nexus br.52

Upload: -

Post on 02-Jun-2018

263 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    1/60

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    2/60

    RUDBE NA TELEFON 1 6683 630

    ..

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    3/60

    nexus

    nakladnik hrvatskog izdanja

    TElEdisk d,o,o., P o t o n j a k o v a 4

    10020 Zagreb,

    tel. 016683630

    e-mail:

    [email protected]

    web

    stranica: www.teledisk.hr

    hrvatska redakdja

    Urednik: Darko Imenjak

    Tekstove

    u

    ovom broju

    preveli:

    Kreimir

    J u k i

    i

    Goran o s n i

    i z d a v a

    svjetskog izdanja

    Nexus Magazine PTY

    ltd

    glavni urednik

    Duncan M.

    Roads

    suradnici u ovom broju

    David Icke

    Andrew

    Gavin Marshall, Denis

    G. Rancourl, Russell

    l.

    Blaylock Nenah

    Sylve. AndyThomas, Marija Spitzer

    Sanja V e r i

    karikature

    Phil

    Somervdie

    naslovna stranica

    Jeff Edis

    mailto:jeff_,[email protected]

    glavni ured

    PO

    Box 30,

    Mapleton, aid 4560

    Australia:

    tel.: :071 5442 92BD

    fax: ID7I

    5442 93B1

    e-mall: e d i ~ o r @ n e u s m a g a z i n e . c o m

    website:

    http://www.nexusmagazlne com

    priprema "a tisak

    VladartDesign

    ([email protected])

    tisak

    Denona

    d o o

    - Zagreb

    izjava o namjeri

    NEXUS

    u V i a

    da

    o v j e a n s t v o prolazI kroz veliku

    preobrazbu. I m a J U I to na umu, NEXUS

    nastoji pruiti

    teko dostupne informacijE kako bl time

    ljudima

    pomogao

    da lake podnesu ove promjene. NEXUS

    nije

    povezan

    s bilo

    kakvom

    Vlerskom, filozofskom III

    p o l i t i k o m Ideolog jom

    III

    organizacIJom.

    NEXUS IzlaZI u g

    Bmalja

    svijeta -

    Australiji,

    SAD,

    Japanu,

    G r k o j It3lijl. FrancuskoJ, N j e m a k O j . RUSIJI

    I

    HrvatskOJ. Hrvatska redakCija koristi tekstove

    Izvornika

    kOJi se

    objavljuje na

    eng'leskom

    JeZiku all

    zadrava pravo

    da

    samostalno kreira

    sadraji

    I z g l e magazina

    4

    kolumna - i istina

    vas

    osloboditi

    DESNO , LIJEVO I CENTAR

    - PRIVIDNA M O U N O S T IZBORA

    1OVijesti

    iz

    svijeta

    6 globalna politika

    IMPERIjALNA ANATOMIJA AL-QAEDE

    22

    znanost i politika

    NEKE OD KRUPNIJIH LAI IZ OBLASTI

    FINANCIJA, MEDICINE I ZNANOSTI

    27 medicina

    CJEPIVA, DEPRESIJA I

    NEURODEGENERACIjA NAKON

    DOBI

    OD

    50

    GODINA

    32

    I I J e e l j e

    elektromedlcinorn

    i

    zvucnim terapijama - 4, diO

    MONOKROMATSKA VIDLJIVA

    SVjETLOST-

    LASERSKE I LED TERAPIJE

    39 misterije

    KRUGOVI U ITU 2010. - DVADESETOGO

    DINJA POVIJEST

    45 Shakespeare I Cervantes dva pseuclonima

    Jednog

    genija -

    diO

    FRANCIS BACON - PRVI

    O S U M N j i N

    48

    ruska k o z m i k a Ideja I nae vrijeme - 4.

    cilo

    SVEJEDINSTVO

    55 zona sumraka

    P R O R O N S T V BENJAMINA SOLARIjA

    PARRAVICINIJA

    mailto:[email protected]:[email protected]
  • 8/10/2019 Nexus br.52

    4/60

    kolumna - i istina e vas osloboditi

    'DESNO', 'LIJEVO' I 'CENTAR' - PRIVIDNA O U N O S T IZBORA

    K L J U PRIVIDA SLOBODE JE PRIVIDNA M O G U N O S T IZBORA. JEDNOM

    Pie: David leke

    KADA LJUDI UVIDE DA NEMAJU NIKAKVOG IZBORA U VEZI SILA I

    PLA- bilten od

    3.

    listopada

    2010.)

    NOVA KOJI

    UPRAVLJAJU

    NJIHOVIM DRUTVOM TADA NAPOKON SHVATE

    DA

    iVE U JEDNOSTRA

    N A K O J DRZAVI, ODNOSNO TIRANIJI

    ~ i n k o v i t i j i

    i

    posve neometan ob1i-

    r

    ke

    ~ o n t r o l nad

    ljudima, jest onaj kojeg

    ? ~ t o v n i t v o ne p r i m j u j Tko se

    ,

    b ~ i t i

    zbog neslobode kada svi misle da

    su slobodni?

    K l j u tog privida slobode

    je

    prividna

    m o g u n o s t

    izbora. Jednom kada ljudi

    uvide

    da

    nemaju nikakvog izbora vezi

    sila i planova koji upravljaju njihovim

    drutvom, tada

    napokon

    shvate da ive

    j e d n o s t r a n a k o j

    dravi,

    odnosno

    tiraniji.

    Prema tome,

    z a d a a

    svakog Sustava kon

    trole,

    koji

    tei

    ka

    d u g o r o n o j

    n a d m o i

    jest oclravanjt' fasade

    p o l i t i k i h

    izbora,

    pri

    e m u

    je najvanija stvar "pravo ljudi

    da

    l a s a j u ~

    Naizgled

    je

    to krajnja

    potvrda

    'slobodnog' drutva - ljudi

    mogu

    davati

    vlastiti glas svakih

    t i r i do

    pet godina

    kako bi 'izabrali' svoju vlast i stoga,

    po

    de

    finiciji, zasigurno ive u slobodno}

    zeml ii

    nexus

    Ali, naravno,

    jednadba

    koJa kae: de

    mokracija

    =

    sloboda zapravo je glupost

    u

    samom z a e t k u . U najboljem s l u a -

    ju, demokracija le diktatura

    v e i n e

    a u

    mnogim 'demokratskim' zemljama vla

    sti se ionako formiraju na osnovu manje

    od

    polovice glasova.

    Stanovnitvu je prodana la da demo-

    kracija

    z n a i slobodu

    stvaranja

    mani

    pu

    hrane

    percepc e

    'slobode' u

    i j o j

    poza

    dini stoji nevidljiva tiranija koja upravo

    zato djeluje posve neometano. Da bi neki

    glas imao bilo kakvu vrijednost

    on mora

    biti proizvod izbora

    i z m e u r a z l i i t i h

    p o l i t i k i h

    i :-;tratekih opcija. Ukoliko su

    te opcije (uz svoja

    r a z l i i t a

    imena, boje i

    retoriku) u osnovi iste,

    tada

    izbor

    ne po-

    stoji; a glas, time, gubi svaku vrijednost.

    Uz takvo stanje stvari, koncept slobod

    ne zemlje

    mora

    propasti,

    i

    pod

    pri

    vidnom i

    krhkom

    definicijom prava na

    glasanje koja kae

    da

    o v j e k mora

    biti

    s l o b o d a n ~

    J E D N O S T R A N A K A DRAVA

    JUNA AFRIKA

    OVO

    je

    n a j o i t i j e

    u

    p o d r u j i m a

    poput

    June Afrike gdje je vladavina

    b j e l a k e

    manjine (aparthejd) zamijenjena vlada

    vinom

    c r n a k e

    v e i n e

    (demokracija).

    Na prvi pogled, gore izneena tvrdnja

    moe

    z v u a t i

    u d n o

    no

    objasnit

    to

    pod

    time mislim. Ako svatko ima pra

    vo glasa tada,

    r e i e t e

    Junom Afrikom

    zasigurno vlada

    c r n a k a

    \.- t liflll? Ali,

    tomu

    niJe tako, osim teoriji.

    Kada je aparthejd sruen, Nelson

    Man-

    dela je postao

    v o a A f r i k o g

    nacional

    nog

    kongresa (African National Congre

    ss

    - ANC), a

    potom

    i predsjedni k June

    www le ledl lk hr

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    5/60

    Afrike, a te dvije uloge

    odonda

    su postale

    nerazdvojive. P o l i t i k i je sustav ustrojen

    na n a i n da osigurava prevlast

    ANCa,

    a

    oporba je tab,) slaba da Juna Afrika nije

    nita drugo doli J e d n o s t r a n a k a drava

    pod krinkom slobodnog drutva.

    To z n a i da tko god bude izabran za

    vodu ANC-a taj postati predsjednik

    drave na s l j e d e i m nacionalnim izbori

    ma - pogledajmo samo primjere 1haboa

    Mbeki.ia i Jdcoba Zurne koji su naslije

    dili Mandelu na ob.ie funkcije: kao v o e

    ANe-a i kao u n o a f r i k i predsjednici.

    To je ono to podrazumijevam pod

    n.ienicom da zemlju vodi c r n a k a manji-

    na.

    Na

    taj

    n a i n , malobrojna klika m

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    6/60

    kolumna i istina e vas

    osloboditi

    r d

    .\lilibJnd

    (laburist) sin je m a r k s i s t i -

    kog

    intdektualca Ralpha

    Milibancla, a

    p o h o je

    Ile SJmo

    S v e u i l i t e Oxford

    nego

    i

    onu

    t e k u u

    vrpcu za '1

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    7/60

    javnom

    ivotu,

    objelodanila

    je pokuaj

    da ju :->t n l 1 l w a i u o m u n i s t i k u stran

    ku na

    SveUl:'ilitu

    Oxford

    1940.

    godi

    ne.

    Rekla

    je da su o m u n i ~ t i preli u 'ilegalu'

    tako sto su se

    pridruili

    s V L u i l i n o j La

    b u r i s t i k o j stranci,

    il

    on,l

    je

    prisustvovala

    sastanku "studijske grupe" L a b u r i s t i k e

    stranke

    u jt'dnoj od u i o n i c a na fakulte

    tu. Organizatori su

    pogrdno

    smatrali da

    je dr. Little "jedna od i i h ~

    Glavni govornik

    na

    tom sastanku, koji je

    o i t o

    smatrao da se nalazi meGu

    i.

    :,tomilje

    nicima,

    POl\:O

    je i7l10siti pojedinosti urote

    o "destabi!izaciii L'jedil1jenog Kraljevstv;)

    i britanskog COIllJTlofl\vealtha (Zajednice

    naroda), spremnih za m a r k s i s t i k o preu

    zimanje v l a s t i ~ Dr. Little je kasnije shvatila

    da je to bio dio plana za l l v o t ~ n j e centrali

    zirane s\'.jetske diktature.

    Govornik

    na tom oksfordskom sastanku

    u

    grubim je

    crtam;:\ iznio

    urotu

    o unite

    n,lll

    t)brambenih mehaniz

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    8/60

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    9/60

    kolumna

    -=iteta) koja govori o

    tome kako upravo

    ona

    zastupa

    promjene , namjer

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    10/60

    vijesti

    iz

    svijeta

    OTKRIVEN SUPERBRZI

    OBRAT

    ZEMLJINIH

    MAGNETSKIH POLOVA

    ZEMLJA V E

    KASNI

    S PROMJENOM

    POLOVA,

    A

    BRZI POMACI IZAZVALI BI O P I KAOS PRIMJE-

    RICE, ZA NAVIGACIJU I PTICE SELICE

    ZClol)ini rnagnetski polovi zamjene mjesta svakih 300.000 go

    ditu, II procesu prom}ene koja

    normalno

    traje do 5000 godina.

    U OregoLlu, SAD, 1995. je otkriven drevni tok lave

    n e o b i n i m

    magnetskim uzorkom. Iz njega se moe a k l j u i t i da se magnet

    sko polje u to vrijeme pomicalo za est stupnjeva dnevno - ba

    rem 10.000 putJ bre nego

    o b i n o

    "Malo je ljudi povjerovalo

    II

    ovaj

    podatab,

    kae Scott Bague

    iz

    Occidental

    Collegea Los Angelesu.

    ako brzi obrati n e m o g U i

    U

    prema p r i h v a e n i m modelima

    Ze-

    mljine

    jezgre, ali ovo

    je

    drugi put da

    su otkriveni

    isti

    dokazi.

    Bogue i njegov kolega Jonathan Glen iz

    Geolokog

    zavoda

    Sje-

    dinjenih Drava u

    Menlo Parku, Kalifornija,

    kau da

    su

    drugi

    dokaz pronali u

    Nevadi.

    Stijena nastala h l a e n j e m

    lave

    navodi na z a k l j u a k da se u jed-

    noj

    godini

    Zemljino magnetsko polje

    pomaknulo

    za 53 stupnja

    Geophysical Research Letters, DOI: IO.1029/2010GL044286),

    Pri

    toj

    brzini,

    za

    potpuni

    obrat trebalo

    bi

    manje

    od

    e t i r i

    godine.

    Ali,

    postoji i drugo t u m a e n j e

    Moda je

    j e d n o l i n o

    pomicanje Zemljinog magnetskog polja

    bilo isprekidano naletima jakog ubrzanja), kae Bague.

    Zemlja kasni s promjenom polova, a brzi pomad izazvali bi

    o p i kaos - primjerice, za navigaciju i ptice selice.

    [zvor: NewSciel1tist.com, 3.

    rujna

    2010,

    http://tinyurl.comi2datyov

    )

    TAJNI SVEMIRSKI

    AVION

    NESTAO NA DVA

    TJEDNA

    ZABRINUTI AKTIVISTI ZA

    KONTROLU

    NAORU-

    ANJA KAU DA JE OVO O i G L E N O P O E T K

    "POSTAVLJANJA ORUJA U SVEMIR

    X-37B

    lansiran

    je

    travnju

    uz velik pnblicitrt. "Ii

    U l

    vrlo

    majo

    detalja o njegovoj pravoj namjeni.

    X-37B je izradio BoeingO\' odjel Phantom \Vorb. ali program.it:

    izvorno vodila ::\ASA. Kasnije je predan Pentagonavom ogran

    ku za istraivanje i r 7 ~ v o j a nakon toga jednoi tajnovitoj .iedinici

    m e r i k o g zrakoplovstva.

    U svibnju

    jc amater astronom

    Ted Molczan p r o u i o

    orbitu

    X-

    37B iz svog doma t l

    Torontu i z a k l j u i o da

    njegovo

    ponaanje

    ukaznje da testira

    senzore

    za seriju novih pijunskih ~ a t e ] i t a

    Otada je X-37I3 po:-,tao moda najnunjt.' tajan tajni projekt na

    planetn, jer su se i drugi astronomi amateri pridruili p r o u a -

    vanju, uz p o m o v i d e o v o d i a i pn.lgrama kao to je Simple Sa

    tdlite Tracker. To jest, p r o u a v a l i su ga

    Lio

    29. :-,rpnja kad je at]

    neslao, izazvavi

    u d e n i < l

    i teoriie zavkrc o svoJoj sudbini.

    Dva liedna kJsniie

    opJzio

    ga je astron0111

    amater

    u Junoj Afri

    cl, koji je primijetio

    da

    se nalazi

    oko JO kilometara

    vie i

    na

    ra

    z l i i t o j

    putanji, u

    odnosu

    na p r o r a u n e

    drugih

    kolegJ

    il

    Rima j

    Oklahome.

    Molczan vjeruje da hi to mogilo biti ios iedan rrlJli dio slJgaUce

    o tome bk-vu bi ulogu taj

    ilt]

    mogao

    imati II a m e r i k i m vojnim

    operacijama. ;\/1ogao bi izbaciti pijunski satelit u jednom preletu,

    il

    ziltim ga pokupiti u s l j e d e e m bez da satelit ikada bude otkriven.

    X-J7I3 moe u Lraku muti

    27()

    dana.

    Zabrinuti aktivisti Z; kontrolu naoruanja kau da je ovo o i -

    gledno

    p o e t a k

    ((postavljanja oruja u svemir.

    Izvor: l\i ews.com.Qu, 25. kolovoza 2010,

    http://tinyurl. com/2cacxjn)

    w w w . [ l e d l ~ k hr

    nexus

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    11/60

    KUBA

    HOMEOPATIJOM

    S P R I J E I L A

    EPIDEMIJU

    DVIJE DOZE DANE

    SU

    POPULACIJI OD PET MILI

    JUNA

    LJUDI

    KROZ MJESEC DANA

    TO

    JE SPU

    STILO STOPU ZARAZE NA MANJE OD 10 LJUDI I

    BEZ

    SMRTNIH

    S L U J V

    Kubanski medicinski

    i s t r a i v a i u s p j e ~ n o

    su

    s p r i j i l i

    godinju

    ~ p l d e m i j u

    leptospiroze na Kubi m e u stanovnitvom od pet mi

    lijuna ljudi dvjema regijama k o r i s t e i homeopatiju godini

    2007.

    1

    \I

    2008,

    nedavno je objavljeno

    na

    konferenciji o horneo-

    patiji HJ.vani, Kuba (puni izvjetaj m le sc p r o i t a t i na http://

    tinyurLcom/2476kgn) .

    P o m o u h o m e o p r o f i l a k ~ e

    ekvivalenta cijepljenja homeopatiji,

    pripremljena je i dana

    oozada

    leptospiroze, zajedno s dvjema

    Bachovim cvjetnim esencijama radi tretiranja

    t i p i n i h

    mental

    nih

    i

    emocionalnih

    posljedica bolesti.

    Dvije doze dant' su populaciji od

    pet

    milijuna ljudi kroz rnje

    !'lee

    dana,

    toie ~ p l l s t i l o stopu

    zaraze

    na manje

    od

    10

    ljudi i hez

    smrtnih Slul\ljeva.

    Raniie)e konvencionalno trt'liranje stanovnitva cjepiviIlla i da

    lje rezultiralo

    t i s u a m a

    zaraenih illdredenim hrojem

    smrtnih

    s l u a j e v a

    i to uz troak

    od

    2 milijuna dolara. Homeopatsko rje

    enje kota

    samo 10

    pt)sto

    od

    toga, 200.000 dolara.

    Izvor: http://tinyurl. JnI/2..Jmb9r3)

    MMF

    "PUTA KRV"

    POPLAVOM OPUSTOENOM

    PAKISTANU

    RANIJE OVOG LJETA PAKISTAN

    JE

    TREBAO

    PRI

    MITI

    REDOVITI OBROK

    OD 1 3 MILIJARDE DO

    LARA

    MMF-OVOG ZAJMA OD 11 3 MILIJARDE.

    ALI

    MMF JE ODGODIO ISPLATU SREDSTAVA

    NAKON TO ISLAMABAD NIJE ISPUNIO RAZNE

    MMF-OVE

    CILJEVE

    U

    PROVEDBI

    REFORMI

    J\let1unarodni

    monetarni

    fond (.\1t-.lF) i Svjetska banka prLZirno

    odbijaju molhe Pakistana za ispl

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    12/60

    vijesti

    iz

    svijeta

    FRANCUSKA I N J E M K

    PRISILJAVALE R U NA

    KUPNJU

    ORUJA

    DOK

    SU

    JAVNO ZAHTIJEVALE OD G R K E DA

    PROVEDE OTRE REZOVE

    JAVNE

    POTRONJE

    FRANCUSKA I N J E M K PRISILJAVALE SU

    G R K U

    VLADU DA POTVRDI MILIJARDE

    EURA

    VRIJEDNE POSLOVE S ORUJEM NEDAVNO JE

    USTVRDIO JEDAN OD

    V O D E I H

    ZASTUPNIKA U

    EUROPSKOM

    PARLAMENTU

    Daniel Cohn-Bendit, f r a n c u s k o n j e m a k i zakonodavac i voda

    grupe Zelenih

    u

    Europskom

    parlamentu, izjavio je da Pariz

    i

    Berlin nastoje prisiliti premijera

    Georgea Papandreoua

    da

    oskudnu g r k u

    gotovinu

    potroi na podmornice, flotu ratnih

    brodova, helikoptere

    i

    vojne avione.

    Cohn-Bendit optuio je Francusku i N j e m a k u da su svoje

    velike doprinose MMF-ovom paketu za spaavanje dugovima

    o p t e r e e n e g r k e ekonomije uvjetovali potivanjem Atene ogro

    mnih ugovora

    o

    kupnji oruja

    koje

    je potpisao Papandreouov

    prethodnik.

    Usprkos SVOjim ekonomskim

    nevoljama, koje su

    se nedavno

    spektakularno produbile

    kad

    joj je

    snien

    kreditni rejting, G r

    ka

    Je

    jedan od n a j v e i h europskih kupaca naoruanja,

    u

    nastoja

    nju da odri korak sa svojim regionalnim suparnikom Turskom.

    Izvor: DefenseNews.com, 7. svibnja

    2010,

    http://tinyurl com/2gy8h62J

    UNUTAR

    TAJNE AMERIKE

    PREMA

    NAJNOVIJIM PODACIMA SLUBENI

    M E R i K I

    OBAVJETAJNI

    BUDET IZNOSIO

    JE

    75 MILIJARDI DOLARA - PREKO

    2 5

    PUTA

    ViE

    NEGO TO JE IZNOSIO 10 RUJNA 2001

    U srpnju jL WdShillgton Post obJavio svoju istragu Top Secret

    Arnerk;l>' -

    opiran

    prikaz visoko

    privatiziranog

    Yojno-korpo

    racijskn-onavjctajllOg

    establimenta Amerike.

    {(Top

    Secret

    America) (TS A) temelji sc na stotinama inter

    vjua s vladinim slubenicima, unajmlJeniclma l nezavisnim

    s l r u n j a c i m a kao i na

    satelitskim

    snimkama) vladinim

    ugo

    vorima, promotivnim mdterijalima unajmljenih privatnih

    tvrtki, fotografija s izvi(1ania m o g u i h obavjetajnih objekata

    i drugo.

    Evo sa7etka

    o t k r i a Prema

    najllpv iiim pod,lcim

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    13/60

    50:50. ISA procjenjuje da su

    od oko

    854.000 ljudi s dozvola-

    ma za razinu strogo povjerljivo

    njih 265.000

    unajmljnici.

    [zvjetaj

    ISA

    utvrdio jc da

    1931

    unajmljena obav.ktajna

    tvrtka radi poslove klasificirane kao ,(strogo povjerljivo za

    1271

    vladinu organizaciju

    na

    preko

    10.000

    lokacija irom ze-

    mlje, il S33 unajmljene tvrtke osnovane su

    nakon

    napada

    od

    ll. rujna.

    Istraga

    ISA

    takoder je otkrila da 18 vladinih organizacija ima

    ugovore s

    37

    privatnih

    kompanija

    za p r o v o e n j e pSiholokih

    operacija,

    16

    koristi

    50

    kompanija za posebne vojne operacije

    (npr. timove za specijalne zadatke i nekonvencionalno ratova-

    nje),

    a

    14

    unajmljuje

    50 kompanija

    za strogo povjerljive konven-

    cionalne vojne operacije.

    Strogo

    povjerljivi projekti nisu ekskluzivno p o d r u j e poznatih

    i g r a a

    kao Io su elA

    Pentagon,

    NSA

    i FBI Moda vas izne-

    naditi da Ministarstvo stanogradnje i urbanog razvoja, ame-

    r i k l

    Sluba za ribu i

    d i v l j a

    Ministarstvo rada i

    a m e r i k a

    Po-

    tanska inspekcijska sluba takoder rade neke strogo povjerljive

    poslove.

    \Vashington Post

    izvjetava da su

    barem 263

    obavjeta.inc or-

    ganizacije stvorene ili reorganizirane kao reakcija na

    J].

    ruj-

    n,\.

    I3ushova administracija 200-i.

    je

    osnovala Ured direktora

    nacionalne obJ.vjetajne

    mret' ODNI) radi p r a e n j a tog

    golemog pothv

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    14/60

    vijesti

    iz

    svijeta

    Rezultati btra7,ivanja zdruenog

    m e r i k o - n i z o z e m s k o g tima

    iz

    Llboratorij'l

    za

    mlazni pogon,

    S v e u i l i t a

    za tehnologiju

    Delft i

    ~ j L o z e m . k o g

    inslituta

    za

    svemirska

    istraivanja, objavljeni su II

    rUj

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    15/60

    SATELITGATE:

    ZATAKAVANJE

    NEISPRAVNIH SENZORA

    M R i K AGENCIJA NASTAVILA

    JE

    PRODA-

    VATI

    SVOJE

    N T O N

    PODATKE BROJNIM

    M E U N R O N I M INSTITUCIJAMA BEZ DA JE

    JAVNO OBJAVILA DA SU

    S TELITSKI

    SENZORI

    NEISPRAVNI I

    NEPOUZDANI

    ZA U T V R i V N J

    KLIMATSKIH PROMJENA Pie:JohnO'Sullivan

    Znanstvenici

    vlade

    SAD-a sada priznaiu

    da

    su

    senzori

    na

    ba

    rem pet

    satelita

    koritenih za prikupljanje podataka o

    klimi

    bili .l do te mjere da su podaci o temperaturi

    mogli odstupati od stvarnih za

    la

    do 15

    stupnjeva.

    T

    c s k a l i r a j u e U 1 nizu nazvanom (Satelitgate (SatellitegatL,

    daljnji

    dokazj

    pokazuju da je ~ a c i o u a l n a uprava ZG oceane i

    atmosferu (NOAA)

    godinama znala za te

    neispravnosti.

    Vo

    d e i svjet..,ki

    s t r u n j a c i za klimu,

    pa

    j

    raniji vladini

    izvje

    taji navode manjak

    sredstava

    i lou

    raspodjelu

    kao

    povoo

    za

    spiralu katastrofa sa satelitskim podacima.

    : \OAA-16 n a r u e n je kao satelit s polarnom orbitom opre

    mljen

    mjernim instrumentima AMSU,

    AVHRR

    i

    visokore

    zolucijskim

    souderoll1

    infracrvenog

    z r a l n i a

    (HIRS), za koje

    jeiedan

    gradani n otkrio da su

    pretrpjeli btastrofalni

    kvar.

    U slubenom pregledu nema in,'jetajamog

    p o e t b rada Jansiranih

    satelita. Kao po.sljt'dka toga, i

    bez NOAA-inog

    ubjavljivanja

    iSline, strahuje se da su nebrojene znanstvene studije o porastu

    globalnih temperatura sad

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    16/60

    globalna politika

    ln

    IMPERIJALNA

    ANATOMIJA AL-QAEDE

    KAO

    ODGOVOR NA

    CIA INU POTREBU ZA V E O M DISKRECIJOM

    OSNO

    Andrew Gavin Marshall

    Global Research Montreal

    VANA JE

    OBAVJETAJNA

    MREA

    SAFARI CLUB TE

    JE

    FINANCIRAN IOR-

    Kanada 5. rujna 2010

    GANIZIRAN M E U N R O N I KONGLOMERAT T R O R I S T i K I

    SKUPINA

    Web stranica:

    U K L J U U J U I

    TALIBANE

    I AL-QAEDU

    http://tinyurl.com/39vpfqy

    www te ledlsk hr

    n xus

    ii

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    17/60

    Ovo

    je prvi dio trodijehlc senje l a n a k a

    pod nazivom "lmper jabw anatomija Al

    Qaede:

    CLA-ini t c r o r i s t i - k r U u m a r i i

    kri

    zni luk"',

    koji

    istrauje geopolitil'ko-povi

    jesno porijeklo i prirodu onoga to danas

    znam,) kao al-Qaeda [al-Qa idaJ,

    koia

    je

    zapravo

    { m g l o - a m e r i k a

    obavjetajna

    mrea

    terorista

    a slui

    za

    promicanje ame

    r i k i h i NATO-vih

    i m p e r i j a l i s t i k i h

    ciljeva

    t

    rt1znim

    p o d r u j i m a J:irom svUeta.

    SAFARI CLUB

    Godine

    1976. osnovana je koalicija oba

    vjetajnih agencija nazvana

    Safari Club.

    Time

    se obil)eZila diskretna i

    iznimno

    tajna

    suradnja

    izmedu raznih obavjetaj

    nih agencija koja trajati desetljecima.

    Koalicija je oformljena II vrijeme kada se

    a m e r i k a Sredinja obavjetajna agenci

    ja

    (CIA) nala

    p(1d p o v e a l o m

    d o m a i h

    istra'l.itelja zbog skandala \Natergate i

    kada je vodena kongresna istraga o nje

    nim t

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    18/60

    globalna politika

    knuta je t a l a k a kriza do ko)e je dolo

    4.

    studenog. J)e et dana k

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    19/60

    je predsjednik postao Reagan, njegov je

    potpredsjednik

    postao George

    H.

    W

    Bush, koji je, kao direktor CIA-e tije

    kom fordove administracije, pripo

    mogao uspostavi obavjetajne mree

    Safari Cluba i banke BCCI (Bank of

    Credit and Commerce International)

    u Pakistanu. U kampanji pomaganja

    afganistanskim

    pobunjenicima

    ...

    BeCT

    se nedvojbeno poka:lao kao o r u e ame

    r i k e

    ohavjetajne slube", a CIA-in

    direktor "Casey p o e o i e koristiti vanj

    ske i m b e n i k e - Saudijce, Pakistance,

    BCCl - kako bi provodio

    ono

    to ne bi

    mogao bez blagoslova Kongresa. Rav

    natelJ BCCT-a Abcdi imao je dovoljno

    novca na raspolaganju za pruanje ta

    kve p o m o e : a CIA-in se dtrektor "vie

    puta susreo" s ravnateljem

    BCCJ-aY

    Tako je, 1981. godine, elA-in direktor

    Casel'

    s u r a i v a o

    sa

    saudi.iskim princem

    Turkijem bin Faisalom koji je vodio sau

    d(isku obavjetajnu agenciju GID i paki

    stanski

    TSl

    kako bi

    ..

    ofllrmio stranu legi

    ju dibadskih muslimana

    iJi

    t

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    20/60

    globalna politika

    (uske

    obav.ictajnc slube

    i

    ulemeljitel.ia

    Safari

    Cluba Alexandrea

    de Marenches(\,

    koji ga je p r e p o r u i o elA-inom direkto

    ru

    Caseyju.1>1

    Tijekom 1980-ih,

    .iedan

    od programa

    organiziranih

    od

    strane

    Sjedinjenih Dr"

    av;) bi]{l .ic fjJl(lIlciranje I11Ud7Jhedinske

    propagande

    Ll

    udbenicima namijenJe

    nim afganist;lIlskil11 kolama. SAD je

    Inudiahedinima dao 43 milijuna dola

    r;)

    11

    ohliku 'ne-ubojite' p o m o i za sam

    projekt s udzbenicima, koju je i s p o r u i o

    USAID. A m e r i k a Agencija za m e u

    narodni razvoJ (US Agency for Inter

    national Development - USAID), ko

    ordinirala je svoju suradn.iu s eTA-om

    kop je vodila program naoruanja", a

    a m e r i k a

    je

    vlada n,)]o:ib

    l:SAID-u

    da

    odluku o kolskom programu i :-.adrzaju

    udbenika

    prepusti ,ltganistanskim rat

    nim v o d a l 1 1 a . h ~ Udhenici SLl bili puni

    prlbza nasilja i miliL.lntnih i s [ a m i s t i

    ...tijekom

    1995.

    inten

    zivirali su se odnosi iz

    u talibana i ISI-a,

    p r e r a s t a j u i

    u pravo

    v jno saveznitvo .

    bh u e n j a , te:-ou ml mnogo mjesta spo

    minjali d.ibad, uz post:bno istaknute cr

    tdc l L ~ < l k a ,

    metaka, vojnika i

    mina". Jo

    od taj

    nog

    rata iz

    1980-ih,

    udbcnici

    su

    "sluili ... kao

    z a j e d n i k a jczgra

    a(gani

    stanskog kolskog sustava. ( ~ a k su i tali

    bani koristili knjige proizvedene u Ame

    rici': Te

    su

    knjige napisane i tiskane uz

    p o m o

    USAID-ove

    dotacije

    S v e u i l i t u

    Nebraska-Omaha

    i njegovom Centru za

    afganistanske studije" i, kada su knjige

    p r o k r i j u m a r e n e

    U

    Afganistan preko

    regionalnih

    vojnih

    v o

    "djeca

    su u i l

    brojati p o m o u ilustracija s prikazima

    tenkova, projektila i

    nagaznih

    mina". Fi

    nanciranje

    takvih

    programa

    USAID je

    prekinuo

    1994.

    godine."'

    USPON TALIBANA

    Kada su se,

    1989., Sovjeti

    povukli iz Af

    ganistana, borbe

    su

    se nastavile i z m e u

    aganistanskiih vlasti, koje je

    podupirao

    SSSR, i

    mudahedina,

    koje

    su

    podupirali

    SAD, Saudijska Arabija i Pakistan. Kada

    se 1991. godine

    raspao

    Sovjetski Savez,

    presuila je i njegova

    p o m o

    afganistan

    nexus

    skoj vladi, koja.ic

    i

    S,-Inl,t s\'fgnuta 1992.

    l\Iedutim. gotovo su odmah izbili sukobi

    izmedu

    s u p a r n i k i h frakcija II borbi l a

    vlast, u k l j u u j u i Hekmatyara.

    Kanih 1990-ih,

    jedna opskurna

    skupina

    patunskih

    seljana"

    postala

    je mOl:na

    v(lJna i p o l i t i k a snaga u Afganistanu, a

    nazivali su se

    t a l l b a n i m a . ~ 6

    Talibani su se

    "pojavili kao pripadnici manjih paravoj

    nih skupIna

    koje

    su

    djelovale nedaleko

    grada

    Kandahara tijekom p r o l j e < l iiese

    ni 1994

    ..

    i7v(ldeci o s v e t n i k e napa..:.k na

    manjL' zn'lL"l.jne voiskovode".

    Uz

    porast

    nezadovoljstva prema tim v o a m a , sve

    jL' v i ~ e r,bt,-h) ugled talibana.

    6

    Talibani

    su oformili

    savez sISI-cm 1994.

    godine. -I

    tijekom 1995. intenzIvirali su

    se

    odnosi

    iZlIledu talibana i ISI-a,

    prc

    r a s t a j u i

    u

    pravo

    vojno saveznit\'o".

    :'\la

    kraju su talibani postali

    suradnici

    ISl-a" i "klijenti pakistanske vojske". >"

    Nada[je, "izmeLtu 1994. i 1996

    ..

    SADie

    p o l i t i k i podupirao talibane prekll svo

    jih saveznika: Pakistana i Saudiiske Ara

    bije, uglavnom zato to je \Vashington

    smatrao talibane pmtu-ir,-Illskim,

    protu

    , ~ i i i t s k i m

    a

    p r o - n p a d n j a k i m :

    Sclig l hlrris on,

    Lnanstwnik

    iz I\kdu

    narodnog

    centra znanosti \Voodrow

    \Vilsoll i

    jedan

    od

    v o d e i h

    a m e r i k i h

    s t r u n j a k a za Junu Aziju", na jednoj .ie

    h)nferenciji u Indiji IzjaVio da je

    elA

    surad ivala s Pakistanom

    kako

    bi stvorila

    talibane. Harrison ima dublje kontJk

    te" s

    CIA-om,

    a u

    vrijeme

    kada su jacale

    islamske snage

    Afganistanu

    e M o

    e

    susretao

    s

    ClA-inim

    vOLtama" dok

    je

    bio

    vii

    pridruzeni ([Jn

    Carnegiejeve zakla

    de

    za

    m e u n a r o d n i mir.

    Kao to je, povrh toga,

    otkrio 200I.

    godine,

    "CLA jo uvijek odrava bliske

    odnose

    s

    ISI -em'::Q

    Do

    1996. talibani

    su

    uspjeli preuzeti vlast u Kandaharu, ali u

    zemlji su jo uvijek trajale borbe i nesta

    bilno

    stanje.

    OSAMA

    BIN L DEN

    I

    AL QAEDA

    I z m e u 1980. i 1989., otprilike 600 mi

    lijuna

    dolara prolo

    je kroz paravanske

    dobrotvorne organizacije Osame bin La

    dena. osobito

    kroz

    Maktab al-Khidamat

    (MAK),

    poznat

    i

    pod

    nazivom AI-Kifah.

    Novac je v e i n o m dolazio od bogatih da

    rovatelja iz Saudijske Arabije idrugih po

    d r u j a u Perzijskom zaljevu te se slijevao

    iz

    njegovih paravanskih dobrotvornih

    drutava za potrebe naoruavanja

    i finan

    ciranja mudahedina u Afganistanu.

    cl

    Tijekom 1980-ih,

    hrit,msb Grupa

    za

    posebne

    von

    e z a d a e ISAS) o b u J V J b

    je

    mudahedine

    At"gJl1ist,IJlu, kao i

    u tajnim logorima u kotskoj, a SAS

    .ie

    narcdcnjJ dobiv

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    21/60

    . g I O b a ~ ~ i k a

    tran je 'nedodirljivim' te su ga"ti ti le Stvaranje , !l-Qaede o m o g u i l i su, dakk,

    nakapod nazivom"Imperijainaanatomi

    barem

    triagencije", u k l j u u j u i Mini

    elA

    i udrueneobavjetajnemree,aza

    ja al-Qaede: eJA-ini t e r o r i s t i - k r i j u m a r i

    starstvo vanjskih

    odnosa,

    Agenciju za cilj suimaliodravanje te 'bazepodataka'

    drogei'krizniluk'" ("Theimperial

    An

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    22/60

    li cc t ;

    PP

    littk'

    NEKE

    OD

    KRUPNIJIH LAI IZ OBLASTI FINANCIJA,

    MEDICINE I ZNANOSTI

    KANADSKI PROFESOR FIZIKE SA STALNIM

    STATUSOM

    S V E U I -

    Dr med Denis G Rancourt

    lipanj 2010.

    LINOG P R E D V KOJI JE OTPUTEN ZBOG RAZILAENJA U

    Blogsite:

    MiLJENJU S FAKULTETSKIM VLASTIMA, POLJULJAO JE REDOVE

    http://activistteacher.blogspot.com/

    ZNANSTVENE Z J E D N I C E T V R D E i DA

    O P E P R I H V E N E

    POSTAVKE EKONOMIJE MEDICINE I ZNA-

    NOSTI SLUE KAO MREA LAi

    KOJOM

    SE TITE I ODRAVAJU STRUKTURE NA VLASTI

    ednu p o l i t i a r a , prema dostupnim po-

    k a z a t c ~ ; i m a , ne zanima istina nego i

    Otruvanjc

    te r r l i

    Kako bi sc njihova

    odrala neophodno je da ljudi ostanu t

    neznanju da ive nesvjesni istine

    i

    istine o svojem vlastitom ivotu. Prema

    tome ono to

    rias

    okruuje golema je ta-

    piserija lai koju i sami

    pomaemo

    tka i

    - Harold Pinter,

    govor povodom dobivanja Nobelove

    nagrade (za knjievnost), 2005.

    Odravanje hijerarhijskih struktura koje

    upravljaju naim ivotom ovisi o "gole

    moj tapiseriji lai, koju

    i

    sami pomae

    mo tkati': a koju spominje Harold Pin

    ter. Prema tome, glavne institucije koje

    nas ubacuju svoju hijerarhiju, kao to

    'slomiti' u bici za o d r e i v a n j e granica

    preteno samo-regulacijskom sustavu

    su kole, s v e u i l i t a te masovni mediji

    akademskih sloboda na s v e u i l i t i m a . kojeg se moglo obuzdavati p r i l a g o a -

    Od

    tog trenutka nadalje akademski

    vanjem kamatnih stopa i drugih "mjera

    stveno ele stvarati i odravati takvu

    sustav nametati strogu operativnu po sigurnosti".

    djelu

    i z m e u

    istraivanja i teoretezira U

    m e u v r e m e n u

    niti

    jedna

    p e p r i h v a -

    i korporacije vezane uz estradu, prven

    piseriju.

    u

    njima su etablirani znan

    stvenici i intelektualci svih fela zadueni

    nja kao prihvatljivih stvari, i drutvene

    e n a ekonomska teorija u o p e ne spo

    reforme kao neprihvatljive. minje i n j e n i c u da se sam novac stvara

    a t u m a e n j e stvarnosti.

    Ustvari, znanstvenici i s t r u n j a c i de

    Svaki intelektualni

    t e o r e t i a r

    koji

    je

    na veliko u bankovnom sustavu dijelnih

    finiraju stvarnost kako bi je uskladili s

    htio

    s a u v a t i

    svoj poloaj razumio je to

    rezervi u vlasnitvu tajnih privatnih in

    to z n a i . Kao nusproizvod svega toga,

    teresa i j i su predstavnici dobili dopu

    j e n o

    a d a p t i r a j u o m dominantnom

    mentalnom tapiserijom datog trenutka.

    znanstveni su

    t e o r e t i a r i

    postali virtuozi tenje da stvore i

    o d r e u j u

    dug kojeg

    na polju gajenja vlastite vanosti, uspr

    se mora platiti iz realne ekonomije (uz

    ni

    takoder osmiljavaju i stvaraju nove

    kos tom fatalnom

    o g r a n i a v a n j u

    njihove

    kamate). Time se neprekidno koncentri

    granke tapiserije koje slue s p e c i f i n i m

    drutvene relevantnosti, uz uplje fraze

    raju vlasnitvo i nad svim lokalnim

    kupinama m o i p r u a j u i im nove na

    i n e iskoritavanja drugih. Ti visoki sve

    kao to su: "istina je nae n a j m o n i j e

    i regionalnim gospodarstvima.

    e n i c i bivaju nagradeni visokim dru

    oruje", "naliv-pero je

    m o n i j e

    od a a , Mi, ostali, novac

    moramo

    zaraditi i ne

    "dobra ideja moe promijeniti svijet", moemo ga tek tako stvoriti, a u tre

    "razum

    nas izbaviti iz tame" itd. nutku

    smrti

    nikada ga ne posjedujemo

    N O V N LA

    Tako se ekonomija posvetila zabauriva u v e i m k o l i i n a m a . Srednji stale p l a a

    tvenim i klasnim poloajem.

    nju lai o novcu. Loe prakse p o s u i - najamnine ili

    pak

    hipoteke. U stabilnim

    edan od n a j z n a a j n i j i h primjera pred

    vanja, namjetanje cijena i monopoli p o d r u j i m a sustav ropski niskih p l a a

    s l u a j n o da su u Sjedinjenim Dravama

    s t i k a kontro la bile su glavne prijetnje odrava se i

    dodatno

    pogorava, a na

    stavljaju ekonomisti. Vjerojatno nije

    prirodnoj pravdi slobodnog trita, a svim novozauzetim teritorijima uvodi se

    rajem 19

    s t o l j e a

    ekonomisti bili prvi

    pojavljivale su se samo kao greke u u svojim najopakijim varijacijama.

    rofesionalni a n a l i t i a r i koje je trebalo

    WWW

    le led lsk .h r

    nexus

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    23/60

    i

    Gotovo je nevjerojatno da se

    n a j v e a

    ek

    spolatacijska prevara (stvaranje privat

    nog novca kao duga) koja je ikada izvr

    ena i primijenjena

    na

    cijelom planetu,

    u ekonomskim teorijama

    u o p e

    ne spo

    minje. Ekonomisti su toliko zaokupljeni

    modeliranjem uspona i padova dobiti.

    prihoda, stopa zapoljavanja, vrijednosti

    dionica i koristi od spajanja

    p o d u z e a

    za

    eksploatatore srednje razine, da ne

    z a m j e u j u njihovo zaobilaenje temelj

    nih

    elemenata.

    Oni

    modeliraju plan

    izgradnje a Istodobno ne ele vidjeti

    da je odredeni teren

    trusno p o d r u j e

    podlono potresima, s leinarima koji

    krule

    visini.

    Financijeri, dotle, sami piu i preprav

    ljaju pravila, a

    makroekonomske

    teorije

    p r e u u j u i taj proces. redini ljudski ele

    ment koji ekonomisti uZimaju u obzi r u

    svo.iim p r o g n o s t i k i m m a t e m a t i k i m

    modelima

    .ie

    niskorazinsko ponaanje

    p o t r o a a , a ne visokorazinska mani

    pula(ija od strane sustava. Korupcija

    je

    o p e p r i h v a e n a norn1i:\,

    ali niti njoj

    se ne pridaje panja. Privrede, kulture

    i infrastrukture naciia namjerno se uni

    tavaju kako bi za[Jalc u d u n i k o rop

    sIvo preko novih i v e i h nacionalnih

    dugova koji

    opteretiti mnoge

    b u d u e

    generacije, dok ekonomisti p r e d v i a j u

    navodne katastrofalne posljedice nepla

    a n j a

    tih dugova

    ..

    Sredstva upravljanja efovima. nama

    ostalima 'figa': ekonomski s t r n n j a c i , ba

    vam hvala!

    L O MEDICINI K O

    STV R TELJU

    ZDR VLJ

    Svi

    smo Ini u l i ponekog

    l i j e n i k a ,

    inter

    vjuiranog na radiju, kako. n i i m izazvan,

    iznosi smjelu pretpostavku o tome da

    se

    o e k i v a n a ivotna dob p o v e a l a zahva

    l j u j u i

    suvremenoj medicini. Istina je

    pak sasvim

    d r u g a i j a .

    O e k i v a n o

    trajanje ivota u zemljama

    zapadnog svijeta p o v e a l o se zahvalju

    j u i povijesnom izostanku graLtanskih i

    teritorijalnih ratova, boljoj i dostupni

    joj hrani,

    rjeL1im n e s r e a m a

    na radnom

    mjestu i izvan njega te sveukupno bo

    ljim uvjetima ivota i rad;). Najpouzda

    niji pokazatelj osobnog zdravlja unutar

    i i 7 , m e u zemalja

    j

    ekonomski status,

    bez obzir;) n;)

    m o g u n o s t

    pristupa me

    dicinskoj tehnolugiji i farmaceutskim

    proizvodima.

    Stanje je zapravo gore nego to

    bi

    trebalo

    biti

    .ier

    medicina, u biti. ima negativan

    WWW

    l l l ~ k r

    utjecaj

    na

    zdravlje. Medicinske greke

    (ne r a u n a j u i pogrenu pripisane smrt

    ne s l u a j e v e uzrokovane uredno prua

    nim 'tretmanima') t r e i su po redu uzrok

    smrti u SAD-u nakon

    s r a n i h

    bolesti

    i raka, a i z m e u te oprezne i ublaene

    procjene glede broja smrtnih s l u a j e v a

    izazvanih medicinskim pogrekama i

    e t v r t o g po redu uzroka smrti zjapi veli

    ki

    jaz.

    2

    u d u i

    da medicina ne moe

    niti mnogo u l u a j e v i m a s r a n i h bolesti

    i raka,

    i

    b u d u i da ima vrlo malen sta

    t i s t i k i pozitivan utjecaj u sferi trauma

    tolokih intervencija, slobodno moemo

    z a k l j u i t i da bi se javno zdravlJe pobolj

    alo kada

    bi

    svi

    l i j e n i c i

    jednostavno ne

    stali. Pomislite samo na svo to vrijeme i

    stres kojih

    bi

    bolesni ljudi bili

    p o t e e n i .

    redno od najopasnijih mjesta u drutvu

    je bolnica. Medicinske pogreke uklju

    u j u pogrene dijagnoze, loe recepte,

    recepte

    za

    lijekove koji

    se

    ne

    bi

    smjeli

    lijekova

    ...

    Javno zdravlje

    p o t j e e

    od si

    gurnosti, stabilnosti, drutvene pravde i

    ekonomske kupovne m o i , a ne od ure

    a j a MRI-a (za snimanje m

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    24/60

    zn nost i politik

    dil'

    je na cijeni

    klasa servilnih

    intdektu

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    25/60

    d u g a k i osvrti na ravnoteu i prijenos

    kationa, a pan.ja je, s unitavanja

    na

    tlu,

    skrenuta prema razvodnjenoIn proble

    mu

    atmosferske kemije kao posljedice

    industrijalizacije i napretka, a ne djelo

    vanJa utvrdivih eksploatatora.

    Kao f i z i a r i geo-znanstvenik koji se pro

    metnuo u znanstvenika na polju zatite

    okolia, osobno sam

    p r o i t a o

    gotovo

    svaki pojedini znanstveni esej o kiselim

    kiama i nisam mogao

    pronad

    niti jedan

    primjer

    o i t o v a n o g

    a negativnog utjeca

    ja kiselih kia na jezera ili ume.

    Po mojem miljen.ju, a suprotno opeto

    vanim tvrdnjama znanstvenih autora,

    istraivanje kiselih kia pokazuje da pro

    blem ni u kojem s l u a j u ne lei u kiselim

    kiama.

    Ovaj model zatakavanja eksploatadje

    koordiniran

    od

    strane elite ponovo

    biti upotrijebljen u jo

    v e i m

    razmjeri

    ma samo nekoliko d e s e t l j e a kasnije u

    s l u a j u

    globalnog zatoptjenja

    i j i

    je na

    vodni u z r o n i k o v j e k .

    Globalno

    zatopljenje

    kao prijetnja

    o v j e a n s t v u

    U

    v e l j a i 2007. -

    gotovo tri godine prije

    negoli je takozvanim skandalom Oi-

    ITIJtegate'

    iz

    studenog

    2009.

    pmbllen

    l 1 1 e d i j ~ k i balon kojim

    .je

    javno mnijenje

    usmjereno ka prihvacanjll

    tzv.

    "cap and

    trade" programa

    za

    sm:JIljivanje emisija

    u g l . j i n o g dioksida, zatim ka izdavanju

    dozvola

    za

    isputanje

    u g l j i n o g

    diok

    sida, a s

    i m e

    je povezana financijska

    usp.jcnost (mjerena u lrilijunima dola

    Ia), i do

    e g a

    uvijek moe d o i - u

    jednom

    SJm

    eseju razotkrio prevaru s

    kooptiranjem glohalnog zatopljenja4.

    U i n i o sam to i u jednom interjvuu;

    te

    u prethodnim esejima I , a gnre spome

    nuti esej Alexander Cockburn je,

    p i ~ u i

    u

    a ~ l p i s u

    he .Nation, nazvao "jednim

    l d

    najboljih eseja o mitotvornOJ11 efektu

    stilkJenika iz lijeve perspektive"."

    Davida F. ~ o b l e a moj jc esej potaknuo

    da istrai to pit

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    26/60

    znanost

    i

    politika

    Z A K L J U A K

    Ll:Lima

    nik:ld kmja.

    to, u o p e ,

    nije

    la? Pogledajte samo

    nedaVT1U

    prevaru

    s

    virusom

    HtNi

    -

    jo

    jedan kolski primjer. Uprayo je

    ~ m i . i L n o

    dokle ta lakrdija see; sada SLl II tren oka

    i na svakom pragu dostupni a n t i s e p t i k i

    gelovi; ~ r e d n j o k o l s k i u e n i c i opijaju sc

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    27/60

    medicina

    nl

    ~

    . , ~ ' ;

    CJEPIVA, DEPRESIJA

    I NEURO DEGENERACIJA

    NAKON

    DOBI

    OD

    5 GODINA

    JO JED N R ZLOG Z

    IZBJEG V NJE

    P R P O R U N I CJEPIV

    Russell

    L.

    Blaylock, dr. med.,

    eeN

    Medical Veritas Internationa l Ine., 2007, www.russellb laylockmd.com

    SAETAK

    Sve je dobza da su 11l'kl psihijatri.iski

    p o r e m e a j i sll,lino

    povezani s vikom glu

    tamJta. S l i n o lome, nedJvne stucli.je po

    kaJ'.ale

    Sll

    da postoji VeL(l izmedu k r o n i n e

    upale i tih istih p o r e m e a j a .

    l ~ v . \ t f l j i v

    broj

    istraivanja poveZlIje ta dva zap'lan.ia, vi

    ak gllltJmata (marker e k s c i t o t o k s i n n s t i )

    i

    k r o n i J l u l I p . t u

    (prejaku ft\:1kcijll ill1UllO-

    ]oskog

    sLlstJVa).

    Poznato je da sistemska

    aktivadia imunolokog sustava

    takol1t:'r

    aktivira pO'>l'ban

    iJl111110]Okj

    sustav

    moz-

    ga, koii reguliraju mikroglije. Na temelju

    rezultata studija o (}1l1Iuanju tlpiCnnffi

    za bolest" kod prirodnih

    intekdja,

    neu

    roznano"tvenlci su odgonetnuli velik di(l

    mehJllizllla odgovornog za biheviora\ne

    u i n k e povezane s intenzivnom sistem

    sko!11 i m u n o l o ~ k l m aktivacijom, u k l } u u -

    j u i

    ociialnu izolaciju, depresiju, tjeskobu

    i gubItak ,'tl-leti ta. Vedna tib simptoma pri

    sutna je kod teih depresivnih poreml'bja.

    Druge studije povl'zale su neurodegcne

    raciju

    1

    pogoranje neumdegenerativnih

    bt'llesti sa sistLll1skom aktivaci.i0ll1 imll

    nolt)kog sustava. Ovaj rad dl'lllonstrir,l

    www t - I ~ d l . k

    hr

    pozn,1te veze izmedu: si:'.tl'lllske aktivJci,ie

    imunolokog sustJva, 'lktiva.:ije mikroglija

    II mozgu j

    k l i n i k e depresije

    te

    pogor,mja

    neurodegeneratlvnih holes ti.

    B u d u i J,l Sl'

    odraslim \)soball1J prer()rU(llju

    mnoga

    cjepiva, opasnost

    od

    izazi\-anja ili pogora

    nj,}

    lih poreme(\l ja prlli2no je realna. Ova,i

    rJd

    raspravlja o meh,ll1izlllU OV(lg procesa.

    Procjenjuje se

    da

    est milijuna starijih

    Amerikanaca holuje od t6ih oblib de

    presije

    uz

    godinje trosko\'e

    od

    44 mili

    jarlk

    a m e r i k i h

    dolara. Kad Si:' dl'Presija

    .iJ\'Ija kasnije u ivotu, o b i n o traje due i

    teia

    je nego kad se javi u ranijoj fazi ivo

    ta.

    'bkmter

    je povezana s visokom stopom

    samoubojstava.

    Ranije

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    28/60

    medicina

    primijetili

    da anestetik ketamin moe

    ublaiti depresIju na dUL:e vrijemc_

    Ke

    tamin j lijek

    koji ima

    snazno

    b10kir

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    29/60

    ma koji mogu potrajati neko vrijeme. Svi

    ti simptomi posljedica su visokih razina

    upalnih citok.ina u mozgu koji p o t j e u iz

    aktiviranih mikrogllja.

    Vie studija t k o e r .ie pokazalo da na

    kon dobi od SO

    godina

    ljudi imaju pretje

    rano i produeno ponaanje t i p i n o za

    bolest, mnogo vie nego mladi ljudi.

    To

    Je

    jedan

    od

    razloga zato mnoge starije

    osobe imaju simptome gripe mjesecima

    nakon izlaganja.

    Posloji t a k o e r jo jedna imunoloka po

    java

    koja ima vanu

    ulogu u l e i v a n j u

    mozga cjepivima. I s t r a i v a i su otkrili

    da

    se prilikom cijepljenja Hvatinja imu

    noloke mikroglija stanice djelomicno

    u k l j u u j u (to se zove pripremanje), to

    jest, one su u stanju visoke spremnosti.

    Ako se imunoloki susta\' opet aktivira (u

    danima, tjednima do mjesecima) nakon

    tog pripremanja, te mikroglije eksplo

    zivno reagiraiu, l u e i daleko vie razine

    svo.Jih destruktivni h spojeva nego to je

    normalno. Ta prejaka reakcija kod ljudi

    moe biti vrlo dl')truktivna l uzrokovati

    osjebj

    depresije.

    Stimuliranje imunolokog sustava cjepi

    vom sasvim je d r u g a i j e od dobivanja za

    razne bolesti prirodnim putem. Cjepiva

    se sastoje

    od

    vie komponenata - na pri

    mjer, biolokog agensa protiv koiega

    dite ci.iepiti (npr. viruso

    o ~ p i c a ) ,

    sustava

    za

    kOI)zerviranje, stranih b i e l a n e v i n a ,

    sl.\ffaktanata (npr. Tween

    80

    i o j a i v a a

    imunolokog sustava zvanog

    mllrlolos-

    k a d : i / ~ l Q n t .

    Ti adjlwantL

    o b i n o su

    tvari

    poput suspendiranih,

    r a k t i k i netopivih

    alllIllinijevih spojeva, kao i MNG, lipidni

    spojevi, pa Cak i tirnerosol, drugi spojevi

    ive. O p e n i t ) ,

    ti

    adjuvanti izabrani su

    kak(l bi izazvali intenzivnu

    o p u reak...-:iju

    imunolokog sustava koja tra.ic kroz dul.e

    razdoblje.

    Studije su pokazale da,

    II

    nekim ~ I u a . i e -

    vima,

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    30/60

    medicina

    mikroglije

    II

    pripremUenom

    pa i

    ak-

    tivimnol l stanju. Ncuro]ozi su nedavno

    nb.iavili da .ie u e s t a l o s t neurodegenera

    tivJlih b o l c ~ t i Qila strano podcijenjena i

    da

    : ;e

    l l e l l r o l ) ~ k .

    holesti

    m e u

    starijima

    powc(lvaiu z < l ~ t r a . ~ l l j u c o r n hrzinom. Oni

    nem'l.ju objanjenja. Tijekom posljedn.ia tri

    dcsctJieb

    broj starijih osoba koje su primi

    le cjepiva protiv gripe porastao je s

    0 l ~ i >

    oJ.

    prije

    1980.

    na preko 60% danas.

    Kw da

    tc

    statistike nisu dovoljno deprim i

    raj LlCC, ~ a d a predstavnici javnog zdrav

    stva

    i

    l i j e n i k a

    s p e c i j a l i s t i k a

    drutvil

    Jodaiu cijeli niz

    novih

    cjepiva za ljude

    od s i vie godina,

    u k l j u u j u i

    cjepi

    va

    protiv

    pneumokoka

    i mCllingokoka.

    Ono to zagovurnici tih cjepi\';) potpuno

    ignorirajU jcst u i n a k viestrukih Llnza

    imunolokih

    adjuvanata koJe

    dobze

    sa

    svakim od tih cjepiva.

    Recimo da ste posjetiji Ji.ietnika i da v"s on

    nagovara da

    primite

    cjepiva protiv gripe,

    pobz'lle su d'l je aluminij, pose buo ako sc

    kombinira s tluoridom, iak otrov za mozak

    koji se ondje akumulira. Sa svakom dozom

    cjepiv,l dolazi doza aluminija. 1" godi;n.ia

    cijepljenja adjuvantima koji sad6.e

    SPll

    jeve aluminija imaju za posljedicu naku

    pljanje aluminija, i

    to

    ne samo na mit'stu

    uQrizgavanja jer on

    putuje do

    mozga, gJ.ie

    ubLi u ne uro ne i glijalne stanice (astrocite

    i l\liknJglije). Brojne studije pokazale su

    da 'llulllinij moe aktivirati mikroglije, i

    tn na due vriieme. Tn z n a i da aluminij

    u vaem cjepivu priprema vae mikrogli

    .ie na pretjeranu rL'akciju. SIiedeL'e cjepivo

    djeluje tako da pokrece pll.jatanu up,llnu

    reakciju i oslobadanie

    e k . ~ c i t o t o k s i l l J ,

    glu

    taOlata i kinolin:::.ke kiseline.

    Potrebno je takmlcr biti svjestan da

    bilo koja infekcija, modani udar, ozljeda

    glave ili drugo

    izlag,lL1je

    otrovima takoder

    p o j a a t i tu upalnu reakciju mozga koju su

    i7yorno pokrenu1d vda Cjepiva. Studije

    su

    u d u i da stariji ljudi v e imaju poviene razine upal-

    nih citokina kako sistemski tako i u mozgu, stimulira-

    nje tih pripremljenih mikroglija na

    n a i n

    da se izaziva

    k r o n i n a

    pretjerana stimulacija imunolokog sustava

    mozga ne samo to

    p o v e a t i

    njihov rizik od dobiva-

    nja neke od neurodegenerativnih bolesti, nego ujed-

    no z n a a j n o p o v e a t i rizik od k l i n i k e depresije. To sa

    svoje strane,

    d r a m a t i n o p o v e a v a

    njihov rizik od sa-

    moubojstva, pa a k i ubojstva

    pnl'ufllokoka i meningokoka, i to sve tije

    kom istog posjeta njegovoj ordiu;Ki.ii. Na

    taj n a i n on vam moe utedjeti vrL.jeme

    i trokove povezane s novim dolascima

    kod njega. Ono to va

    l i j e n i k

    ignorira

    je da vam daje tri doze snanih imunolo-

    kih

    adjuvanata odjednom, sto z n a i

    da

    su

    vae tijelo

    i mozak

    napadnuti ogromnom

    dozom

    snanih

    imunolokih aktivatora za

    koje je

    dokazano da aktiviraju imunoloki

    sustav mozga do opasnih razina i

    to

    kroz

    vrlo dugo

    razdoblje.

    Ta reakcija moe

    se

    javiti

    i kada se primi samo jedna doza

    cjepiva.

    Dobl.

    tog

    mehanizma

    postoji

    ne

    samo II studijama na ivotinjama, nego i

    studijama na ljudima.

    iVA I

    ALUMINIJ

    Cjepiva mogu uzrokovati razaranje u

    mozgu i na druge

    n a i n e . V e i n a

    cjepiva

    sadri spojeve aluminija. Brojne studije

    sada pokazale da to je n e i j i imunl)loki

    sustav j a e aktiviran, v e a je vjerojatnost

    da ta osoba bolovati od neke neurode

    generativne bolesti.

    iva je t a k o e r snaan aktivator mo-

    danih mikrog1ija, i to pri ekstremno

    niskim koncentracijama - u niskim na

    nomolarnim k o l i i n a m a .

    Zbog svojih

    brojnih

    reakcija sa

    sulfhidraInim spo

    jevima

    u tijelu

    (koji su posvuda raspro

    stranjeni), lva moe

    trovati

    brojne enzi

    me, kako sistemski tako i u mozgu.

    Po

    sebno je

    z a b r i n j a v a j u a

    sposobnost j-ive,

    n a r o i t o

    etilive

    (one

    vrste

    koja

    se nalazi

    LI timerosalu, koji se sastoji od 50 tein

    skih postotaka ive i koristi se kao kon-

    zervans, ili je

    prisutan

    (

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    31/60

    osoba kako bi se utvrdila pr isutnost viru

    sa ospica, utvrdila je da

    ,je

    20% mozgova

    sadravalo ive viruse ospica i da je 45%

    drugih organa bilo zaraeno. Ti su virusi

    bili uvelike mutirani, to pokazuje da

    bi

    mogli biti .iednako jaki, ili

    i virulen

    tniji,

    od

    drugih

    prirodnih

    sojeva virusa

    ospica. to je jo gore, u v e i n i

    s l u j e v

    ti tvrdokorni,

    k r o n i n i

    virusi uzrokuju

    t i n j a j u e

    razaranje tkiva bez

    o i g l e d n i h

    simptoma infekcije.

    Ckpiva

    od

    ivih virusa proizvode se kori

    tenjem procesa u kojem se atenuiraju ili

    oslabljuju) patogeni virusi tako to prolaze

    kroz

    niz kultura.

    Problem

    je u

    tome to

    se obrnut proces takoder moe dogoditi

    unutar

    tijela. Studije su pokazale da kada u

    naim tijelima stvaramo slobodne radikale

    (a tijekom ivota stvorimo znatne

    k o l i i n e

    takvih radikala), oni mogu izazvati muta

    ciju virusa koji borave u naim tijelima. To

    je

    u t v r e n o

    u gore spomenutoj obdukcij

    skoj studiji.

    S l i n o

    tome, ti virusi mogu potaknuti upa

    lu

    i degeneraciju mozga - toiest, postoji

    k r o n i n a

    degeneracija mozga tijekom go

    dina

    ili

    d e s e t l j e a .

    B u d u i

    da je izazvano

    stanje toliko vremenski udaljeno od dava

    nja izvornog cjepiva,

    l i j e n i c i

    degeneraciju

    pripisuJu starosti

    ili

    nasljednim faktorima.

    Bilo

    e m u osim cjepivima.

    Virolozi su

    t a k o e r

    Z

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    32/60

    m

    U , ;,

    el klcomedicioom i c'oim

    lempiiM

    -

    4

    dio

    MONOKROMATSKA VIDLJIVA

    SVJETLOST

    - LASERSKE l LED

    TERAPIJE

    U R E J I KOJI KORISTE LASERE

    I

    LED

    DALEKO-INFRACR

    VENO

    Z R E N J E I ZVUK MOGU DJELOVATI NA

    iVE STANI-

    CE

    T O N O

    ONOM

    FREKVENCIJOM KOJA JE POTREBNA ZA

    OBNOVU

    S T N i N E

    RAVNOTEE I

    POSTIZANJE

    DOBROG

    ZDRAVLJA U IZVANREDNO

    KRATKOM VREMENU

    Terapiju bezopasnim laserima l i j e n i c i

    irom svijeta koriste

    gotovo 30 go

    dina.

    V e i n a

    ranih

    istraivaTI.ia

    i

    objav

    ljenih

    podataka, II

    razdoblju

    od

    kasnih

    1970-ih do ranih 1980-ih, dolazila .ie

    iz Rusije. Kako je objavljivano sve vie

    medicinskih - tudi.ia. j azne medicinske

    organizacije

    j

    vladine

    agendje

    irom svi

    jeta

    u k l j u u j u d

    : acionalnu

    upravu za

    aeronautiku i svemir II SAD) t a k o e r Sl1

    p o e l e koristiti tl l

    I11l'tpdu.

    Laseri i

    lED

    (engl. light-cmirting

    diodes

    = s v j e t l e e

    diode) mogu stvarati valne

    duine

    bilo koje bo.ie.

    Emi.

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    33/60

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    34/60

    L i j e e n j e elektromedicinom i v u h i m terapijama - 4. dio

    f

    lika

    2 - Nekoherentni valovi {nisu fazi

    jedan s drugim}, odnos koji je prisutan

    kod s v j e t l e i h dioda

    Osim toga, ona je otkrila da se koheren

    tna

    svjetlost tijelu pretvara nekohe

    rentnu. o a n u i n a k ovisi o valnoj du

    ini, dozi

    i

    intenzitetu.2o

    :t\ije sigurno temelje

    li

    se

    ti

    z a k l j u c i na

    in vitro

    ili

    irI viva istraivanjima: U l l l c i

    svjetlosti u uzgajanoj kulturi mogLI biti

    d r u g a i j i

    nego ivom tijelu. Csprkos

    tome, dovoljno korisnika izvjetava o

    koristi

    od s v j e t l e i h

    dioda

    da

    to oprav

    dava njihovo istraivanje kao ozbiljne

    terapije. Postoji jedan izvjetaj

    iz

    prak

    se koji se

    ne moe

    pobiti: ova

    autorica

    uspjeno je tretirala ogrebotinu na ro

    nici

    s v j e t l e o m

    dio

    dom

    nakon to joj

    e

    k o m a d i

    plastike upao u oko. Nakon

    ednog sata dranja svjetlosti na zatvore-

    Laserska terapija djeluje kod raznih stanja,

    u k l j u u j u i

    ozljede ligamenata, tetiva, ivaca i drugih tkiva, bolesti

    koe, probleme

    s

    kostima poput osteoartritisa), opekli-

    ne prvog, drugog i t r e e g stupnja, probleme sa zubima,

    infekcije k l j u u j u i herpes,

    i

    naravno, k r o n i n e bolove

    bregovi i dolovi valova nisu poravnati

    slika

    2).

    l: p r a k t i n o m

    smislu, to

    z n a i

    da je svjetlost viesmjerna i difuzna, a ne

    usmjerena i f()kusirana (kolimirana).

    Odsutnost

    kohercncije zrake l preci

    znosti

    i n i

    terapiju

    s v j e t l e i m diodama

    dovoljno Sigurnom da ju mogu koristiti

    i djeca - i teom za zlorabiti. Pred

    nost

    . s v j e t l e i h

    dioda uad laserima nji

    hova je m o g u n o s t koritenja izravno

    na kapku radi regeneracije

    o z l i j e e n i h

    tkiva oka.

    T a k o e r ,

    niz s v j e t l e i h

    dioda

    mnogo

    je jeftiniji

    od

    mekog lasera.

    Ion,

    t a k o e r , ima iroku primjenu.

    U

    Izraelu, piu

    Anna

    Cocilovo i Ron

    Rosen,

    , l i j e n i c i

    koriste nekoherentnu

    svjetlost

    s v j e t I e i h

    dioda (LED) u neu

    rolokoj,

    stomatolokoj, dermatolokoj i

    fizioterapijskoj

    praksi

    te

    u o z m e t i k i m

    primjenama

    za poticanje formiranja ko

    lagena i elastina.l)u

    Do 1980-ih laseri niske snage koristili

    su

    se gotovo

    i s k l j u i v o

    za fototerapiju, a

    ranija

    o b e a v a j u a

    istraivanja s neko

    herentnom

    s v j e t l o u

    bila

    su

    p r a k t i k i

    zaboravljena. Kasnije su neki

    k l i n i k i

    l i j e n i c i

    utvrdili

    da

    koherencija nije pre

    vie bitna.

    Dr.

    Karu),

    piu CocHovo i Rosen, tvr

    di da

    koherentna

    svjetlost nije nuna,

    da

    je

    nekoherentna

    svjetlost jednako

    djelo-

    tvorna za dobivanje

    k l i n i k i h

    rezultata.

    iii

    nexus

    nom kapku koji je suzio, bol i suzenje su

    nestali, vid nije bio

    o t e e n i

    svi su pro

    blemi nestali.

    Iako

    su s v j e t l e e

    diode

    p r i l i n o e s t e

    i

    lako se mogu nabaviti,

    naturopat

    i bio

    loki

    zubar dr. Bill \Volfe (www.drwol

    fe.com) razvio je neke jedinstvenc

    proizvode. Oni koriste nekoherentnu

    svjetlost, ali kao sekundaruu funkciju:

    ona

    je

    n o s a

    frekvencija koje su utisnu

    te u vodu. Neto v e i

    od

    naliv-pera i

    manji

    od depne

    svjetiljke, i

    Chi

    (Chi olovka) i Advanced Chi Stimula

    tor@ (Napredni stimulator

    Chija)

    sadre

    vodene patrone

    kroz koje sjaji svjetlost.

    Kad se primjenjuju

    na

    tijelu, energija

    stvara r z l i i t e

    rezultate, ovisno o tome

    koje

    su

    frekvencije bile

    programirane u

    t e k u i n u .

    Frekvencije u oba

    u r e a j a

    vie

    su

    orijen

    tirane na balans irane tijela nego na uni

    tavanje mikroorganizama:

    n a j v e i

    dio

    energije u vodi

    p o t j e e

    ili

    od

    homeopat

    skih lijekova ili

    od

    frekvencija za koje su

    i s t r a i v a i

    utvrdili

    da

    ih emitiraju zdrava

    tkiva. Dr. Wolfe je primijetio

    da

    se

    kod

    njegovih klijenata koji koriste te

    u r e a j e

    javljaju velike pozitivne promjene. Chi

    Pen,

    v e l i i n e

    oko 14 centimetara, radi

    na dvije AAA baterije. U

    k u i t e

    je ugra

    e n a

    ampula s vodom u koju su upisa

    ne frekvencije koje z r a e zdravi organi,

    lijezde i tjelesna tkiva. Crvena svjetlost

    valne duine 625

    nm,

    snage 900 m\V,

    prolazi kroz vodu do vrba svjetiljke,

    n o s e i regenerativne frekvencije nami

    jenjene obnavljanju i balansiranju ener

    getskih meridijana tijela. Implikacije

    su duboke,

    jer

    blokade u meridi.ianima

    mogu nzrokovati bezbrojne simptome i

    bolesti u rasponu

    od

    upale i bolova do

    p o r e m e a j a

    rada organa i lijezda. O\'aj

    instrument jednostavan je za upotrebu

    i ndmijenjen je

    sa111ostalno111

    lretir,lju

    kod

    k u e .

    Advanced Chi Stimulatof, dug 27 centi

    metara, radi

    na

    dvije AA baterije i sadri

    tri

    o d a i l j a a

    svjetlosti.

    Ta

    su svjetla

    Ll

    infracrvenom (IR) spektru (950

    nm

    pri

    snazi

    od

    450 111\'>/), to

    o t i e

    dublje pro

    diranje u tkiv

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    35/60

    je dobar znak: to nkJzuje na poeljno

    poboljanje prokrvl}enosti i p o v e a n o g

    uklani

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    36/60

    L i j e e n j e elektromedicinom i v u n i m terapijama 4. dio

    I.iudi me e s t o pitaju mogu li sc tonovi

    terapiji

    7.

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    37/60

    L i j e e n j e elektromediclnom

    i

    zvutnim

    terapijama

    - 4 dIo

    Netko bi mogao pomisliti da osoba koja

    je vrlo iscrpljena ili pod jakim stresom

    Ile moe prikupiti

    dovoljno

    t'nergije da

    p j e v u , ~ i , i da je vrlo bolesnima potre

    ban vanjski 'stimulans: poput

    z v u u o g

    u r a v n o t e i v a a .

    e u t i m ,

    kako kae dr.

    Thompson-Liu: Teko bolesni vide naj

    hre rezultate

    i ako pjevue ton samo

    krace vrijeme tijekom

    dana.

    Nikada

    ni

    sam

    naila

    na

    klijenta koji uije

    mogao

    neto pjevuiti. Ispitivanja provedena

    tijekom protekle godine u e t i r i drave

    pokazuju da je za

    preko

    200 posto dje

    lotvornije od z v u n i h

    u r a v n o t c i v a a

    da

    to klijenti rade s a m i . 2 ~

    N

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    38/60

    L i j e e n j e elektramedicinam i z v u n i m terapijama - 4. dio

    l)bno\iti II z a d i v l j u j u e kratkom vre

    menu

    Elektromedicina

    o h u h v a a ogromno

    p o d r u j e

    r a z l i i t i b

    energija. Terapi

    je

    ko; e

    srno ovdje p r e d ~ t a \ i l i

    - EM

    z r a e n j e e l e k t r i n a

    struja, pulsna

    magnetska polja, vidljiva crvena sVje

    tlost i FIR (koji se o s j e a kao

    toplina)

    -

    sano

    su neke. Druge frekvencijske

    terapije

    u k l j u u j u

    radiovalove i mi

    krovalove

    iz bezopasnog

    dijela

    EM

    spektra

    te

    druge pojaseve

    vidljive

    sV.ietlosti osim

    crvenog.

    P r l m ~ . konvencionalnoj fizici,

    zvuk

    sam

    po sebi nije dio EM spektra. J\h:ltutim,

    svaka

    frekwl1ci,ia

    II

    EM

    spektru

    ima

    o d g o v a r a j u i

    zvuk, i ako ga ne mo

    zema

    U l i .

    Zato

    u j n i zvuk

    ima

    sloen

    uvez i elektronski format) i 'ihe R{{e

    Handbook uf Frequency

    Therapy,

    l"ith

    l

    Hollstic HfI lth

    rimer (Desert Gate

    Productions

    tLC

    2009, ISBN 978-0

    9818075-0-8,760

    str., tvrdi uvez i elek

    tronski f()rmat). Obje knjige mogu

    se

    n a r u i t i

    od Bibliotique!Barner

    Books,

    3

    Church

    Street, Ne\v Paltz, :\ew York

    12561, SAlJ, telefon 1 (Rl5I255 2635,

    web-stranice http://w\\,w.bibliotique.

    ns!si!sauna.html

    i http://w\\ 'w.bibl io

    tique. us!si!ri(e200(). htmL

    Varijacija ovog l a n k a izvorno se po

    javib

    II l()wnseJld Letter, v e l j a a - o u

    jak

    2008. i tr;:lvanj-svibanj 2008. (w\vw.

    townscndletter.ct)m).

    Ova

    n;:ljnoviia

    verzija predstavlj a Dodatak C knjige

    The

    Rije Handbook of Frequency Therapy,

    Elektromagnetske energije koje postoje u ivom tkivu

    izuzetno su jake. Kada djelujete na ivu stanicu

    t o

    nom frekvencijom koja joj je potrebna, ona pozitiv

    no reagirati

    i

    zdravlje se moe obnoviti u z a d i v l j u j u e

    kratkom vremenu

    odnos s EM frekvencijama i t a k o e r se

    moe koristiti za l i j e e n . i e .

    Obna\

    . i a . i u i u i n c i

    na zdravlje isprav

    no

    pr

    mi.ien,ienih

    energetskih metoda

    nipoto

    se

    ne

    smiju pod..:ijeniti.

    Kao

    i

    kod

    bilo koje metode,

    kod korite

    nja frekvencija potrebno

    je

    biti oprezan,

    bilo d'l se primjenjuju p o m o u dektro

    magnetske opreme ili zvuka.

    e u t i m

    ispravne

    energije, kada se

    pravilno

    ko

    riste,

    mogu

    biti

    integralan dio

    e i j e g

    protokola za odravanje

    zdravlja.

    Elektromedicina i zvuk

    predstav

    ljaju l i j e e n j e b u d u n o s t i . Bilo

    da

    ste

    zdravstveni radnik

    ili

    tragalac

    za

    zdnwl.iem, te

    terapije

    itekako vrijedi

    istraili.

    O

    AUTORICI:

    Dr. sc. Neneh Sylver autorica je me

    u n a r o d n o uspjenih knjiga s polja

    holistickog zdravlja,

    elektromedicine

    i psihologije.

    Odrava

    edukacijske se

    minare o elektromedicini i l i j e e n j u

    frekvencijama,

    i

    bila

    je

    p r e d a v a

    na

    konfert.'ncijama

    oRifeu.

    Ona je autorica

    p r i r u n i k a

    The Holi-

    stic Handbook o SOWJa Therapy (The

    Cenkr

    for Frequency. 2004, ISBN

    978-0-9672491-7-1, 356 str., meki

    with a

    HolistfC

    Heullh Primer.

    Dodatak

    (koji u k l . J U t ~ u j e sliku

    1,

    Flektromagnet

    ski spektar"

    J

    moe

    se

    besplatno preuzeti

    s w'Nw.nenahsylver.com.

    Dr. Nenah Sylver

    moe

    se kontaktirati

    preko

    The Center for Frequency,

    PO

    Box 74324, Phoenix, Arizona 85087

    4324,

    SAD,

    telefon 1 (623)

    249

    4202,

    e-mail [email protected]. web

    lokacija http://www.nenahsylver.com.

    O

    lECTORIUM ROSICRUCIANUM

    M E U N R O N

    SKOlA

    ZLATNOG Rul lN

    KRi lA

    Ciklus predavanja UTORKOM

    UVODU

    UNIVERZALNO U E N J E

    RIJEKA

    ad

    12.10. da 30.11.2010, u 19.30 sati,

    Transadria.

    Riva

    BadulI 1

    ZAGREB

    ad 19.10. do 7.12.2010. u 19.30 sati,

    I Ul. Republike Austrije

    9/1

    (dvorina zgrada)

    ~ i u m r o s i c r u c i n u m h r

    ULAZ SLOBODAN

    NAPOMENA

    UREDNIKA:

    Zbog pomall,ikanja

    prostora,

    iz l a n k a

    dr. Sylver izbacili :;mo opis nekoliko te

    r a p i j ~ k i h u r e a j a . .elite li

    ih

    p r o i t a t i

    zil.iedno s r a t e i m biljekama i p

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    39/60

    misterije

    KRUGOVI U

    ITU

    2010. - DVADESETOGODINJA POVIJEST

    PROLA SU DVA E S E T L J E OTK KO SU

    SE

    BRITANSKE NOVINE I TELEVIZIJSKI PROGR MI U

    TRENU

    ISPUNILI NOVIM U I M S POLJA PRIJE NEGO TO JE OKRUTNI CINIZ M P O E O U M -

    S M

    U V R I V T I

    TUPI STATUS QUO NO

    IPAK

    SVIM KOJIM IM JU

    DA VIDE SVAKOG

    SE

    LJETA

    NIOTKUD NUDE NOV

    U M J E T N i K

    DJEL

    KOJA

    JO UVIJEK USPRKOS SVEMU PRO-

    N L ZE I

    P R I V L E

    PUBLIKU

    DVA E S E T L J E

    PIKTOGR M

    Ovog

    lJeta

    odran je jubilarni

    dvadeseti

    f ~ s t i v a l II Glastonburyju (i l i dvadeset i

    prvi, ubrojimo i pn l manji skup

    odr-

    ian 1990. godine), veliko zbiv,m.ie koje

    se svake godine odrava na p o p r i ~ t u le

    gendi

    o kralju

    Arluru.

    U nekim razmje

    rim

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    40/60

    misterije

    relativno

    postojanoj razini.

    Istovreme-

    no, napredak :-.alllih z a p a n j u j u i h

    oblika

    nastavio .ie godinu za g,,)dinom

    pomicati

    granice. Cercolozi dol,\ze

    i

    ,)dlaze (cere

    ologija

    -

    p r o u a v a n j e krugova Ll

    itu; op.

    prev.),

    ideje i koncepcije iznose >l' i

    po

    v l a e

    il

    forumi

    pune

    estokim rasprava-

    ma. I\ll'uutim, veo misterije koji ohavija

    ovu enigmu nikada ne

    ne5taje. Sa

    sva

    kom novom

    tvrdnjom

    (a

    ima

    ih mnogo)

    da se :,ve dade

    objasniti

    kao

    djelo

    ljud

    skih ruku,

    pojavi se

    110\'

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    41/60

    pcd(ia; op. a.) K o t a takoder ukazu.ie na

    ASCll kod, koji se koristi

    za

    stvaranje

    teksta na

    r a u n a l u ,

    mada su nade da bi

    ga

    se moglo

    izravno prcvt'':Iti, kao to je

    Ln

    bilo

    s

    jedimtvcnll

    s r o e n i m

    upozore

    njcm u glasovitom obliku vanzemaljca

    i diska iz 2002. godine , potkopan e nje

    govim namierno nejasnim ili

    n e t o n i m

    prikazom,

    .ie ",,11110

    po sebi

    predmet

    mnogo

    r;lSpraVJ p r o u a v a t e l j a krugova

    u itu.

    Dojmljivi

    krug

    u :litu

    s

    radi.ialnim tra

    cima i umetnutim manjim krugovima

    koji

    2.

    lipnja pojavio kod Liddingtona

    u \Viltshireu bio je

    jedna

    od

    ranih [or

    m,lcij,l

    k,)je -lU obiljeile sezonu, dok sc

    formacija s vie

    m j e h u r i a

    r a s p o r e e -

    nih u dva kr;lka, 1l.1SUI

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    42/60

    misterije

    neizbjcno aktivno

    v r a a o

    na

    pozna

    tije lokacije kod

    Altan Barnesa

    Awburyja, premda

    nisu svi biJi zado

    voljni kvalitetom

    tamonjih oblika.

    Tvrdnje da

    su

    v i e -

    ni lJudi kako rade

    formacije te gene

    falno p a r a n o i n o

    o z r a j e m e u

    kIm zadr tim oboa

    vateljima fenOlllL:na

    pokvarili su atmo.'

    feru onim osjetlji

    vima. B o m h a s t i n a

    istupanja

    samopro

    glaenih s t r u n j a -

    ka s neutemelje

    nim optubama da

    je niz dugogodi

    njih p r o u a v a t e l j a

    krugova taj koji ustvari kreira v e i n u

    uzoraka i da bi im trebalo zabraniti rad

    bila su nepromiljena koliko i podsmje

    ha vrijedna - a svakako i bez uporita

    dokazima. M e u t i m egomani su uvijek

    pronalazjJi male podije s kojih mogu

    proglaavati svoje fantazije cereolo

    lokom svijetu e m u potpomae i nova

    sveprisutnost Facebooka),

    a

    kandidati

    bez sumnje

    nastaviti

    dolaziti

    i

    prolaziti

    jednakom

    brzinom

    kao to su to i

    oni prije njih.

    I doista, nekim bi dananjim

    entuzijasti

    ma

    bilo dobro

    da

    p r o u e istraivanja

    od

    prethodnih

    dvadeset godina

    (to

    mnogi

    o i t o

    nisu u i n i l i

    jer bi

    tako

    shvatili

    da

    nexus

    jih osobnih puto

    vanja usmjerenih

    na

    oblike

    u itu to

    liko

    s ubrzalo da

    se potraga za

    du

    om koja je n e k o

    trajala

    d e s e t l j e i -

    ma

    sada

    dovri i za

    nekoliko sezona.

    Moda se vrijeme

    doista

    ubnava.

    Kandidati zavra

    vaju

    r a z o a r a n i

    i

    zbunjeni

    na

    drugoj

    strani ili pak sa

    zriju, p r i h v a a j u i

    pritom radost ne

    isti izazovi i lekcije

    s kojima sc trenut

    no ~ n s r e e m o dok

    granice

    do

    ko

    jih seze vjerovanje

    p o m i u i ponekad

    lome, nisu nita

    novo:

    sv

    to do

    godilo prije.

    teta je da se na po

    d r U j u p r o u a v a n j a

    krugova

    u itu na

    temelju

    p r o ~ l i h

    lek

    cija rijetko ide dalje,

    ali s druge strane,

    vrijeme potrebno

    novim ljudima da

    d o u do kraja svo

    sigurnosti. U oha

    s l u a j a ,

    nitko

    nakon

    krugova u :itu nije isti.

    (illi

    sc, m e u t i m , da ne nedostaje

    u e -

    nika

    spremnih za izazov.

    NaiLgkd

    neu

    nitivi i cereolokim temama posveceni

    Silent Circle Cafe,

    sada

    n::inkarniran na

    svojoi t r e o j adresi

    kod

    Y a t e ~ b u r y j a ,

    blizini Avchuryja,

    i t a v o g

    j ljeta vrvio

    posjetiteljimJ iz ciielog svijeta. ~ o v a

    su se

    o a r a n a

    lica mijeala sa

    starima

    i

    poznatima. to vjernicima, to skepti,

    cuna,

    koji

    nisu

    mogli odoljeti lisprkos

    sebi

    samima. Uz

    i k o l a e . okrueni

    slikama

    i memorabilijama

    na

    telllu

    kru

    goya, svi su se doimali jednakima, bilo

    da

    su

    raspravljali o n e o b i n o tDploj i su

    ojsezoni ili se prepirali o tome koji su

    I s t r a i v a i ove godine hili pod umnom

    kontrolom crnih

    helikoptera ili z l o u d -

    nih

    p s i h i k i h

    entiteta.

    S distance bi se oV

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    43/60

    vrstan oporavak. Premda su, isti

    n

    j %il V 1-

    Iju, ncki od posljednjih talijanskih feno

    mena

    bili

    jedva neto v i ~ c od kaoticnih

    crtkarija, dva-tri su oltskakala ispadaJi

    viu kategoriju. fedan

    sc

    od njih na

    r o i t o izd\'ojio i stao

    uz

    hok (

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    44/60

    misterije

    ~ j r f g p r i h v a a n j a nekih

    prJznih

    pret-

    postavki.

    P r o n J i l t r a j u i

    lica II publici

    na

    okuplianiu 2010.

    i

    : - . l u . 5 a j u i ~ a s v i m

    d r u k i j i

    t l ) } gm'tn-nika od onog koji

    srno u o b i a j e n o mogli

    u t i

    1992., i n i

    sc da je neumitno dolo do novog Sd -

    7ndllj,l:

    .zelimo li

    da poruka nade kojU

    nam nude nadahIllIca

    na

    itnim raHi-

    ma postane

    neto

    st\,arno, tada ,,>vi za

    jedno

    moramo ust,ni i

    u i n i t i

    neto II

    vezi

    : .

    neugodnim situd(iiama li svije

    tu. Cekati

    s r a ~ e n j e

    vie ni,il' dovoljno.

    To se

    niie

    i n i l o loliko razvidnim usred

    llzbudenja i:l

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    45/60

    Shakespeare i Cervantes: dva pseudonima jednog genija -

    II

    dio

    FRANCIS BACON - PRVI

    O S U M N J I E N I

    SVE ViE UGLEDNIH

    P O V I J E S N I A R A

    KNJiEVNOSTI I JAVNIH

    OSOBA VJERUJE

    DA

    SU

    IMENA WI

    LLIAM SHAKESPEARE I MIGUEL

    DE CERVANTES

    TEK

    PSEUDONIMI

    JEDNOG,

    NEPOZNATOG GENIJAL-

    NOG

    AUTORA

    Ni

    jedna teorija o vjerojatnom autoru

    koji

    stoji

    iza pseudonima William

    Shakespea

    re

    i

    Miguel

    de Cervantes ne zaobilazi

    sir

    Francisa

    Bacona.

    Bio

    je

    jedini

    koji

    je imao

    poziciju, Zl1dnje i l l l o g u n o s t i da upravlja

    jednim

    takvim

    poduhvatom. R o e n

    je

    1561.

    godine kao

    sin sir Nicholas Bacona

    i Anne

    Bacon. Tako glasi slubena verzi

    ja. Ali mnogo toga nedvosmisleno upu

    eUje da

    on nije

    bio njihov bioloki

    sLn. Dr.

    Rawley, njegov

    hi(lgra[,

    pie da je fran.

    is

    Hacon raden I I 'York

    House

    ili York Place',

    Kw da nije sa:wim :c.iguran kako se mje

    sto

    zovt:-.

    Time, m e u t i m mnogo toga go

    \,(1I"i. York

    Hou:'>c

    bio je dom sir Nicholas

    Hacona, a York P\.lce zvala se p a l a a kra

    lj ice

    Elinoele

    Kada

    jl.-

    Nicholas Hc

    L

    p r a k t i n o . i

    izvedbi 1.a koje je bil(1 po

    trebntl kazalite gdje su se prika7ivak

    Hudske emocije kao studij i

    do7.ivl.iaj

    nexus

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    46/60

    Shakespeare i Cervantes: dva pseudonima jednog genija

    II

    dio

    kroz

    kojeg '::uvjek dolazi

    do

    spoznaje h)

    je istinito.

    l to

    se dog;lda o na neprimjetan,

    tl

    nih,

    nalaze se u

    manuskriptu zvanom

    AJtwes Verulamillni. U

    njima

    sc Bacona

    slavi kao Apolona, muza poezije i kao

    prikriveni p,iesnik.

    U svoje je nijeme oivio engleski jezik

    brojne kniige su se p r e v o d i l ~ p r o m o v i r a ~

    lo se u e n j e antike o manju i poznav

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    47/60

    Shakespeare i Cervantes: dvapseudanirni l jednog

    gemja

    l l

    dio

    - poznatog po tome to je tiskao Shakes

    peareovJ djela. Tekst stranica predgo\'o

    ra

    ti:;bn

    je u kurzivi, a samo neke r i j e i

    normalnim slovima, kao Don Quixote'

    (vidi ilustraciju). Zbroj r i j e i napisanih

    normalnim slovima opet je 157 (= h

    ROSJ Crosse).

    TaJ engleski prijevod uvijek je bio hvaljen

    kao najbolji, bolji

    od

    svih drugih priievo

    da, bilo to na engleski ili na bilo koji drugi

    jezik. Kao prevuditelj se navodi Thomas

    Shelton, ime u engleskom knjievnom

    svijetu prije i postije knjige potpuno nepo

    znato.

    Ne

    zna se tko

    Je

    bio, gdje je

    ivio,

    ne

    postoje nikakva pisma ili dokumenti u ko

    jima se spominje.

    Z a u u j u e ,

    jer knjiga

    je

    ubrzo postala vrl0

    popularna, pa

    je

    i

    tako dobar prevo

    ditelj trebao mno

    gim ljudima biti

    barem poznat, ako

    ne sla\'an.

    tome nije tako.

    U

    sedam puta na osamdeset stranica, kada

    u kontekstu nije s nicim povezana i izgle

    da nek:J.ko suvino. Na to ukazuje Francis

    Carr, koji II svojoj knji;r,i ,,\I\'ho wrote Do

    Quixote?",

    ("Tko je napisao Don

    QuUo-

    t a ~ ) navodi popis od nekoliko stranica s

    izrekama koje se, gotovo i d e n t i n e , nala

    ze udielima Cen'antesa, Francis Bacona i

    Shakespeara.

    Francis Carr pokazuje i kako

    su

    mnogi

    izrazi u Shdtonc\\'oj, engleskoj, 'verziji'

    mnogo razumljiviji i l o g i n i j i nego ti isti

    izrazi u samom panjolskom tekstu. Je li

    moda Sheltonov tekst originaL

    aCervan

    tesov tekst p r j j e v o d ~ Ben Johnson l SVQ-

    joj komediji 'Epicoena'

    1609.

    godine spo

    . ~

    engleskom izdanju

    The Authors Preface CO [he

    drugog dljel;)

    ilTIe

    prevoditdia pak

    R A D

    t

    R

    izostaje.

    Thomas Shelton

    u engleskom pri

    jevodu, u posveti

    lordu

    Valdenu

    pie kako j prije

    pet

    ill ~ e s t

    godi

    na preveo djelo u

    e t r d e s e t Jana. U

    Don QUijotu

    au

    tor opisu le kako

    je na ulici pronaao tekst o Don Quijotu

    r arapskcm. te je zatim potr

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    48/60

    JR"k ,

    ko miCk idej, i

    mlli'

    ijeme -

    4.

    dio

    SVEJEDINSTVO

    TIJEKOM 20.

    S T O L J E

    LJUDI PROiRUJU KONCEPCIJU SVEJEDINSTVA. RAZUMIJEVANJE

    SEBE

    I

    SVIJETA O V J E K OCJELJUJE AKTIVNOM ULOGOM U SVEMU TO RADI. PRODUBLJUJE SPOZNA

    JU DA NJEGOVA

    SVIJEST

    KREIRA STVARNOST DA JE SAM i N PROMATRANJA - i N STVARANJA.

    U NOVOJ PARADIGMI

    O V J E K ViE NIJE PASIVAN P R O M T R V E

    AKTIVNO PRIDONOSI

    PRO-

    MJENI STVARNOSTI

    Pie:

    Sanja

    V e r i

    Svijet Je raz 1JjeUcn samo /I //lls()i svUesli.

    N. K. Rcrih

    u

    duhu fedorovijevil u e n j a Vladimir S.

    Sl)\OV'cV (1853.-1900.),

    promicatdj

    ideje

    o '>ofijnllsti svijet

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    49/60

    Ruska k o z m i k a

    ideja

    in8e -4. dfo

    jene

    - kao sto su stijene, llceani, sume,

    ivotinje i ljudi - primjeri su eksplicitnog

    reda stvarnosti. No, koliko god

    se

    one

    mogle

    i n i t i

    odvo.iene

    ..

    Hohm sugerira

    da su

    povezane u dubljoj stvarnosti i to

    na n a i n e koje mi, s ovog JMeg mjesta

    u stvarnosti, jednostavno ne

    moemo

    vidjeti. Sve stvari koje

    nam

    se

    i n e od

    vojenima

    on

    .je

    promatrao

    kao dio

    v e e

    cjeline, koju je nazivao

    implicitnim

    re-

    dom.,.

    l,

    14)

    Svejedinstvo o kojem govore rnski koz

    misti, n a s l u u . i u i kako je sve poveza

    no

    sa svime, nae vrijeme

    poznaje

    kao

    polje, beskrajni ocean energije, kvantnu

    juhu, boansku matricu... Danas go

    vorimo o PtanckO\ oj matrici, energiji

    nulte t O L ~ k l holografskom svemim, ndo-

    katnosti, boanskom kodu . Imamo sve

    brojnije spoznaje

    kako

    jc sve

    m e u s o b -

    no povezano u prostoru i

    vremenu.

    U

    Boanskoj matrici Greg Braden to zani

    mljivo ilustrira:

    (dmpJikacije kvantne

    korije

    i drevnih

    tekstova su iste: u r,lvni nevidljiyogu

    mi stvaramo nacrt odnosa.. llspjeha i

    neuspjeha u vidljivom svijetu. Iz

    te

    per

    spektive Boanska matrica funkcionira

    kao giganb.ki

    k o z m i k i

    ekran kO,ii nam

    o m o g u u i e

    da vidill10

    n e f i z i k u

    energiju

    naih emod)a i vjerovan,ia

    ...

    pro)i(irane

    Ll

    f i z i k o m mediju ivota,,' (1,

    15)

    KrJlkn

    tu m,ltricu uspore

    duje p r e k r i v a e m , ; , koz

    m i k o m

    dekolll, a unutar

    njezina tkanja

    prostire

    se sve

    ;to postoji, Ono to doivlja

    vamo u iskustvu usporeduje s

  • 8/10/2019 Nexus br.52

    50/60

    Ruska k o z m i k a ideja i nae vrijeme 4. dio

    predanosti vjernom StvorileljwJ,

    p o d i n j a v a n j u k r a n s k o m u d o r e t u a

    Crkve - da hude novi

    poredak

    unutar

    kojeg se vjernici potpuno predavati

    BOLJOJ

    volji.

    Pred kraj ivota,

    holestan, So!ov'ev

    e bori s m r a n i m vizijama: njegovo po

    sljednje

    djelo

    nosi naslov tr razgovora

    o

    ralu,

    napre/ku i kraju :H.jetske povijesti

    (1899.-1900.),

    a

    II pri.ievodu na hrvat

    v j e s n i a r u ArnoIdu J Toynhecju (1889.

    1975.)

    o v . j e a n s t v o mora

    odahrati

    h o e

    li izvriti samoubojstvo

    Hi

    o d l u i t i

    ivjeti kao velika obitelj.

    Ova struja misli, pcsimi

    i n c projekci

    je kraja

    zhog

    krize ljudskih

    vrijednosti,

    p n w l a e se j kroz 20. s t o l j e e . Spome

    nimo, na prim.jer, Patricka

    Buchanana

    (1938.), a m e r i k o g p o l i t i a r a i

    publicista

    koji se,

    dijagnosticiravi

    rasulo Lapadne

    P r i a o Kristu i antikristu u interpretaciji naeg vreme-

    na r i a je o o v j e k o v o j dualnosti, o svjetlu i tami. Bor-

    ba svjetla i tame ne odvija

    se

    tamo negdje na nebw),

    v e u svakom pojedincu

    - '1'ri razgovora ili p r i a o Arltikristu

    (2007.). L

    njemu pie

    o p r e d s t o j e e m

    zlu,

    utjclovljenom

    u

    antikristu,

    koje

    dovesti

    do propasti Europe. f.il070f N.

    A. Herdjaev

    tom

    m r a n o m

    prorotvu

    vidi Solov'evljevo

    a p o k a l i p t i n o

    v i e n j e

    suvremene

    kulture, pasivno predavanje

    vjerovanju u

    propast

    svijeta, iznevjera

    vanje

    vlaslite