Poštovani posjetitelji,

drago nam je zbog vaše posjete i zanimanja za Međunarodne izložbe mačaka. Pretpostavljamo

kako ste vi, baš kao i mi iz Saveza felinoloških društava Hrvatske prije svega ljubitelji mačaka

te imate ili želite mačku kao kućnog ljubimca.

U ovom broju Edukacijskog biltena donosimo Novosti iz Saveza Felinoloških društava

Hrvatske, članke Krv — hrana života, Otrovno bilje za mačke te Sveta birma. A.L.

NOVOSTI IZ SAVEZA FELINOLOŠKIH DRUŠTAVA HRVATSKE

Savez felinoloških društava Hrvatske (SFDH) održao je Izbornu godišnju skupštinu 5. svibnja

2016. godine. Na mandat od četiri godine izabrano je sljedeće vodstvo:

PREDSJEDNICA: Vesna Rižnar RešetićDOPREDSJEDNICA: Davorka AlfirevićVODITELJICA UZGOJA: Vesna Rižnar RešetićVODITELJICA RODOVNE KNJIGE: Davorka AlfirevićIZVRŠNI ODBOR: Ivan Jelenčić, Davorka Alfirević, Gordana Dimić, Robert Šušnjar, Vesna Rižnar RešetićTAJNICA: Amelija LeopoldovićPOVJERENSTVO ZA UZGOJ: Dejan Jelenčić, Davorka Alfirević, Vesna Rižnar Rešetić, Renata Pešut NADZORNI ODBOR: Sanja Buva, Jovanka Volf, Kirin MarioPREDSJEDNIK STEGOVNOG SUDA: Ljubomir Svetec (Ivan Jelenčić u zamjeni)ČLANOVI STEGOVNOG SUDA: Marina Han, Petra Dimić (Danijel Iveta, Davor Anić u zamjeni )STEGOVNI TUŽITELJ: Amelija Leopoldović

LIKVIDATOR: Vesna Rižnar Rešetić

Na istoj Izbornoj godišnoj skupštini članovi SFDH donijeli su sljedeće odluke:

• Usvaja se novi statut SFDH

• Felinološko društvo Karlovac primljeno je u punopravno članstvo SFDH

• SFDH je oformio Izložbeni odbor koji ima sljedeće članove: Danijel Iveta, Ivan Jelenčić,

Robert Han, Gordana Dimić, Marina Han, Vesna Rižnar Rešetić, Kornelija Gedike, Petra

Dimić, Ino Hell, Branka Ilakovac i Amelija Leopoldović.

Za predsjednika Izložbenog odbora SFDH izabran je Danijel Iveta.

SAVEZ FELINOLOŠKIH DRUŠTAVA HRVATSKEEdukacijski bilten SFDH br. 5 / 2016.

KRV — HRANA ŽIVOTA

Od vremena prije sjećanja krv je obavijena velom misterije. Istina je da

niti mi, niti naši ljubimci bez nje ne možemo živjeti. Što napraviti kada iz

nekog razloga Vašoj mački zatreba ta dragocjena tekućina? Jednostavno

rečeno, krv je veliki transportni sustav koji prenosi komponente života

kroz mačje tijelo. Sastoji se od plazme, crvenih i bijelih krvnih zrnaca

te trombocita. Ali nije sva mačja krv ista. Kao i njihovi humani vlasnici,

mačke imaju različite tipove krvi.

KRVNE GRUPE — Istraživanja su pokazala postojanje tri tipa mačje krvi:

grupa A, grupa B i grupa AB. Krvna grupa je kao i kod ljudi nasljedna.

Krvna grupa AB je rijetka i njezina nasljednost još nije dokazana. Gen za

krvnu grupu A je dominantan nad genom za krvnu grupu B. Zbog toga

kod domaćih mačaka na određenom području prevladava i određena

krvna grupa - uglavom grupa A. Kod rasnih mačaka situacija je malo

drugačija jer se one pare samo unutar svoje pasmine i veći je postotak

grupe B nego kod domaćih mačaka, a postoje i pasmine kod kojih je B

grupa zastupljenija nego kod drugih.

KRVNE LINIJE — Novorođeni mačić prima antitijela iz kolostruma (prvog

mlijeka) svoje majke. Ako mačić ima krvnu grupu A, a njegova majka B,

mačić će hranjenjem primiti antitijela koja će napasti i uništiti njegova

crvena krvna zrnca. Takav mačić postaje boležljiv i ugiba u nekoliko

dana. Zbog toga je preporučeno pariti mačke istih krvnih grupa.

Ukoliko parimo mačke nekompatibilnih krvnih grupa, kako bi spriječili

neonatalnu eritrolizu, uzgajivači moraju odvojiti rizične mačiće od

majke prvih 12-16 sati od okota i u to ih vrijeme hraniti i čistiti. Govorimo

li o transfuziji, krvna kompatibilnost je za mačku pitanje života i smrti.

TRANSFUZIJA — Ako mački damo transfuziju suprotne krvne grupe

može dobiti reakciju prilikom koje joj je u svega nekoliko minuta ugrožen

život. Kada npr. mačka krvne grupe B primi krv grupe A, antitjela krvne

grupe B napasti će i uništiti stanice krvne grupe A. Takva mačka će

odmah pokazati znakove iscrpljenosti, slabije odkucaje srca, niski krvni

tlak, usporeno će disati itd. Zbog toga se mačkama mora dati transfuzija

isključivo iste krvne grupe.

KRVNI POREMEĆAJI — Kao i ljudi, mačke mogu imati različite krvne

poremećaje, od trovanja krvi do najčešćeg mačjeg poremećaja - anemije.

Hemofilija, iako rijetka, takođe postoji kod mačaka. Da bi se utvrdilo

kojoj grupi pripada mačja krv potrebni su posebni testovi. U situaciji

gdje je transfuzija hitno potrebna, a ne postoje testovi, dovoljno je da

se pomiješa kap seruma ili plazme mačke primaoca i mačke davaoca

krvi. Ako nema nikakvog zgrušavanja, mačka može primiti krv davaoca.

Zbog toga na nekim klinikama drže mačke darovatelje krvi kako bi imali

određene grupe mačje krvi na zalihi kada im zatreba.

BANKE KRVI ZA ŽIVOTINJE — Banke krvi za životinje sve su zastupljenije.

Velike bolnice za životinje u sklopu Veterinarskih fakulteta imaju banke

krvi za svoje potrebe. No, ako nekome zatreba rijetka krvna grupa,

spremni su poslati krv gdje je potrebno. Postoje i kompanije koje imaju

KROTON

OLEANDER

EUFORBIJA (BOŽIĆNA ZVIJEZDA)

ANTURIJ

NARCISA

PUSTINJSKA RUŽA

AMARILIS

svoje banke krvi za životinje, no još uvijek imaju problema sa slanjem

krvi na pojedina odredišta. Te kompanije uzgajaju provjereno zdrave

mačke donatore koje ne drže u kavezima, nego se trude da im život bude

ugodan i sretan. Nakon 3 godine ih udomljuju, a zadržavaju njihove

mačiće. No, krv sadrži život, kako za nas, tako i za našeg ljubimca. Zbog

toga je sve više ispitivanja u svijetu na tom području. A krv će i dalje

ostati crveno obojana misterija. A.L.

OTROVNO BILJE ZA MAČKE

Gotovo da nema osobe koja ne voli ukrasiti svoj stan lončanicom ili

kiticom cvijeća. No ako imamo kućne ljubimce ili malu djecu, potreban

nam je izuzetan oprez u odabiru cvijeća, jer su gotovo sve najatraktivnije

biljke vrlo otrovne. One pri dodiru, odnosno povredi izlučuju otrovne

supstance. Mačke su zbog toga vrlo ugrožene. One veliki dio dana

posvećuju svojoj higijeni ližuči svoje krzno, pri čemu unose veliki dio

neprobavljive dlake u probavni trakt, što može dovesti do zatvora. To

im stvara velike probleme, te kako bi povratile dlaku one pasu travu ili

drugo zelenilo koje im pomaže u tome.

Mačke su vrlo znatiželjne, te svaku novu biljku moraju omirisati ili kušati.

Zbog toga biljke koje nabavljamo moramo dobro istuširati jer mogu

biti špricane zaštitnim sredstvima koja su u pravilu otrovna. Posebice

su ugroženi mačići koji u igri grickaju biljke. Otrovnost biljaka varira od

vrste do vrste, a stupanj otrovanja ovisi i o količini unesenog otrova u

organizam. Trovanje može nastupiti u tri oblika:

1. Otrov djeluje odmah i daje spontanu reakciju,

2. Djeluje kao alergen i reakcija je vidljiva kasnije,

3. Djeluje traumatski – izaziva trajna oštećenja jetre i bubrega.

Probavni trakt je najčešće oštećen, zatim slijedi srce, krvožilni i

centralni živčani sustav. Trovanje se očituje pojačanim slinjenjem,

povraćanjem, grčevima s proljevima, svrbežom, poremećenom

ravnotežom, slabljenjem rada srca, širokim zjenicama, drhtavicom,

padom temperature, kolapsom krvožilnog sustava, te na koncu smrću u

mukama. Mačke nisu imune na otrove!

Primijetimo li ili posumnjamo da je mačka konzumirala otrovne biljke,

hitno joj trebamo pružiti pomoć. Prva pomoć u slučaju sumnje na

trovanje je utopljavanje. Mačku treba staviti na mirno mjesto, dati joj

otopinu kuhinjske soli da izazove povraćanje, maslinova ulja da se zaštiti

sluznica i odmah ju odvesti veterinaru. Učinimo li to na vrijeme, možda

uspijemo spasiti mačku. Sa sobom je dobro ponijeti veterinaru i dio

biljke kako bi se ustanovilo o kojoj se vrsti otrova radi. Veterinar će u

pravilu tretirati mačku ovisno o stadiju trovanja. Dati će joj sredstva za

povraćanje i čišćenje, te terapiju za ublažavanje uzroka.

S lijeva su slike nekih kućnih biljaka koje su otrovne za mačke. Uglavnom

sve vrste lukovićastog bilja (njihovo lišće) je otrovno. Prije nabave biljke obvezno istražite je li ono otrovno za mačku! V.R.R. - D.I.

FIKUS BENJAMIN

FILODENDRON

SFATIFILUM

ISUSOVA KRUNA

CIKLAMA

PRIMULA (JAGLAC)

DIFENBAHIJA

Tekstovi Amelija Leopoldović, Vesna Rižnar Rešetić i Danijel IvetaBilten pripremili i uredili Danijel Iveta i Amelija LeopoldovićSva prava pridržana / All Right reserved © Savez felinoloških društava Hrvatske, svibanj 2016.

FELINOLOŠKO DRUŠTVO KRIŽEVCIIVE VOJNOVIĆA 12, KRIŽEVCI 48260T-F +385 (0)48 68 19 77 info@fd-krizevci.hrwww.fd-krizevci.hr

FELINOLOŠKO DRUŠTVO SPLITVRZOV DOLAC 18, SPLIT 21000T +385 (0)21 48 22 55M +385 (0)98 172 47 52ackittens@yahoo.it

FELINOLOŠKO DRUŠTVO ZAGREBVINOGRADSKA 2a, ZAGREB 10000T +385 (0)1 37 76 221 | M +385 (0)91 19 33 000fd-zagreb@gmail.com | www.fd-zagreb.hr

SAVEZ FELINOLOŠKIH DRUŠTAVA HRVATSKEVINOGRADSKA 2a, ZAGREB 10000T +385 (0)1 37 76 221 | F +385 (0)1 88 94 259 | M +385 (0)91 19 33 000sfdh.cats@gmail.com | www.sfdh.hr

SVETA BIRMA (SBI)

Prema legendi ova prekrasna mačja pasmina nastala je u budističkom hramu posvećenog božici reinkarnacije Tsun Kyan Kse u brdima Lugh u Indokini gdje je prema vjerovanju živio svećenik Kitah Mun Ha s bijelim mačkom Sinnom. Jednoga dana došli su razbojnici i ubili ga. Njegov mačak skočio je na mrtvo tijelo svećenika i istodobno pogledao u kip božice. I dogodilo se čudo: bijela boja mačke poprimila je boju kože božice Tsun Kyan Kse, žute oči postale safirno-plave kao božičine, a noge, rep, nos i uši poprimili su boju zemlje. Šape koje su dodirivale tijelo svećenika ostale su bijele kao znak ljubavi i čistoće. Tog su dana i ostale mačke u hramu poprimile boju Sinna. Vidjevši to čudo, razbojnici su pobjegli iz hrama. Sinn je sedam dana bez hrane i vode stražario uz tijelo gospodara i onda uginuo kako bi njegovu dušu prenio u vječnost. Zbog toga se Svete birme smatraju čuvarima duša budističkih svećenika.

Kako su prve mačke stigle iz hrama nikad nije razjašnjeno. Najstariji dokaz o postojanju mačke u Europi predstavlja fotografija mačka madam Baudoin po imenu Dieu d’ Arakan koja je snimljena tridesetih godina 20. st. u Francuskoj. Vezu između hrama Lao Tsun i danas poznatih mačaka predstavlja pretpostavka da je početkom tridesetih godina, po narudžbi američkog industrijalca Vanderbilta, član posluge hrama za veliki novac ukrao jedan par mačaka, no pravi organizirani uzgoj pasmine počeo je tek u prvoj polovici šezdesetih godina.

Tijelo Svete birme srednje je mase, izduženo, snažno, a noge su kratke i zdepaste. Glava je srednje dužine, zasvođena i ima rimski profil nosa. Uši su male, nisu potpuno uspravne i previše zaobljene. Oči su blago zaobljene ovalne, široko postavljene, duboko plave boje. Dlaka na tijelu može biti od tamnije bijele boje do svijetlosmeđe. Svilena je na dodir i ne smije biti preduga. Izvorne boje oznaka (na nogama, glavi i repu) su čokoladna, boje tuljana,

plava ili ljubičasta. Danas se priznaju i boje dobivene iz parenja s perzijskim mačkama s

oznakama. Boja na trbuhu je potpuno bijela.

Posebna oznaka Svete birme su bijele šape koje se nazivaju čarapice. Potpuno su bijele boje,

mogu završavati na korijenu prstiju ili na članku, a bijela boja mora biti oštro ograničena. Na prednjim nogama čarapice su kraće. Poželjno je da se na stopalima zadnjih šapa bjelina završava u klinastom obliku. Kod ocjenjivanja čarapica posebna se pozornost posvećuje

simetričnosti. Rep je srednje dužine, tanak oko korijena i gusto dlakav.

Uz Tursku angoru, Svete birme su se najmanje promijenile po tipu, građi tijela i boji dlake

do danas. Svete birme iznimno su nježne i lako se uklapaju u život svakog kućanstva. A.L.

PRATITE BILTEN SFDH NA

FELINOLOŠKO DRUŠTVO KARLOVACBORLIN 76, KARLOVAC 47000T +385 (0)47 64 26 56 M +385 (0)99 244 81 32fd.karlovac@gmail.com