., upravo nakon turske palei. Trag palei ispod pozornice, i z m e u ostalog, navodi nas na

z a k l j u a k daje Semitecolo 1612., po zavretkusanacije kata Arsenala, u njegovom i s t o n o mdijelu instalirao kazalite.Drveni pod kata kazalita postavljen je na masivne drvene grede. Sukladno gore navedenom, u ranom 17. st. kazalite je imalo pozornicu i gledalite, to p o t v r u j e jo dokument iz. . _ l l l l l i l l l l l - - ~ ~ - 1 1 1676.g. (Colleggetto delle spese), koji govori o

Uprocesu restauracije i revitalizacijehvarskog kazalita, z n a a j n u temu i n iizgled poda gledalita s pozornicom.

Kakve su m o g u n o s t i z a k l j u i v a n j a o izvornomizgledu poda teatra od osnutka do danas? tonam govore dokumenti, a to artefakti? Na kojin a i n pristupiti obnovi? Najbolje e m o z a k l j u i t i

a n a l i z i r a j u i prolost.U procesu sanacije objekta, z a p o e t o m 2000.g., pokazalose daje hvarsko kazalite na prvom katu imalo jedinstvenidrveni pod u cijeloj povrini, u k l j u u j u i i dio ispod pozornice. Po ostacima nagorenog zida u irini pozornice, tedubini od 6,5 m i visini od l ,30 m ( visina od razine podakazalita do poda pozornice), dade se z a k l j u i t i da je pozornica postav j ena nakon 1571. g. kada j e Arsenal gorio

4

nabavci a v a l a i popravku pozornice, to se i uprolosti p l a a l o iz o p i n s k e blagajne. a je Semitecoloizgradio salu za d r e e n a d o g a a n j a (kazalite ili prostors pozornicom), p o t v r u j e podatak daje e 1611. na katuArsenala odran ples. Isto p o t v r u j e i Karamaneo 1712.,o p i s u j u i karnevalske s v e a n o s t i koje se imaju odrati natrgu, kao i u kazalitu. Po Karamaneu kazalite je bilosvedeno (pod krovom) i imalo zakrivljeno gledalite (vices curvi supplere theatri). Najranija renesansna kazalita16./17. st. imala su amfiteatralna gledalita (drvene klupe

p o t k o v i a s t o sloene po uzoru na g r k a amfiteatralnakazalita na otvorenom . Ovaj Karamaneov navod moese t u m a i t i kao da je i hvarsko kazalite imalo drvene,amfiteatralno postavljene klupe - zakrivljeno gledaliteKazalite je, dakle, kontinuirano postojalo od 1612. g. svedo 1796., kada je njegovu unutranjost dao isprazniti zadnji m l e t a k i ef uprave, seppo Barbaro, prenamijenivicijeli objekt Arsenala u vojni. Navod da je dao "isprazni-


35/104

ti kazalite govori o postojanju o d r e e n i h sadraja kojesu to i z n a i l e . Ako je, dakle, postojao nekakav namjetaju kazalitu, ovime je bio uniten. Jedino to je u prostorunakon ovoga moglo opstati bile bi podne p l o e i pozornica. Da je i pozornica uklonjena, trag palei ispod razine poda pozornice ne bi bio vidljiv, jer bi zasigurno bioobukan i o l i e n kao i ostali zidovi.Svjedoci smo postojanja pochlih p l o a - matunela u hodnicima hvarskog kazalita sve do 2007. g., kada su nekombizarnom odlukom nadzornih konzetvatora, izmicanjemosnovnih pochllh dasaka kata, putene da propadnu uprizemlje Arsenala i time budu potpuno unitene. Matunele, tavele, podne p l o e od opeke, postavljane su uunutranje prostore od vremena kasne gotike. Nai ihprostori pamte najvie iz kasne renesanse i baroka.Mogle su biti r a e n e u nekoliko boja (oker, ctvenkasta,

s m e k a s t a , ovisno o vrsti gline, duini p e e n j a i n a i n uspremanja opeka . Nakon postavljanja na pod l o e su sepo nekoliko puta brusile i potom polirale voskom kako bise zatitile i dobile sjaj.Slijedom navedenog, prostor i s t o n o g kata Arsenalaupotrebljavao se za kazaline i druge priredbe, gotovo 200godina, sve do I Barbara. Jednostruka podaskanje podatijekom tako dugog vremenskog razdoblja ne bi izdralatoliko habanje. Stoga je l o g i n o da se pod gledalitaprekrivao jo jednim slojem dasaka ili pak k e r a n l i k i mp l o a m a u skladu s modom vremena- matunelama. Fotografija poda ispod pochllce ptve loe sa sjeverne stranepozornice jasno ukazuje da je na osnovno podaskanje katapostavljena matunela koja je prema pozornici podr

kruvenica br 28

Documents