lovreć - opanci · s ganućem čitali sjećajući se sa čežnjom kako je nekada bilo i pitajući...

Lovreć - OpanciLIST ŽUPE SV. DUH A GOD. 2. BOŽIĆ 2010. BROJ 1. (2.)

Lovreć- Opanci, list župe Sv. Duha Lovreć – OpanciISSN 1847-5094

Osnivač i izdavač Župni ured Lovreć – Opanci Tel.fax 723-255

Uredničko vijeće fra Dinko Bošnjak Petar Ujević Ivan Basić Renata Kolovrat Ankica Sekelez Ante Bošnjak Andrija Olujić

Glavni i odgovorni urednik fra Dinko Bošnjak, župnik

Lektor Petar Ujević

List izlazi povremeno uz dragovoljne novčane priloge čitatelja Račun otvoren kod: SC Splitska Banka Župa Sv. Duha Lovreć 2330003-1100368474

Naslovna stranica korica: Lovreć iz zraka

Četvrta stranica korica: Milenijska fotografija

Grafička priprema: Silvio Družeić

Tisak: Jafra-print d.o.o.

Uredništvo lista Lovreć-Opanci svim čitateljima

želi sretan i blagoslovljen Božić!

SadržajUvodna riječ

Teološki kutak«I riječ je tijelom postala» ............................................ 3Veselje ti navješćujem .................................................. 7Sveti otac Benedikt XVI. dolazi nam u Hrvatsku ........ 9Gospodin u podamentu života................................... 11Božansko milosrđe u župi Lovreć-Opanci .................. 15Došašće u župi .......................................................... 18Svečana proslava Sv. Nikole ...................................... 19Hodočašće sv. Vlahi u Dubrovnik ............................. 20Bl. Alojzije Stepinac u župi Lovreć-Opanci................ 21Blagdan Gospe Lurdske ............................................ 23Dar križa za procesiju ................................................ 24Veliki četvrtak ........................................................... 25Veliki petak ............................................................... 26Susret ministranata u Imotskom ................................ 27Stota obljetnica smrti nadbiskupa Milinovića ............ 28Susret hrvatske katoličke mladeži u Zadru ................. 31Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen u filijalnoj crkvi

na Nikolićima ..................................................... 32Hodočašće na Bleiburg .............................................. 33Razoreni grad ............................................................ 35Duhovi i krizma svečao proslavljeni u župi................ 36Krizma 2010. ............................................................ 37Svečano proslavljen Sv. Ante ...................................... 38XVI. godišnji susret Lovrećana u Zagrebu ................. 39Lovrećki Ćorići – domaćini 16. susreta Lovrećana ..... 40Bezgrešno srce Marijino u župi Lovreć-Opanci .......... 42Plodna suradnja crkvenih zborova ............................. 42Posjet lovrećkih crkvenih pjevača Samostanu svete Klare

u Splitu ............................................................... 44Pulski framaši u Lovreću ........................................... 45Misa zadušnica za lovrećke mučenike ........................ 46Dan župe Lovreć-Opanci u devetnici u čast Gospi od

Anđela u Imotskome ........................................... 47Svečano proslavljen zavjetni blagdan Gospe Lurdske . 48Vjerska proslava 100. obljetnice smrti nadbiskupa

Milinovića ........................................................... 49Znanstveni skup u Splitu ........................................... 50Crkveni zbor župe Sv. Duha ...................................... 54Krizma u župi Lovreć – Opanci 1786. godine ........... 55

Iz povijesti župeDuhovne osobe Župe Lovreć ..................................... 61Posljednji dani dr. fra Joze Olujića ............................ 67

Škola i djeca ........................................................ 71

Vijesti iz Lovreća ................................................ 81

Obavijesti iz Općine .......................................... 88

Iz kulture ............................................................. 103

Župna statistika ................................................. 115

Iz župne kronike

Telefonski imenik .............................................. 128

Uvodna riječLovreć - Opanci 1

Dragi župljani, braćo i sestre u Kristu!

Opet smo pred Božićem, najrado-snijim kršćanskim blagdanom, a s njim je pred nama i novi, već

drugi broj, našega lista Lovreć – Opanci. Materijala da ga popunimo, imali smo, Bogu hvala, dosta jer mi smo vjerski i duhovno bogata i živa župa koja zauzeto živi svoju vjeru, svoje župno zajedništvo. Živimo ga s puno događaja i na župnom i na širem planu, na razini naše splitsko-makarske nadbiskupije i Crkve u Hrvata, živimo ga na kulturnom planu, živimo ga kroz razne duhovne, kulturne, športske susrete, kroz hodočašća, kroz proslave blagdana i obljet-nica, kroz pjesmu i molitvu, kroz duhovnu i materijalnu obnovu naše župe i, kroz ono što je najvažnije – kroz gradnju žive Crkve. A svaki od tih događaja koji je obogatio našu župnu 2010. godinu, a koji se nalazi zapisan na stranicama našeg župnog lista, jedan je od „matuna“ uzidanih u živo tkivo naše župne zajednice, naše domovinske Crkve.

Nadam se da je i ovaj drugi broj ne samo informativan, nego i više – duhovno, vjerski, nacionalno i kulturno formativan, što nam

je i bila želja kada smo odlučili pokrenuti ga. Da odgaja ne samo mlade, nego i nas odrasle vjernike za dobro, za zajedništvo, za ljubav prema Bogu i domovini. I da nas, dok ga listamo, podsjeća na godinu koja je minula a u kojoj smo proveli mnoge lijepe zajedničke dane - radovali se novim rođenjima i krštenjima, prvim pričestima i krizmama, slavili blagdane i svetkovine, ali i tugovali i ispraćali svoje pokojne, u kojima smo se sjetili i naših diljem svijeta raseljenih župljana, s kojima smo tko zna kada izgubili svaku vezu.

Vjerujem da su naš list primili i mnogi od njih negdje daleko od zavičaja i da su ga s ganućem čitali sjećajući se sa čežnjom kako je nekada bilo i pitajući se kako je sada kod kuće. Zato nam je želja da i svi u tuđini dobiju naš list, da preko njegovih stranica čuju dragu domaću riječ i saznaju što je s „našima“ u dragoj domovini. Zato pozivam vas, dragi župljani, i ovdje u našoj župi, a i vas u dalekom svijetu, da nam se pridruži-te, da ne zaboravite djedovska ognjišta, da zajedno radimo na očuvanju i obogaćivanju

Uvodna riječ

Lovreć - OpanciL I S T Ž U P E S V . D U H AGOD. 2. BOŽIĆ 2010. BROJ 1.(2.)

Sadržaj

Lovreć - Opanci2

naše duhovne, kulturne i povijesne baštine. Pišite nam, pošaljite neku vijest iz svijeta da čujemo što se s vama događa.

Osim spomenutih župnih događaja koji su svi kronološki - i riječi i slikom zabilježeni na stranicama našega lista, od najmanjega do najvećega, jer nama su svi oni podjadnako dragi i važni, na stranicama našega lista naći ćete i druge teme - teološke, povijesne, kulturne, zabavne…

Neka nam svi ti događaji koji su se zbili tijekom 2010. godine i koji će se zbiti u 2011., budu poticaj da budemo bolji,

složniji, da kršćanskije živimo sadašnjost i budućnost, ne zaboravljajući svoje prošlo-sti koju su živjeli naši preci na tim istim kršćanskim korijenima.

Neka vas kroz novu 2011. prati Božji blagoslov i zagovor One koja je u božićnoj noći rodila Svjetlo svijeta. Zato neka vas ne pokleba malodušnost i tjeskoba teških životnih okolnosti. Sa srcem, očima i ruka-ma uzdgnutim gore, ne trebamo se bojati.Radostan Božić i blagoslovljenu Novu

2011. želi vam vaš

......................... župnik fra Dinko Bošnjak

Teološki kutakLovreć - Opanci 3

«I riječ je tijelom postala»

Otajstvo je Božića tako jednostavno, a opet tako bogato sadržajem i tako tajnovito da ga do kraja nikad ne

možemo domisliti ni razumjeti. Otajstvo po kojem Bog postaje čovjekom, ostaje ovije-no tajnom vjere. Da bi nam protumačila značenje jedinstvena događaja u povijesti čovječanstva, Crkva se služi svetopisamskim tekstovima. Jedan takav nalazi se na početku Evanđelja po Ivanu koji nam se navješćuje o svakom blagdanu Božića:

«U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog» (Iv 1,1).

Radi se o Riječi s velikim početnim slovom. Ne o ljudskoj riječi, nego o Božjoj Riječi, o Logosu, o Sinu Božjemu, samomu Bogu, jer u istom ulomku čitamo da «Riječ bijaše Bog!»

Pod pojmom Riječi Evanđelist podrazu-mijeva Božju Riječ, koja je stvarno i konkret-no, u prošlosti i u sadašnjosti, upućena nama ljudima. Ne radi se o nekom spoznajnom, filozofskom principu, ne radi se o smislu, ni sili, ni akciji, ne radi se o riječi uopće, ni o ideji nego o nevjerojatnom, čudesnom događaju koji je Bog pripravio svima nama u otajstvu Božića.

Božić je svjetlo i život

Bog je govorio i još uvijek govori. Radi se o Riječi koja je mišljena i izrečena u samoj Božjoj biti, tamo gdje je sami Bog

od početka, tamo gdje je na izvorištu svih stvari, svemira i čovjeka. Radi se o Riječi koja je jedne naravi, jedne biti s Bogom samim, radi se o njegovoj Riječi, o Bogu samome. To je ona Božja «Riječ po kojoj je sve stvoreno i bez nje ništa nije stvoreno» (Iv 1, 3). Radi se o Riječi koja u sebi sadrži život (Iv 1, 4), to jest spasenje, o Riječi čija svjetlost, to jest objava, «prosvjetljuje svakog čovjeka» (Iv 1, 9). Iako svijet tu Riječ nije ni prepoznao ni prihvatio, ipak je ona puna snage koja pobjeđuje tamu naše noći. Radi

se o Riječi koja stvara samu sebe i svoje sljedbenike, jer je ta Riječ zapravo Božja Riječ, sami Bog.

O toj riječi Evanđelist je zapisao « I Riječ tijelom postade i nastani se među nama» (Iv 1,14). To znači da se ta Riječ, Logos, Sin Božji, da se utjelovio, da je postao tije-lom. Ne radi se o nekoj preobrazbi, nego o

Teološki kutak

Teološki kutak


Lovreć - Opanci4

u događaju utjelovljenja, postala ljudskom osobom. Ili na drugi način rečeno: čovjek o kojem govori Evanđelje nije znak ni simbol, nije neka puka pojava Božje Riječi, nego sama Riječ Božja, prva i posljednja upućena nama ljudima.

To je, zapravo, bit evanđeoskog navje-štaja Božića. Sami pojam «tijelo» govori više od jednostavne riječi «čovjek» ili «postati tijelom», «utjeloviti se». U Novom zavjetu pojam «tijelo» označuje konkretnu ljudsku

narav, narav koju svi mi ljudi posjedujemo, narav koja je svojstvena čovjeku, narav koja je podložna grijehu i sili tame. Evanđelje nam ne kaže da je Riječ Božja postala nešto izvanredna, neki nadčovjek, heroj ili neka veoma važna osoba. Riječ je Božja ušla u svu stvarnost ljudske naravi, u dubinu naše ljudskosti. Čovjek, koji je Riječ Božja,ne pojavljuje se nasuprot tame drugih kao vladar u slavi i sjaju, ne pojavljuje se kao mudrac, nego kao «svjetlo koje svijetli u tami». Čovjek je to kao i svi drugi ljudi. To je, zapravo, ono što je neshvatljivo u Božićnom otajstvu, ali upravo u tome i je stvarnost objave, koja čini da se navještaj Božića razlikuje od svih maštanja. Riječ je Božja ovdje, gdje smo i mi, ne tamo gdje bismo možda željeli biti, ne na nekom nedostiživom vrhuncu, nego upravo ovdje gdje se ustvari i nalazimo. Mi, slabi i jaki, moćnici i prosjaci, ugledni i prezreni. Pojavljuje se u svoj zamršenoj stvarnosti u kojoj se i mi kojoj se i mi, koji smo u tijelu, nalazimo.

Zbog toga Evanđelje govori o pojavi svjetla, o dolasku svjetla u ovaj naš svijet. Zbog toga Riječ Božja koja je tijelom postala može dati nama konkretnim ljudima, koji živimo na ovom svijetu, milost da postanemo djecom Božjom. Kao stvarne osobe možemo ga prihvatiti, možemo mu vjerovati. Radi se o Božjoj Riječi koja je uzela lik i oblik sluge. To će otajstvo Pavao na jedinstven i neponovljiv način predočiti: «On, trajni lik Božji, nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe oplijeni, uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan; obličjem čovjeku nalik» (Fil 2, 6-7).

Ta Riječ, taj Logos govori, djeluje, po-javljuje se i objavljuje Boga u tijelu i kao

nama neshvatljivom zajedništvu. Bez da je prestao biti ono što je bio od početka, tj. Bog, utjelovio se u vremenu, uzeo je naše ljudsko tijelo, sasvim konkretno, ne prividno tijelo, nego stvarno tijelo po kojemu ga možemo prepoznati. Postao je čovjekom, jednim od nas. To je stvarnost objave koja nam je opisana u ulomku iz Evanđelja po Ivanu. Božja je Riječ, a da se ne umanji njena slava i moć, koje se očituje upravo

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 5

tijelo. A to sve čini kao Logos Riječ, kao Bog, a ne ukoliko je i tijelo kao takvo. Da je Riječ tijelom postala, da je Bog čovjekom postao, to je nevjerojatna tvrdnja i istina vjere, zapravo tajna vjere. Tim je, zapra-vo, proglašena nerazrješiva ravnopravnost onoga što se ne može usporediti, otajstvo koje odgovara tajni tame koju Logos, Riječ Božja susreće u tijelu.

Božić je Bog s nama

Riječ koja je postala tijelom je pravi Bog i pravi čovjek, ne ili jedan ili drugi ili pak nešto trećega. Utjelovljenje je Božji čin koji je namijenjen čovjeku, kojemu se Bog objavljuje. Objava ostaje uvijek objavom, otkriveni zastor prema Božjem otajstvu.

Riječ koja je tijelom postala boravila je, prebivala među nama. To znači da je Sin Božji došao k nama, bio među nama u našem vremenu i u našoj povijesti. Nada se temelji na vjeri, a vjera na činjenici da je Riječ Božja, Sin Božji boravio među nama i da je ostao kao Emanuel, Bog s nama i Bog za nas. Ostao je među nama, dobrima i lošima, koji slušamo, a ne čujemo, koji gledamo, a ne vidimo.

«I mi smo vidjeli njegovu slavu», slavu Riječi koja je tijelom postala, slavu Sina Bož-jeg koji se pojavio u našem ljudskom obličju. Riječ o božanstvu Sina Božjega koji nam se objavljuje i koji se daje da ga prepoznamo. Utjelovljenje je za nas objava. Njegova slava, koja mu je svojstvena kao Sinu Božjemu, koji je u biti istobitan s Bogom, koji je u svojoj biti Bog. On koji je Sin Očev, je apsolutno isti i jedini, sami Bog.

Riječ koju smo čuli, slavu koju smo vidjeli, ne dopuštaju da tražimo nešto više od toga ni nešto izvan toga. Riječ nam je upravljena na taj način da se moramo pri-državati onoga što je rečeno, Jedinorođeni nas je posjetio, Onaj koji je pun milosti i istine. U svom jedinstvu s Bogom, Riječ je sažetak, punina milosti i istine, punina onoga što je Bog sam i što objavljuje nama ljudima. Ukoliko on posjeduje božansku slavu, mogli smo vidjeti njegovu slavu.

Kako je mogao onaj koji je Bog, i koji ništa zajedničkoga nema s našim svijetom, kako je mogao postati prisutan u svijetu? Možemo li mi smrtnici Boga doista predo-čiti onakvim kakvim on uistinu jest? Teško, gotovo nemoguće! Postoji li mogućnost da ga dosegnemo? Ne postoji, jer onda Bog ne bi bio Bog. U tom smislu ostaje nam riječ s početka Evanđelja po Ivanu odlučujuća i revolucionarna poruka Božića i čitave kršćan-ske vjere. Bog ne ostaje daleki, nedostiživi, neshvatljivi Bog. On nije samo puka ideja,

Teološki kutak


Lovreć - Opanci6

ili neki plemeniti svjetonazor, on nije neki moralni sustav, nije nikakva teorija, niti misao, nego je u Isusu postao čovjekom, utjelovio se u našem tijelu, postao je takav da ga možemo dotaknuti, da ga možemo prepoznati, da mu se možemo obratiti.

U osobi Isusa Krista Bog se pojavljuje kao ljubav, Bog koji nas ljubi. Po tome spoznajemo da je ljubav temelj i oslonac u našem životu. Ne neka teoretska ljubav nego stvarna i praktična ljubav koju susre-ćemo kod Djeteta iz Betlehema, kod Isusa iz Nazareta. Bog se želi približiti ljudima, biti bliz svakom od nas. I zbog toga je dobro

Riječi Božje? Možemo li se još uvijek diviti ovim riječima, osjećamo li da nas Božja Riječ dotiče? Vjerujemo li u snagu Božje Riječi: «Samo reci riječ i ozdravit će duša moja!» Jer ako tako slavimo i shvaćamo Božić, onda će Riječ Božja i u nama tijelom postati, u našem životu i svjedočanstvu. Zbog toga se može ustvrditi da je Božić uvijek, da se Božja Riječ stalno utjelovljuje. Treba je s djetinjom jednostavnošću i otvorenošću prihvatiti i tada će Riječ Božja, Božić, doći k nama i nastaniti se među nama.

O Božiću Bog nam postaje bliz. Evan-đelje nam svjedoči da Onaj koji je kod samoga Boga, Bog od početka, njegova Riječ, po kojem je sve stvoreno, dolazi k nama i prebiva među nama. Kako nam je došao? Kao čovjek, kao dijete u našoj ljud-skoj naravi. Došao nam je kao svjetlo koji prosvjetljuje svakoga čovjeka. Svjetlo koje svijetli u tami, i koje tama ne može ugasiti. I Riječ je tijelom postala. Sin Božji utjelovio se i čovjekom postao. Ako je Bog postao čovjekom, onda se isplati biti čovjekom. I ovo nam slavlje Božića poručuje staru i novu istinu: čovječje, budi ono što jesi – budi čovjek, jer je upravo za tebe Bog postao čovjekom da te otkupi i spasi.

............................................. Dinko Aračić

da smo ljudi, jer nas upravo kao takve Bog susreće i prihvaća.

«I Riječ je tijelom postala i prebivala među nama». Kad se utjelovio i čovjekom postao, Isus nije obukao tijelo kao odijelo. On, Vječna Božja Riječ, vječni Logos, po kojem je sve stvoreno, postao je tijelo da bi nam se povjerio, da bi postao jedan od nas, podijelio svu našu sudbinu, od kolijevke pa do groba. I tako on prebiva ovdje i danas među nama i poziva svakog od nas: Slušaj ovamo. Dajem ti svoju časnu riječ. Ti se možeš na moju riječ osloniti, u moju riječ pouzdati.

A mi, što mi radimo s Božjom Riječju? Jesmo li samo čitatelji Pisma ili slušatelji


Veselje ti navješćujem

Neko nam jelo golica nepce i godi u ustima, ali škodi organizmu. Neko, pak, svojom gorčinom stvara ne-

ugodu dok je u ustima, ali je blagotvorna učinka nakon probave. Neki nas ljudi i događaji osvajaju na prvi pogled, ali se du-boko razočaramo kad ih bolje upoznamo. I većina je takvih stvari i događaja kratko-trajna, trgovačkim rječnikom rečeno, samo za jednokratnu uporabu. Bljesnu i ubrzo nestanu sa scene. Takvi događaji ne prelaze u običaje niti se prenose s koljena na koljeno.

Ali, postoje stvari i događaji kojima rok trajanja nije ograničen i ne prolazi tako brzo. I redovito prelaze u običaje koji se

duboko usijecaju u zajedničku svijest, pre-nose s generacije na generaciju, obogaćuju novim sadržajima. Ali traju dugo. O njima se stvaraju priče, pletu legende i često stva-raju mitovi. I osvajaju sve naraštaje, osobito najmlađe i najstarije.

Upravo u takve ubrajamo Božić i sve što se s njime povezuje. Činjenica da se svetkovanje Božića duboko ukorijenilo u svakom čovjeku dobre volje očito se radi o izvanrednom događaju koji zaslužuje da se oko njega splete vijenac ugodnih priča i mitova u koje odijevamo neizrecivu tajnu povezanosti neba i zemlje, Boga i čovjeka. Upravo u takvom ruhu prikazujemo do

Božićna priredba 2009.

Teološki kutak

Veselje ti navješćujem

Lovreć - Opanci8

kraja neizrecivu tajnu u kojoj se očitovala dobrostivost i čovjekoljublje Spasitelja našega, Boga … da opravdani njegovom milošću bu-demo, po nadi, baštinici života vječnoga, kako slušamo u bogoslužju mise zornice na Božić.

Tim otajstvom očaran naš duhovni pje-snik zanosno kliče: Veselje ti navješćujem, puče kršćanski! Jerbo se Kralj u Betlemu rodi nebeski! S istim osjećajima pjevamo i svi mi koji ovih božićnih dana dajemo oduška dubokom duševnom doživljaju radosti i veselja uza sve to što se možemo složiti s drevnim prorokom čije riječi slušamo na božićnoj polnoćki: Gle, svuda samo mrak i strava, tmina i tjeskoba (Iz 8, 21). To je stvarnost u kojoj živi svako pokoljenje i nije izmišljotina našega vremena. I zbog toga je i nama, kao i žiteljima u vrijeme proroka Izaije, upućena radosna vijest: Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku: onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu (Iz 9, 1).

Božićno bogoslužje pred nas stavlja ra-zličite likove koji predstavljaju pozitivne i negativne tipove ljudi s kojima se možemo ili ne smijemo poistovjetiti u reakcijama na „veliku blagovijest“ kojom je obznanjeno otajstvo rođenja Sina Božjega. Pozitivci su u toj skupini: betlehemski pastiri, mudraci s istoka, Marija i Josip te nebeski glasnici. Oni se dive, vesele, zahvaljuju Bogu i očima vjere promatraju što se događa. Otvoreni su prema Božjem djelovanju. Na njih možemo primijeniti riječi iz Ivanova prologa: Onima koji ga primiše, podade moć da postanu djeca Božja (Iv 1,12).

Negativci su: Herod, vlasnici gostinjca u kojemu nije bilo mjesta za Josipa i Mariju „kojoj dođe vrijeme da rodi“ te bezlično

mnoštvo koje je u to vrijeme spavalo du-bokim snom. Oni su zaokupljeni svojim brigama do te mjere da ne zapažaju da se u njihovoj blizini događa nešto veličanstveno. Ili ako, kao Herod, čuju za rođenje Velikoga kralja, opet misle samo na sebe bojeći se da će ih to ugroziti. Za sve te negativce skupa sv. Ivan postavlja jasnu dijagnozu: K svojima dođe, i njegovi ga ne primiše! (Iv 1,11).

Među pozitivcima su veoma simpatični betlehemski pastiri koji su na vijest o Isusovu rođenju u štali „pohitjeli“ i poticali jedan drugoga da vide „što se to dogodilo“. Veliki crkveni oci Origen i Ambrozije naglašavaju upravo to da su pastiri pohitjeli jer Gospodina se ne smije tražiti lijeno. To je dirnulo Isusovu majku Mariju da je ona sve to duboko u sebi proživljavala i „pohranjivala sve te događaje prebirući ih u svome srcu“.

Pozitivci nam služe za vjernički uzor i poticaj, negativci za opomenu i preispitivanje vlastitih opredjeljenja i životnih ostvarenja. Potrebni su nam i jedni i drugi.

Zbog toga, kršćanine, kad čuješ – ili još bolje: kad zapjevaš – lijepu hrvatsku božićnu pjesmu Veselje ti navješćujem, pridruži se svim srcem i svom dušom anđeoskom zboru koji je kod Isusova rođenja navijestio veliku blagovijest za sve nas, daj slavu Bogu na visini i iskreno zaželi mir ljudima na zemlji. A sve to da se ostvari ono što molimo u popričesnoj molitvi na božićnoj polnoćki: Molimo te, Gospodine Bože, da ovdje na zemlji živimo kao pravi ljudi te zavrijedimo s njime zauvijek drugovati u slavi!

Na dobro vam došlo porođenje Isusovo!

....................................... Fra Marko Babić


Sveti otac Benedikt XVI. dolazi nam u Hrvatsku

Sad je već sasvim sigurno! Sveti otac dolazi nam opet u Hrvatsku gdje ga hrvatski vjernici s radosnim nestrplje-

njem iščekuju. Ponovni dolazak Petrova na-sljednika u Hrvatsku, ovoga puta u osobi je Benedikta XVI., a pastirski pohod nije slučajno odabran baš početkom lipnja, u subotu i nedjelju 4. i 5. lipnja 2011. Sasvim određeno vezan je uz nacionalni susret kato-ličkih obitelji i proslavu Nacionalnog dana obitelji, što će se pod geslom „Zajedno u Kristu“ održati, kako se očekuje, 15. lipnja.

Sveti otac u Zagrebu će boraviti u dvodnevnom pastirskom pohodu i tom se prigodom pomoliti i na grobu našeg mu-čenika bl. Alojzija Stepinca u zagrebačkoj prvostolnici. Susrest će se i s najvišim crkve-nim i državnim dužnosnicima, na čiji poziv i dolazi u Hrvatsku, svakako i s oduševljenim vjernicima. Svojim pohodom Hrvatskoj u ovim teškim i zabrinjavajućim vremenima, ne samo gospodarskim i političkim nego moralno ugroženim, čije posljedice ne poga-đaju samo Hrvatsku nego su i mnogo šire, Papa dolazi da nam donese poruku nade. Ali i upozori da ovaj naš svijet nije sazdan samo na materijalnim vrijednostima nego da ima svoj dublji temelj, duhovni temelj, da je sazdan na Božjim zakonima, na kršćanskim vrjednotama koje su oblikovale ovu našu europsku kulturu i uljudbu. Svjedoci smo strašnih grijeha, ne samo osobnih nego i društva, raskršćenjene Europe, grijeha koji izviru ponajviše iz medija koji danas imaju

veliku i razornu moć. Upravo se putem medija, elektroničkih, interneta a još uvijek i pisanih širi moralno zlo, moralna zaraza društva. I najviše pogađa mlade. Čini se sve da bi se srušile europske kršćanske zasade, pogazile svetinje, razorila obitelj. Upravo obitelj koja je sveta, koja je temelj svakoga društva, jedino mjesto rađanja i pravilnog odgoja djece. I baš je ta obitelj najviše na udaru, jer glasni su i uspješni oni koji se protive prirodnim i Božjim zakonima. Više

Teološki kutak

Sveti otac Benedikt XVI. dolazi nam u Hrvatsku

Lovreć - Opanci10

ni začeti život nije svet, znanost napreduje i ruši sve granice – do koje? Biblija nam svjedoči da je Bog stvorio muško i žensko da rađaju djecu i obrađuju zemlju koju im je dao. A danas kao da ništa više nije sveto ni normalno, kao da je sve izopačeno.

Ipak nije sve tako crno. Još ima ljudi, napose mladih ljudi, mladih obitelji isprav-noga pogleda na život, na obitelj, na vjeru, koji poštuju život od začeća do prirodne smrti, koji poštuju ustanovu braka i obitelji. U Hrvatsku Papa dolazi upravo k takvima, koji će uz nacionalni susret obitelji posvje-dočiti da u Hrvatskoj, koja se diči svojim 14 stoljeća dugim kršćanskim korijenima, još ima onih koji znaju čuvati prave vrjednote, kršćanske vrjednote, na kojima je sazdana europska uljudba. Takvima Benedikt XVI. donosi poruku nade, koja nas nikada, dok

god budemo vjerni Kristu, istinskom Svjetlu, nikada ne će napustiti.

Dokazali smo to kroz mnoga sto-ljeća, sve do nedavnih teških ratnih dana. Uvijek vjerni Bogu, Kristu i Petrovu nase-ljedniku, pod okriljem One koja je naša najvjernija odvjetnica, svladali smo i opet ćemo svladati sve teškoće. Ma kakve bile.

........................................................... (žv)

Pohod božanskog čeda

Netko mi nježan dohodi u san – i tiho prohodi.

Zvjezdice svjetlost livaju, dok bijele sanje snivaju.

Anđeli sanjke njijaju; grane se snježne svijaju.

Pahulje Njeg cjelivaju… I tihe nježne bivaju.

S. Marija od Presvetoga Srca .................................... Anka Petričević


Ja sam te na ramenima svojim nosio

Gdje si, Gospode? Tražih te u posrtanjima svojim, Teškim jaucima dozivah Tvoje ime,

Krv se ledila u meni, a tražih samo Tebe... Gdje si, Gospode? Gospodin mi reče: - Tu sam, s tobom! Kad bijaše ti ranjen, ja ti vidah rane, Bio sam melem tvojoj ranjenoj duši. Kako, Gospodine, Ja te ne vidjeh? Gospodin mi na to reče:- Bio sam Ti!

Da, vjerovah Ti, Bože, no moje stope ranje-ne gaziše zemlju, u samoći. Ne, čovječe, to nisu tvoje stope, To sam ja, tada sam te na ramenima svo-jim nosio, Jecao s tobom, ridao do očaja, a opet te podigao iz Ničega. I bio si pun nade Novog života U meni U svom Spasitelju...

Nekoć u vremenu, davno na ovom su-rovom, škrtom kamenu, rodi se djevojka, mnogo njih se rodi... Živjela skromno kao i druge, život upijala rosom čistih proplana-ka, gazeći prašnjave, seoske pute i živjela... U venama joj tekla teška krv Hrvata što se zorom budiše na pozdrav Gospi, svojoj zaštitnici.

Dani su počinjali blistavim jutrima, uzdignuta čela, sklopljenih ruku, u molitvi upućenoj Nebu, u čast svog Gospodina. Noći se noćile uz krunicu, kraj komina proseći blagoslov Svevišnjega i molilo se:

Gospodine moj, Pogledaj narod svoj! Blagoslovi, Gospodine, dom moj I izlij na nj svaki blagoslov svoj! Blagoslovi, Jaki, nejakoga, Pomozi, Silni, slaboga!

I živjelo se... Ponekad dani bijahu vedri, poliveni sunčevim sjajem, a noći umivene

Gospodin u podamentu života

Teološki kutak


Lovreć - Opanci12

bistrim svitanjima. No, kadikad bi tmine zastrle vidike i donosile svoje sivilo, pa ipak... bijaše puno radosti i topline u siromaštvu proživljene mladosti. Gospodin je bio tu, uvijek s njima u njihovoj iskrenosti, vjeri, poštenju i trudu.

Živio je njihove živote.Sanjao s njima njihove snove...

Hvala Gospodinu

Dođoše novi dani kad život okreće nove stranice i djevojci valja putovati k drugom ognjištu, savinuti svoje gnijezdo... Na tom novom putu blagoslovljenom Božjim sakra-mentom braka, porodiše se i djeca. Njih osmero, kao osam latica jednoga cvijeta. Življaše skromno, u trudu, u znoju lica svoga radili, puni bogobojaznosti i vjere u Gospodina, Stvoritelja života, provodili svoje dane radeći i moleći se Onomu koji im davaše snagu i milost. U tihim, snenim noćima tražili su blagoslov za svoje danas, jučer i sutra. Neki novi vjetrovi dopuhaše vihore rata, i sve se promijeni, jedino Gos-podin u njihovom srcu bi žešće privinut i obgrljen...

Rat raščerupa ognjišta... Ogoli dušu i tijelo, a vjeru ojača... raseli ih tako na sve strane. Potucahu se tih dana od nemila do nedraga kao i svi drugi... jer rat nema ni srce ni dušu, nego samo jauk, bol i patnju...

Majka pod križem

Stoji čvrsta ko’ kamen, Iz očiju plače Gospodin, Ruke pruža daljinama... Samo muk,

Tuga i čemer Samo mati i Gospodin, On na Križu, ona pod Križem.

Majčinu djecu razbaca rat svojim pono-rima. Tamo ih dočekala patnja, strah, suze, palež i crni bezdan smrti... Sin nestade u dvadeset i prvoj godinici, u bujici zla, kći bi pogubljena rukom zločinca, a bilo joj je samo osamnaest ljeta. Treći sin lutaše u strahu vrletima križnog puta, daleko, dale-ko, preko oceana... Tamo ostavi izmučeno tijelo darovano daljinama. Nepoznat sebi, u nepoznatu svijetu, s nepoznatim ljudima, a s Kristom u duši i čežnji...

A mati?!Mati ne proklinje, jer proklinjati ne

zna, nego u strepnji svoga bola okreće se Raspetome. U patnji, u boli jačoj od života, krvavi Krist joj je snaga, a majka Marija Njegova joj je supatnica pod Križem. Raspet je Krist u majci svojoj, a majka je raspeta u

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 13

bolu za Kristom. Jedna mati moli, vapajem doziva Gospodina:

Gospodine moj, pomozi, Uzmi me k sebi, Odvedi me dici mojoj! Ne znam ti, Isuse, di su Ni groba ni spomenika! O Isuse moj, povedi me k njima, Oni su s Tobom, skrati, Gospodine, muke moje! O, oprosti mi, moj Gospodine!...

Suze osušiše isplakane oči, jedino ožive u vapaju Gospi Žalosnoj. I nizahu se dani ko’ kamenčići na planini života, dani mrtvi u sebi, jedino živi u Gospodinu. Prolazilo vrijeme, nosilo sobom teškoće i radosti ži-vota, a srce majke kao da je tiše kucalo od onih ratnih vremena, jedino kadikad bi ga ogrijalo sunce zaboravljene sreće i život bi se vratio u osušeno tijelo. To sjećanja imaju moć života, snagu vjere i sobom nose nadu...

U susret drugoj obali, vječnost

U hladnim zimama, kad bi snijeg bje-linom zrcalio selo, mati bi u Gospodinu vidjela čudesnu radost, u maloj snježnoj pahulji ugledala bi osmijeh svoje izgubljene i izmučene djece. U toplini podneva kad bi zvonjava crkvenih zvona pjevala Kristu, čula bi njihove riječi. I živjela tako u prošlosti za sadašnjost. Sadašnjost je zaostajala u hodu, negdje tamo davno, daleko u nekim ratnim vremenima, no Gospodin joj je vodio korake živeći s njom dan po dan... Drugačije se nije moglo! I bilo je teško. I bilo je jadno, al’ s Gospodinom se moglo živjeti. Jedino s Njim! Učila je životu i molitvi one oko sebe, teškom bremenitom rukom milovala je

svoju unučad pokazujući im put ispravnosti i Božje dobrote. Učila ih živjeti s Bogom i za Njega. Spremala se u susret drugoj obali, svom i našem Gospodinu, u vječnost...

Moć sjećanja

Jednom u vremenu bijaše starica, majka, baka, možda životom slična tolikima oko sebe... Bijaše žena što vapaj života svoga upućivaše na Boga i Bogorodicu. Život svoj i patnju svoju stavljaše pod noge Gospodinu, proseći njegov blagoslov djeci djece svoje...

Vrijeme prolazi, teče...Odnosi vrijeme godine i ljude, niže

događaje, pa ipak stane ponekad, u sjećanju, za tren oživi neki drugi svijet i neki drugi život...I danas u tišini pred oltarom Gospe Žalosne, zastane vrijeme i ljudi, samo krišom putuje pogled uprt nebu, Gospi Žalosnoj, majci...

Teološki kutak


Lovreć - Opanci14

Vrati se slika starice umorne, tihe, što u nadi, ranjenim srcem, razgovara sa svojim Gospodinom, jer On je razumije, On joj bijaše podamenat* života...

I moli starica:„Gospodine moj, Pogledaj narod svoj! Blagoslovi, Gospodine, dom moj I izlij na nj svaki blagoslov svoj! Blagoslovi, Jaki, nejakoga, Pomozi, Silni, slaboga!“*podamenat - fundament, temelj

(Mojoj baki) Studeni 2010. ........................................... Ankica Sekelez

U Božićnoj noći

O vječna Ljubavi moja,

na srcu počivaj mome,

Nek lavež s druma ne smeta

snu čistom, bijelome Tvome.

Jedino ja ću Ti šaptat

najljepšu besmrtnu bajku…

Jer Ti si sve blago moje…

Mariju uze za Majku.

S. Marija od Presvetoga Srca .................................... Anka Petričević

Božanskom čedu

Milovat ću Te kao čedo

nježnošću i toplinom majke;

najljepše ću snove

srcu Tvojemu tkati…

I šaptati dugo

kroz noć srebrene bajke…

O, svu rascvjetanu proljet

Tvojoj duši ću dati!

S. Marija od Presvetoga Srca

.................................... Anka Petričević


Božansko milosrđe u župi Lovreć-Opanci

- Slao sam svome narodu proroke s munjom i gromom, danas ja tebe šaljem cijelom čovječanstvu sa svojim Milosrđem. Ne želim ranjeno čovječanstvo kažnjavati, nego ga ozdravljati, pritisnuti ga na svoje milosrdno srce.

Kristove riječi svetoj sestri Faustini:

Izdvojeno iz dnevnika sv.Faustine:

- Kada sam ugledala Isusa, Gospodina u bijeloj odjeći, imao je jednu ruku podignutu za blagoslov, a druga je dodirivala odjeću na grudima. Iz otvorenog dijela odjeće na prsima izlazile su dvije velike zrake: crvena i bijela. Šuteći promatrah Gospodina. Moja duša je bila prožeta strahom, ali i velikom radošću. Nakon nekog vremena Isus mi reče:

- Naslikaj sliku prema onom što vidiš, s potpisom: Isuse, ja se uzdam u Tebe. Ja želim da se ta slika štuje, najprije u vašoj kapeli, a onda u cijelom svijetu.

Slika prikazuje raspetog i uskrsnulog Isusa koji čovjeku donosi uz cijenu svoga trpljenja mir i otkupljenje otpuštanjem grijeha kao i sve milosti i darove. Karakteristične su za tu sliku dvije zrake: crvena i blijeda.Obje zrake znače krv i vodu. Blijeda zraka označuje vodu koja opravdava duše. Crvena zraka označuje krv koja je život duša. Ove dvije zrake izvirale su nekoć iz dubina Mog Milosrđa kad je koplje otvorilo moje umiruće srce na križu.

Zašto je ova slika u našoj crkvi?

Sveta Faustina Kowalska, apostol Božjeg milosrđa, pripada danas najpoznatijim svecima Crkve. Bog joj je udjelio mnoge

izvanredne milosti. Njeno poslanje obuhvaća pobožnost Božjeg milosrđa u novim oblici-ma. Njezin je temelj stav pouzdanja prema Bogu i Milosrđa prema bližnjima. Po njoj Isus Krist posreduje svijetu veliku poruku o Božjem milosrđu. “U starom zavjetu“, rekao joj je Isus.

Teološki kutak


Lovreć - Opanci16

Ove zrake štite duše pred srdžbom Mog Oca. Blago onom tko bude živio u njihovoj sjeni jer ga ne će stići pravedna ruka Božja. Ja želim da prva nedjelja poslije Uskrsa postane svetkovinom milosrđa. Tko toga dana dođe na Vrelo života, primit će potpuno oprost svojih krivica i kazni. Čovječanstvo ne će naći mira dokle god se ne okrene s povjerenjem Mom milosrđu. Oh, kako me vrijeđa nepovjerenje jedne duše. Takva duša priznaje da sam svet i pravedan, a ipak ne vjeruje da sam Ja milosrđe. Ne vjeruju mojoj dobroti. Moje srce raduje se nazivu milosrđe. Objavljuj da je milosrđe najveće Božje svojstvo. Sva djela Mojih ruku okrunjena su milosrđem.

Gospodin mi reče:

- Moja kćeri, ne popuštaj u širenju Mojeg milosrđa. Time donosiš ublaženje Mojem Srcu koje gori vatrom smilovanja za grješnike. Reci

Mojim svećenicima da će se okorjeli grješnici raskajati po njihovim riječima kad budu govori-li o mojem neiscrpivom milosrđu, o smilovanju koje za njih imam u Srcu. Onim svećenicima koji šire i proslavljaju Moje milosrđe, dat ću posebnu moć, pomazat ću njihove riječi i srca ću dirnuti onima kojima govore.

Gospodin mi reče:

- Neprestano moli krunicu (Božanskog milosrđa) koju sam te naučio. Ma tko god ju bude molio, doživjet će u svom smrtnom času Moje velilo milosrđe. Ukoliko bi bio najokorjeliji grješnik - ako samo jednom izmoli tu krunicu, dobit će milost Mog beskrajnog milosrđa. Neshvatljive milosti podijelit ću onim dušama koje poklone povjerenje Mojem milosrđu. Svaku dušu, koja moli tu krunicu, branit ću u času smrti kao svoju čast. I kad drugi tako mole kod

Župljani prigodom sv. mise

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 17

umirućeg, primit će obećani oprost. Kad se ova molitva moli kod umirućeg, ublažuje se Božja srdžba i neiscrpivo milosrđe obuzi-ma dušu. Dubine Mojeg milosrđa pokreću se bolinim mukama Mojeg Sina. O kakve velike milosti ću podijliti dušama koje će moliti ovu krunicu. Središte Mojeg milosrđa pokreće se za one koji mole ovu molitvu. Zapiši ove riječi, moja kćeri, i propovijedaj svijetu Moje milosrđe. Neka cijelo čovječan-stvo upozna Moje neiscrpivo milosrđe. To je znak konačnog vremena. Zatim dolazi Dan pravednosti. Dokle je još vrijeme, neka se utječu izvoru Mojeg milosrđa. Neka koriste Krv i Vodu što je za njih tekla. O duše ljudi, kamo ćete se zaklanjati u dan Božje srdžbe? Sada se utječite izvoru Božjeg milosrđa.

Poruka za kraj

- Draga braćo i sestre u Kristu; ne dozvolimo sebi da ostanemo gluhi i da zanemarimo Isusove riječi upućene svima nama. Uokvirimo sliku Milosrdnog Isusa sa potpisom - Isuse, uzdam se u Tebe! Zaroni-mo je duboko u svoje srce i okačimo je na zid naše sobe gdje prebivamo da naš dom zablista. Uzmimo krunicu u ruke i molimo krunicu Božanskog milosrđa za sebe, svoje bližnje i cijeli svijet. Budimo Kristovo svjetlo u tami ovoga svijeta.

Krunica Božanskog Milosrđa (moli se na običnu krunicu)

Oče naš, Zdravo Marijo, Vjerovanje.

a) na velika zrnca: Vječni Oče, prikazujem Ti Tijelo i Krv, Dušu i Božanstvo Tvoga Preljubljenoga Sina, Gospodina našega

Isusa Krista, kao zadovoljštinu za naše grijehe i grijehe cijeloga svijeta.

b) na mala zrnca (10 X) Po pregorkoj muci Isusovoj, budi milosrdan nama i cijelome svijetu.

Na kraju se doda (3X): Sveti Bože, Sveti Jaki Bože, Sveti Besmrtni Bože, smiluj se nama i cijelome svijetu.

..................................................Župljanin

Utjelovljenoj ljubavi

Ljubavlju - Srcem zagrli Zemlju, mukom ćeš svojom otkupiti Svijet…

Na Srcu Majke počivaj blago...

Jer Srca Njenog divan si Cvijet.

S. Marija od Presvetoga Srca ..................................... Anka Petričević

Teološki kutak Lovreć - Opanci18

Iz naše župe

Došašće u župi

S došašćem, koje je počelo u nedjelju 29. studenoga, u našoj su župi počele i mise zornice kao bliža duhovna priprava za

radostan doček Božića. Došašće je vrijeme sjećanja na prvi Kristov dolazak, njegovo utjelovljenje i rođenje od Djevice Marije s nadom u njegov ponovni dolazak. Zato se mise zornice, zvane i „Rorate“, slave u osvit dana kao simbolično iščekivanje Spasitelja. Za vjernike imaju duhovno značenje ob-nove i novog htijenja u vjerničkom životu, preispitivanja sebe samoga kako bismo sa sebe skinuli „staroga i obukli se u novoga

čovjeka“ te tako duhovno obnovljeni radosno dočekali Božić.

Zornice imaju i pokorničko značenje. Slave se rano, u 6 sati ujutro. A zimi kada kasno sviće i kada stegne led, žrtva je to ustati iz tople postelje i krenuti na zornicu. A naši su vjernici kroz cijelo došašće u velikom broju dolazili na zornice i po mraku, ledu i snijegu, što je svakako pohvalno. I dobar je put za vježbu u odricanju i žrtvi. A onda, nema ljep-šeg početka dana od susreta s Isusom. I još u vrijeme radosnog iščekivanja njegova rođenja.

...................................................... Slavica


Svečana proslava Sv. Nikole

Blagdan Sv. Nikole biskupa, 6. prosinca, u našoj je župi proslavljen po običaju svečano. U župnoj crkvi Duha Svetoga

u Lovreću slavljena je svečana služba Božja, a koncelebraciju je predvodio fra Marko Duran, gvardijan splitskog samostana Gospe od Zdravlja na Dobrom u suslavlju sa župni-kom fra Dinkom i susjednim svećenicima.

Uz orguljsku pratnju s. Zorislave Ra-dić pjevao je zbor župe Gospe od Zdravlja pod ravnanjem fra Stipice Grgata. Svečano euharistijsko slavlje počelo je procesijom kroz mjesto s mnoštvom vjernika iz župe te hodočasnika iz okolice, uz veći broj djece i mladih. Nakon mise koju je pratio naš mješoviti župni zbor, u župnoj je crkvi bio priređen već tradicionalni dolazak sv. Nikole, za što se pobrinuo naš župnik fra Dinko, a kojega su djeca očekivala s nestrpljenjem.

On im je na njihovu veliku radost podijelio darove, sponzor kojih je bila naša lovrećka općina.

Nakon završene svečanosti u župnoj crkvi, obitelji su se okupile oko svog obitelj-skog stola, a župnik je za svećenike i splitski zbor u župnoj kući priredio zajednički objed uz bratsko druženje.

......................................... Stefani Bekavac

Procesija na Sv. Nikolu 2009.

Zbor Gospe od Zdravlja u našoj crkvi


Hodočašće sv. Vlahi u Dubrovnik

Po već višegodišnjoj tradiciji župe, predvođeni svojim župnikom fra Din-kom, hodočastili smo i ove godine

na blagdan Sv. Vlaha biskupa i mučenika u Dubrovnik na Parčevu festu, 1038. po redu, koja je počela 2. veljače na uočnicu svetkovine nebeskog zaštitnika grada Du-brovnika i Dubrovačke biskupije.

S našim župnikom fra Dinkom pošli smo u Dubrovnik na sam Parčev blagdan 3. veljače izjutra, punim autobusom. Stigli smo u grad prepun hodočasnika pristiglih sa svih strana. Vijorili su se barjaci bratovština, župa, crkvenih i drugih udruga...

Pred dubrovačku stolnicu stigli smo prije negoli je počela svečana služba Božja koju je ispred katedrale s nebrojenim svećenicima predvodio i propovijedao šibenski biskup Ante Ivas. Po običaju naš mještanin gvar-dijan male braće, fra Stipe Nosić, dočekao nas je u samostanu pokazao nam samostan i crkvu te priredio nam okrjepu. Hvala mu na gostoljubivosti i ljubaznosti!

U gradu je bila neopisiva gužva, jedva smo se probili do stolnice. Cijeli je grad bio u posebnom svečanom ozračju, što smo doživjeli i mi, od kojih smo neki prvi put hodočastili na Parčevu festu u Dubrovnik. Nakon službe Božje kroz grad je krenula svečana procesija sa svečevim kipom. Predvodili su je biskup, domaćin feste, Želimir Puljić i šibenski biskup Ivas, uz brojne svećenike, redovnike, redovnice, božji puk, među kojim smo bili i mi Lo-vrećani. Pjevali smo i molili, utjecali se u zagovor svetom biskupu mučeniku, a potom okrjepljeni sv. pričesti i molitvama, autobusom se zaputili kući.

Usput smo se zaustavili u Trstenu, gdje smo pohodli spomen-oblježje našim palim imotskim vitezovima, poginulma na dubro-vačkom bojištu. Uz molitvu i odriješenje za mrtve koje je podijelio fra Dinko, uputili smo se kući, kamo smo sretno stigli u predvečerje.

........................................... Bože Mustapić

Sa fra Stipom u samostanskoj blagavaonici


Bl. Alojzije Stepinac u župi Lovreć-Opanci

„Ne ću požaliti nijednog dana svojih dugih patnja, samo da se sačuva sloboda Crkve Božje

i da se naš narod može opet u slobodi klanjati Bogu, kojemu jedinome pripada čast i slava.“

S dubokom vjerom i pouzdanjem u Uskr-sloga Isusa Krista koji je put, istina i život te neizmjernoj ljubavi prema

Presvetoj Djevici Mariji, našoj majci i za-govornici, mještani župe Lovreć-Opanci i ove godine svečano su proslavili blagdan blaženog Alojzija Stepinca, biskupa i muče-nika. Svetu misu preslavio je naš župnik fra Dinko Bošnjak. Dan kada se slavi blagdan bl. Alojzija Stepinca, velikana naše vjerske i nacionalne povijesti, je 10.veljače. Blagdan Stepinčevo svečano je počeo 2006. g. kada je Crkvi darovan posvetni barjak s likom Bla-ženika. Također dvije godine poslije, Crkvi je darovan kip bl. Alojzija da svi možemo moliti i tražiti zagovor u svojim potrebama. U nastavku ćemo najkraćim crtama pokušati približiti lik i djelo bl. Alojzija Stepinca.

IN TE DOMINE SPERAVI (U tebe se, Gospodine, uzdam) bilo je životno geslo našega blaženika po kojemu je živio do po-sljednjeg daha svoga ovozemaljskog života. Ljubav prema Majci Božjoj i svoje pouzdanje u njezin moćni zagovor bl. Alojzije želio je prenijeti na svoje vjernike riječima: Po Mariji ka Kristu! Da bi mogao pospješiti duh molitve i žrtve na svim područjima života, često je preporučavao pobožnosti

u čast Majke Božje uvodeći prve subote u mjesecu.

Subota je dan Marijin, a Marija je svijetu dala Isusa po kojemu su nam došle milosti otkupljenja i posvećenja. Po Mariji je počelo spasenje svijeta, po Mariji treba da se ono i dovrši. Marija je posrednica svih milosti. Tko nađe Mariju, naći će život, to jest Isusa Krista koji je put, istina i život. Bio je, naime, svjestan da pobožnosti u njezinu čast donose neosporne duhovne milosti. Obrazložio je to ovim riječima: „Dok u čovjeku srce kuca, znak je da još živi. Isto je tako u čovjeku - dok se spominje Djevice Marije, znak je da još živi duhovnim životim.“ Veselilo ga je što među svećenstvo „sve više prodire duh Gospin“. Tom sviješću zauzeo se i pozvao svoje svećenike da budu prenositelji Marijine slave jer će ona, kao što bijaše spremna surađivati na Božjem planu čovjekova otkupljenja, biti na pomoć glede njegova posvećenja. Rukovodio se mišlju da „svuda procvate svetost, gdje se dođe u dodir s Marijom, Majkom Božjom.“ Zato je preporučivao svećenicima da šire među ljudi-ma marijanske pobožnosti bilo privatne, bilo zajedničke po obiteljima ili u crkvi.Njegova je misao bila da po marijanskim pobožnostima svećenici postižu kako osobno posvećenje,

Teološki kutak


Lovreć - Opanci22

tako i duhovno usavršavanja povjerenih im duša. Budući da bijaše čovjek velike nade, i u ovom svom pothvatu nije ostao razočaran. Osobno je iskusio zaštitu Majke Božje i to je posvjedočio ovim riječima: „Bog mi je dao milost da od svoje mladosti nikada nisam zapustio pobožnost Blaženoj Djevici.“

Blaženi Alojzije Stepinac je, uistinu, bio uvijek predan u volju Božju i spremno je opraštao svojim mučiteljima. On je svje-dok da se ljubavlju može pobjediti mržnja. Ponio je i nosio svoj križ progona s mirnim dostojanstvom moleći i opraštajući onima koji su mu taj križ položili na ramena. To svjedoče i sljedeći izvadci iz njegovih pi-sama: „ U najtežoj muci molio je Isus za svoje krvnike i one koji su Mu se rugali: ‘Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!’ (Lk 23,34). Mi ne bismo bili dostojni učenici našeg velikog učitelja kad Ga ne bismo na-sljedovali i u ljubavi prema neprijateljima. Njima je vodič i lozinka mržnja. Nama mora biti ljubav, koja ostaje i preko groba, kad nema više mjesta vjeri ni ufanju, jer ćemo biti u posjedu Onoga koga sada vjerom i ufanjem tražimo. Neprijatelj će proći, a Isus će ostati, a već Vam sada dovikuje što je rekako u Evanđelju: ‘Radujte se i kličite, jer je velika vaša plaća na nebesima.’ (Mt 5,12). Budite uvjereni da nema zbog progo-na crkve ni trunka mržnje na progonitelje njezine u mom srcu, a ne smije biti ni u srcu bilo kojeg katolika. Mržnja kojom odiše komunizam, to je vatra iz pakla. Ne pogase je često, kad uđe u srce čovjekovo, ni mnoge vode, a često ni sama smrt. Nek samo u srcu gori uvijek vatra ljubavi Božje prema svim ljudima, pa i neprijateljima komunistima.“

U svojoj oporuci ostavio nam je ovo svjedočanstvo: „Držim upitnim da i ov-dje zamolim za oproštenje, ako sam koga uvrijedio ili mu što nažao učinio. Sa svoje pak strane od srca opraštam svima svojim neprijeteljima i progoniteljima, kako nas je učio Krist Gospodin. ‘Nebo i zemlja proći će, ali riječi moje zaista neće proći.’ Lk( 21,33-34)

Kada i danas čujemo riječi Gospodina našega Isusa Krista upućene svima nama: ‘Budite budni jer ne znate dana ni časa’, možemo li se upitati: Da li smo doista budni ili da li smo doista spremni stati pred lice Božje? Preispitajmo sebe: Da li nam je Bog na prvom mjestu, da li Boga ljubimo iznad svega, da li svetkujemo dan Gospodnji, da li poštivamo roditelje i bližnje, da li klevećemo i tražimo krivca uvijek u drugom, da li smo lecemjerni i oholi, da li živimo predbarčnu i bračnu čistoću, da li ljubimo bližnje kao što je Isus ljubio nas? Je li i dalje svjesno želimo biti gluhi govoreći ima vremena ili jedan je život. Ovo govori Gospodin: ‘Ja i moj Otac

stojimo pred vratima. Tko nam otvori vrata, k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti.’ Otvorimo vrata svoga srca Gospodinu već danas jer sutra može biti kasno.

.............................................. Ivan Batinić

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 23

Molitva u čast blaženog Alojzija StepincaGospodine, Bože naš, Ti si blaženom Alojziju Stepincu dao milostčvrsto vjerovati u Isusa Krista i spremnost trpjeti za njega sve do mučeničke smrti.Pomozi nam slijediti njegov primjer i njegov nauk da bismo ljubili Krista kako ga je on ljubioi služiti Crkvi kako joj je on služio sve do darivanja vlastitog života za nju.Njegova živa vjera u Isusa Krista i postojana ljubav prema Crkvi, neka nas učvrste u borbama života na putu vječnoga spasenja.(Po njegovom zagovoru udijeli mi milost...)Po Kristu Gospodinu našem. Amen.Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu, sa zazivom:Blaženi Alojizje Stepinče, moli za nas!

Blagdan Gospe Lurdske

Premda svečanije slavimo našu Gospu Lurdsku Litnju, 5. kolovoza, zavjetni blagdan naše župe, svečano smo pro-

slavili i liturgijski blagdan Gospe Lurdske u četvrtak 11. veljače na koji se slavi i Dan bolesnika. Misu u kojoj smo molili za sve naše bolesne, nemoćne i stare župljane predslavio je naš župnik fra Dinko, na kraju je molio za zdravlje svih bolesnika u župi.

Za blagdan je župna crkva dobila i lijep dar. Braća dr. Ante i Mili Nosić, rodom iz župe, darovali su dvije lijepe kamenice za blagoslovljenu vodu urešene hrvatskim pleterom i križem. Njihov otac, kojega su ubili partizani bacivši ga u jamu negdje u biokovskim vrletima, bio je kum na blago-slovu naše župne crkve.

................................................. (nazočna )


Dar križa za procesiju

Razmišljajući o veličini Božje ljubavi koju čovjeku pruža i koju je pružio meni i mojoj obitelji u našoj najtežoj

životnoj nevolji: kod odlaska naše Kristine, i mi iz ljubavi prema dragome Bogu, a na čast, slavu i zahvalu dragoma Isusu koji je podnio muku na svetom križu za nas i naše spasenje, darujemo križ za procesiju župi Lovreć-Opanci i župljanima predragog nam Lovreća da kroz zajedništvo promišljamo o križu Isusa Krista, da ga hvalimo i slavimo, da slijedimo njegov put i nauk, da mu se

molimo da nas štiti i čuva od svih životnih nevolja, da nas ojača u našem poslanju i na putu života da uvijek nastojimo biti bolji.

U ovo adventsko vrijeme, očekivanje rođenja dragog nam malog prijatelja, na-šeg Isusa Krista, u svoje ime i u ime svoje obitelji još jedanput pozdravljam vas, sve moje sumještane i župljane!

Želim(o) svima sretan Božić, dobro zdravlje i sreću u novoj 2011.

........................................ Dušan Petričević

Obitelj Dušana Petričevića s darovanim križem


Veliki četvrtak

Nakon pričesti presveti oltarski sakra-ment je prenesen na krajnji oltar kao simbol Isusovog uhićenja i odvođenja. Tu su se vjernici klanjali Presvetom i pripremali za konačno slavlje uskrsnuća. Zvona su umu-knula, a križevi i kamenice su se prekrile, oltari ostali bez cvijeća i ukrasa kako bismo što bolje osjetili Isusovu muku.

Nakon mise pjevali smo Gospin plač, koji nikog nije ostavio ravnodušnim. Razišli smo se u miru i tišini svojim kućama.

.........................................................N. Š.

Veliki četvrtak, dan posljednje večere našega Gospodina Isusa Krista, slavi se u našoj župi u poslijepodnevnim

satima.Preko mise naš župnik, fra Dinko, oprao

je noge dvanaestorici odraslih muškaraca iz naše župe kao što je to Isus Krist učinio apostolima.

Bila je to velika čast i sretan trenutak za naše izabrane župljane – apostole.

U misi posljednje večere župnik je predstavio ovogodišnje prvopričesnike i krizmanike.


Veliki petak

Veliki petak, dan muke i smrti našeg Gospodina Isusa Krista, slavimo veli-kom cjelodnevnom procesijom kroz

cijelu župu i završavamo s obredima u crkvi.Procesija počinje u 10,00 sati na Leta-

ruši, u Kuli. Župnik fra Dinko je predvodio molitvu i prvi nosio veliki drveni križ, a nakon njega su se izmjenjivali ostali prisutni vjernici. Procesija je nastavljena preko samog mjesta Lovreća, Bošnjaka, Gradine, Matu-sinovića, Mrnjavaca, Nikolića, Bekavaca, Nosića, Batinića, a onda su se kod stare

crkve sv. Ante priključili ostali vjernici i išli smo u velikoj procesiji do crkve sv. Duha. U procesiji smo cijelim putem molili, a od crkve sv. Ante pjevali smo Gospin plač.

U crkvi Sv. Duha nastavili smo obre-de velikog petka čitanjem muke, zatim je slijedila propovijed, procesija s Presvetim, a po povratku u crkvu otkrivanje i lju-bljenje križa.

Nakon ovih dugih obreda razišli smo se u miru, napunjeni i ojačani vjerom.

........................................... Nikola Šamija

Ljubljenje križa na Veliki petak


Naši ministranti u dogovoru prije kviza

Susret ministranata u Imotskom

Napokon je došao i taj dan – 10. travnja 2010. Oko 9 sati mi, mini-stranti, svi smo se okupili kraj župne

crkve. Sa župnikom smo pošli u Imotski.Kad smo stigli, imotski svećenici srdačno

su nas ugostili. Nakon sv. mise oko 10.30 sati započeo je kviz u samostanskom dvo-rištu. Puni nade krećemo. U prvom dijelu kviza bilo je 45 bodova, a mi smo osvojili 44 boda i osigurali 3 mjesto. Nakon kratkog predaha uslijedila su 3 teška pitanja. Na

njihovim točnim odgovorima osvojili smo svih 18 mogućih bodova. Sveukupno smo imali 62 boda od moguća 63 i tako smo dospjeli na 2. mjesto!

Naš se trud isplatio. Za nagradu smo dobili 3 dana ljetovanja u Franjevačkom samostanu u Zaostrogu. Tamo nam je bilo lijepo, upoznali smo nove prijatelje i neza-boravno se proveli!!!

............................................. Mario Olujić


Stota obljetnica smrti nadbiskupa Milinovića

u organizaciji našega Provincijalata, Župe Lovreć-Opanci i općine Lovreć.

Na proslavi u Baru sudjelovao je i fra Željko Tolić, provincijal, sa šestoricom članova Provincije: Fra Zoran Kutleša, gvardijan i dekan u Imotskom, fra Dinko Bošnjak, župnik na Lovreću, fra Josip Grbavac, ravnatelj naše gimnazije, fra Ne-diljko Jukić, profesor na istoj gimnaziji, fra Kruno Bekavac, voditelj karitativne ustanove „Panis vitae“ i fra Marko Babić, prof. na KBF-u u Splitu. Na putu prema Baru primio nas je i pogostio u restoranu

Fra Šimun Milinović je rođen na Lo-vreću 1835. a nakon službe profesora i ravnatelja naše gimnazije u Sinju

bio je barski nadbiskup od 1886. do 1910. Prigodom 100. obljetnice njegove smrti, u Baru je 18. i 19. travnja ove godine priređen prigodni znanstveni skup i svečana misa u katedrali te molitve na fra Šimunovu gro-bu. Organizaciju toga obilježavanja vodila je udruga „Hrvatsko građansko društvo“, ogranak Bar. To je bio prvi dio obilježavanja navedene obljetnice, a drugi će se održati u listopadu ove godine u Splitu i Lovreću

Sudionici simpozija u Baru

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 29

„Bokeljski dvori“ msgr. Ilija Janjić, ko-torski biskup.

Uz navedene franjevce, na proslavi su sudjelovali i g. Milan Glibota, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Imotskom te g. Ante Babić, načelnik općine Lovreć.

Brigu o cjelokupnoj organizaciji vodili su aktivisti udruge „Hrvatsko građansko društvo“ g. Vlado Marvučić i g. Ilija Vukotić, koji su se svojski trudili da nam boravak bude ugodan, ali i da se upoznamo s boga-tom kulturnom poviješću i znamenitostima grada Bara i barske nadbiskupije. Tako smo posjetili ostatke benediktinske opatije na lokalitetu Ratac te ostatke Starog Bara koji je jako stradao u potresu 1979. g. Tu smo s pažnjom slušali podatke o franjevačkoj crkvi sv. Nikole iz 13. st., i katedrali sv. Jurja u kojoj su Turci 1571. g. napravili veliki pokolj. Uz druge ostatke znameni-tih sakralnih i društvenih zdanja, ističe se obnovljena dominikanska crkva sv. Vene-rande iz 14. st. Prije dolaska Turaka u 16. st., samo unutar zidina, je bilo 30 crkava. Posjetili smo i lokalitet „Biskupada“ gdje se nalazi biskupova palača i katedrala posvećena Bezgrešnom začeću samo tri godine nakon proglašenja dogme.

Nakon toga smo posjetili groblje i crkvu sv. Vida u kojoj je pokopan fra Šimun. Na ulazu u crkvu stoji ploča s natpisom:

Groblje i ovu crkvu sv. Vita M. sagra-dio prabiskup o. Šimun Milinović G.G. MDCCCXCII

Pomolili smo se za pokojnika i položili cvijeće, a fra Nedo je sve to marljivo foto-grafirao. Potom smo išli na ručak u konobu „Spilja“ gdje nas je gostoljubivo pozdravio i domaćim specijalitetima pogostio g. Ljubo,

vlasnik konobe, rodom iz Šestana. Nakon ručka smo posjetili „Staru maslinu“ za koju se pripovijeda da je starija od dvije tisuće godina. Zaštićena je i pristup k njoj se plaća 1 euro po osobi.

Posjetili smo i časne sestre franjevke od Bezgrešne koje rade u biskupiji, te Sestre sv. Križa koje vode dječji vrtić i katehiziraju na nekoliko župa. U biskupskoj palači našu je pažnju osobito zaokupio portret fra Šimuna Milinovića što ga je 1892. izradio I. Vučetić.

Središnji kulturni događaj bio je mali znanstveni skup koji je održan u prekrasnom dvorcu i ljetnoj rezidenciji kralja Nikole, u svečanoj Balskoj dvorani sagrađenoj 1910. g. Dvorana je bila skoro popunjena, što je za njihove prilike bilo veoma zadovoljavajuće. Među sudionicima su zapaženi pravoslavni prota i muslimanski hodža te mjesni župnik Simon Ljuljić. Bili su i predstavnici Hrvat-skog konzulata u Kotoru, kao i gradskih i općinskih vlasti te fra Marijo Šikić iz Kotora.

Program je veoma profesionalno vodila gđa. Vesna Šoškić, novinarka, a bila su četiri izlaganja. Najprije je fra Josip Grbavac pri-kazao fra Šimuna kao profesora na sinjskoj gimnaziji i službu ravnatelja iste gimnazije u teškom vremenu zbog političkih i cr-kvenih previranja u drugoj polovici 19. st. Osobito je bilo zanimljivo i poučno slušati ambijentiranje u kulturna i politička gibanja onoga vremena.

Potom je Milan Glibota nizao podatke o plemenu Milinović, rodnom mjestu Lo-vreću i Opancima, o znamenitim ljudima koji su nosili to prezime te o fra Šimunovu spisateljskom i arheološkom radu.

Veoma zapaženo i dokumentirano izla-ganje iznio je prof. dr. Živko Andrijašević

Teološki kutak


Lovreć - Opanci30

na temu „Crnogorska država i nadbiskup Milinović“ rađeno na temelju korespon-dencije s vladom knjaza Nikole. Iz toga proizlazi kako je fra Šimun proživljavao veoma teške trenutke pritisnut neimašti-nom, manjkom svećenika, nerazumijevanjem dvora, bolestima…

Izlaganje što ga je pripremio prof. dr. Šerbo Rastoder, na temu: Konkordat Crne Gore i Vatikana i uloga Šimuna Milinovića, proči-tala je voditeljica. Osobito je istaknut rad i nerazumijevanja oko tiskanja staroslavenskog misala i različita politička podmetanja te rad na obnovi crkava i bogoslužja.

Nakon izlaganja priređen je obilan do-mjenak u restoranu na rivi. Državna televizija i nekoliko drugih TV kuća je snimalo čitav

program i o tome je bila vijest na držav-noj televiziji i reportaža u kulturnoj rubrici dnevnih novina.

U nedjelju 18. travnja bila je svečana koncelebrirana misa u crkvi sv. Nikole na Biskupadi. Predvodio je i propovijedao fra Željko Tolić, provincijal, a s njim su kon-celebrirala ostala šestorica franjevaca sveće-nika. Posluživali su sedmorica simpatičnih ministranata o čijoj se odjeći i poslužničkoj službi brinu časne sestre od Bezgrešne sa sje-dištem u Cetinju koje uvježbavaju i predvode crkveno pjevanje. Bilo je prisutno stotinjak vjernika svih uzrasta i svi su disciplinirano i skladno sudjelovali u obredima, odgovorima i pjevanju.

.......................................................Marko


Susret hrvatske katoličke mladeži u Zadru

Lovreća autobusom put Zadra. Sudjelovanje na Susretu HKM bla je ujedno i duhovna priprava našim ovogodišnjim krizmanicima, koji su se krizmali u nedjelju 23. svibnja na svetkovinu Duhova, zaštitnika naše župe. Usprkos kišnom jutru, raspoloženje je u punom autobusu bilo vesleo. Drijemalo se, pjevalo, molilo, šalilo, i u tom oduševlje-nom raspoloženju odmicali su kilometri, a mi smo s nestrpljenjem čekali da stignemo u Zadar, da vidimo taj lijepi stari grad uz more, susretnemo se s poznatim i nepoznatim

Pod motom Da vaša radost bude potpuna Zadar je u subotu i nedjelju 8. i 9. svibnja bio domaćin Susreta hrvatske

katoličke mladeži na kojem se okupilo više desetaka tisuća djevojaka i mladića. Među razdraganom mladosti koja se sa svojim du-hovnim pastirima okupila u pjesmi, molitvi, na svečanom euharistijskom slavlju koje je predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić te u drugim duhovnim sadržajima, bili su i naši mladi župljani.

Predvođeni našim župnikom fra Din-kom, u subotu rano ujutro uputili smo se iz

Teološki kutak

Susret hrvatske katoličke mladeži u Zadru

Lovreć - Opanci32

mladima, da u zajedništvu molitve i euha-ristijske gozbe doživimo susret s Kristom u mnogobrojnoj mladoj braći i sestrama.

Iako je susret trajao dva dana, u subotu i nedjelju, mi smo se vratili istu večer, u subotu. Umorni, ali srca prepuna radosti, ojačane vjere i nade, s odlukom da i slje-deće godine sudjelujemo na susretu mladih u Sisku, opet smo u autobusu u molitvi i

pjesmi ugodno provodili vrijeme. Putujući prema Zadru, vidjeli smo krajeve koje nismo vidjeli, upoznali mlade koje nismo poznavali, stekli nove prijatelje, razmijenili brojeve mobitela s obećanjem da ćemo se čuti i, ako Bog da, vidjeti i dogodine u Kvirinovu gradu, u Sisku, sjedištu ponovno oživljene drevne Sisačke biskupije.

........................................Kristina Bekavac

Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen u filijalnoj crkvi na Nikolićima

Svog nebeskog zaštitnika i naslovnika fi-lijalne crkve sv. Ivana Krstitelja na Ni-kolićima, vjernici istoimenog komšiluka

svečano su proslavili 27. lipnja, u prvu nedjelju po svečevu blagdanu (24. 6.). Zbog radno-ga dana, slavlje je, u dogovoru sa Župnim

pastoralnim vijećem, župnik fra Dinko Bošnjak prenio na prvu nedjelju po blagdanu pa je u slavlju sudjelovalo vjerničko mnoštvo kako s Nikolića, tako i s Lovreća i okolnih zaselaka.

Svečano euharistijsko slavlje počelo je prijepodnevnom procesijom s cvijećem i

Teološki kutak

Sv. Ivan Krstitelj svečano proslavljen u filijalnoj crkvi na Nikolićima

Lovreć - Opanci 33

urešenim kipom sv. Ivana Krstitelja, kojega su, praćena molitvama i pjesmom vjernika, na rukama ponijeli momci. Svečana misa slavljena je u crkvi u koju svekoliko mnoš-tvo nije ni stalo, a službu Božju predslavio je župnik fra Dinko uz pjesmu mješovitog zbora župe Duha Svetoga Lovreć – Opanci.

Nakon iznimno lijepe i svečane pro-slave prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg blagdana Sv. Ivana na Nikolićima, odlučeno je da se odsada blagdan nebeskog zaštitnika sela i naslovnika filijalne crkve svečano slavi svake godine.

............................................ Frano Nikolić

Hodočašće na Bleiburg

Petak 14. svibnja bio je dan na koji smo pošli na naše već tradicionalno hodočašće na Bleiburg, mjesto naj-

veće hrvatske povijesne tragedije u kojem i naša župa sudjeluje svake godine na sam spomen-dan u subotu najbližu tragičnom nadnevku oko 15. svibnja.

Nas petnaestak župljana, predvođeni našim župnikom fra Dinkom, krenulo je

kombijem. U Zagrebu smo prenoćili, a u subotu 15. svibnja rano ujutro išli smo put Slovenije i Austrije. Putovali smo kroz mje-sta koja su bila postaje hrvatskog Križnog puta nakon sramotnog čina Engleza koji su razoružanu hrvatsku vojsku i nebrojene civile predale u ruke mržnjom ispunjenih partizanskih zločinaca u svibnju 1945. Ma-celjska šuma, Maribor, Dravograd i druga

Teološki kutak


Lovreć - Opanci34

nebrojena mjesta stradanja naše hrvatske vojske redala su se uz cestu. U molitvi smo se sjećali tih nevinih žrtava mržnje i osvete.

Na Bleiburg smo stigli po lijepom prijepodnevu te se priključili središnjoj ko-memoraciji. Prvo smo sudjelovali u molitvi kod grobova hrvatskih žrtava na mjesnom groblju Unter – Loibach, a potom u dugoj procesiji krenuli prema Bleiburškom polju, s mislima prepunih bolnih osjećaja. U podne smo sudjelovali u svečanom euharistijskom slavlju za sve žrtve bleiburške tragedije i hrvatskog Križnog puta, u kojem je uz mno-gobrojne svećenike suslavio i naš fra Dinko. Svečanu službu Božju predslavio je sisački biskup Vlado Košić, koji je u propovijedi istaknuo da se nikada ne smiju zaboraviti ove nevine žrtve te podsjetio na Europsku deklaraciju o osudi svih totalitarnih sustava, od kojih je najgori i najdugotrajniji bio komunizam s više od stotinu milijuna žr-tava, koju je prihvatio i Hrvatski sabor, ali

koja se nikada u nas nije provela u djelo. Podsjetio je i na nedopustivost zaborava te istaknuo kako ni jedan od zločinaca jugo-partizansko-komunističkog zlosilja nije kažnjen za masovne zločine bespri-mjerne u povijesti, i ne samo hrvatskoj, koje su počinili u Drugom svjetskom ratu, nakon rata na Bleiburškom polju, potom na hrvatskom Križnom putu naše hrvatske vojske i civila, prema ondašnjoj Jugoslaviji prepunom znanih i neznanih jama i stratišta, a i kroz duge poslijeratne godine.

Kući smo se vratili u subotu uvečer prepuni bolnih osjećaja i slika koje su nam se redale pred očima gledajući među onim mnoštvom i već davno časne sijede glave staraca, koji su preživjeli užas Bleiburga i Križnoga puta. I koji su svjedoci zločina i zločinaca, koji će, čini se proći bez kazne. Iako ratni zločin nikad ne zastarijeva, barem ne za generale i branitelje Domovinskog rata, partizanski su zločinci, istina, već rijetki

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 35

preživjeli, i danas „narodni heroji“ i done-davno su primali visoka odličja za zločine. Na sramotu mučeničkog hrvatskog puka – od samog bivšeg predsjednika države! A da se povijest ponavlja, svjedoci smo sramotno malih osuda u Haagu srpskih zločinaca, dok su za naše heroje - hrvatske generale i branitelje u Haagu „rezervirane“ najteže lažne optužbe i kazne..................................................... I. Olujić

Razoreni gradDani prolaze u nizu, Godine ove proljeća svoja redaju, Čudna su ta naša proljeća Suzom omagljena, Nježna i sjetna ko vali Dunava Što ljubavlju miluju razoreni grad.

Tko mu tamu donese, Otkud tišina u perivojima njegovim? Izdaleka, Nijema. Smrtni je to muk, Spodobe neke tuđe, razularene, Krvi ljudske žedne, Ubiše svjetlo u zjeni djeteta.

Al ruka se jedna vinu visoko, visoko Tisuću ruku zagrljeno, Draga ruka sina bojovnika vrati luč nad razoreni grad, I plamti luč ta plamenom života, U cjelovu njenu gori iskra i naše djece Za grad što mirom snivaše u svojoj ravnici.

Ljubljaše on domovinu ljubavlju do iskona, U crnoj jeseni umirao je patnjom za nas, Jecaji njegovi parahu nebo uzalud.

Živo on rodi iz krika umirućeg djeteta, Žar njegov žeže zemljom Hrvatskom.

Neka mirom sniva grad u slavonskoj ravni, Ognjište njegovo duša je Hrvatska.

Zapalimo svijeću danas, Tisuće njih sutra, Za jedan razoreni grad Koji zelena rijeka zaklinje nezaboravom Hrvata.

........................................... Ankica Sekelez


Duhovi i krizma svečao proslavljeni u župi

kojoj je nošena slika silaska Duha Svetoga, uz sudjelovanje svih koji su mogli hodati, djece, mladih, odraslih vjernika i mnogo starijega svijeta. Naravno, i krizmanika koji su te duhovske nedjelje iščekvali primanje sakramenta sv. potvrde i time postali puno-ljetni članovi Crkve, što im je u propovijedi svečanog euharistijskog slavlja posvjestio i dr. don Ante Mateljan, predvodeći ispred župne crkve koncelebraciju, u kojoj je podijelio krizmu četrnaestorici krizmanika. Uz našeg župnika fra Dinka, u svečanoj misi suslavo je i imotski dekan, župnik i gvardijan fra Zoran Kutleša. U ime krizmanika, predvoditelja misnog slavlja dr. Mateljana, profesora na

Svečano smo u nedjelju 23. svibnja pro-slavili Duhove, svetkovinu naše župe posvećene Duhu Svetome, za koju smo

se duhovno pripravili devetnicom. Već je od jutra cijelo mjesto bilo u

posebnom svečanom ozračju. Crkva Duha Svetoga u središtu našega mjesta bila je urešena crvenim cvijećem, u znaku plame-nih jezika koji su o prvim Duhovima sišli nad Gospu i apostole sabrane u dvorani na zajedničkoj molitvi. Na ovogodišnje Duhove u župi smo imali i krizmu, što je uvijek osobito svečan dožvljaj za sve župljane.

Svečana proslava počela je rano-popodnevnom procesijom kroz mjesto u

Teološki kutak

Duhovi i krizma svečao proslavljeni u župi

Lovreć - Opanci 37

Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu pozdravila je krizmanica Ivana Petričević, a na kraju mise zahvalio je upravo krizmani Frano Matkov. Pjevao je župni mješoviti zbor pod ravnanjem profesorice glazbe Renate Kolovrat uz orguljsku pratnju Stipe Sekeleza.

U petak prije Duhova u župi je bila ispovijed za krizmanike, roditelje i kumove te

susret potvrđenika s podijeliteljem sv. krizme. Poslije popodnevne mise radost svetkotivne nastavljena je za obiteljskm stolom, a posebno je svečano bilo u domovima krizmanika. Kao duhovna priprava za svetkovinu Duhova i krizmu u župi je održana devetnica.

............................................Frano Matkov

Krizma 2010.

Dana 23. svibnja ove godine u našoj župi slavili smo blagdan Duhova, zaštitnika naše župe. Taj dan bio

je dodatno uveličan podjelom sakramenta Svete potvrde.

Cijelu godinu nas trinaest krizmanika pripremalo se za ovaj sakrament, a u tome nam je jako pomogao naš župnik. Budući da naš biskup nije mogao doći, za podjelu

ovog sakramenta poslao nam je svoga iza-slanika, don Antu Mateljana.

Taj mi je dan otpočeo s velikim išče-kivanjem i uzbuđenjem jer sam imala čast reći našem don Anti riječi dobrodošlice i uručiti mu cvijeće.

Crkva je bila prepuna vjernika koji su, zajedno s nama, slavili ovaj za nas tako

Teološki kutak

Krizma 2010.

Lovreć - Opanci38

veliki dan. Misno slavlje uveličao je i naš župni zbor, čija sam i ja članica.

Sve je proteklo u najboljem redu, a don Ante nam je uputio tako lijepe riječi koje ne ćemo skoro zaboraviti.

Na samom kraju mise župnik nas je zamolio da svi mi krizmanici dođemo u crkvu ponovno u 18,00 sati kako bismo zahvalili Svevišnjemu na ovom divnom danu.

Zahvaljujem, u ime svih nas krizmanika, našem župniku na velikom trudu i žrtvi koju je učinio kako bi ovaj dan bio što ljepši i veličanstveniji.

.......................Krizmanica Ivana Petričević

Svečano proslavljen Sv. Ante

Naša župa svečano je proslavila blagdan Sv. Ante Padovanskoga na blagdan sveca svega svijeta u

nedjelju 13. lipnja.

Dan je bio topao i sunčan pa je na obje mise, jutarnjoj u 9 i večernjoj u 18 sati, bilo mnoštvo svijeta, štovatelja sv. Ante, veoma omiljenoga u cijeloj Imotskoj krajini. Po ugodnoj lipanjskoj večeri prije svečanog euharistijskog slavlja pošla je procesija u kojoj su momci, imenjaci sveca, ponijeli cvijećem urešen svečev kip.

Po dolasku procesije, koja je obišla cr-kveno dvorište, nastavljena je svečana misa pred kapelom sv. Ante. Misno je slavlje predvodio župnik fra Dinko.

Na kraju je bio svečani blagoslov dje-ce i ljiljana te zahvala za završetak školske godine. Obje blagdanske mise pjesmom je uzveličao mješoviti župni zbor.

....................................................... (Bara)


XVI. godišnji susret Lovrećana u Zagrebu

Zagreb, 30. svibnja 2010., 12,30 sati u crkvi i Samostanu Gospe Lurdske u Zagrebu

Zagreb, 30. svibnja 2010. –Zagrebački Lovrećani i Opančani okupili su se u nedjelju 30. svibnja, na blagdan

Presvetoga Trojstva u crkvi Gospe Lurdske u Vrbanićevoj ulici 35 u Zagrebu na svoj godišnji susret s predstavnicima župe, zavi-čajnih sela i Općine Lovreć. Podsjetimo da su pokretanje susreta inicirali bivši župnik fra Dinko Bekavac i njegov pomoćnik fra Anđelko Šimić 1995. godine te da su Lo-vrećani utemeljili udrugu Društvo Lovrećana Zagreb 1997. i nastavili započetu praksu susreta.

Ovogodišnji je susret počeo sv. misom u 12,30 sati koju je predvodio župnik župe

Lovreć-Opanci fra Dinko Bošnjak. Župnik fra Dinko prisutne je pozdravio i održao dirljivu i poticajnu propovijed pozivajući prisutne da u svojim obiteljima i u sredini u kojoj žive svojim primjerom svjedoče vjeru koju su ponijeli iz svoje rodne župe i svoje obitelji. Sa župnikom je došao i Pjevački zbor župe Lovreć-Opanci koji je pjevanjem uveličao susret.

Poslije sv. mise sudionicima se obratio i predsjednik Društva Lovrećana Zagreb Ivan Bekavac Basić. Prvo je pročitao pozdravna pisma koja su sudionicima uputili ravnatelj OŠ S. S. Kranjčevića iz Lovreća Marijan Zdravko Sekelez te načelnik općine Lovreć,

Naš zbor predvodi liturgijsko pjevanje u crkvi Gospe Lurdske u Zagrebu

Teološki kutak

XVI. godišnji susret Lovrećana u Zagrebu

Lovreć - Opanci40

gosp. Ante Babić, a potom izvjestio prisutne o radu Društva kroz proteklo vrijeme od posljednjega susreta. Na kraju se prisutnima obratio i urednik časopisa Lovrećki libar, prof. Ivan Branko Šamija.

Nakon sv. mise u crkvi Gospe Lurdske bila je zakuska u samostanskoj dvorani. Okupilo se oko 200 Lovrećana, Opančana i prijatelja našega kraja. Domaćini ovogo-dišnjeg susret bili su Zagrepčani iz zaselka Ćorić u lovrećkoj Dubravi. Fratar je, po već uhodanom običaju, donio domaći kruh i vino. Stol je bio obilan, bogat i raznovr-stan po jelu i piću. Svi su bili zadovoljni, a domaćini su za toliko veliki skup priredili dostatno hrane da je i ostalo.

Na susretu su članovi Društva mogli platiti članarinu i kupiti župni list Lovreć-Opanci, Slikovni rječnik Imotske krajine autora I. B. Šamije, P. Tucaka i J. Petričevića te novi broj Lovrećkog libra koji donosi, između

ostaloga, desetak fotografija kipa Gospe od Puta našega akademskog kipara Krune Boš-njaka. Kip Gospe s djetetom Isusom visok 3 metra od segetskog kamena postavljen je na odmorištu Krka uz autoput Zagreb-Split.

O organizaciji susreta brine Društvo Lovrećana Zagreb koje okuplja svoje sumje-štane koji žive i rade u hrvatskoj metropoli. Pored okupljanja Lovrećana Društvo promiče i očuvanje lovrećke kulturne baštine i tradi-cije organiziranjem predavanja, izdavanjem biltena Lovreć i časopisa Lovrećki libar te knjiga sa zavičajnim temama i knjiga pisaca rodom iz Lovreća i Opanaka.

Susret je bio najavljen u dnevnom tisku i na radiju. Vijest je priredio naš član, ugled-ni novinar Jozo Petričević. A o održanom susretu je i Prvi program Hrvatskog radija donio vijest u 22 sata.

.................................... Ivan Bekavac Basić

Lovrećki Ćorići – domaćini 16. susreta

Lovrećana30. svibnja 2010.

Ovogodišnji susret Lovrećana održan je 30 svibnja 2010. u crkvi Gospe Lurdske u Zagrebu. Poslije sv. mise

oko 13.30 sati organiziran je domjenak u samostanskoj dvorani.

Domaćini ovogodišnjih susreta bili su Ćorići koji su pripremili domjenak. Vrijedno

je spomenuti obitelji i imena sudionika jer je sve manje mještana u selu pa da se zna tko živi u Zagrebu i koja su prezimena udajom dobile naše Ćoruše.

Glavnu brigu o organizaciji vodili su Ante Ćorić-Capo i žena mu Mara s obitelji.

Teološki kutak

Lovrećki Ćorići – domaćini 16. susreta Lovrećana

Lovreć - Opanci 41

Evo obitelji i imena sudionika organi-zatora ovogodišnjeg susreta.

Iz kuće Jakovljevih:

Ante Ćorić – zvani Capo sa ženom MaromFranko ĆorićIvan – Iko ĆorićMarija Ćorić, udana PerkovićMario Ćorić MirkinMarjana Ćorić Petričina, udana PaleSlavica Ćorić, udana DizdarŽeljko Mate ĆorićAna Ćorić Pešina, udana BrkićAnte Ćorić, zvani ĆantaraDraženka ĆorićIvo Ćorić KrilinMario Ćorić RadinViktor ĆorićŽeljko Ćorić Kikićev (iz Čavrlja)

Domaći kruh i vino donio župnik fra Dinko Bošnjak iz župe Lovreć-Opanci.

Pjevački zbor župe Lovreć-Opanci su-djelovao je pjesmom na sv. misi.

..................................................... (I.B.B.)

Zagrebački Lovrećani na okrijepi u samostanskoj dvorani

Nakon završetka mise - pozdrav


Bezgrešno srce Marijino u župi Lovreć-Opanci

„O Marijo, slatki moj pokoju,Tebe, majku moju, ja ću vazda zvati.“

S vjerom u Boga i ljubavi prema majci Božjoj Mariji prve subote Marijina mjeseca, to jest 1. svibnja 2010., u zaseo-ku Batinići blagoslovljena je kapela u čast Bezgriješnog Srca Marijina. Blagoslov je obavio župnik fra Dinko Bošnjak uz na-zočnost mještana. Nakon svečanog događaja u blagoslovljenom i mirnom ambijentu, uz domjenak, radosti i pjevanjem nastavilo se slavlje kod obiteljskog stola.

..........................................................I. B.

Plodna suradnja crkvenih zborova

Već postaje tradicija, prijateljstvo i obveza koje prakticiraju crkveni zborovi svetišta Gospe od Pojišana

i župe Sv. Duha Lovreć u slavljenju Boga pjesmom.

Ni nemoguće srpanjske vrućine u mjese-cu Gospe od Karmela i sv. Ilije nisu spriječile dolazak članova zbora na gostovanje u Split u svetište Gospe od Pojišana. Posjet, odno-sno gostovanje, zbora u Splitu odvijalo se u tijeku devetnice /devet/ subota za proslavu Velike Gospe na Pojišanu.

Zbor župe Gospe od Pojišana u crkvi Sv. Duha na Lovreću

Teološki kutak

Plodna suradnja crkvenih zborova

Lovreć - Opanci 43

Dana 17. srpnja 2010. godine pred-vođeni župnikom fra Dinkom Bošnjak i voditeljicom zbora prof. Renatom Kolovrat zbor je, došavši u Split u popodnevnim sa-tima. posjetio samostanu sestara sv. Klare u Splitu u kojem boravi i naša dična i časna sestra: sestra Marija od Presvetog Srca – An-kica Petričević. Pozdravi, sjećanje i razmjene pozdrava, a poglavito o životu naše župe i župljana Lovreća, potkrijepljeni su izvan-rednim pjevanjem našeg zbora pjesmama posvećenim Majci Božjoj. Posebno obeća-nje je da će sljedeće godine zbor prirediti dvoglasno pjevanje prekrasne pjesme Majci Božjoj – MAJKO LJUBEŽLJI VA, koja se tradicionalno pjevala u Lovreću pri svakoj svetkovini u čast Majci Božjoj.

Nakon posjeta časnim sestrama u sve-tištu Gospe od Pojišana slavljena je sv. misa koju je predvodio naš župnik fra Dinko Bošnjak. Propovijed je bila toliko dirljiva, stručna i poučna te je predloženo župniku da ju obvezno uvrsti u župni list Lovreća-Opanaka kao uzorak odlično pripremljene i poučne propovijedi.

Zbor župe Lovreć-Opanci je skladnim i pobožnim pjevanjem posebno oduševio prisutne u svetištu Gospe od Pojišana što je najboljim pokazateljem kako se ustrajno i kvalitetno radi.

Nakon završetka crkvenih obreda do-maćini su priredili zajednički domjenak za župnika i članove oba zbora.

Zbor svetišta Gospe od Pojišana ove godine će na Svetog Stjepana peti put go-stovati u Lovreću kojom će prilikom održati BOŽIĆNI KONCERT. Lovrećani, uistinu, svake godine s uživanjem i osobitom veseljem prisustvuju stipanjdanskom koncertu kako bi čuli razdragano pjevanje crkvenog zbora svetišta Gospe od Pojišana .

Riječju, zajedničko druženje zborova Lovreća i svetišta Gospe od Pojišana postala je tradicija i obveza kojoj se s radošću i posebnim zadovoljstvom pristupa i održava.

Pjevajmo zajedno slaveći Boga i odušev-ljavajmo naše župljane te ih potičimo da se u što većem broju uključuju u zborna pjevanja.

..............................................Nikola Nosić

Naš zbor u crkvi Gospe od Pojišana


Posjet lovrećkih crkvenih pjevača Samostanu svete

Klare u Splitu

lovrećkoga sina oca fra Šimuna Milinovića, koji bijaše nadbiskup u Baru i prijatelj kneza Nikole. Spomenuo je da će za tu prigodu doći i delegacija iz Crne Gore. Zamolio je i s. Mariju za sudjelovanje: ili znanstevenim radom ili recitalom.

Uz župnika bio je i g. Nikola Nosić, koji pomaže u pastoralu, a inače stanuje u Splitu.

Uz izmjenu potrebnih informacija o duhovnome napretku župe, kao i o mate-rijalnoj obnovi, pjevači su nam zapjevali nekoliko pjesama pod vodstvom nastavnice za glazbu, koja predaje u osmogodišnjoj lovrećkoj školi, a upravlja i ovim zborom te svira na orguljama. Posebno su lijepo izveli trogalasnu pjesmu Dajte mi sladak pjev, kao i pjesmu Gospi Lurdskoj Ave, ave Maria...

Draga Danica Šiškina, usprkos visokih godina, zadržala je zvučan, sonoran glas. Zapjevala je pjesmu Mariji Majko ljubežlji-va, a pratila ju je s. Marija, koja je skupa s njom nekada u lovrećkom zboru pjevala tu pjesmu.

Pjevače smo, kao i oca župnika, darovali knjigama “Symposiona“. Oni su se potom uputili na Pojišan gdje će o. Dinko u crkvi predvoditi sv. Misu a pjevači Zbora radosno pjevati okupljenome mnoštvu.

Od nas su otšli s lijepim uspomenama.

...................... S. Marija od Presvetoga Srca

I ove nas je godine obradovao dolazak lovrećkih pjevača crkve i župe Sveto-ga Duha koji izmjenjuju posjet crkvi

i pjevačima Gospe od Pojišana odmah po blagdanu Gospe Karmelske, koja se u toj crkvi posebno časti, a pjevači s Pojišana dolaze na Lovreć za blagdan Sv. Stjepana da pjevanjem i recitacijama uveličaju slavlje tog prvomučenika.

Goste je predvodio o. fra Dinko Boš-njak, župnik, koji je inače zaslužan za du-hovnu i materijalnu obnovu župe. On nas je izvijestio o nekim crkvenim događajima, posebno o procesiji na Veliki petak koja obilazi cijelo mjesto, zaustavi se na Gradini gdje se na visu slavi sv. misa, zahvali Bogu na zaštiti za vrijeme nedavnoga rata. Naglasio je da će se u Lovreću, u mjesecu listopa-du, održati duhovno-znanstveni simpozij povodom 100-te obljetnice smrti velikoga

Naši pjevači u samostanu sv. Klare


Pulski framaši u Lovreću

Na Franjevačkom hodu „Put mira“ od Pule prema Međugorju, pulski su se framaši zaustavili i u Lovreću.

Naime, u četvrtak 29. srpnja naša je župa imala drage mlade goste – Framu iz Pule sa župnikom fra Tomislavom, koja je na Franjevačkom hodu zvanom „Put mira“ hodočastila od Pule do Međugorja.

Hodajući pješice, prevaljivali su više stotina kilometara pohodivši usputne fra-njevačke župe i svetišta – Gospu Trsatsku na Trsatu, sv. Antu u Kninu, svetište Ču-dotvorne Gospe Sinjske u Sinju te više us-putnih franjevačkih župa. Na svom dugom Franjevačkom hodu pulski su se framaši zaustavili i u jednoj od usputnih župa, u našem Lovreću.

Onako umornima, ali raspjevanima i radosnima, zajedno s njihovim župnikom, priredili smo im lijep doček. Najprije smo

zajedno proslavili večernju misu koju je predvodio njihov župnik fra Tomislav, a potom im je u župnoj kući naš župnik fra Dinko priredio večeru, gdje su i prespavali. Sutradan ujutro krenuli su put Imotskoga, a onda dalje prema Međugorju.

Bila je to nezaboravna večer u kojoj smo se družili u pravom franjevačkom duhu.

....................................... Marija Šimundić

Hodočasnici na molitvi u župnoj crkvi


Misa zadušnica za lovrećke mučenike

opomena svima da su mržnja i osveta naj-razorniji ljudski osjećaji. Misu zadušnicu za naše mučenike slavimo tradicionalno u prvu nedjelju po tragičnom nadnevku pa smo je i ove godine proslavili u nedjelju 25. srpnja. U prepunoj crkvi predslavio ju je fra Ante Kekez, župnik sv. Ante na split-skom Poljudu u suslavlju s fra Tomislavom Batinićem, poljudskim gvardjanom i našim župnikom fra Dinkom.

U homiliji je istaknuo da se žrtve ovog i svih zločina počinjenih iz mržnje i osvete, napose u ratu, nikada ne smiju zaboraviti kako se ne bi ponovili. Pozvao je na ljubav, opraštanje, suživot u bratskoj ljubavi i miru sa svima, bez obzira kakve nas razlike dije-le – u vjeri, rasi, naconalnosti. Svi smo mi djeca Božja, jednaki pred Bogom i nitko nema pravo ubijati drugoga jer je drugačiji. Različitost nas ne smije dijeliti, nego zbliža-vati i obogaćivati, kazao je župnik, pozvavši još jednom da nikada ne zaboravimo nevine žrtve, nego da se molmo i za njih i njihove krvnike, kao što je i naš Gospodin umirući na križu molio za svoje neprijatelje. Na žalost, u Domovinskom smo ratu opet bili svjedoci da se žrtve i stravični masovni zločini zaboravljaju, a mržnja i osveta caruju. Zlo je u ljudskoj naravi i treba ga suzbijati, a to možemo samo vjerom, molitvom, činjenjem dobra te što vjernije nasljedovati našega Gospodina živeći po njegovu zakonu ljubavi.

........................................................M. B.

Najtužniji dan u našoj župi svakako je 22. srpnja, dan sjećanja na naše lovrećke mučenike, kojih se spomi-

njemo svake godine na obljetnicu njihova tragičnog stradanja.

Ove godine obilježili smo 67. obljetni-cu kako su život tragično završila dvadeset četvorica naših mještana, koje su četnici tog 22. srpnja 1943., preodjeveni u nje-mačke i talijanske vojničke odore, zatvorili u Frankića kući te je zapalili a oni su u njoj živi izgorjeli. Ostalih osamnaest talaca strijeljani su istoga dana. Stravičan zločin bio je odmazda partizanima, a mučeničkom su je smrću platili nedužni ljudi.

Frankića kuća i danas stoji kao nije-mi svjedok užasa počinjenih u ratu, kao

Fra Ante Kekez i gvardijan fra Tomislav Batinić


Dan župe Lovreć-Opanci u devetnici u čast Gospi od Anđela u Imotskome

Kao duhovna priprava za blagdan Gospe od Anđela, koji se slavi 2. kolovoza, a u nas posebno svečano u

Imotskome, jer je Gospa od Anđela nebeska zaštitnica grada, župe i cijele Imotske kra-jine, i naša je župa sudjelovala u devetnici koja je na čast Gospe od Anđela počela u subotu 24. srpnja u imotskoj župnoj crkvi sv. Frane.

Kako u devetnici uz blagdan Gospe od Anđela svaka imotska župa ima svoj dan, i naša je župa Lovreć taj dan imala u četvr-tak 29. srpnja. Sa svojim smo župnikom hodočastili u Imotski, gdje je fra Dinko u crkvi sv. Frane predslavio večernju misu i propovijedao, a pjevao je naš župni zbor.

...........................................Nazočna

Naš zbor u crkvi sv. Frane u Imotskome


Svečano proslavljen zavjetni blagdan Gospe Lurdske

U nizu naših župnih svetkovina i li-turgijskih blagdana, koje smo slavili tijekom prve polovice godine, u

četvrtak 5. kolovoza u župi smo imali više slavlja - proslavili smo naš zavjetni blagdan Gospu Lurdsku Litnju, kako je zovemo jer je slavimo ljeti.

Špilja s kipovima Blažene Djevice Ma-rije i Bernardice u naravnoj je veličini i u prirodnom okružju, a nalazi se u dvorištu uz našu župnu crkvu Duha Svetoga u središtu mjesta. Blagdanu je prethodila dvodnevna

duhovna obnova, predvodio ju je župnik fra Dinko Bošnjak. Ujedno smo na taj dan proslavili i Dan domovinske zahvalnosti i Dan pobjede i Dan branitelja i Dan naše općine Lovreć, rekli bismo da smo proslavili „pet u jedan“.

Proslava zavjetnog blagdana naše Gospe Lurdske Litnje počela je prijepodnevnom procesijom u kojoj se glavnom cestom Imot-ski – Split nosio svečano urešen kip naše nebeske suzaštitnice. Povratkom u crkvu, Gospin je kip postavljen pred glavni oltar,

Početak procesije

Teološki kutak

Svečano proslavljen zavjetni blagdan Gospe Lurdske

Lovreć - Opanci 49

a uz pjesmu župnoga zbora nastavila se svečana koncelebracija. Predvodio ju je split-sko-makarski generalni vikar mons. dr. Ivan Čublić u suslavlju s gvardijanom i dekanom

fra Zoranom Kutlešom, sa župnikom fra Dinkom i ostalim svećenicima.

..................................................... nazočni

Vjerska proslava 100. obljetnice smrti

nadbiskupa Milinovića

Nakon znanstvenog skupa održanog u Splitu 22. i 23. listopada u rod-noj župi nadbiskupa fra Šimuna

Milinovića održana je i vjerska proslava u nedjelju 24. listopada s početkom u 10, 30 sati.

Svečanu sv. misu predvodio je i propovi-jedao fra Zoran Kutleša, dekan i gvardijan u Imotskom. S njime su zajedno koncelebrirali:

fra Stipe Nosić, fra Kruno Bekavac, fra Mar-ko Babić, fra Tomislav Mrkonjić, fra Josip Grbavac, fra Nediljko Jukić i župnik fra Dinko Bošnjak. Prije sv. mise održan je prigodni recital o životu i radu nadbiskupa Milinovića što ga je pripremila s. Marija od Presvetog Srca Petričević a prilagodio ga fra Josip Grbavac. Bogoslužje je uzveličao višeglasni župski zbor, pod ravnanjem gđe

Teološki kutak

Vjerska proslava 100. obljetnice smrti nadbiskupa Milinovića

Lovreć - Opanci50

izdvojio u pozdravu goste iz Bara i Tivta te dopredsjednika županijske skupštine dr. Antu Nosića, saborskog zastupnika Marijana Milinovića i načelnika Općine Antu Babića.

Nakon mise u dvorani je priređen zajed-nički objed za sve svećenike koncelebrante i okolne svećenike župnike koji su pristigli nakon bogoslužja u vlastitim župama.

........................................................M. B.

Renate Kolovrat, uz sviranje na orguljama Stipe Sekeleza. Crkva je bila dupkom puna župljana i gostiju među kojima je župnik

Vjernici i gosti na misi prigodom obilježavanja 100. obljetnice smrti fra Šimuna Milinovića

Znanstveni skup u Splitu

U Splitu 22.- 23. 10. 2010. održan drugi dio Znanstvenog skupa o barskom nadbiskupu msgr. Šimunu Milinoviću

„Nima Splita do Splita“ - ispravno je ustvrdila velika hrvatska diva Tereza Kesovija u jednoj od

svojih najopjevanijih skladbi koja je i postala zaštitnim znakom znamenitog Splitskog fe-stivala. Zanimljivo je da su i legendarna Tere i Festival ove godine obilježili 50. obljetnicu glazbenog rada,o dnosno postojanja. Grad

pod Marjanom,k oji je već odavno obilje-žio 1700. obljetnicu, unatoč neumitnosti kalendara, upravo je kao u gore spomenutoj pjesmi - prekrasan, raspjevan i vječno mlad. Neka stoga bude dopušteno autoru iznijeti neke osobne dojmove glede vlastitih bora-vaka u različitim životnim razdobljima u gradu sv. Duje. Naime,ovaj nestvarno lijepi

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 51

grad oduvijek ga je fascinirao, od dječačkih dana, upamćenih trčkaranjem Prokurativa-ma u vrijeme Festivala, preko mladenaštva, obilježenog odlaskom na procesiju Patronu, ali i pohodima “Plinari“ i “Poljudu“ pa do skorijih vremena, duboko urezanih kroz velebno misno slavlje na Žnjanu koje je predvodio “Petar naših dana“, veliki papa Ivan Pavao II.

Znanstveni skup o kojem ćemo u na-stavku govoriti te njegovi sjajni organizatori, neprijeporno su dio ovog blistavog niza njegove splitske pojmovnice. Pođimo redom.

Nakon prvog, skromnijeg dijela znan-stvenog skupa, održanog u Baru 17. 4. 2010. g. u organizaciji HGDCG-Podružnica Bar,u Splitu je 22.-23. listopada u Franjevač-kom samostanu Gospe od Zdravlja održan Znanstveni skup “Fra Šimun Milinović( 1835.-1910.), barski nadbiskup - povijesne okolnosti i djelo - o stotoj obljetnici smrti“. Organizator ovog po svemu izuzetnog sku-pa bila je Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja iz Splita, čiji je istaknuti član nekoć bio i msgr. Milinović. Suorganizatori su bili Franjevačka klasična gimnazija u Sinju, Franjevački samostan sv.Frane u Imotskom, Župa Duha Svetoga u Lovreću, Općina Lovreć i Društvo Lovrećana u Zagrebu. U izaslanstvu barskog HGD, koje je ujedno predstavljalo i domicilne udruge, suorgani-zatore barskog skupa, “Zupci production“ i “Šestani“, bili su Ilija Vukotić, Pavle Vučetić i autor teksta, a Općinu Tivat i HGI zastupao je gosp. Ilija Janović, potpredsjednik Općine.

Možda je ovaj dio teksta pravo mjesto da se dragim i cijenjenim domaćinima kaže jedno veliko, iskreno i ljudsko“HVALA“! Naime, tijekom cijelog boravka u Splitu,

kasnije u Lovreću i Imotskom, gosti iz Bara i Tivta bili su obasipani velikom pažnjom, poštovanjem i ljubavlju. Premda svakom čovjeku ugodnosti nedvojbeno prijaju,z ajednički je dojam da su domaćini svojom gostoljubivošću nadmašili i ona osobna, katkad odveć subjektivna i neumjerena oče-kivanja. Dakako, domaćini nisu bezimeni. Provincijal dr.fra Željko Tolić, fra Nedjeljko Jukić, fra Kruno Bekavac, fra Josip Grbavac, fra Zvonko Tolić, fra Zoran Kutleša, fra Marko Babić, fra Gabrijel Jurišić, fra Dinko Bošnjak, gosp. Ivan Bekavac Basić, gosp. Ante Babić samo su neki od onih kojima se mora izreći iskrena zahvalnica.

Tijekom dva dana na skupu je prezenti-rano čak 20 iznimno kvalitetnih i zanimljivih znanstvenih uradaka, od kojih najveći dio obrađuje neobično bogat i sadržajan život

Teološki kutak


Lovreć - Opanci52

i djelo barskog nadbiskupa msgr. Šimu-na Milinovića. Jedina dva uratka koji se nisu bavili msgr.Milinovićem, također su iznimne vrijednosti. Dok uradak dr. Van-de Babić obrađuje velikog Milinovićevog predšasnika, barskog i zadarskog nadbiskupa Peraštanina Vicka Zmajevića kao jednu od najvećih osobnosti XVIII. stoljeća, uradak dr. don Slavka Kovačića rasvjetljuje doskora gotovo nepoznato razdoblje ubrzo nakon pada Bara pod tursku vlast, tj. apostol-sku vizitaciju veronskog biskupa Augusti-na Valiera Barskoj nadbiskupiji 1579. g. Nije pretjerano reći da uradak dr.Kovačića ima povijesni značaj, imajući u vidu da je “zaslugom“ barbarske vlasti ogroman dio barskog kulturnog pisanog, relikvijarnog i spomeničnog blaga nepovratno uništen te da o mnogim povijesnim činjenicama možemo suditi samo po sačuvanim fragmentima. Naime, u ovom uratku još uvijek se može čuti o barskim plemićkim i pučkim gradskim obiteljima,redovničkim družbama, relikvija-ma, crkvama, umjetninama, dokumentima, bratovštinama, dakle svemu onome što će ubrzo nakon toga postati “prah i pepeo“. Od ostalih uradaka teško je neki izdvojiti, budući

da gotovo svi ispunjavaju visoke znanstvene standarde. Ipak, vrijedi istaknuti radove dr. Marka Trogrlića o odnosu Austrije prema Dalmaciji u Milinovićevo doba, dr.Zorana Grijaka o korespondenciji između Milinovića i Strossmayera, dr. fra Tomislava Mrkonjića o nadbiskupu Milinoviću u dokumentima vatikanskih arhiva. Osobito dojmljivo bilo je briljantno izlaganje dr. Fra Zvonka Tolića o crkvenim prilikama u Milinovićevo doba, zahvaljujući kojem su postale vidljivije brojne povijesne neistine i poluistine kojima se i danas obilno manipulira. Na samom svršetku ovog izuzetnog skupa, uz potporu Društva Lovrećana u Zagrebu, predstavljena je jako vrijedna i zanimljiva knjiga fra Žarka Mareti-ća “Strossmayer-Milinović( njihov zajednički rad na uniji)“. Tiskanje zbornika radova sa ovog znanstvenog skupa, koje se očekuje u bližoj budućnosti, polučit će nizom novih povijesnih činjenica, saznanja i otkrića.

Posljednji dan boravka bio je u Lovreću, rodnom mjestu msgr. Šimuna Milinovića. Svečanom svetom misom u prekrasnoj žu-pnoj crkvi Svetoga Duha koju je predvodio fra Zoran Kutleša, gvardijan franjevačkog samostana u Imotskom, te prigodnim igro-kazom i izvrsnim pjevanjem crkvenog Zbora, Lovrećani su se na najljepši način prisjetili velikog sina svojeg kraja msgr. Milinovića. Zahvaljujući župniku fra Dinku Bošnjaku, načelniku Općine gosp.Anti Babiću, gosp. Sekelezu i Lovrećankama “zlatnih ruku“, gosti iz Bara i Boke su, osim prekrasnog ugošćenja,i mali privilegij posjetiti rodnu kuću msgr. Milinovića, današnje potomke Milinovića te Osnovnu školu koja je među najboljima u Hrvatskoj. Konačno, ljube-znošću gvardijana Kutleše gosti su posjetili

Sudionici Znanstvenog skupa o fra Šimunu Milinoviću u pinakoteci Franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu

Teološki kutak


Lovreć - Opanci 53

Imotski, njegovu ponosnu tvrđavu, prekrasni samostan sv. Frane te znamenito Crveno i Modro jezero kao rijetke prirodne fenome-ne. Namjerno su ovog puta “preskočeni“ opisi Splita (Rive, Peristila, Grgura, čak i repertoara HNK u koji su gosti jedne noći uspjeli “zaviriti“), dijelom zbog toga što je to čitateljstvu poznato, dijelom zato što bi to zasluživalo zaseban tekst.

Uz još jednom izraženu zahvalnost, Bogu, ali i ljudima, treba reći da je velika stečevina znanstvenih skupova u Baru i Splitu što se tanka, ali snažna nit, unatoč nekim povijesno nepovoljnim okolnostima,i pak ne će prekinuti. Naime, početkom veljače 2011. g. Lovrećani i Imoćani će hodočastiti u Boku i grad Kotor prigodom blagdana Sv.Tripuna, ali i u Bar na grob nadbiskupa

Šimuna Milinovića u kapeli sv.Vida na isto-imenom gradskom katoličkom groblju te u Stari grad Bar na razvaline katedrale sv.Jurja u spomen barskim mučenicima. Naprosto, oni su svjesni da bez Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije njihova povijesna, vjer-ska i kulturna baština,p remda prebogata, nije cjelovita i potpuna.

Umjesto zaključka, jedna želja. U godi-ni kada će Sveti Otac papa Benedikt XVI. posjetiti Hrvatsku, neka ovi hodočasnici i naši dragi prijatelji budu navjestiteljima skorog dolaska Svetog Oca i u ovaj dio “Božjeg vinograda“!

Vladimir Marvučić-Bar Hrvatsko građansko društvo Crne Gore

........................................ -Podružnica Bar

Sudionici Znanstvenog skupa o fra Šimunu Milinoviću


Crkveni zbor župe Sv. Duha

od Pojišana. Bili su oduševljeni napretkom u kvaliteti našeg zbora, što su nam odmah i rekli. Naravno, nismo mogli doći u Split a ne posjetiti našu časnu sestru klarisu, Mariju od Presvetog Srca.

Drugo naše gostovanje u mjesecu srp-nju bilo je u Imotskom u devetnici Gospi od Anđela. Nastupili smo drugi od devet zborova župa Imotske krajine. Budući da nam je ovo prvi nastup u toj prigodi, mogu reći kako smo iznenadili prisutne vjernike uspješnim pjevanjem.

5. kolovoza na zavjetni blagdan Gospe Lurdske i Dan općine Lovreć. Naš župni zbor je vrlo rado uveličao i ovaj blagdan.

Zadnji veći nastup imali smo 24. listo-pada na završetku Simpozija o fra Šimunu Milinoviću, barskom biskupu, a u čast obi-lježavanja stogodišnjice njegove smrti.

Nismo jako brojan zbor, ima nas tridesetak stalnih čla-nova, ali se trudimo, redovito održavamo probe i želimo biti sve bolji. Nije uvijek lako uvjež-bavati nove pjesme i dolaziti na probe, a osobito našem orgu-ljašu Stipi koji je na studiju u Splitu i skoro je svaki vikend s nama. Svi imamo želju što bolje pjevati i prezentirati našu župu i nadamo se kako u tom sve više napredujemo.

Voditeljica Zbora .............. prof. Renata Kolovrat

I ove godine naš župni zbor bio je jako aktivan i uspješan u svom radu. Osim što predvodimo pjevanje svake nedjelje

na župnoj misi, ove godine smo imali i sedam većih i zapaženih nastupa.

U mjesecu svibnju smo imali tri važna nastupa, uveličali smo misna slavlja prvo-pričesnicima, 2. svibnja i krizmanicima, 23. svibnja, a 30. svibnja bili smo na misi za Lovrećane u Zagrebu u crkvi Gospe Lurd-ske. Ovogodišnji organizator susreta bili su Ćorići. Zagrbački Lovrećani su bili ugodno iznenađeni našim nastupom pa su tražili dodatnu pjesmu za završetak nastupa.

Sljedeći uspješni mjesec u našem radu bio je srpanj. U srpnju smo imali dva gosto-vanja. Prvo gostovanje je bilo u Splitu 17. srpnja povodom Gospe Karmelske. I ovaj put nas je lijepo dočekao Crkveni zbor Gospe

Zbor naše župe sa župnikom u Zagrebu

Iz povijesti župeLovreć - Opanci 55

Iz povijesti župe

Krizma u župi Lovreć – Opanci 1786. godine

pa je i broj krizmanika bio manji. U svim ovim krizmama manji broj krizmanika bio je i iz susjednih župa.

U polovini razdoblja između dvije kriz-me 1779.-1786. godine, Dalmaciju posebno njen zagorski dio, pogodi velika glad te epidemija kuge ( proširena iz Bosne ) što prouzroči veće demografske promjene kao posljedica brojnih umiranja od gladi, epi-demije kuge i iseljavanja.

Zima 1781.-1782. godine bijaše izu-zetno hladna i mrazovita te uništi i onako skromna ratarske kulture i sitnu stoku a prethodna ljetina bijaše vrlo škrta zbog du-gotrajnog sušnog razdoblja4. O velikoj gladi i brojnom umiranju od gladi 1782. i 1783. godine piše i poznati Makarski ljetopis5.

U svojoj Kronici u imotskom samostanu fra Šimun Gudelj (1714.-1804.) svjedoči: „1782. bio veliki glad. U Imotskom se pro-davala oka sirka 25 gazeta, a kvarat šenice u Makarskoj 75 libara, što nikada ovaj vilajet zapamtio. Od gladi pobiježe narod u Posavinu, Bosnu i nije se obazirao sin na oca, ni žena na muža. Mnogi pomriješe od gladi. Spasila je ostale blaga zima. Ljudi su parali travu, 4 Danica Božić-Bužančić, Glad, prosjaci, epidemije

i zdravstvene prilike u Dalmaciji krajem 18. i početkom 19. stoljeća, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Zagreb 1996.,str. 141.

5 Makarski ljetopisi 17. i 18. stoljeća(Priredio Josip Soldo), Split 1993., str.307-311.

Krizme koje je obavio i zapisao makar-ski biskup Fabijan Blašković1 podkraj 18. stoljeća nalaze se sačuvane u

Nadbiskupskom arhivu u Splitu. Zapisi krizmanika, njihovih roditelja i kumova, aktualnih župnika i broj župljana značajni su povijesni izvori za župu posebno s motrišta demografije i onomastike župe te mogu poslužiti kao pomoćni izvori za rodoslovlja pojedinih obitelji.

Biskup Fabijan Blašković, nakon svog imenovanja za makarskog biskupa 1777.godine, obilazi župe biskupije te pored vi-zitacije pastorala aktualnih župnika, obavlja krizme. Tako, već 1.,2, i 3. kolovoza 1779. godine u župi Lovreć-Opanci je krizmao 289 krizmanika2. Velik broj krizmanika upućuje na zaključak kako duže vrijem nije bilo redovite krizme. Iduće krizme, do kraja 18. stoljeća bile su u redovitim vremenskim razmacima 1786.3, 1792. i 1798. godine

1 Fabijan Blašković je makarski biskup (1777.-1819.) i zadnji je makarski rezidencijalni biskup . Rođen je u Gornjem selu na otoku Šolti. Papa Pio Vi imenuje ga makarskim biskupom 15.12.1777., nasljeđujući svoga strica biskupa Stjepana Blaš-kovića.(Hrvatski biografski leksikon)

2 NAS, M,105. Popis krizmanika iz 1779. godine objavio je Milan Glibota u knjizi Lovreć, Lovreć 2007. str. 107-114.

3 Krizma iz 1786. je pod signaturom NAS, M, 110. pisana latinskim jezikom( Obveze župljana na hrvatskom jeziku)

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci56

jeli koru od drveta, konje i magarad, što se grsti našem narodu.“6

Iduće, 1783. godine pojavi se i epidemija kuge, uvezene iz Bosne. Mletački generalni providur Francesco Falier piše 29. listopa-da 1783. godine kako se u Studencima i Opancima pojavila kuga7.

Imotsku krajinu u ovo vrijeme napusti 155 obitelji, odnosno 930 osoba8. Među njima, zasigurno, bijaše i veći broj žitelja župe Lovreć-Opanci što vidimo po značajnom demografskom padu župe. Naime, 1779. župa ima 999 stanovnika, a sedam godina kasnije(1786.) 697 župljana. Dakle, čisti demografski gubitak iznosi 302 osobe, ne računajući očekivani prirodni prirast, a pro-uzročen je, kako je već spomenuto, od većeg mortaliteta (glad, kuga) i trajnog iseljavanja.

Biskup Fabijan Blašković u svom pa-stirskom pohodu župama Imotske krajine u ljeto 1786. godine, dolazi u župu Lovreć-Opanci 25. srpnja. Tadašnji župnik bijaše fra Ilija Mrnjavac9. („f.Elias Margnavaz actualis Lovrechi curatus“)

6 Fra Vjeko Vrčić, Odjeci, Imotski 1967, str.110.7 Milan Glibota Nav. dj. str. 106.8 Fra Josip Ante Soldo, Pregled geološko- ge-

ografske i historiografske bibliografije Imotske krajine, Čuvari baštine , Imotski 1989. str. 60. Ante Ujević, Imotska krajina , Imotski 1991. str. 164.

9 Fra Ilija Mrnjavac ( oko 1741.-1795.). Ugledan i obrazovan franjevac koji je nakon ređenja završio i studij generalne (opće) teologije u Italiji. Neko vrijeme bio je i lektor moralke na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj. Bio je župnik u Pa-sičini, Imotskom, Lovreću. Prološcu i Studencima. Gvardijan je samostana u Imotskom 1776.-1777., 1782.-1784. te u Omišu 1791.-1794.. Umro je u Omišu 29.10. 1795.godine.( Fra Vjeko Vrčić, Župe Imotske krajine 1. i 2. Fra dr. Bruno Pezo, Župa sv. Ilije, Moji Studenci, 2003. str. 199.

Za uzdržavanje svog župnika, biskup Blašković propisuje obveze župljana „ Lovre-ćani iliti Opančani odgovaraju svom pastiru svake godine na kuću kako slidi:1. O Božiću plećie, kolač i oku vina, a

kako tko more, daje gazeta za lemozinu Božićni misa.

2. O Uskrsu jaja kako tko more.3. Na Trojstvo daju runo vune i sir sira.4. Od više po jedno jare.5. U jeseni daju kokoš, maslo tko bozzu,

a tko oku a tko po oke.6. Od više daju žita gologa po varićak na

čeljade od pričešćenja.7. Kada je mrtac, daje 6 libara za sprovod,

a 6 za misu kantanu.8. Kada su vinčanja, daje kum petizzu,

divojka čarape, a juveglija plećie, kolač i bozzu vina10.“Po biskupovom zapisu u župi je bilo

95 kuća, kućanstava i 697 župljana. Kriz-mano je 178 krizmanika a upisano je 132 krizmanika.11

U pratnji biskupa Blaškovića bila su i dvojica makarskih kanonika koji su is-pomagali biskupu, posebno u održavanju kateheze odnosno vjerskom poučavanju don Jure Nikolić Dujmović i don Ivan Josip Pavlović Lučić.

Uz krizmu, obavljeno je i jedno vjen-čanje. 26. srpnja udaje se Ana kćer Nikole i pok. Lucije Dumančić za Josipa sina Jure i pok. Marije Balić iz Radobilja, splitske dijeceze.10 Plećie-plećka od ovce ili koze; gazeta, libra i

petica-sitan kovani novac u Mletačkoj Dalmaciji11 Nedostaje 46 krizmanika iako su izvorni listovi

uredno pagirani.

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci 57

Krizmanici12

25. srpnja

KRIZMANIK RODITELJI KUM(A)Mijo Petra i Jelen Mrnjavac Mate StipovićIvan Grge i Marije Katić Ante RaosJosip Tome i Marte Rupčić Mate ZovkoJosip pok. Bože i Mande Mrnjavac Nikola MrnjavacJosip Petra i Jelene Mrnjavac Ivan BaićPetar Ante i Ivanice Pirić Petar BošnjakPetar Tome i Ane Milinović Mate MilinovićPetar Josipa i Andrijane Mrnjavac Mijo MrnjavacPavao Andrije i Lucije Nikolić Toma RupčićAndrija Bartula i Katarine Batinić Jure BaićŠimun pok. Stipana i Matije Katić Jure SmoljkoTadija Jure i Tadijane Mrnjavac Grgo TafraTadija-Ivan Petra i Jakovice Oluić Mijo TrogrlićTadija Jakova i Lucije Oluić Mijo PopovićStipan Ivan i Kate Mrnjavac Grgo NikolićLovro Jure i Katrine Nikolić Toma RupčićNikola Martina i Ruže Nikolić Križan MilinovićBlaž Grge i Pere Rupčić Mijo MrnjavacGrgo Josipa i Jelene Mustapić Ante MustapićKrižan Marka i Ane Mrnjavac Nikola VukušićKrižan Jure i Katarine Nikolić Grgo KnezovićJure Jakova i Lucije Oluić Jure MilinovićFrano Nikola i Božice Milinović Ante PirićIlija Marka i Ivanice Batinić Petar BolčićAnte pok. Luke i Cvite Oluić Mate BekavacMarijan Nikle i Božice Nikolić Lovro OluićBožo Stipana i Lucije Nikolić Ivan BekavacCvitan Grge i Kate Oluić Stipna MustapićCvitan Petra i Mande Nikolić Don Jure Nikolić DujmovićIvanica Matije i Brigite Bekavac Cvita OluićIvanica Ivana i Katarine Mrnjavac Ana BekavacIvanica Ivana i Mande Mustapić (iz Medova Doca) Stana KatićIvanica Marka i pok. Jelene Batinić Ivanica Baić

12 Sva imena su napisana na latinskom jeziku, ovdje su prevedena u skladu s tradicijskim imenima.

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci58

KRIZMANIK RODITELJI KUM(A)Ivanica Tome i Vite Rupčić Ivanica BaićIvanica Pok. Ante i Nede Oluić Matija MrnjavacJoza Ivana i Kate Strinić (iz Prološca) Neda NikolićJoza Andrije i Stane Katić Jakovica BudimlićJakovica pok. Grge i Mande Mustapić Katarina OmrčenJakovica Marka i Ivanice Budimlić (iz Lokvičića) Jakovica KatićFilipa Jure i Katarine Nikolić Tomica BekavacMatija pok. Jure i Pere Ćaleta (iz Žeževice) Ivanica MilinovićKata Marka i Kate Ajduk Jakovica MustapićMarta Grge i Pere Rupčić Marta MrnjavacLucija Ivana i Mande Mustapić Ana DumančićNeda Ante i Mande Milinović Barbara BatinićRuža Stipana i Katarine Mrnjavac Ivanica MrnjavacPera Petra i Jakovice Oluić Jelena BošnjakPera Jure i Tadijane Mrnjavac Jelena BošnjakManda Ante i Marte Mrnjavac Kata OlujićManda pok. Bože i Mande Mrnjavac Lucija MrnjavacJurka Tadije i Tomice Mustapić Antica RibičićAntica Ante i Matije Mustapić Stana DumančićCvita Ante i Ivanice Pirić Ivanica Vukušić

26. srpnja

KRIZMANIK RODITELJI KUM(A)Mijo Ante i Matije Mustapić Stipan ČondićMijo Nikole i Ane Oluić Mijo MustapićMijo Grge i Doroteje Mrnjavac Ante ŠitumIvan Matije i Klare Bošnjak Filip OluićIvan Petra i Lucije Čikeš (iz Žeževice) Petar MatkovićIvan Jakova i Ruže Mrnjavac Šimun MustapićPetar Grge i Lucije Madunić (iz Ciste) Jure OmrčenPetar Stipana i Ivanice Bošnjak Jure BekavacPetar Augustina i Andrijane Kasum Pavao TrogrlićPetar Jure i Marije Katić Nikola JurićPavao Ivana i pok. Jakovice Milinović Ivan MrnjavacAndrija Grge i Stane Bošnjak Nikola MustapićJakov Marka i Ane Mrnjavac Mate MilinovićJakov Petra i Kate Matković (iz Medova Doca) Toma ČagaljJakov Duje i Matije Čaljkušić Ilija Ivandić

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci 59

KRIZMANIK RODITELJI KUM(A)

Mate Ivana i Ane Ribičić (iz Ciste) Lovro DumančićMate Ivan i Mande Mustapić (iz Medova Doca) Augustin MrnjavacMate Nikole i Božice Nikolić Mijo MrnjavacMate Tadije i Marije Nikolić Ivan MrnjavacToma Jakova i Lucije Oluić Don Petar MaemunBartul Ante i Mande Milinović Jure MilinovićTadija Pok. Ante i Jakovice Jelić Mijo MustapićStipan Ante i Mande Milinović Josip MilinovićLovro Jure i Jakovice Bošnjak Toma DumančićGrgo Jakova i Ruže Mrnjavac Don Grgo UjevićGrgo Jure,alfir i pok. Vite Bekavac Don Jure Nikolić DujmovićNikola Mije i Jakovice Mikulić (iz Prološca) Jakov NikolićJerko Josipa i Ivanice Milinović Petar BekavacBernard pok. Tome i Jelene Čaljkušić Mate BekavacJure Petar i Ivanice Kalajžić (iz Žeževice) Don Jure Nikolić-DujmovićJure Ivana i pok. Pere Milinović Ilija IvandićFrano Lovre i Jelene Madunić (iz Ciste) Nikola MustapićFrano Bartula i Katarine Batinić Frano BekavacAnte Petra i Nede Dumančić Petar RibičićMarijan Mate i Kate Mustapić Petar DumančićBože Marka i Nede Milinović Ivan BekavacJoza Tadije i Marije Nikolić Jurka MikulićJoza Stipana i Lucije Nikolić Lucija OluićIvanica Ivana i pok. Pere Milinović Manda ĆaletaIvanica Mate i Katarine Milinović Lucija MustapićIvanica Mije i Jelene Matković (iz Medova Doca) Jelena BošnjakIvanica Andrije i Marije Olujić Jurka KasumIvanica Cvitana i Klare Madunić (iz Ciste) Jelena RibičićKatarina Andrije i Stane Katić Brigita RaosKatarina Nikole i Ane Olujić Lucija DumančićKatarina Duje i Božice Čaljkušić Ivanica PirićTadijana Marka i Pere Čaljkušić Ruža MilinovićJakovica Nikole i Kate Jelić Barbara BatinićFilipa Ivana i Ruže Nikolić Jelena Katić

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci60


Filipa Jerke i Paule Mustapić Ana Ribičić

Matija Jure i Božice Bosnić (iz Ciste) Ruža Šitum

Matija Nikole i Božice Nikolić Pera Mrnjavac

Ana Josipa i Jelene Mustapić Jelena Ribičić

Jelena Petra i Jakovice Oluić Katarina Trogrlić

Jelena Mije i Klare Dundić Matija Mrnjavac

Jelena pok. Bože i Mande Mrnjavac Uršula Mrnjavac

Jelena Jure i Katarine Milinović Ivanica Bošnjak

Jelena Jure i Katarine Milinović Cecilija Ivandić

Ruža Ivana i pok. Jakovice Milinović Katarina Trogrlić

Ruža Abrama i Mande Mrnjavac Ana Nikolić

Brigita pok. Ilije i Pere Milinović Stana Bošnjak

Brigita Nikole i Katarine Jelić Cvita Novak

Brigita Bartula i Katarine Batinić Jelena Bošnjka

Marta Ivana i Pere Madunić (iz Ciste) Matija Mustapić

Barbara Tome i Vite Rupčić Katarina Litrić

Šima Ivana i Matije Dumančić Marija Mrnjavac

Lucija Marka i Pere Čaljkušić Ivanica Mrnjavac

Antica Nikole i Katarine Jelić Neda Mustapić

Stana Bartula i Katarine Batinić Pera Milinović

Pera Stipana i Katarine Mrnjavac Lucija Madunić

Pera Josipa i Andrijane Mrnjavac Ivanica Mrnjavac

Pera Mije i Ivnaice Šitum (iz Ciste) Ruža Bosnić

Pera Ante i Marije Mrnjavac Jurka Dumančić

Apolonija pok. Andrije i Nede Olujić Manda Mustapić

Neda Tome i Ane Milinović Ivanica Bošnjak

Božica Mije i Klare Mustapić Jelena Ribičić

27. srpnja


Božo Andrije i Matije Milinović Don Grgo Ujević

Manda Jure i Katarine Milinović Ana Bekavac

Ruža Jure i Jakovice Novak Matija Kusić

Iz povijesti župeLovreć - Opanci 61

Duhovne osobe Župe Lovreć

prakticirali, moguće je ponavljanje imena nekih od njih. Također će biti navedeni neki od onih koji možda nisu ustrajali u zvanju. Njihov «status» najlakše je provjeriti u ne-krologijima pojedinih duhovnih zajednica. Ako ih tamo nema, upitno je jesu li dotični umrli kao duhovnici.

Među najstarije duhovne osobe Lovreća spadaju svakako franjevci koji se spominju u vezi sa samostanom u prološkom Blatu od 15. do 18. stoljeća.

Fra Ivan Milinić bio je gvardijan u Prološkom Blatu. Umro je 1605.

Fra Tadija Milinić pripadao je samo-stanu Prološko Blato, a bio je profesor bo-goslovije u Zaostrogu 1623.

Fra Augustin Mrnjavčić bio je 1710. gvardijan u Prološkom Blatu.

Fra Grgo Mrnjavac je 1715. među posljednjim redovnicima napustio Prološko Blato.

Fra Filip Rupčić također je živio u Pro-loškom Blatu. Bio je i gvardijan Samostana u Makarskoj od 1702. – 1705.

Tu su zatim drugi franjevci koji su živjeli i radili u 18. i 19. stoljeću a lovreć-kog su roda.

Fra Marko Milinović rođen je 1716. U novicijat je ušao 1. lipnja 1732., a zavjetovan je 1. lipnja 1733.

Fra Ante (Pavao) Milinović, novicijat je započeo u Makarskoj 11. veljače 1757.

Umro je 1776. godine.

Rimokatolička župa Duha Svetoga Lovreć - Opanci u prošlosti je obu-hvaćala veliki teritorij, a kao što je

poznato, mijenjala je i ime. U staro doba župa se zvala Rimokatolička župa Svetog Duha Opanci, a obuhvaćala je teritorij Opanaka, Lovreća, Mrnjavaca, Studenaca i Svibića. Za nju je ipak ime Lovreć dugo bilo u upotrebi, pa i nakon što je 1909. godine službeno dobila ime Rimokatolička župa Svetog Duha Lovreć - Opanci. Za mjesto rođenja osoba s područja ove župe vrlo često se navodi ime Lovreć, iako je teritorijalno taj prostor bio različito organiziran.

Fra Anđelko Šimić u monografiji Lovreć popisao je i ukratko naveo „domaće sveće-nike i redovnice“ župe Lovreć - Opanci. Neki drugi izvori otkrivaju i neke druge duhovnike. Ovdje ću, koristeći te podatke, pokušati upotpuniti taj popis, svjestan da će ipak neki ostati ispušteni jer je riječ o dugom razdoblju i o vremenu za koje nema puno pisanih dokumenata. Zabilježit ću i neke skromne i izolirane podatke o takvim osobama koji će možda pomoći budućim «istraživačima» da dođu do drugih poda-taka o njima. Nabrojat ću dakle one koji su izabrali duhovni poziv a rođenjem su u direktnoj vezi s današnjom župom Lovreć – Opanci. Pri tom ću podatke o poznatim duhovnicima, koji se često susreću, navesti samo u najosnovnijim crtama. Zbog promje-na krsnog imena koje su redovnici nekada

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci62

Fra Andrija Rupčić bio je gvardijan u Makarskoj od 1697. do 1699.

Fra Ante Milinović – Nosić rođen je god. 1724. U zaseoku Nosići donedavno je bila živa usmena predaja po kojoj je on bio brat „Pepića“, „Caluma“ i „Tomića“. Bio je župnik u Lovreću od 1768. do 1769. Bio je župnik u Runovićima od 1771. do 1776., gdje je i umro 12. rujna 1776. u 52. godini života. Pokopan je u Imotskom.

Fra Ante Milinović – Nosić također „Tomića“ roda, (fra Ante Milinović – Nosić rođen god. 1724. bio mu je stric), uzeo je redovničko ime po stricu. Za župnika na Lovreću došao je nakon fra Filipa Mi-linovića - Nosića te je tu župnik bio od 1795. do 1799. Bio je župnik u Ričicama od 1799. do 1803. te od 1804. do 1814. Na Studencima je župnikovao od 1822. do 6. 3. 1838. godine, kada je umro, te je tamo i pokopan.

Fra Paško (Nikola) Rupčić rođen je 1730. U novicijat je ušao 10. svibnja 1745. na Visovcu, a prve zavjete položio je 17. kolovoza 1746. Bio je župnik u Runovići-ma od 1762. do 1764.; poslije toga bio je gvardijan u Omišu 1766. Umro je u Omišu 8. rujna 1770. godine u 40. godini života.

Fra Mijo Batinić obučen u Makarskoj za klerika 1. svibnja 1718.

Fra Ilija Mrnjavac rođen je 1740. U novicijat je ušao 9. srpnja 1760. Poslije teo-loškog studija na provincijskim učilištima i nakon što je za svećenika zaređen vjerojatno 1766., nastavio je studij u Mantovi. Tu je vjerojatno bio do 9. listopada 1770. kada je imenovan lektorom i propovjednikom. Predavo je moralku na Makarskoj bogosloviji. Bio je župnik u Pasičini od 1773. do 1774.

Bio je i gvardijan i župnik u Imotskom od 1776. do 1777. i od 1782. do 1784. Uz druge službe obnašao je i službu župnika u Lovreću i Studencima (1785. – 1790.). Umro je u Omišu 29. listopada 1795. godine u 55. godini života.

Fra Filip Milinović – Nosić rođen je 1746. Iz roda je „Lovrinova“. U novicijatu je bio u Makarskoj 1762./63. Bio je župnik u Podbablju od 1788. do 1791. Obnašao je i službu definitora Provincije 1791. – 1794. Bio je župnik na Lovreću od 1770. do 1772., pa opet od 1780. do 1784. i opet od 1793. do 1795. Umro je na Lovreću 21. rujna 1808. u 62. godini života. Na lovrećkom starom groblju, petnaestak metara od južnog ulaza na desnu stranu, sačuvan je nadgrobni spomenik njegove majke sastavljen od dva velika kamena, s natpisom, koji je, očito, on dao napraviti: “Ovde leži pok. Ivanica mater O. F. Milinovića 1795.”

Fra Paško Mrnjavac rođen je oko 1766. U imotskom samostanu uči i priprema se za novicijat u Živogošću u koji je ušao 31. svibnja 1778. Filozofiju i teologiju studirao je u Makarskoj i u Šibeniku, a završava 1782. Te godine je vjerojatno zaređen za svećeni-ka. Dvije godine kasnije išao je na studij u inozemstvo, vjerojatno u Italiju. Od 1786. živio je dulje vremena u Omišu kao vikar samostana, učitelj mladeži, te je imao neke druge važne odgojne funkcije. Bio je župnik na Lovreću od 1792. do 1798. Predavao je i moralku na bogosloviji u Makarskoj od 1794. do 1798. Poslije toga se povukao u Imotski. Umro je 22. rujna 1801.

Fra Šimun Batinić umro je 1771. Fra Josip Rupčić umro je 1776. godine. Fra Grgo Olujić umro je 1768.

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci 63

Fra Lovre Nikolić stupio je u novicijat u Živogošću 15. kolovoza 1786. Umro je 1792.

Fra Antun Olujić rođen je oko 1790. U Živogožđu je ušao u novicijat 28. rujna 1806. Umro 1824. godine.

Fra Gabrijel (Andrija) Batinić u no-vicijatu u Makarskoj bio je 1767/68. Bio je župnik na Lovreću od 1790. do 1792. Umro je 1840.

Fra Paško Batinić je u Živogošću stupio u novicijat 31. siječnja 1781., a zavjetovao se 31. siječnja 1782.

Fra Anđeo Jakić-Bošnjak rođen je u 20. ožujka 1791. Zavjetovan je 2. rujna 1812. u Makarskoj, gdje je završio novicijat. Za svećenika je zaređen 28. travnja 1816. Među drugim službama, vršio je i službu župnika u Slivnu. Umro je u Imotskom 6. srpnja 1843. Fra Feliks Batinić bio je gvardijan u Makarskoj 1792. – 1794.

Fra Šimun Milinović rođen je 1795. Kršten je imenom Lovro 21. kolovoza 1795. U novicijat je stupio 5. veljače 1815. u Za-ostrogu. Zavjete je položio 28. ožujka 1816. Provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja bio je od 1835. do 1838. Bio je generalni vizitator u Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj. Umro je u Omišu 13. siječnja 1853.

Fra Ante Olujić rođen je 1798. godine. Kapelan u Šibeniku bio je 1824. Umro je u Makarskoj 16. ožujka 1834. godine u 36. godini života.

Fra Karlo (Stjepan) Jakić-Bošnjak ha-bit je obukao 1814. Bio je župnik u Pod-bablju (1831. – 1832.). Vršio je i službu definitora provincije (1826. – 1829.). Umro je u Makarskoj 23. rujna 1836.

Fra Lovre Nikolić rođen je 1809. Umro je u Omišu 23. rujna 1836. u 27. godini života.

Fra Jakov Milinović rođen je 16. srpnja 1809. U samostan u Omiš došao je kad je bio u 17. godini života. 26. listopada 1829. ušao je u Zaostrogu u novicijat, gdje je vjerojatno godinu dana kasnije položio za-vjete. U Splitu je studirao filozofiju. Svečane zavjete položio je u Makarskoj 26. studenog 1833. Poslije toga studirao je u Beču, da bi ga nakon svećeničkog ređenja, koje je bilo 19. srpnja 1837., fra Šimun Milinović, tadašnji provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, imenovao lektorom (suplentom) moralne i pastoralne teologije. Zaslužan je za to da je Franjevačka klasična gimnazija u Sinju 1854. dobila pravo jav-nosti. Fra Jakov je bio 1856. imenovan za nadzornika pučkih škola Makarskog kotara jer je u to vrijeme uprava nad školstvom bila povjerena crkvenim vlastima. Bio je ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Sinju od 1858. do 1860. Predavao je mo-ralku i pastoral na teologiji u Makarskoj sve do 1858. Obnašao je i službu rektora bogoslovije. Bio je dobar poznavatelj sv. pisma i vrlo cijenjeni propovjednik. Od 1859. do 1860. bio je upravitelj gimnazije u Sinju. Službu provincijala obnašao je od 1860. do 1863. Poslije toga bio je definitor provincije od 1866. do 1869. Nakon toga zbog bolesti premješten je u samostan u Omiš. Bio je i dekan omiškog dekanata. Umro je u Omišu 6. prosinca 1871.

Fra Šimun Milinović rođen je 24. velja-če 1835. U novicijat je stupio 23. listopada 1854. na otočiću Visovcu. Za svećenika je zaređen 11. travnja 1858. Bio je ravnatelj

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci64

Franjevačke klasične gimnazije u Sinju od 1878. do 1885. Bio je i profesor u Makarskoj bogosloviji i obnašao je druge važne službe u svojoj zajednici. Za Barskog nadbiskupa posvećen je u Rimu 7. studenog 1886. Umro je u Baru 24. ožujka 1910.

Fra Ignacije (Andrija) Olujić rođen je 19. studenog 1858. U novicijat je ušao na Visovcu 4. listopada 1876., a zavjetovao se na isti dan godinu dana kasnije. Za svećenika je zaređen 24. veljače 1881. Župnikovao je u Kozici od 1884. do 1885., u Studencima od 1888. do 1889., u Slivnu od 1890. do 1895., u Zavojanima od 1900. do 1906. Bio je župnik u Bristu, u Baškoj Vodi i u Zaostrogu. Bio je gvardijan u Makarskoj od 1894. do 1896. i gvardijan u Imotskom od 1897. do 1899. Službu definitora provincije obnašao je od 1896. do 1899. Umro je u Omišu 21. rujna 1932.

Fra Jako(v) Milinović rođen je 16. rujna 1863. Za svećenika zaređen 1886. godine. Obnašao je službu gvardijana u Zaostrogu i župnika u Podaci i Drveniku. U Runovićima je bio župnik od 1903. do 1922., i za njegove službe napravljena su dva mramorna oltara, i to godine 1912. Umro je u Imotskom 11. travnja 1943.

Fra Ante Milinović bio župnik na Lo-vreću 1838. – 1840.

Fra Andrija Milinović Brkeb bio je župnik u Ričicama 1872.

Fra Ćiril (Šimun) Milinović rođen je 15. listopada 1863. U novicijat je stupio na Visovcu 29. rujna 1881., a godinu dana kasnije položio je prve redovničke zavjete.

Fra Ivan Milinović povremeno je u razdoblju od 1855. do 1859. zamjenjivao župnika u Tučepima.

Fra Anđeo Frankić rođen je 1. rujna 1869. U novicijat je ušao 12. listopada 1886. Za svećenika je zaređen 1. siječnja 1891. Župnikovao je u Zavojanima (1896. – 1900.) U Vinjanima je bio župnik (1907. – 1915.) Vodio je gradnju sjemeništa u Sinju. Umro je u Sinju kao župnik Potravlja 4. lipnja 1926.

Fra Petar Olujić rođen je 1. travnja 1871. U novicijat je ušao na Visovcu 12. listopada 1887. Prve je zavjete položio na isti dan sljedeće godine. Umro je kao klerik u Imotskom 8. travnja 1892. godine.

Fra Josip Olujić rođen je 20. siječnja 1888. Krsno ime bilo mu je Marijan. (Fra Ignacije (Andrija) Olujić bio mu je stric). Novicijat je započeo na Visovcu 25. rujna 1905. Prve zavjete položio je na isti dan godinu dana kasnije. Svečane zavjete položio je 30. rujna 1909. u Zaostrogu. Za sveće-nika je zaređen 30. srpnja 1911. u Zadru. Doktorirao je iz prirodne filozofije 5. siječnja 1918. u Frieburgu. Osim profesorskih službi bio je i definitor Provincije od 1925. do 1928. Bio je ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Sinju od 1928. do 1931. Bio je član različitih društava u svoje doba, a neke od njih je i vodio. Bavio se znanstvenim i istraživačkim radom. Ubijen je 1944. u Sinju.

Fra Frano Petričević rođen je 30. ožuj-ka 1911. U novicijat je stupio na Visovcu 30. kolovoza 1929. Prve zavjete položio je 1. rujna 1930. Za svećenika je zaređen 28. ožujka 1936. U vrijeme II. svjetskog rata od 1943. do 1945. službeno je bio kapelan u Župi Lovreć, u vremenu kad je zbog opasnosti po život morao spavati po privatnim kućama. Bio je župnik u Lovreću od 1945. do 1949. Bio je župnik u Grabu (1950. – 1961.), župni pomoćnik u Šibeniku

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci 65

(1970. – 1976.), župni pomoćnik u Uneši-ću (1976. – 1985.) i u još nekim župama. Poslije toga živio je i radio u Samostanu u Sinju. Umro je u Omišu 25. studenog 1999.

Fra Ante (Stjepan) Sekelez rođen je 11. veljače 1919. U novicijat je ušao na Visovcu 28. srpnja 1937. a prve zavjete je položio 29. srpnja 1938. Svećenički red primio je 15. kolovoza 1943. u Makarskoj. Dan poslije toga mladu misu je slavio u Makarskoj. Vršio je različite službe u svojoj zajednici, od onih kapelanskih do župničkih. Sudjelovao je svojim pisanim radovima u različitim revijama. Bavio se izdavanjem vjerskih knjiga. Umro je takoreći radeći do posljednjeg časa u Vrlici na Uskrs 31. ožujka 2002. Njegovim imenom prozvan je Zavod za smještaj i rehabilitaciju djece i mladeži u Vrlici.

Fra Nedjeljko Bekavac rođen je 5. rujna 1954. U novicijat je ušao na Visov-cu 5. srpnja 1972. Prve zavjete položio je 5. srpnja 1973. Svečano je zavjetovan 4. listopada 1977. Umro je kao bogoslov 15. travnja 1978. u Zagrebu.

Fra Dušan Domić rođen je 7. lipnja 1955. U novicijat je ušao na Visovcu 5. srpnja 1971., nakon što je završio tri godine gimnazije u Sinju. Prve zavjete položio je 5. srpnja 1972. Gimnaziju je završio 1973. Teologiju je studirao u Makarskoj od 1973. do 1977., gdje je u međuvremenu položio svečane zavjete (4. listopada 1975.) 1977. odlazi u Zagreb gdje je dovršio teološki studij. Za svećenika je zaređen u Sinju, a mladu misu služio je u Lovreću 16. srpnja 1978. Između ostalih službi, koje je obavljao, (župni pomoćnik u Drnišu, župni pomoć-nik u Imotskome, kapelan klarisa u Splitu,

župni pomoćnik i župnik u Vrlici, župnik u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Winnipegu u Kanadi, župnik u Vrpolju kod Knina) bio je i župni pomoćnik u rodnoj župi. Umro je 10. ožujka 1999. u Zagrebu.

Od lovrećkih franjevaca koji su rođeni u 20. stoljeću jedini je živ autor ovih redaka rođen 1952. a član je Franjevačke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru.

Iz Lovreća je bilo i biskupijskih svećeni-ka. Podaci o njima su razbacani po raznim biskupijskim arhivima. Ovdje možemo spo-menuti samo nekoliko imena.

Don Tadija Milinić bio je šibenski kanonik 1609.

Don Ivan Milinić bio je župnik u Ko-korićima 1772.

Don Nikola Rupčić ređen je za sve-ćenika u Makarskoj 1778.

Don Benedikt (Andrija) Olujić rođen 22. svibnja 1874. (Bio je brat fra Petra Olujića). U novicijat je ušao na Visovcu 25. rujna 1892. Prve zavjete dao je godinu dana kasnije. Za svećenika je zaređen 28. veljače 1897. Kao franjevac službovao je na raznim župama, a kasnije kao svećenik barske nadbiskupije bio je župnik u župi Zupce, gdje je i umro 1942. godine.

Don Stipe Matkov rođen je 30. srpnja 1914. Bio je ušao u novicijat u Zaostrogu 13. kolovoza 1934. pod imenom fra Teofil. Za svećenika je zaređen 18. lipnja 1939. u Šibeniku. A mladu misu imao je u Lovreću 9. srpnja 1939. Bio je župnik mnogih župa u Zadarskoj nadbiskupiji. Bio je profesor latinskog jezika u klasičnoj biskupskoj gi-mnaziji u Zadru i dugo (28 godina) župnik u Diklu pokraj Zadra. Umro je u Diklu 18. veljače 1989.

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci66

Don Ivan Olujić rodio se 15. veljače 1923. Za svećenika Riječko-senjske nadbi-skupije zaređen je 3. srpnja 1955. Bio je voditelj Hrvatske katoličke misije u Salz-burgu, Austrija.

O lovrećkim redovnicama malo je po-dataka. Podaci su vrlo oskudni, možda zbog toga što je časnih sestara manje bilo, a možda i zbog toga što se o njima rijetko pisalo. Podatke imamo samo o onim redovnicama koje su rođene u 20. stoljeću.

S. Ivanka Nikolić rođena je 8. stude-nog 1917. Krsno ime joj je bilo Mara. Kao članica sestara „Notre Dame“ u Splitu, dugo je radila kao misionarka u Alžiru. Kasnije je živjela u Lyonu u Francuskoj.

S. Miroslava Petričević rođena je 6. kolovoza 1919. Krsno ime joj je bilo Marica. U Družbu školskih sestara franjevki u Splitu stupila je kao kandidatica 1. prosinca 1938. Novicijat je započela 5. siječnja 1941. Prve zavjete položila je 6. siječnja 1942. u Splitu. Vječne zavjete položila je 6. siječnja 1945. u Zagrebu, jer zbog ratnih neprilika nije mogla do Splita. Radila je na mnogim župama kao katehistica i sviračica. U jednom razdoblju života njegovala je stare i bolesne roditelje u Lovreću. U Domovinskom ratu ostala je igrom sudbine u okupiranom Trstenu te je i u tako dramatičnim okolnostima svjedo-čila vjeru. Umrla je 20. ožujka 2010. na Lovretu u Splitu, gdje je živjela posljednje godine života.

S. Leonarda Žižanović rođena je 5. travnja 1923. Na krštenju je dobila ime Marija. U samostan Školskih sestara fra-njevki Split stupila je 1941. godine. No-vicijat je započela 15. kolovoza 1943. Prve privremene zavjete položila je 16. kolovoza

1944., a doživotne 5. siječnja 1948. Čitav svoj redovnički život provela je u različitim redovničkim kućama, a uglavnom je radila kao kuharica. Umrla je u Splitu 25. travnja 1997. u 74. godini života, od čega je u Kongregaciji provela 54. godine.

Najpoznatija lovrećka redovnica je sva-kako S. Marija (Anka - Mladenka) Pe-tričević, rođena 2. siječnja 1930., klarisa samostana u Splitu, koja je napisala mnogo knjiga i o kojoj su napisane knjige. (Rođena joj je sestra bila s. Miroslava).

Uz sestru Anku još je živa samo jedna lovrećka sestra S. Esterina (Mara) Olujić rođena 21. listopada 1949. Krsno ime joj je bilo Mara. U Zagrebu je pristupila Družbi službenica Milosrđa. Prve zavjete položila je 30. kolovoza 1968., a doživotne 29. ko-lovoza 1975. Završila je katehetski institut u Zagrebu. Radila je na raznim župama. Obnaša važne funkcije u svojoj zajednici.

Neki Lovrećani bili su izabrali duhovno zvanje, ali su ga iz raznih subjektivnih ili objektivnih razloga napustili. Posebno velik broj takvih je iz vremena II. svjetskog rata, a nekolicina ih je također bila u posljednjim desetljećima. Ima i onih koji su ređeni za svećenike i svedeni su na laički stalež. U takve spadaju fra Miroslav (Mladen) Šimun-dić (rođen 1950.) i don Petar Nosić (rođen 1954.), čiji je otac iz Lovreća.

Određeni broj duhovnih zvanja još vuče porijeklo iz Lovreća. Njih je moguće pratiti po prezimenu, što uvijek i nije najbolji po-kazatelj. Zna se da je fra Ilija Bekavac umro u Požegi 7. veljače 1727. Don Zvonimir Gavranović rođen je 23. siječnja 1946. u Schärdingu u Austriji, gdje su mu se roditelji, Marko i Ane r. Olujić, odselili nakon II.

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci 67

svjetskog rata. Od 1948. do 1950. živjeli su u Njemačkoj a onda se odselili u Sydney u Australiju. Zvonimir je za svećenika Austral-ske biskupije Sydney zaređen 1972. Vršio je službe župskog pomoćnika i župnika na različitim župama svoje biskupije.

Za neke duhovnike nagađa se ili pret-postavlja da vuku porijeklo iz župe Lovreć. Među takve spada o. Nikola Milinović, pri-padnik dominikanskog reda, koji je umro na glasu svetosti 1451., a ljudi su ga prozvali „blaženim“. Osnivač je Dominikanskog sa-mostana sv. Križa u Arbaniji na Čiovu, gdje mu se nalazi i grob. Po nagađanjima rodom je iz mjesta blizu Trogira, ondašnje Bosiljine (danas Marine). Monografija Lovreć navodi

ga kao redovnika koji možda vuče porijeklo iz Lovreća.

Također Ivan Tomko Mrnavić, koji je koristio i prezimena Mrnjavac, Marnavić, Marnavich, Marnavitio, Marnavitius, a bio je titularni biskup bosanski, za kojeg se ne zna točno gdje je 1580. rođen, po nekima je porijeklom („kolinom“) s Mrnjavaca, Lo-vreća. Umro je u Rimu 1639. Bio je poznat i učen čovjek, a uz njegovo se ime vežu različiti kontradiktorni događaji. Napisao je više knjiga koje su tiskane, a samo neke su sačuvane u rukopisima. Neki rukopisi nalaze se u Samostanu Male braće u Dubrovniku.

........................................... fra Stipe Nosić

Posljednji dani dr. fra Joze Olujića

(Prema osobnoj kronici fra Vjeke Vrčića)

Taj poznatiji svećenik, franjevac, pro-fesor i učenjak svjetskog glasa dr. fra Jozo Olujić rodio se na Lovreću

18.1.1888., a zaređen za svećenika 1911. Dokotorirao je 1918. na sveučilištu u Fri-burgu u Švicarskoj. Čitav život predavao je kao profesor na Franjevačkoj gimnaziji u Sinju matematiku i fiziku. Bio je rektor Gimnazije. Bavio se evolucijom puža i po tome stekao svjetsko priznanje, držao pre-davanja u Ljubljani, Zagrebu i o tome pisao

znanstvene radove. Nuđena mu je sveuči-lišna stolica na Sveučilištu u Zagrebu. Bio je istaknut Hrvat za vrijeme ND Hrvatske. To će ga stajati života u Sinju.

Osvanuo je tužni 25. listopada 1944. Jutos je otišla ustaška četa prema Klisu. Fra Krsto Kržanić uspio se ukrcati u jedan domobranski kamion koji je išao prema Splitu. Zapovjednik mjesta i domobrana pukovnik Potočnik odredio je sa svojom vojskom povlačiti se večeras. Pod svoje

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci68

okrilje prima i civile koji se boje dočekati u svojim domovima komuniste. U teškoj nevolji izgubiše glavu. Išlo se bez plana, neorganizirano, ra-strkano. Bježalo se čitavu noć. Teže noći u životu nisam upamtio. Strašna je neizvjesnost prema nama.

Sastali se fratri u razgo-vornici. Fra Stanko Mila-nović Litre tumači kakav je plan povlačenja. Ide se do Klisa, oda-tle s Njemcima prema Zagrebu. Iznosi planove, do-kazuje, kao da se ide na pir. Pun je nade da će sve izići dobro. Uvidio sam da je plan besmislen i naivan. Povlače se s vojskom civili. Tu su žene, djeca. Ide se pješke. Partizani iza leđa. Noćas su sigurno u Sinju. To su uvidjeli i drugi fratri.

Netko je upitao:-Tko će bježati?Među prvima digao se glas:-Ja ne idem! Ne vidim da će se daleko

stići!Gvardijan fra Bernard Topić izjavljuje:-Eto, braćo, kako znate! Ja moram ostati.

Takva mi je služba.Neki od sinjskih fratara imali su do-

govore s rodbinom partizanaima. Bez riječi su ostali. Nadošao je tužni čas opraštanja. Tuga, žalost ne može se opisati. Fra Jozo Olujić digao čašu i veli:

-Eto, braćo, zbogom! Ili ostao, ili išao – jednako je!

Oko 21. sata iziđoše bjegunci u mrak. Odoše neki u nepovrat.... Dobro je fra Jozo rekao: ili išao, ili ostao, isto! Smrt je ispružila svoju oštru kosu nad

glavama mnogih. Bježalo se čitavu noć. Čuje se vika žena, plač djece. Mnogi

bježe pred vojskom. Osta-više kuće. Glavno je spasiti

glavu. U Sinju je vojnički garnizon. Tu su obitelji

časnika. Malo je bježalo Sinjana. Samo oni koji su

bili najizloženiji.Oko dva sata po-

slije ponoći oglasiše se au-tomati. Bez prekida laju. Izvuka

sam propovijedi u kojima su se spominjali komunisti. Uzeo sam opis moga puta kroz Kosovo i Makedoniju, na rukama i na no-gama prešao sam hodnik, u bojazni da me metak kroz prozor ne pogodi, dopuzao sam do zahoda. Pokidao i bacio u provaliju sta-rinskog nužnika. Puzeći vratio sam se u sobu i čekao jutro. Jutro je osvanulo, još su neki bijednici na Krolinu mostu tražeći s djecom spas u bijegu.

Nisam spavao čitavu noć. Po običaju rekao sam misu u šest sati pred Gospinom slikom u hodniku između dvije sakristije. Slomeljene duše izašao sam na vrata samo-stana. Pridružila mi se učiteljica Fuštar koja je svako jutro bila na misi.

-Što se bojite - ona će meni - to su naši ljudi! Ne će vam ništa!...

Njezine riječi još više me dotukoše. Zar je toliko glupa da ne zna da partizane vode

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci 69

komunisti. U njihovu sistemu nema ni vjere ni narodnosti. Kod njih je internacionalni ateizam... Nisam dosta razmišljao. Prekinu me prva partizanska izvidnica. Omalešen partizan, rekoše mi kasnije da je Srbin iz Lučana, uđe kroz volat na obor. U ruci mu automat. Za njim je desetak oružanih partizana. Pristupiše k meni:

- Tko ovdje zapovijeda? - upita me vođa.Uputio sam gvardijana u samostan.

Pregledali su sve sobe i sve prostorije. Bilo je letimično. Tražili su ljude. Detaljni pregled obavit će drugi. Oni odoše, ja na posao. Od sobe do sobe pretražujem i kidam. Ništim sve papire na koje po sobama nađoh. Nema se vremena razvr-stavati. Treba ljude spašavati. Uklonite sve što im može naškoditi. Tako odoše i vrijedni papiri. U sobi fra Krste Kržanića dižem veliki hrvatski grb. Soba fra Joze Olujića prepuna je puževa naslaganih po policama. Nasred sobe bačena domobran-ska roba. Nosio ju je radi topline ispod habita. Ušao sam u župni ured. Listam maticu mrtvih. Kemikalijama brišem u opaskama „ ubili ga razbojnici partizani“. Žurim u sjemenište. Otvaram Direkciju gimnazije. Prelistavam spise. Na brzinu vadim sve što se odnosi na Ustašku mladost, na dopise koji mogu štetiti pojedincima i zajednici. Sve što sam pokupio po fra-tarskim sobama i u Direkciji, donio sam u kuhinju. To je prvi put da sam ušao u tu prostoriju. Pomogle su mi časne sestre trpati u veliki šporet, dok nije sve vatra progutala. Iz sobe fra Stanka Milanovića prenio sam stolić i neke stvarčice u svoju sobu. Računao sam da su na nj najkivniji

pa će iz njegove sobe sve raznijeti. Ne bi se puno okoristili...

Dolaze tužni glasi s Dicma. Svi izbjegli zarobljeni su u tom selu. Na vrh strane, s obje strane ceste, čekali su partizani i bez otpora svrstavali izmorene ljude, žene, djecu na jednu i drugu stranu. Činile su dvije različite komande. Zarobiše pukovnika Po-točnika, nazvanog Lulicu. Bio im je strah i trepet. Također i fra Stanka Milanovića, koji je vikao na sva usta protiv komunista. Fratri i dvije časne sestre milosrdnice, učiteljice, sve je palo u ropstvo. Neki fratri, videći da je besmisleno ići naprijed, zaustavili su se u dicmanjskog župnika don Mate Džakule. I njih su pokupili.

Pade mi na pamet ona stara latinska izreka „Ve victis!“- „Jao pobijeđenima!“ Pri-sjetih se prizora iz povijesti kako su rim-ski carevi slavili svoje trijumfe. Svečano su, iza pobjede, ulazili u Rim. Iza vojske išlo je roblje. Čekalo ih tržište gdje će biti kao stoka rasprodani. Čitav Rim bi čekao slavodobitnog cara, pratio ga klicanjem. Slično se dogodilo danas poslijepodne u Sinju. Čudim se dobrim vjernicima koji zaboraviše kršćansku ljubav. Pustili su uzde strastima. Ide povorka poniženih Hrvata između špalira podivljalih, inače pristojnih osoba, viču, galame, psuju, pljuju po svojim prijateljima, susjedima, uglednim ljudima. Zaboraviše se sinjski vjernici, nije ih briga za svojim obljubljenim pomoćnikom fra Iva-nom Bilušićem, dugogodišnjim katehetom na Realici, za učiteljicama i časnim sestrama koje su im djecu odgajale. Pljuju po njima, psuju... Zar dotle pade do jučer pristojan čovjek i vjernik?! Onaj Delić privisio se

Iz povijesti župe


Lovreć - Opanci70

preko prozora. Imao je iskočiti psujući i vrijeđajući ugledne ljude. Krivi su zato što su otvoreni Hrvati i katolici.

Sinjani, zaboraviste što je fra Jozo Olujić značio za Sinj, za njegov ugled za vašu djecu, mladost. Nekoliko desetljeća badava vam je prosvjetljivao djecu u gimnaziji. Stavili ste tog učenjaka svjetskog glasa u kola, neka u povorci goni kola.

Pred zatvorom odvojiše fra Antu Cvita-novića, fra Antu Romca, fra Vladu Pavlova, fra Jozu Olujića i strpaše u posebnu sobu. Fra Ivana Bilušića, fra Jokaima Friganovića, fra Ivana Vukušića... otjeraše u Karakašicu. Tu ih zatvoriše u jednu pojatu. Fra Stanko Milanović, zajedno s pukovnikom Potočni-kom, Lukom Labrovićem, Spasom Trevizi i s dvije sestre Mladina, zatvoreni su u posebnu ćeliju. Njima će se posebno suditi.

Za vrijeme tog sinjskog ludila sjedio sam u sobi u samostanu. Posebno sam se uznemirio kad sam čuo kako su fra Jozu Olujića ponizili. Znao sam da je pokisao po kiši. Prisjetih se da u sobi imam pola litre rakije. Ali, kako doći do njega i to mu pružiti? Gvardijan Topić od straha, iz skri-venog hambara izvadio brašna i dao ispeći kruh te pozvao partizanske uglednike na večeru. Među njima sretoh Krunu Ivandića, bivšeg sjemeništarca. Kao poštanski činovnik u Jabuci morao je pod pritiskom predati novac u pošte i ići u partizane. Govorilo se po Cetinskoj krajini: „Ode Krune i donese kune!“

Odlučio sam pokušati. U kuhinji sam uzeo dvije štuce kruha. Sinjska pjaca puna je šetača. Neki mi se javljaju. Bilo je u sumrak. Pred sudom zamolio sam stražara

da me pusti. Nije htio. Pružio sam mu štrucu kruha. Pomoglo je. Pred ćelijama je drugi stražar. Oglušio se na moju mo-lbu. Kad sam mu pružio štrucu kruha, pritvorio mi je vrata od ćelije. Kruh, koji sam ponio fra Jozi i ostalima fratrima, poslužio je za mito.

Postelja je odmah do vrata. Na njemu sjedi fra Jozo. Uska ćelija puna je zatvorenika. Među muškarcima ima i ženskih. Pružio sam fra Jozi bocu. Stražar poteže vrata. Uspio mi je fra Ante Romac prišapnuti poruku za gvardijana. Stražar je potegnuo vrata koja se zakolopiše.

- Zbogom, moji fratri!Kroz mrki hodnik zatvora časkom sam

se izvukao na ulicu. Tužan sam i žalostan. Mom dragom fra Jozi Olujiću uspio sam reći zbogom. Nisam u sobnoj gužvi vidio fra Antu Cvitanovića i fra Vladu Parlova. Vrata su se časkom zatvorila. Stražar je samo otkučio vrata dok sam mogao dati bocu fra Jozi. On se našao odmah do vrata. Pružio sam mu, ali nisam mogao ništa reći.

Fra Jozu Olujića vidio sam posljednji put. Po noći je zajedno s fra Antom Cvita-novićem, fra Vladom Pavlovom, fra Antom Romcem nestao u nekoj jami u okolici Sinja. Pokoj vječni svima i njemu!

Svoj pohod fra Jozi u tamnicu stavio sam u ruke Gospe Sinjske i nadao sam se da će me ona u pothvatu pomoći. I danas se čudim kako su me stražari pustili u zatvor... Istina, bilo je za štrucu kruha. Držim da su u ovom slučaju stavili po-vjerljive ljude.

.......................................... Fra Vjeko Vrčić

Škola i djecaLovreć - Opanci 71

Božić

Božić mi je najdraži blagdan. Drag mi je zato što slavimo Isusov rođen-dan, što idemo u crkvu, pjevamo,

molimo se… Božić mi je drag i što kitimo bor pa

nas na božićno jutro ispod bora dočeka puno darova. I jaslice su tamo. I one me

vesele. U njima su Marija, Josip, mali Isus…

A za Božić mi uvijek dođe puno pri-jatelja. Ako tada padne snijeg, i našoj igri i radosti kao da nema kraja.

Jedva čekam Božić i rođenje Isusovo!

............................ Ivana Bošnjak, V. razred

Božić

Meni je Božić najdraži blagdan…U mojoj obitelji na Badnjak

svi nešto rade i nitko se ne ljuti. Svi su sretni u iščekivanju Isusova rođen-dana. Tata sprema badnjake, mama, sestra

i ja spremamo hranu i kolače, baka kuha bakalar, brat kiti kuće bršljanom, a predvečer svi zajedno kitimo bor i namještamo jaslice.

U mom je selu običaj da se u kuću unose badnjaci i svi idemo od kuće do kuće

Škola i djeca

Škola i djeca

Božić

Lovreć - Opanci72

i zajednički ih unosimo. U ponoć je misa. I na misu idemo zajedno. U crkvi molimo, pjevamo i veselimo se Isusovu rođenju na kojem jedni drugima čestitamo.

Na Božićno jutro cijela je obitelj na okupu. Za obiteljskim stolom nam se pridruže baka, stric i njegova djeca… Tada naročito uživam u toplini obitelj-skog doma.

Da Božić bude još ljepši, i snijeg nas zna ponekad iznenaditi pa mome veselju nema kraja.

Željela bih da sva djeca svijeta osjete radost i ljepotu Božića u svojim srcima i u svojim domovina baš kao ja jer to svako dijete zaslužuje.

Zato, svima sretan i veseo Božić!

..............................................Ilijana Katić

S Božićne priredbe 2009.

Početak školske godine

U mislima sam zaspala na sutrašnje jutro – na početak školske godine, na susret s prijateljima!

Zrrrrr…!I dok kažeš „keks“, u zvrk je stalo i

oblačenje, i doručak, i trk do Škole… Tu su me dočekale ozarene prijateljice, nasmijani prijatelji, prvašići s mamama…

I kako to već bude na svakom početku, raspored sati, informacije ove i one, skra-ćena nastava do 11 sati pa u crkvu na sv. misu – umoliti Božji blagoslov za dobrim uspjehom na kraju godine!

Tri-četiri svećenika ispovijedaju…- U duši svega – pomislim – ali nismo

je zar toliko opoganili?

Škola i djeca

Početak školske godine

Lovreć - Opanci 73

I nismo! Brzo je ispovijed završila! Počela je sv. misa… Fra Dino, naš župnik, upravio nam je poticajne riječi u propovijedi, riječi koje raduju, i obvezuju. Pričestili smo se, osnažili vjerom i čistotom… Na kraju jedni

drugima u znak mira pružili ruke… Od danas valja zdušno za knjigu prionuti!

Prvi dan u školskoj godini meni je najljepši dan!

..........................Vinka Bošnjak, VI. razred

Obilježavanje Dana kruha

Svake godine u mjesecu listopadu obi-lježavamo Dane kruha i zahvalnosti Bogu za darovane plodove zemlje. Ove

smo godine to učinili u ponedjeljak 25. X. Svaki je razred sa svojom razrednicom

-razrednikom i našom vjeroučiteljicom u učionici hrvatskog jezika i vjeronauka prire-dio izložbu kruha, kolača, plodova zemlje…

Za ovu prigodu različite su vrste ukusna kruha i peciva pripremile naše drage mame i bake. Mirisali su ko duša! – kako to kaže zavičajna izreka!

Za razliku od prijašnjih godina, ove je odlučeno da povjerenstvo ne ocjenjuje raznolikost i dopadljivost izloženih kruš-nih proizvoda i plodova u lijepo urešenim

Škola i djeca

Obilježavanje Dana kruha

Lovreć - Opanci74

košaricama – jer živimo od svakog kruha, i od riječi Gospodnje. Zato nisu izostali krasnoslovi o kruhu, plodovima … Njih su govorili šestaši u nazočnosti svih učenika, nastavnika, nekih roditelja i našega župnika fra Dinka!

On je predkraj svečanosti uz molitvu Očenaša blagoslovio sve Božje darove i one koji su ih pripremili, i nas – koji smo ih na kraju blagovali!

.......................... Tomislav Frankić, VIII. r.

Predškolci s tetom Natalijom


slomljivi duh… i zauvijek od zaborava pam-titi slike i riječi iz crne, i ponosne, stranice naše povijesti.

Iz svakoga razreda naše škole išao je po jedan najbolji učenik: iz 5. razreda Ili-jana Katić, iz 6. razreda Antonija Katić, 7. razreda Augustin Olujić i iz 8. razreda Božena Nikolić.

Oni koji su ostali, mogli su predvečer upaliti svijeću sjećanja u središtu Lovreća.

U sumrak smo gotovo svi došli, a po-sebice učenici iz bližih zaselaka, pa smo na cvijećem uređenoj zaravni u kružnome toku i oko njega, zapalili nebrojeno svijeća.

Na kraju minutom šutnje odali smo počast svim palim, ranjenim i nestalim uz molitve Oče naš i Pokoj vječni, koje je predvodio naš župnik.

Mene se u noći osobito dojmio obli-kovani križ, za nas kršćane simbol Kristove mučeničke smrti i našega spasenja!

..................................... Ante Miličić,VI. r.

Svake godine učenici naše škole ožive sjećanja na 18. studenoga 1991. godine, na žrtve i stradanje grada Vukovara.

Moje svjetlo za moj Vukovar

Ove godine civilna Udruga invalida Imotske krajine u suorganizaciji s Općinom i Školom „sjetila se“ za taj dan najvrsnijih učenika viših razreda iz svih škola Imotske krajine te ih nagradila - odlaskom u Vuko-var! Oni će posjetiti: Vodotoranj, Bolnicu,

Memorijalno groblje…, uživo otkrivati tragediju grada-heroja mjesecima mučenog topničkim napadima, osjetiti njegov teško

Škola i djeca Lovreć - Opanci76

Moje svjetlo za moj Vukovar

Kada čujem riječ Vukovar, odmah se sjetim priče svojih roditelja, gle-danoga televizijskoga programa o

Zašto, Bože, i njihovo djetinjstvo nije bilo kao i moje, i kao djetinjstvo druge djece?

tom izranjenom gradu. Najteže mi je kada se sjetim djece, ili one tek rođene ili one odrasle, koja su se nalazila tijekom rata u tom iscrpljenom gradu, gradu bez svjetla. Njihova tužna, uplakana lica, njihove umorne oči, nikada u meni ne će izblijedjeti.

O, Bože, što su sve proživjeli?! Kome su ta djeca što skrivila? Bili su tako mali, a njihovo patništvo tako veliko.

Zašto i oni nisu slobodno šetali sa svojim roditeljima? A živjeti bez roditelja, ljubavi, svjetla, kakav je to život? Osjećam u svojoj duši veliku bol zbog njihovih stradanja, zbog tame, crne strane života.

Zato svake godine i moja upaljena svi-jeća je spomen na naš - i moj, Vukovar.

Za Vukovar da nam vječno svijetli, da nas tješi, da nas bodri … !

.....................................Ana Bekavac, 7. r.


Moj striko

Moj se striko zvao Ante. Bio je veliki čovjek. Jako sam ga volio.Bio mi je kao otac. Uvijek je bio

nasmijan i veseo. Imao je veliko srce i bio je silno osjećajan. Znao je sve moje tajne i uvijek mi je pomagao. Znali smo satima šetati po šumi i pričati svakakve priče. Stalno mi je govorio da moram biti dobar,vrijedan i pošten čovjek, da poštujem starije i po-mažem bolesne.

On je uvijek pomagao ljudima, a kada bi vidio koje bolesno dijete, njegove velike smeđe oči ispunile bi se suzama. Bio je krupne građe i znali smo ga odmilja zvati Zmaj. No, tog kobnog nedjeljnog jutra 18. srpnja moj se svijet srušio. Ustao sam i odmah osjetio da se nešto događa – moji

su roditelji bili uplakani. Bilo mi je jasno da nešto po dobru ne ide…

Mama me je odvela u sobu i rekla mi da je moj dragi striko zauvijek zatvorio svoje oči, i da je otišao na neko ljepše mjesto.

Nisam mogao, i još ne mogu, vjerovati da ga nema, da ne će više doći u školu po mene, da ne ćemo više šetati šumom i pričati priče.

Uvijek kad se vraćam iz škole, mama i ja svratimo na groblje. Krijem suze da nitko ne vidi kako plačem. Osjećam veliku tugu i prazninu otkada ga nema.

Zauvijek ću ga nositi u srcu i pamtiti nje-gove savjete. Nadam se da ga ne ću iznevjeriti.

Striko dragi, volim te i dalje i nikada te ne ću zaboraviti................................... Frano Nikolić, IV. r.

Škola i djeca Lovreć - Opanci78

Blagoslov auta

Danas svaka obitelj ima auto jer to više nije luksuz nego potreba. Kako je jako veliki broj prometnih nezgoda

i neopreznih vozača, ja sam sretan što mi na Lovreću svake godine u kolovozu imamo blagoslov naših motornih ljubimaca. Sve to se događa na Gradini, uzvisini koja domi-nira nad Lovrećom. Nakon svete mise na otvorenom slijedi blagoslov auta i to tako da naš župnik priđe svakom vozilu i voza-ču, blagoslovi ih i na dar im daje mali dar, svete moći, koje onda svi moramo zadržati u našim autima.

Daj, Bože, zdravlja da ova tradicija ne zamre već ojača sa što više vjernika-vozača pa će onda biti i vozila s manje nezgoda.

...................... Frano Petričević, VII. razred


Listopadska pobožnost

Svaki dan u mjesecu listopadu zvona su nas pozivala na molitvu Gospine krunice. S molitvom smo počinjali u

16,30 sati, a predvodili smo je mi djeca s našim župnikom. Zapjevali bismo dragoj Gospi pjesmu i razišli se kućama sretni i ispunjeni radošću molitve.

Hvala, draga Gospe, što smo Te molili i slavili Te pa Ti se i nadalje molimo kako bi nas još više ljubila i pratila kroz život.

........................ Ante Petričević, treći razred

Dječji festival Lovreć 2010.

22. veljače 2010. godine održan je 9. tradicionalni Dječji festival Lovreć’ 10. Ove su godine organizacija i izvođači

bili još bolji i uvježbaniji.Za sudjelovanje na festivalu prijavilo se

15 učenica i učenika OŠ S.S. Kranjčevića iz Lovreća, a izveli su 14 pjesama domaćih zabavnih pjevača.

Stručni ocjenjivački žiri je imao težak zadatak u odabiru onih najuspješnijih jer su se svi izvođači izuzetno potrudili da njiho-ve izvedbe budu što bolje. U žiriju su bili učitelji glazbene kulture iz susjednih škola: prof. Marija Marinković (Osnovna škola Stu-denci), prof. Marko Čupić (Osnovna škola Šestanovac), prof. Sanda Medić (Osnovna škola Runović) i prof. Jelena Bajto (Osnovna škola Cista Velika).

Škola i djeca

Dječji festival Lovreć 2010.

Lovreć - Opanci80

Dodijeljene su 3 nagrade za najbolje izvedbe i jedna nagrada za najbolji scenski nastup. Najuspješniju izvedbu ove godine imala je Ilijana Katić, učenica četvrtog ra-zreda, druga je bila Ana Bekavac, učenica šestog razreda, a treća Ivana Bošnjak, učenica četvrtog razreda. Najbolji scenski nastup imala je petašica Fenikula Križan.

Nagrade za najuspješnije bile su mali lovrećki porini, koje je osmislio i sponzorirao g. Duško Šitum iz Studija 3d iz Ciste Provo, a sve ostalo sponzorirala je Općina Lovreć.

Hvala našim sponzorima i velikom broju publike koja je pljeskom i navijanjem bodrila naše izvođače.

Nadamo se kako ćemo jubilarnim de-setim festivalom prijeći granice općine Lo-vreć i samo jedne škole te će to prerasti u međuškolski i međuopćinski dječji festival.

.......................prof. glazbe Renata Kolovrat

Vijesti iz LovrećaLovreć - Opanci 81

Proslava 15 godina Lovačke udruge i blagoslov zastave

Dio članova L.U. Gradina

Lovci naše lovačke udruge Gradina koja okuplja lovce Lovreća i Studenaca, proslavili su u siječnju 15. obljetnicu

postojanja.Svečana proslava započela je prigodnom

sjednicom u Lovačkom domu na Jankovini na kojoj je prisustvovao veliki broj lovaca Gradine, njihovih gostiju, lovnih prijatelja i visokih uzvanika. Između ostalih skupu su

nazočili predstavnici Županijskog lovačkog saveza na čelu s predsjednikom Mladenom Balićem, zatim gosti iz bratske udruge Sokol iz Tenje na čelu sa predsjednikom Miroslavom Musom. Uz njih sjednici su prisustvovali i predstavnici Lovačke udruge Vran iz To-mislavgrada, prijatelji iz posuške Lovačke udruge Vir, predstavnici Splitsko-dalma-tinske županije te Općine Lovreć.

Vijesti iz Lovreća

Vijesti iz Lovreća

Proslava 15 godina Lovačke udruge i blagoslov zastave

Lovreć - Opanci82

Pozdrave nazočnima i riječi dobrodoš-lice uputili su predsjednik lovrećkih lovaca Marijan Dumančić i tajnik Predrag Jurčević.

Na svečanoj su sjednici dodijeljena lovačka odličja HLS-a zaslužnim lovcima Gradine koji su se posebno isticali na una-pređenju lovstva, ponajprije radom na lov-nogospodarskim objektima. Tako je lovačko odličje prvog reda dobio Srećko Jurčević, drugog reda Frano Basić Bekavac dok su odličja trećeg reda primili Ivica Stipović, Ivan Barać, Branimir Šakić, Frane Biškić, Mario Milinović i Ivan Nikolić Jakić. Osim lovač-kih odličja podijeljena su i brojna priznanja i zahvalnice lovcima Gradine te njihovim prijateljima i dobročiniteljima.

Nakon svečane sjednice u župnoj crkvi Sv. Duha održana je sv. misa za lovce koju je predvodio župnik fra Dinko Bošnjak, uz koncelebraciju don Ivana Bilića, na kojoj

U crkvi iza svete mise

je blagoslovljena nova zastava LU Gradi-na.Kum zastavi bio je donačelnik Općine Lovreć Ivica Nosić. Program je nastavljen bogatim domjenkom u Osnovnoj školi da bi se potom svečarsko raspoloženje ponovno preselilo u Lovački dom gdje je fešta uz glazbu, pjesmu i pravo lovačko druženje potrajala do dugo u noć.

Posebno valja istaknuti goste iz bra-timske udruge Sokol iz Tenje koji su svojim dolaskom uveličali ovo slavlje.

- Došli smo na poziv nama bratske udruge kako bismo pridonijeli ovoj obljet-nici a i ujedno da se okušamo u lovu na ovom vašem kamenjaru. Ponijeli smo i sve potrebno kako bismo našim domaćinima skuhali pravi slavonski čobanac od vepra i srne, naravno sa ljutom paprikom - kazao je predsjednik Sokola Miroslav Musa....................................... Zvonimir Bošnjak


Državno prvenstvo u amaterskoj

radio-goniometriji

U Lovreću je 5. i 6 lipnja u organi-zaciji Hrvatskog radioamaterskog saveza i Radio kluba „Kaštilac“ iz

Kaštela održano državno prvenstvo u ARG-u (amaterskoj radio-gonimetriji). Sudjelovalo je 70 natjecatelja u raznim kategorijama.

Pred natjecateljima je bio zahtjevan zadatak pronalaženja skrivenih predajnika na terenu zapadno od ceste Lovreć-Studen-ci, krševitom terenu obraslom grabovinom, borovinom i makijom.

Natjecanje se odvijalo u dvije osnovne kategorije: - na 144 Mhz (u subotu 5. lipnja) i – na 3.5 MHz u nedjelju. Razlika između tih dviju frekvencija (kategorija) je u načinu rasprostiranja radio valova što izravno utječe na način očitavanja i ucrtavanja pravaca (azimuta) na karti te samim tim i na taktiku koja se primjenjuje na terenu.

Na startu

Karta u mjerilu 1:15000 namjenski izrađena za ovo natjecanje

I u subotu i u nedjelju najveći broj bodova su osvojili natjecatelji radio kluba „Arena – Pula“ koji su bili i najbrojniji. Uz njih na natjecanju su sudjelovali klubovi iz Bjelovara, Čakovca, Murskog Središća, Ludbrega, Zagreba, Križevaca i Pazina te domaćini. Najmlađi natjecatelj je imao 13 godina, a najstariji čak 76 godina!

Sudjelovalo je i četvero domaćih natje-catelja iz Osnovne škole Silvija Strahimira

Vijesti iz Lovreća

Državno prvenstvo u amaterskoj radio-goniometriji

Lovreć - Opanci84

Kranjčevića. Dvije su natjecateljice, Marina Bošnjak i Ivana Bošnjak, zauzele drugo i treće mesto u kategoriji žena do 15. godina.

Organizatori natjecanja najviše zahva-ljuju ravnatelju škole, gospodinu Marijanu Sekelezu na susretljivosti i nesebičnoj po-moći. Zahvale idu i Općini Lovreć, DVD-u Lovreć, župniku fra Dinku Bošnjaku, Općini Proložac, Pekari „Krčina“, „Bobisu – Svaguši“ te Željku Čavrlju, Juri Zaradiću, Ivici Zara-diću, Žarku Petričeviću i Nediljku Bošnjaku.Start

Lito 2010.

Ovako je to izgledalo

Na cilju utrke

I ove je godine u organizaciji Kulturno-umjetničke i športske udruge Lovreć održano nekoliko događanja.Prvi put je organizirano natjecanje u

obaranju ruke. Glavnim je organizatorom bio Ivan Mustapić. Suci su bili Ivan Mustapić, Zlatko Olujić i Frano Jelić. Natjecanje se organiziralo po skupinama ovisno o kilaži. Apsolutni pobjednik turnira je Zlatko Olujić iz kategorije 110 kg.

U subotu 31. srpnja u večernjim satima održan je uspješan koncert popularne splitske pjevačice Jelene Rozge. Zahvaljujući dobrom vremenu i prodaji oko 1000 ulaznica, koncert je u potpunosti ispunio očekivanja i ,što je najvažnije, nije bilo nikakvih problema s isplatom honorara od 33000 kuna pjevačici jer je razlika pokrivena prodajom pića i donacijama sponzora.

Vijesti iz Lovreća

Lito 2010.

Lovreć - Opanci 85

Na igralištu

Već tradicionalno od 1999. godine 4. kolovoza predvečer održana je tradicionalna utrka od Ciste do Lovreća pod motom „... i trčanjem protiv droge“. U utrci je sudjelovalo 30-ak natjecatelja. Prvi među Lovrećanima bio ja Branimir Šamija. Ukupni pobjednik utrke za 2010. godinu bio je Mate Mujan.

Udruga od 2001. godine svako ljeto organizira i već tradcionalni turnir u malom nogometu izemeđu lovrećkih zaseoka. U finalu turnira igrale su ekipe Batina jata i Čaljkušića. Boljim izvođenjem penala ekipa

S presađenim srcem povratak najbližima

Braco Nosić, naš junak 2010. go-dine, s presađenim se srcem danas 18. studenoga vratio u svoj Lovreć,

svojim najbližima čije su molitve za uspje-hom velikog operativnog zahvata uslišane.

Braco, teško obolio na srcu, čekao je svog donatora i dočekao taj dan. Velikim

zaslugama svih djelatnika KBC Dubrava iz Zagreba, a na poseban način kardiologa dr. Igora Rudeža, počeo je živjeti novi život. U bolnici se zadržao dva mjeseca dok se srce priviknulo na novi organizam. HZZO je osigurao sve troškove liječenja, smještaj i putne troškove. Sada u miru kod svoje kuće provodit će rehabilitaciju pazeći se prehlada i mogućih infekcija. Njegova volja za životom, njegova vedrina i uvijek spremnost na šalu, ničim ne odaju da je imao izuzetno težak operativni zahvat.

Svi mu želimo brzi oporavak i dugotra-jan život na slavu Bogu kojemu se u svojim najtežim trenutcima iskreno molio.

................................................ Ante Babić

Batinog jata postala je pobjednik turnira. Najboljim igračem turnira proglašen je Mate Batinić, dok je najbolji strijelac Jozo Olujić.............................................. Ante Bošnjak

Vijesti iz Lovreća Lovreć - Opanci86

Nestao Mate Bendić

Preko policije pozvana je i pomoć vatrogasaca i Gorske službe spašavanja. Organizirano je nekoliko potraga, ali opet bez uspjeha. Do zaključivanja ovog broja za tisak nema nikakvih konkretnijih pokazatelja oko ne-stanka Mate Bendića.

Inače, Mate je imao određenih psihičkih smetnji, ali je uz uredno uzimanje lijekova bio dosta stabilno. Bio je jake tjelesne građe i jedinac u roditelja, koji su dugo živjeli u Njemačkoj.

Hoće li Mate biti pronađen živi ili mrtav, nitko od službene istrage ne može potvrditi. Naravno, svi bismo voljeli da se pronađe, a najviše njegovi tužni roditelji.

Svake godine u Hrvatskoj statistika bilježi na stotine sličnih slučajeva.

................................................... Ante Aračić

9. kolovoza ove godine oko 18 sati nestao je Mate Bendić (36). Bendić je toga dana s roditeljima išao u sječu drva. U jed-nom trenutku pokvarila se motorna pila pa ga otac Ante poslao da donese drugu pilu iz automobila koji je odatle bio udaljen nekoliko stotina metara. Tada se gubi svaki trag Mate Bendića.

Roditelji su ga nakon određenog vre-mena počeli tražiti, ali bez ikakvog uspjeha. Roditelji s nestrpljenjem očekuju svaki glas


Udomiteljska obitelj Lovreć

U hladnoj zimskoj noći polako se osvjetljuju prozori , a treperavi od-sjaj ulične rasvjete obasjava ženu u

crnom koju zasipaju pahulje snijega. Čeka! Znatiželjni pogledi! Neka ih! Pogledi puni sažaljenja! Ne želi ih!

Je li to bio trenutak koji je pridonio jednom drugom trenutku kada je u svom snoviđenju poželjela darovati ruke nekim drugim osobama?

Imala je ljubavi za malene i misli da ju je uspjela pružiti. Ljubav se ne troši, umnaža se i imat će je i za druge. Sigurna je. Od-luka nagla, za svakog ishitrena, ali ne i za nju koju su kroz život vodili samo osjećaji. Prije tri i pol godine u svoj dom primila je dvije starice. Ona i njih dvije tako različite, a tako iste. Tada je počelo i još traje. Žene dolaze i odlaze, njih jedanaest. Jedanaest

sudbina, jedanaest muka, jedanaest teških nevolja. Umirale su na njenim rukama, a prije izdaha blagoslov dijelile. Bdjela je nad njima, plakala, često se ljutila, a još češće pjevala. Zanemarila je diplomu odgajatelja predškolske djece,kao i onu odgajateljice u vjeri, i objeručke prihvatila Priznanicu udomiteljske obitelji.

U ovom trenutku njezine su štićenice Marija Lozančić i Marta Petričević, a vrata doma su otvorena za svakoga tko želi navratiti i za sve one koje treba pričuvati.

Radost je spoznala u sebedarju ma koliko god to ponekad teško bilo, a ne će dopustiti da zaborav otme sve one ljude do kojih joj je stalo, sve one koje voli i na koje se mogla, i još uvijek može, osloniti.

....................................... Ankica Petričević

Obavijesti iz Općine Lovreć - Opanci88

Dodijeljene stipendije

u dokumentaciji za nadmetanje. Općina Lovreć ne uplaćuje stipendiju za svaki mjesec posebno, već isplaćuje za cijelu akademsku godinu.

Svim studentima želimo uspjeh u novoj akademskoj godini!

Nakon provedenog natječaja za dodje-lu studentskih stipendija prijavilo se trideset devet kandidata. Samo

jedan kandidat nije zadovoljavao uvjet. Svim ostalima podijeljene su stipendije u iznosu od 2.700,00 kn na tekuće račune dostavljene

Vatrogasna solidarnost na djelu

16. travnja 2010. vatrogasci DVD-a Lovreć (Tomislav Jelić, Željko Bekavac, Žarko Petirčević, Zvone Madunić i Ivan Petričević) rano su jutros trajektom iz Vodica, zajedno s vatrogasnim zapovjednikom Draženom Glavinom, otišli na Kornate.

U organizaciji Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije na otoku Ve-liki Kornat izgradit će križ za svoje poginule suborce iz Vodica koji su stradali nesretnim slučajem 2007. g.

Predsjednik Vatrogasne zajednice g. Ante Sanader organizirao je 40 vatrogasnih javnih i dobrovoljnih postrojbi u izgradnji velikog križa (25m x 15m x 1,2m x 0,7m). Preko 240 vatrogasaca obavit će posao do kraja dana.

Prema arhitektonskom rješenju arhitekta Nevena Bašića na Velikom Kornatu bit će postavljeno dvanaest velikih križeva zidanih suhozidom. Dosad su napravljena četiri takva križa. U izgradnji ovoga spomen-obilježja sudjelovat će gotovo sve postrojbe iz svih županija.

Obavijesti iz Općine

Obavijesti iz OpćineLovreć - Opanci 89

U Trstenu na obljetnici

Trideset i pet imotskih sinova ostavilo je svoje mlade živote u dubrovačkom zaleđu braneći Dubrovnik i svoju

zemlju Hrvatsku od neprijatelja.Na svečanu komemoraciju, u organizaci-

ji Društva Imoćana iz Dubrovnika, odazvale su se sve institucije koje već sedamnaestu godinu zaredom obilježavaju 4. 7. kao povi-jesni dan Dubrovnika u njegovu oslobođe-nju. U znak zahvalnosti vijence su položile sve udruge proizišle iz Domovinskog rata, grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija, sve općine Imotske krajine i grad Imotski.

Sprovodni obred vodili su fra Zoran Kutleša, gvardijan Imotskog samostana, i fra Dinko Bošnjak, a svetu misu zadušnicu

predvodio je gvardijan samostana Male braće u Dubrovniku, dr. fra Stipe Nosić.

Biranim riječima i s osjećajima dužnog poštovanja fra Stipe je govorio o mladim životima kao zalogu za našu budućnost. „Tko zna, da nije bilo ovih kršnih i hrabrih momaka, možda bismo i dan-danas ovdje imali kontrolne točke s međunarodnim sna-gama. Tražeći utjehu u Gospodinu, njima ostajemo vječno zahvalni“, rekao je fra Stipe.

Na kraju misnoga slavlja u ime Imotske krajine fra Zoran je još jednom posvijestio “da nevino prolivena krv u duborvačkom zaleđu ne vapi za osvetom, već opominje Hrvate da ne zaborave tko su, odakle su i kamo idu? Neka ovo sveto mjesto za nas Imoćane svake godine posjećuje sve više hodočasnika“.


Cesta Dolića Draga-Nikolići

U dogovoru sa Županijskom upravom za ceste i općinom Lokvičići, a pre-ma već urađenom idejnom rješenju,

završena je geodetska izmjera cjelokupne trase Dolića Draga-Nikolići. Ovaj projekt

nadovezat će se na projekt Ministarstva regionalnog razvoja kod asfaltiranja ceste do Strinića. U ovoj godini će se završiti projektna dokumentacija i dobiti potrebne dozvole.

Povijesni koncert za župu Lovreć-Opanci

Povodom Dana općine Lovreć u crkvi Svetoga Duha u Lovreću održan je po-vijesni koncert za župu Lovreć-Opanci.

Naime, nakon izgradnje mehaničkih orgulja Umberto Kostanić održao je cjelovečernji koncert ozbiljne sakralne glazbe. Ovaj do-gađaj će ostati zlatnim slovima upisan u župnu i općinsku kroniku.

Orgulje u Lovreću su posebne zbog dva sviraonika. Jedan se nalazi u prezbiterijalnom dijelu, a drugi je na koru. Umberto Kostanić, učenik trećeg razreda srednje glazben škole na odsjeku za orgulje, teoriju i udaraljke sastavio je program za lovrećku publiku pokazujući razvoj orguljaške glazbe od XVII. do XX. stoljeća. Svoj koncert otpočeo je 8. misom za orgulje francuskog kompozitora Georga Corettea. Na njegovu programu bila su još trojica francuskih skladatelja: Ch. M. Widor s Meditacijom, Luis Vierne i njegovo djelo


Povijesni koncert za župu Lovreć-Opanci

Lovreć - Opanci 91

Berceuse te vrlo zahtjevni skladatelj Jehan Alain čije su Litanije su pokazale raskošnu dispoziciju lovrećkih orgulja. J. S. Bach bio je neizostavan, a Umberto je svirao njegovu skladbu BWV 639 Ich ruf ’ zu dir, Herr Jesu Christi i preludij i fugu u C-duru. Joseph Gabriel Rheinberger, orguljašev je najdraži skladatelj pa je publici prezentirana njegova Sonata. Johan Stanly, engleski skladatelj bio je prezentiran sa često slušanim Volunataryem.

Umberto je svojim muziciranjem u Lo-vreću predstavio sebe kao iznimno nadarenog orguljaša pred kojim je, ukoliko nastavi svjetska karijera. Zbog njegovog glazbenog talenta zamijećen je od velikih orguljaških pedagoga te će već u sljedećem razdoblju na daljnje studije u inozemstvo. Ovdje svakako treba zahvaliti njegovoj profesrici Ermi So-tirovoj koja je prepoznala talent te svojim znanjem pomaže mladom glazbeniku.

Proslavljen Dan općine - otvorena športska dvorana

Prije svete mise vijećnici općine Lovreć predvođeni predsjednikom vijeća, g. Marjanom Sekelezom, održali su

svečanu sjednicu. Zbog otvorenja sportske dvorane u poslijepodnevnim satima nisu pozivani gosti. Uz dužan pijetet prema svi-ma koji su dali svoje živote za slobodu i samostalnost Hrvatske s prisjećanjem na prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, predsjednik se nakratko osvrnuo na proteklo razdoblje i aktivnosti u radu Općinskog vijeća. Pohvalio je sve vijećnike kako vladajuće, tako i oporbene na zalaganju, na zajedničkim, i nikad preglasanim odlu-kama, prema kojima su ostvarivani zacrtani projekti na području općine Lovreć.

U poslijepodnevnim satima s članovima DVD-a Lovreć vijećnici su položili cvijeće pred bistu dr. Franje Tuđmana.

U 18.30 Puhački orkestar iz Imotskog, najbolji u domovini, izveo je općinsku

budnicu. Svojom svirkom privukli su veliki broj posjetitelja na otvaranje. Prije dolaska župana mr. Ante Sanadera na pozornici su Pučki pivači iz Dubrave zajedno s Lovre-ćanima izvodili najpopularnije dalmatinske pjesme.

Točno u 19 sati po dogovorenom pro-tokolu predsjednik Vijeća g. Sekelez po-zdravio je goste i sve nazočne te zamolio

Župnik fra Dinko i don Ivan Bilić u razgovoru s ministrom Fuchsom



Lovreć - Opanci92

da minutom šutnje na trenutak budemo s onima koji su nam omogućili današnji čin otvaranja sportske dvorane. Nakon toga se nazočnima obratio načelnik općine Ante Babić naglasivši u svom govoru uz završetak velikog projekta sportske dvorane, ulazak sa znanjem u Europsku uniju (tržište bez socijalne osjetljivosti) kao i skori dolazak

jedne velike njemačke delegacije iz pokrajine Rheinland-Pflaz s mogućnošću ulaganja u radnu zonu Lovreć.

Župan Splitsko-dalmatinski g. Ante Sanader ukratko se prisjetio nedavne proš-losti iz Domovinskog rata, ponosa imotskog čovjeka i pomoći u realizaciji ovoga projekta.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa g. Radovan Fuchs nije krio oduševljenje brojem nazočnih na skupu, dobroj organi-zaciji i iznenađenju da se u Dalmatinskoj zagori tako kvalitetno može organizirati ži-vot. “Ulaganjem u znanje ulažete u sebe i svoju djecu. Zbog nemogućnosti održavanja tjelesne kulture u zimskim uvjetima drago mi je da ste dobili jedan ovakav objekt koji će služiti školi i široj društvenoj zajednici. Ponosni na pobjedu u Oluji koju danas

Presjecanje vrpce pri otvaranju dvorane



Lovreć - Opanci 93

slavimo, nikada nemojmo smetnuti s uma da se rad uvijek isplati. Zato čestitam svima u realizaciji ovoga projekta“, rekao je ministar.

Svečani blagoslov izmolio je župnik fra Dinko Bošnjak, a onda se pošlo u obilazak dvorane. Najmlađi, i najrazigraniji, odmah su iskušali postavljene sprave. Za sve uzvanike pripremljen je domjenak ispred dvorane, a za to vrijeme nazočne su zabavljali Nere-tvanski biseri.

Povijesna utakmica u dvorani pripala je bojovnicima Imotske krajine, 115. imotskoj brigadi i 3. imotskoj bojni. 115. imotska brigada slavila je rezultatom 6:3, no to nije zbunilo 3. imotsku bojnu koja se pokazala boljom u restoranu Gloria.

Počela školska 2010./2011 godina

Nova školska godina počinje u pone-djeljak 6. rujna 2010. Svi će učenici toga dana redovno doći na nastavu.

Općina Lovreć donijela je i odluke za početak nove školske godine.

I. Odluka o srednjoškolskom prijevozu

Pravo na prijevoz učenika imaju svi srednjoškolci s područja općine Lovreć. Isti su se dužni javiti u Općinu zbog plaćanja participacije. Učenicima koji budu pravili probleme tijekom prijevoza i nanosili mate-rijalnu štetu prijevozniku, bit će uskraćena participacija.

II. Odluka za osnovnoškolce

Svim osnovnoškolcima općina Lvoreć je osigurala 200,00 kn za školske potrep-štine. Popis osnovnoškolaca dobivat ćemo od ravnatelja škola, a isplata će biti tijekom mjeseca rujna.

III. Odluka za malu školu

I ove godine osiguran je program Male škole kroz cijelu škosku godinu mada je zakonska obaveza 45 dana. Sva djeca za obuhvaćena programom, dužna su se javiti ravnateljima škola. Program se odnosi samo za područje općine Lovreć.


Osigurane karte za studente

Općina Lovreć se pridružila akciji besplatnih karata za studente. Svi studenti dobit će godišnje pokazne

karte koje mogu korisiti na linijama Auto-poduzeća Imotski ZZ za odredišta prema sveučilišnim centrima. Kroz godišnju kartu moći će koristiti sve linije i neograniče-ni broj odlazaka i dolazaka. Ova izravna

pomoć omogućit će studentima i njihovim roditeljima znatno smanjenje troška, što je i njen glavni cilj.

Ovim činom omogućava se velikom broju studenata mogućnost češćeg boravka kod svojih domova, ali i ostvarivanje želje za mogućom dnevnom migracijom u kojoj bi studenti trajno ostajali u Imotskoj krajini.

Nova rasvjeta

Na području općine Lvoreć izmjenit će se sva rasvjetna tijela. Zajedno sa Fondom za energetsku učinkovi-

tost i Općinom Lovreć potpisan je ugovor o rekonstrukciji javne rasvjete. Radovi će trajati do Božića. U pojedinim naseljima

smanjit će se broj rasvjetnih tijela, a u nekima će se povećati. U svakom slučaju cilj ove akcije je smanjiti javnu rasvjetu i emitiranje štetnih plinova koje forsiraju i tijela Europske unije. Radove izvodi tvrtka Prolux-Split.

Lovreću s ljubavlju

Obrt rad s građevinskim strojevima u vlasništvu Mirjane Frankić već nekoliko rujanskih dana probija

šumske puteve po sjevernom dijelu Lovreća: prema Matusinovim kućama, Trolokvama i Bliznicama u dužini od oko pet kilometara. Strojevi opremljeni za usitnjavanje kraškog terena uredili su ove šumske putove i izrav-nali ih kako bi se osobnim automobilima moglo doći gotovo pred svaki vrt i ogradu.

Nikola Frankić iz Lovreća želi svome Lovreću darovati nešto korisno. Oslušku-jući bilo mještana, odlučio se za ovu vrlo vrijednu i skupu investiciju. U razgovoru s njim i upitima za njegov motiv kazao kako mu je to bila želja i prije, ali zbog nedostatka vremena to nije mogao učiniti. Strojevi koje ovaj obrt posjeduje, odrađivali su velike poslove u Primoštenu, Muću, Istri, na Badelovim vinogradima kod Benkovca,


Lovreću s ljubavlju

Lovreć - Opanci 95

na projektima Hrvatskih šuma i na puno drugih privatnih lokacija.

Općini Lovreć je u cilju da svakog stanovnika motivira, ne samo na dolazak u ove oaze mira, već i da svojim djelima i po svojim mogućnostima pomogne svome kraju. Nikola Frankić je to učinio na naj-bolji mogući način i mi smo mu uime svih stanovnika Lovreća neizmjerno zahvalni.

Želimo da gospodin Frankić bude po-ticaj i drugima.

Održavanje mrtvačnica

Prije zimskih i kišnih dana komunal-ni djelatnici i bojadiseri pristupili su uređnju mrtvačnice. Obojani su zidovi,

saniran jedan dio prostora od vlage. Na sjevernom strani tijekom ljeta se dogodila provala te su otvori sanirani. Prozorska okna s unutarnje strane su silikonirana. Isključe-na je voda na prskalicama, a tijekom zime posijeći će se jedan dio grana na platana-ma ispred mrtvačnice u Lovreću. Veliko je nevrijeme na proljeće porušilo jedan dio

borova. Ponovno su zasađeni i svi su izgledi da se suše. Sačekat će se proljeće i vidjeti je li potrebno zasaditi nove.

Na mrtvačnici u Studencima prekon-trolirani su otvori i ozračnici kao i prosotr za frižider.

Na mrtvačnici u Medovu Docu dovršeni su svi grubi radovi. Pristupilo se postavlja-nju elektro-instalacija i plastične stolarije. Konačan dovršetak radova predviđen je za mjesec kolovoz 2011.

Orguljaški Bard održao koncert u crkvi Svetoga Duha

Povod orguljaškog koncerta prof. Ma-ria Perestegija bila je 100. obljetnica preminuća fra Šimuna Milinovića,

barskog nadbiskupa.

Prof. Perestegi odlučio se za program lakših skladbi za publiku koja nije vična ova-kvim koncertima, ali zahtjevnijih u izvođenju i odabiru registracije. Posebno dojmljiv bio


Orguljaški Bard održao koncert u crkvi Svetoga Duha

Lovreć - Opanci96

je allegro tri sonate nepoznatog skladatelja iz Klanjca. Lovrećani, i oni koji su to htjeli, mogli su poslušati i skladbe hrvatskih autora, posebno L. Sorkočevića čija dijela danas čuva naš dr. fra Stipe Nosić u samostanu Male braće u Dubrovniku.

Skladba tri sonate od J. Bajamontija u svom adagiu plijenila je lepršavošću splitskih

kolorita ovog nadasve poznatog liječnika koji se u svojim mladim danima družio i s A. Fortisom koji je pisao o Dalamciji.

Umjesto Handla, prof. Perestegi nas je počastio Tocatom i fugom od Bacha

kako bismo osijetili puninu koju pružaju lovrećke orgulje, posebno u pedalnom dijelu.

Sviranje Bachove tocate prof. Perestegi izveo je s donjeg sviraonika došavši do publi-ke koja je osjetila njegovu virtuoznost, lakoću sviranja i, naravno,veliko umijeće „upravlja-nja“ ovim vrlo zahtjevnim instrumentom.

O orguljama u Lovreću izrazio se vrlo pozitivno, ali je dao i neke primjedbe, koje se mogu ukloniti, kako bi ovaj instrument bio poželjan i drugim glazbenicma pri izvo-đenju ovakve ili slične glazbe.

Prof. Perestegi je ovim koncertom pr-bližio orguljašku glazbu svim slušateljima od kojih su neki prvi put slušali ovakav koncert.


Hrvati iz Crne Gore u posjetu Lovreću

Povodom Znanstvenog skupa o fra Ši-munu Milinoviću u Lovreć je iz Crne Gore stiglo izaslanstvo, predstavnici

grada Bara, točnije Hrvatske građanske ini-cijative: Vlado Marvučić, Ilija Janković, Ilija Janetić i Pavao Vučetić. Bila je to prigoda pokazati im kraj u kojem se rodio fra Šimun

Naši gosti s čelnicima Općine pred ostacima rodne kuće fra Šimuna Milinovića

Milinović. Posjetili su njegovu rodnu kuću (kulu Milovića) i položili cvijeće. Nakon toga su obišli prostor Škole, Etnografsku zbirku i školsku dvoranu.

Po njihovim riječima osjetili su ljubav i toplinu svog naroda u matici Hrvatskoj kao i gostoprimstvo svećenika franjevaca.


Gradilište kroz Bošnjakovu stranu

U petak 29.10.2010. otvoreno je gradilište na uređenju ceste kroz Bošnjakovu stranu. Ovaj projekt

se nadovezuje na projekt uređenja središta Lovreća. Cesta će zbog velikih poledica zimi dobiti i treću traku za lakši protok teretnih vozila te će se urediti gornji sloj asfalta, bankine i signalizacija. Ove radove izvodi

Poduzeće za ceste iz Splita a izvodit će se ugovornom dinamikom ukoliko vremenske prilike to dozvole. Projekt za cestu napravila je tvrtka Geoprojekt d.o.o. Split, a nadzor vrši tvrtka Muhos d.o.o. iz Splita. Svakako smo pazili na to da promet teče nesmetano u oba pravca, a svim se vozačima do završetka gradilišta preporuča oprezna vožnja.

Magistralna i mjesna vodovodna mreža - Čaljkušići

Radovi na vodovodu Čaljkušići su se opravdano odužili. Jednim dijelom nije bilo sigurno hoće li se ova investicija nastaviti zbog gospodarske situacije, a dijelom i zbog nerješenih imovinsko-pravnih pitanja glede posjednika ili vlasnika zemljišta.

Radovi na vodospremi su dovršeni. Po-stavljen je i magistralni dio cjevovda kroz

Čaljkušiće i jedna dio mejsne mreže. Žao nam je zbog stanovnika Čaljkušića kojima je dijelom uništena prometnica. Zbog veličine projekta molimo ih za strpljenje. Jedan dio ceste 1.4 km je saniran u cijelosti. Nakon polaganja cjevovda i izvršenja potrebnih radnji na tlačenju cijevi asfaltirat će se i preostali dio.


Pokojnicima s pijetetom

Ne treba dugo razmišljati o vremenu u kojem živimo i ne treba dugo proučavati ponašanja, vjerovanja i

ljudska traženja da bi se otkrilo kako naše vrjeme ne voli govor o smrti.

I danas kada se ljudi okupljaju na gro-bovima, sponatano se povlače u šutnju, u poneki šapat, stapaju se s plamom svijeća, a krizanteme mirišu na osobit način.

Ni ovaj dan ljudi ne doživaljavaju jed-nako. Uočit ćemo razlike između onih koji se susreću s trenutcima pohoda grobovima kao da ih se ne tiču i onih koji nisu uspjeli premostiti samoću i odgovoriti koracima na pitanja koja je otvorila smrt. I zato molimo: Jer tvojim se vjernima, Gospodine, život

mijenja, a ne oduzima, jer imamo vječno prebivalište na nebesima.

I dok plačemo za našim pokojnima, naš plač nije znak očaja, nego izričaj ljubavi jer je naš život znak nade. Iz dana u dan učimo da ne moramo umrijeti.

Za vrijeme blagdana Svih svetih, na Dušni dan, kao i vikend prije toga, tisuće Lovrećana pohodili su groblja svojih najbližih. Za ovu prigodu bile su prilagođene svete mise kako u župnoj crkvi, tako i na groblju koje je predvodio župnik fra Dinko Bošnjak.

S razlogom vjerujemo da će svaki vjer-nik koji je sposoban živjeti zbilju vlastitog tijela, jednoga dana začuti obnoviteljsku riječ: Ustani!

Ražario nas žar ptice

Ljepši dar za 125. obljetnicu Osnovne škole u Lovreću od današnjeg nije mogao biti.

Ravnatelj škole g. Marjan Sekelez pozvao je u goste Gradsko kazalište Žar ptica iz Zagreba koje vodi glumica Marija Sekelez, čiji roditeljski korijeni potječu iz Lovreća.

Ravnatelj škole je u najkraćim rečeni-cama govorio o povijesti pučke pouke stare 180 godina, 125. obljetnici pučke škole i 60. obljetnici Osnovne škole. Vidljivo je bio sretan jer su se na ovu predstavu odazvala djeca iz Šestanovca, Ciste, Studenaca i PŠ

Kljenovac (OŠ „Tin Ujević“ Krivodol). Za-želio im je dobar provod.

Kratkim i dopadljivim recitalom uče-nika-domaćina započeo je program proslave Dana škole.

Gospođa Marija Sekelez s ushićenjem se obratila nazočnim roditeljima, nastavnicima i djeci, što je u svoj Lovreć dovela svoju glumačku družinu s prekrasnom predstavom Sanje Polak Dnevnik Pauline P.

- Iako sam rođena u Vukovaru, a dje-tinjstvo provela u Splitu, Lovreć mi je po-sebno pri srcu. Drago mi je što vas mogu


Ražario nas žar ptice

Lovreć - Opanci100

pozdraviti i darovati vam ovu predstavu koja je dosad izvođena oko 170 puta, a dio je osnovnoškolske lektire. Nema sumnje da ću biti zadovoljna ukoliko vam se predstava svidi, što znači da smo odradili dobar posao - rekla je Sekelez.

Predstava Dnevnik Pauline P. definitivno je oduševila svu školsku djecu i sve nazočne. Ležernošću glumaca i glazbeno-scenskim nastupom pokazali su na duhovit i neobi-čan način svima odrastanje osnovnoškolke Pauline opterećene svim globalizacijskim tijekovima i odnosima unutar obitelji, školi i društvu. Prilagođenim izričajem razumlji-vim svoj školskoj djeci nisu ostavili nikoga

ravnodušnim. Sama djeca svojim reakcijama pokazali su da im s predstava dopala i glumci su za to pobrali velike aplauze.

Izvođenjem ove predstave pokazali smo da i ruralne sredine gotovo ni u čemu ne zaostaju od onih gradskih u kojima, naravno, postoji veći izbor onoga dobroga, ali, na žalost, i lošega.

Kazalištu Žar ptica odajemo veliko priznanje i zahvalu za doživljaj koji ćemo dugo pamtiti.

Osnovna škola je za sve drage goste pri-redila kolače i napitke, a članovi aero-kluba Split za ovu prigodu snimili su nekoliko fotografija iz zraka.


Završili drugi dani Mate Šimundića

U Osnovnoj školi S. S. Kranjčevića 6. studenoga 2010. završili su Drugi dani jezikoslovca Mate Šimundića.

U organizaciji Društva Lovrećana i prof. Ivana Bekavca Basića devet izlagača govorilo je na zadanu temu. Iako je za ovu prigodu bilo najavljivano tiskanje prvoga Zbornika, to se zbog nedostatka financijskih sredstava nije dogodilo.

Nakon održanih referata započela je rasprava na teme izlagača. Svi izlagači slažu se u tome da i raspravne dijelove treba obja-viti te da se Zbornik mora što prije izdati.

U poslijepodnevnim satima organiziran je posjet rodnim kućama fra Šimuna Mi-linovića, Mate Šimundića i Ivana Raosa te Trgu fra Anđela Udiljka, oca naučiteljstva u našim krajevima, u Studencima. Navečer je upriličena sv. misa u župnoj crkvi koju je predvodio župnik fra Dinko Bošnjak.

Iznajmljivanje športske dvorane

Svi koji to žele, a bave se športom, re-kreacijom i zabavom, mogu športsku dvoranu u Lovreću dobiti u najam.

Od petka 26. 11. 2010. do daljnjega u poslijepodnevnim satima (od 16 do 23 sata) moguć je najam dvorane.

Svi koji to žele, prijave za slobodne termine mogu dobiti kod Tomislava Olujića zaduženog za dvoranu na telefonski broj 092 202 07 32.

Korisnici dvorane dužni su prije kori-štenja potpisati ugovor i uplatiti iznos od 200,00 kn po satu.


Uz Dan škole - emisija o gangašima

U okviru proslava Dana škole urednica emisije Hrvatske narodne baštine koja se emitira na prvom programu Hrvat-

skog radija, gospođa Maja Martinec, i tonski snimatelj Ante Dorić bili su gosti naše škole.

Snimali su gangu (distih) lovrećkog kraja sa svrhom očuvanja zavičajne baštine od zaborava. U višesatnom druženju u pje-smi i priči naši gangaši su bili: Ante Šamija (Šamijica), Marijan Čavrlj (Marinko), Frano Biškić, Ante Biškić (Bibe), a pomogao im je Marko Vuković (Maka) sa Studenaca.

U razgovoru o školi i gangi sudjelovali su ravnatelj škole Marjan Sekelez i autor Lovrećke gange gosp. Petar Ujević.

Ovo je bila još jedna promidžba našega mjesta i Općine ili kako o gangi kaza gospo-din Ujević: “Još jedna želja da u bogatoj ri-znici narodnog stvaralaštva bude namijenjena potomcima da bi u njoj mogli prepozna(va)ti dio sebe ‘jer nikada više večeri posutih ognjištem i guslama, sijelima i igrama, večeri u gangi propjevanih’ kako napisa našijenac Ivan Raos.“

Gradu heroju Vukovaru

U subotu 13. studenoga posjetili smo s grupom građana herojski grad Vu-kovar. Ove godine to smo učinili po

deseti put. Osjećaji prema gradu Vukovaru često su kroz ovih deset godina bili tema i našeg Općinskog vijeća. U nekoliko na-vrata pomagali smo preko župa ili Caritasa

najugroženije obitelji i sudjelovali zajednički u projektima izgradnje Vukovara.

Vukovar je grad koji ima posebno mjesto u našim srcima. I ove godine obišli smo mjesta stradanja i zadržali se u gradu na Dunavu.

Nakon toga smo posjetili grad Slavonski Brod. Vođeni od p. dr. Maria Crvenke obišli smo franjevački samostan iz 17. stoljeća, vidjeli povijesne orgulje i sobu pjesnika Dragutina Tadijanovića. Poslije samostana obišli smo kuću u kojoj je živjela književnica Ivana Brlić-Ma-žuranić i u kojoj je napisala Priče iz davnine. Posjetitelji su imali dovoljno vremena da obiđu iznimno lijepo uređen prostor Brodske tvrđave, uređenog korza i mnogih drugih znamenitosti ovoga iznimno čistog i uređenog grada.

Iz kultureLovreć - Opanci 103

Knjige „Pogled u misterij“ i „Život biraj“

(s. Marije od presvetog srca)

akademije znanosti i umjetnosti, a preuzela ju je 4. studenoga na prigodnoj svečanosti u domu “Tadijanović” u Slavonskom Brodu klarisina nećakinja Branka Buljan, koja je pročitala Ankino pismo u kojem se prisjeća susreta s našim poznatim pjesnikom koji je živio čak 102 godine.

U Biblioteci asketsko-mističnih djela – Symposion, u nakladi Samostana sv. Klare u Splitu, objavljene su dvije knjige „Pogled u misterij“ i „Život biraj“ s. Marije od Presve-toga Srca. Knjige koje je likovno oblikovala slikarica Darija Karmela Kovačević sadrže meditacije „Bog je ljubav“ objavljene u sara-jevskom „Katoličkom tjedniku“ od 2004. do 2005. godine, u kolumni „Pogled u misterij“.

Bog je Ljubav – glavni je sadržaj ovoga djela „Pogled u Misterij“; u Misterij, koji je punina Bitka; Onaj koji jest. Naglasak je na velikoj tajni Utjelovljenja, na Logosu, vječnoj Riječi, po kojoj je sve stvoreno i po kojoj sve opstoji. Riječ je o božanskoj stvarnosti, o mističnom životu i sjedinjenju duše s Bogom. Knjiga je meditativno-znanstveno djelo, s obiljem misli velikih filozofa – te-ologa – mistika, a dubokog sadržaja, koji dušu izgrađuje i upravlja k Bogu, Izvoru života i ljubavi.

Ove 2010. klarisa Anka Petričević – sestra Marija od Presvetog Srca u splitskom samostanu svete Klare

obilježava 80 godina svog života, a taj je jubilej oslađen nagradom “Dragutin Tadi-janović” za 2009. Nagradu za sveukupno pjesničko djelo dodjeljuje Zaklada Hrvatske

Iz kulture

Iz kulture

Knjige „Pogled u misterij“ i „Život biraj“ (s. Marije od presvetog srca)

Lovreć - Opanci104

Naše gore list

Nakon završetka djela „Pogled u mi-sterij“, u kolumni sarajevskog Katoličkog tjednika, uslijedilo je ovo drugo djelo „Život biraj“, koje je u nastavcima objavljivano godine 2005. I ovo djelo ima za cilj da dje-luje na svijest i savjest, da mnogi spoznaju i shvate svoje prvo Počelo, svoj iskon, svoj Život, ne ostajući na putevima Izgubljenja.

Pod utjecajem mnogih lažnih ideologija, od kojih je i New age, propagatorima lažnih ideja, lascivnih filmova, droge, alkohola,

života ulice, zamamnih obećanja lagodnog života, rasula u obitelji, tužno je i žalosno stanje, koje vodi prema Izgubljenju. Da bi se čovjek današnjice spasio i bio sposoban da preuzme teret koji donose Božji blagoslov, mora se vratiti „svome Stvoritelju i ocu, koji ga ljubi; da po Njemu i Milosti živi dostojanstveno i čestito, kako bi bio kori-stan sebi, svojima i Domovini“ - poručila je autorica knjige.

..................................Dragica Zeljko Selak

O računalnom bezakonju

Lovreć je dao brojne sveučilišne pro-fesore, jedan od njih je dr. sc. Slavko Šimundić, rođen 13. rujna 1946. u

Lovreću, početkom ovog desetljeća bio je i dekan Pravnog fakulteta. Objavio je deset knjiga i redoviti je profesor na Katedri za informacijske znanosti i statistiku. Ove je godine objavio novu knjigu, vrlo aktualnu u ovo globalno-internetsko doba. Sve je više amoralnosti i kriminala na ulicama, u zbilji, ali i u virtualnom, internetskom svijetu. Stoga je, ne samo za studente nego i za širi čitateljski krug, zanimljiva knji-ga RAČUNALNI KRIMINALITET koju su objavili dr. Slavko Šimundić, profesor na splitskom Pravnom fakultetu, i osječki publicist i asistent Siniša Franjić. U deset poglavlja knjige autori promišljaju nisku razinu naše računalne kulture i etike, granice narušavanja privatnosti nakon koje počinje

kriminalitet, obrađuju otkrivanje, prijav-ljivanje i kažnjavanje računalnih prijevara, špijunaža, sabotaža, softersko piratstvo, upa-de na internetske domene i osobito krađu osobnih podataka i informacija pohranje-nih na raznim kompjuterskim medijima ili internetskim mrežama. Knjiga je ujedno i studentski udžbenik za taj izborni predmet na splitskom Pravnom fakultetu i osječkom Elektrotehničkom fakultetu, na kojima se trenutačno jedino u nas studira ta aktualna tematika.

Računalna je tehnika toliko uznapre-dovala da se danas mnogo više novca ulaže u zaštitu osobnih podataka i informacija negoli u hardver (tehničku podršku), jer smo svjedoci kako i srednjoškolski hakeri umiju razbiti šifre računalnih sustava cijelih država, a naši Zadrani čak i vojnog Pentagona. Knjiga obrađuje genezu, otkrivanje i kažnjavanje računalnog kriminaliteta, zakonsku praksu u

Iz kulture

Naše gore list

Lovreć - Opanci 105

nas i u svijetu, na kraju je i nekoliko prak-tičnih primjera štićenja osobnih podataka pred kradljivcima koji ih zloporabljuju i kradu novac na “mreži svih mreža”. Posto-je hardverska, softverska, administrativna,

kripto zaštita i “vatreni zidovi” kojima se korisnici brane od neželjenih upada u svoj računalni sustav, a kazne mogu biti i do deset godina zatvora.

................................................M. Vuković

Kolekcionar Marijan Šimundić

Marijan Šimundić(1952.) iz Lovreća dosta je zanimljiv čovjek. Tko god prođe ispred njegove kuće, pogled

mu se zadrži na njegovom vrtu, kući, oko-lišu… Očito, čovjek ima neku umjetničku dušu. To je i nas motiviralo da navratimo i popričamo s ovim čovjekom.

Slično kao i drugi Lovrećani, Marijan se uputio u Njemačku 1972. godine. Pošto je završio ugostiteljsku školu, prvo je radio kao konobar u jednom elitnom hotelu u Offenburgu. 1984. godine otvara svoj re-storan u istom mjestu. 1987. kupuje kuću u Offenburgu. Tako je započeo svoj život

Iz kulture


Lovreć - Opanci106

sa suprugom Marijom r. Burazin s kojom se oženio 1980. Devedesetih godina počinje rat u Hrvatskoj. Marijan se uključuje u

prikupljanje pomoći za Domovinu. Osnovao je Hrvatsku kulturnu zajednicu u Njemačkoj, čiji je bio prvim predsjednikom. Prvi je kao

Iz kulture



stranac ušao u gradski parlament Bahlsbac-ha. Za Lovreć je također prikupio značajnu pomoć, a među ostalim i vatrogasno vozilo. Za njegov doprinos stvaranju hrvatske države predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera. 2008. godine vraća se konačno u Hrvatsku kao umirovlje-nik. Uz suprugu Mariju ima i sina Davida, nevjestu Katarinu te dvoje unučadi.

- U Njemačkoj sam uvidio da ljudi sakupljaju pojedine stvari i to brižno čuvaju. Ja sam se odlučio za šivaće strojeve. Imam ih 60! Sve su to unikati. Ni jedan nije Singer.

Imam i dva stara traktora-porsche, džipa iz Drugog svjetskog rata, američki motocikl, starog mercedesa-oldtimera… bunker kanad-ske vojske koji sam kupio u Njemačkoj. Vrt uređujem s pojedinim detaljima i tako mi vrijeme prođe. Zadovoljstvo mi je pomo-ći drugim ljudima. Zajedno sa suprugom aktivan sam u župnom zboru. Pomažemo koliko možemo i to nas čini sretnim.

Marijane, želimo Vam da još više imate i da ljudima nesebično pomažete kao i do sada.................................................Ante Aračić

Dvije ruke

Postoji mnogo ruku…Ruke pjesnika, umjetnika, vozača, ruke bogataša i ruke siromaha i

još mnoge druge… No, ipak su samo dvije, a zašto? Ove su dvije toliko dobra učinile i uzdiže mi se uzdah: - O da su bile još bar dvije ovakve, bilo bi još mnogo toga! Ono što nije mogla jedna, velikodušno je prihvaćala druga i uvijek su bile složne. Bile su nježne, mada im je koža bila hrapava, uvijek tople, a toliko puta modre od studeni, pune za drugoga, a i same toliko puta prazne. O, te blažene ruke! Koliko su puta otrle suzu sa zaplakanog lica,koliko puta ogrnule ozeblog, nahranile gladnog…

Ah, zašto su bile samo dvije? O, hvala ti, svemoćni Stvoritelju, što si nam stvorio ruke, ove dobre ruke! Blago tim sretnim rukama!

*** Al’, i razbojnik ima ruke,

ruke koje nose zlo, pišu nepravdu, uništavaju narod.

Da, i to su ruke… Koliko puta kažemo: - Bolje da ih nema! Ti si ih ipak stvorio

i one postoje, ali ih je čovjek zloupotrijebio.

Zašto nisi onome dobrome dao i te dvije ruke, bilo bi dvostruko

više dobra na svijetu?

......... S. Ozana (Nedjeljka Jerčić) (+1999.)

Iz kulture Lovreć - Opanci108

Skače mi tlakMrtvački sanduci su danas ovd’e traženi. Vele i’ brate izginu, a ovo stari brzo izumru.

A prije bi se kadikad i digdi radovalo kad bi ‘kogod umro, jer je jedan manje bijo na tanjuru. A sad’ odoše šoldi iz britvaša. Skupo je sad umri’t.

- Nego, sad ti je sprovod skupji veg’ vinčanje.

- Sprovod moraš obavit, a pir se više i ne mora pirovat, jer skoro se ni’ko ne ženi. Sad’ su svi na nikoj probi. Kušnji. Prominu po deset žena i ni’ko nikomu ništa. Svi go-vore: kušan oli ti proban ženu, auto, vino... ali niko ne govori: ‘Divice moja draga, iđen pokušat Boga molit!’ Ni’ko!

- A je, moj Jerko! Sva ova naša mlađa-rija živčana. Svi kažu: ‘Evo skaču mi živci! Skače mi tlak! Nemoj da poludin...!’ A mi smo, brate, svega vidili, i loša i dobra se nauživali, ali ništa nan nije skakalo. Samo su nan criva skakala od gladi, pa, evo opet lipe godine dočekasmo. Ma, i kad ‘oćeš štogod komu tuten rastumačit, ma, niko ti nima vrimena, ni strp’jenja, ni razuma.

- Sve bakato i zadrto, Mande moja!- Lete u tizin autinan i na ovin motorin

k’o kakvi bidni nevo’jnici . A di li će sletit? Šta misle da će in umaknit i promaknit!? Brez Boga ne mereš ništa. Ama ništa! Sve je u njegovoj ruci.

- Vrandul će in crni umaknit, Mande moja!

- Ma, reci ti meni, zanima li njizi išta? Baš išta?

- Zanima, zanima! Oni kažu: ‘Oćemo se provest, proživit’. Prošla su ta vaša vrimena.

- Jerko moj! Jesi li vidijo niki dan, kad pokopaše onog’ našeg susida, koji mlad i zelen ode u ledinu? Niki držaše govore. I sve jedan drugon govori: ‘Ne juti se što ti nisi ovi put govorijo. Bit će jopet prilika!’ ‘Kakvi’ prilika? Kakvi’ prigoda? Da’ bo’da i’ takve prilike u njijovoj obite’ji dočekale, pa neka onda drže govore! ‘

- E, moja Mande, kad bi čovik bio pa-metan, nikad se puške ne bi latio...!? Žalosna nan majka, žalosna! A bojin se, kad ti se ovi niki ‘judi brzo obrate da bi to moglo i na zlo slutit. Da nan se jopet ne iskoli isto? Da budemo opet krivi i da nas se progoni?

- Cili san vik, evo, proživila, a ne ra-zumin, a i umrit ću, čini se, i ne ću sv’atit’ zbog čega je oniko ‘judi nakon onog nesrit-nog svickog rata izginulo. Zašto se o tizin šutilo? Zašto se vironauk branijo? Ali se zato psovalo i to nikomu nije smetalo.

- A danas, svi ti, evo, navališe u crkvu. Pod starost se krste, vinčavaju, krizmavaju. To ti je sad k’o nika moda. I daje se psuje i nikomu ništa.

- Zlo će se veliko spustiti na ovaj jadni narod. Bidno če’jade više nima za ništa vrimena, a ne zna ni šta radi ni šta ‘oće. Sve je belaj odnjo!

- A bojin se da nijedan rat nikomu nije donijo dobro, a nama ‘Rvatin zglave. Sve ti strepin da ne bude jopet isto. Spasiš čovika, obite’j, kuću, zem’ju... I šta poslin?

Stara je poslovica: koza odgoji šćene, a šćene joj poslin kosti grize.

- A da je Bog da’, da je naš stolar Lujo živ, on bi sad bijo najbogatiji čovik u selu.

Iz kulture

Skače mi tlak


Nije više ništa isto. Dosadni ste vi i te vaše priče šta ste vi i kako ste vi stari živili. ‘Ko van je kriv što niste znali živit’.

- Ma, i mi smo bili mladi. I nas su te ludosti zanimale, ali smo malo više cinili i poštivali naše stare i tu našu nesritnu povist.

- Srce mi se stegne kad vidin kako ovu našu dicu, te naše unuke, ništa ne zanima, ma ni povist. Nji’ ti koren ne zanima. Aj ti meni kaži, ako kupusu nisi dobro utvrdijo žile u zem’ji, kako će on rest? Ne mere se živit brez korena. Koren triba dobro utvrdit, zalit i zaštiti od sunca da ne izgori. Jer je poslin za sve kasno.

- Je, moja Mande! Ti si u pravu, ka’ i uvik! Onin je starijin tribalo štogod-što-god! Ali ovizin dans ne triba ni koren, ni

savit. Njizin triba benzina i piva. Oni, prije vego li izrestu, osuše se. Sve nika nestrp’jiva truležina, koja se ničeg ne boji i ništa joj nije sveto. S našon Rvackon smo dobili i ružne darove iz ’Merike i Erope! Lipu nan je ostavštinu ostavio i lipu nan budućnost nudi ovaj bezbožnički sustav. A i mi smo dosta krivi, pa nan tako triba. Kad ditetu daš na vo’ju, ne triba se nadat dobru!

- Unda se ničemu ne triba ni čudit! Rano moja, što sve čovika čeka?! A ne triba se vele svemu ni čudit’, ni ovo što sviman skače tlak. Vidiš da je i u zraku niki pritisak, a i vrime je, Bože mi prosti, nikakvo živčano!

(Iz romana Vrd’olska žeđa)

.......................... Dragica ZELJKO SELAK

Da nam zaborav ne otme dušu...

U spomen i čast svim hrvatskim sinovima palim za slobodu domovine

KRIŽNI PUT

Dugo je šutnja pričala više od riječi, Samo su isprane oči pogledima govorile istinu: Otišao je sin, brat... S praga ga otpratila suza materina, U siromašnom zavežljaju ponio je srce i blagoslov, Otiša’ je tražiti domovinu.

Iz kulture

Da nam zaborav ne otme dušu...

Lovreć - Opanci110

Mučno mu prolazili dani i odjednom se nađe u koloni... Mnoštvo njemu sličnih gazilo je prašnja-vu cestu, Žedni vode hodili uz rijeku, Gladni kruha progonjeni kroz žitna polja, Samo se nad njima čuo krik krvnika: - Bando, hoćete Hrvatsku?! Rafali... O, ti strašni zvuci umoriše mladost, Njihovi jauci i danas žive i traju u priči moje bake. - Znaš, sinko, da mi je znati di su kosti dice moje, Gospe moja, o mladosti! I tuga caruje po kamenjaru, U ljetnim zorama iz daleka mi donese pjesmu Mladosti umorene.

Oni na zelenim poljanama žive svoju mladost, i danas... Bol, jauk i suza rosi prkos i snagu, Istina je pronašla put u tami I narod moj u kalvariji isklesa slobodu! Evo Hrvatske, bando krvnička, čujte me, nema vas više u zemlji mojoj, Otjeraše vas novi hrvatski sinovi... Još samo u tihim noćima kao da vjetar donese jeku iz moga djetinjstva, Onu što živi u meni, što će sutra živjeti u djeci mojoj: - Znaš, sinko, imali su mladost, a procva-li nisu, a ubijeni u proliće“. Dugo je šutnja pričala više od riječi, Samo je srce pronašlo istinu u tami.

........................................... Ankica Sekelez

Sve su pustija naša ognjišta

Vrati se, sine

U sutonu pustom Starica krunicom pozdravlja večer na svojoj sopici, Sunce ugaslim zrakama Miluje staru, kamenu kuću. Svuda tišina. Umorne oči podigla nebu, Riječi šutnjom govore...

Vrati se, sine moj! Vrati se, dite materino!

O, muko moja!

Nema dima ni vatre, Nema suvaraka da ti mater kruv ispeče. Boli me, sine, nije tilo toliko Koliko unutra nešto čupa oko srca...

O, sine, vrati se! Pivaju, dite, naše tice ko i unda Kad si iša od kuće, Miriše mesliđan, a ujutro kadulja Opija žešće nego mlado vino.

Iz kulture

Sve su pustija naša ognjišta


Naš pivac, sine, i on se prominio, Slabije piva.

O, sine moj!

Napoji se, dušo, vode iz naše čatrnje, Doće ti život! Dođi, dite moje, da te mater vidi Za života,

Umorna san ti, ali Oživila bi ja da te vidin.

I načas zasuzi oko,Suza krišom ocakli zjenu, Čvršće stisne krunicu srcu:Vrati se, sine!

.....................................Ankica Sekelez

Gostovanje u Lovreću

Gradsko kazalište Žar ptica već je drugi put gostovalo u Lovreću. Prvi put je bilo prije 2 godine s predstavom

Reumatični kišobran koji smo igrali u hodniku škole, dok smo ove godine 5. 11. na Dan škole nastupili u novoj prelijepoj sportskoj dvorani s našom hit predstavom Dnevnik Pauline P. koju smo do sada odigrali više od 180 puta.

Željeli smo za taj svečani dan darovati učenicima Lovreća najbolju predstavu kako bi imali osjećaj da se nalaze u pravom ka-zališnom prostoru.

I samo vrijeme kao da je sudjelovalo u tom velikom događaju jer je dan bio iznimno lijep i sunčan tako da su glumci GK Žar ptice uživali penjući se križnim putem do Gradine.

Iz kulture

Gostovanje u Lovreću

Lovreć - Opanci112

Predstavu je gledalo više od 400 učenika iz Lovreća, Studenaca, Ciste Velike, Šesta-novca i PŠ Kljenovac. Bili su prekrasna ka-zališna publika i glumce su ispratili velikim i srdačnim pljeskom. Poslije predstave bio je priređen svečani ručak za sve nastavnike i nas goste. Svi moji zaposlenici bili su odševljeni gostoprimstvom i ljubaznošću domaćina, tako da su mi rekli kako im je to jedno od najdražih gostovanja iako smo, uistinu, gostovali od Mongolije do Venezuele.

Nadamo se i želimo da gostovanje GK Žar ptice u Osnovnoj školi S.S. Kranjčevića u Lovreću postane tradicijom, tako da djeca bez obzira na udaljenost uživaju u najboljim predstavama, a mi im ostanemo u sjećanju kao izniman kulturni doživljaj u njihovim školskim danima.

Još jednom u ime svih članova kazališta Žar ptice zahvaljujem svima koji su se po-trudili da nam gostovanje u Lovreću ostane nezaboravan doživljaj.

....................... Marija Sekelez, ravnateljica

Anđele, čuvaru moj

Otišla si tamo gdje ću i ja doći uz brecaj zvona s našeg kampanela. Okupi društvo, čekaj me kod Njega, kad pozove ovu dušu bolnu da se vječno radujemo skupa.

I dalje hodam i Bogu se molim, tražeći tebe da mi se javiš. Staze tvoje puste posjećujem često, sve je isto, ali tebe nema, Anđele moj.

Od kada, dušo, nisi sa mnom, tužno srce ne čuje ti glas, umorna duša osjeća ljubav, pogledom tužnim u nebeski beskraj, i stalno tražim i molim, vesele oči da mi se jave.

Anđele, čuvaru moj, pomozi mi sad, ti dobro znaš

Pjevam pjesmu ljubavi, pjesmu tuge, koju skriva duša moja, tebi dušo duše moje, tebi moj dobri Anđele.

Tvojim stazama hodam s krunicom u ruci, Zahvalan dragome Bogu, za ljubav najveću.

Odlaskom jeseni došla si ti, blagoslov najmiliji što Bog mi je dao. Zadovoljna duša bila je radosna, rođenjem tvojim, rođena je ljubav, sveti križ što u meni živi.

Otišla si u proljeće rano, u haljini bijeloj kao voćka u cvatu, prijatelju dragom, onom što te voli, onom što te ljubi više od mene.

Iz kulture

Anđele, čuvaru moj


kako ću živjeti bez tebe ja. Pokaži mi put da pobjedim tugu, jer tuga je u srcu mom, stanovnik duše moje.

Kad bi tvoja staza znala koliko pati duša ova, i sama bi s njome zaplakala, djevojčice moja mala.

Otkad, zlato, nisi sa mnom, suzne oči ne vide tvoj lik, u samoći tiho zovem tvoje ime, ružo moja, bijela ružo neprocvala.

Misli mi lutaju nebom dalekim, srce mi kaže da živiš u meni, duša osjeća da tu si sa mnom, ali i dalje tražim i molim vesele oči da mi se jave.

Anđele, čuvaru moj, pomozi mi sad, ti dobro znaš kako ću živjeti bez tebe ja. Pokaži mi put da pobjedim tugu, jer tuga je u srcu mom, stanovnik duše moje.

Anđele, čuvaru moj, pomozi mi sad, ti dobro znaš, kako ću živjeti bez tebe ja. Pokaži mi put da pobjedim tugu, jer tuga je u srcu mom, stanovnik duše moje.

Anđelee, Anđeleee, čuvaruu moooj!

Pjesma, izraz moje duše u sjećanje na

moju devetogodišnju djevojčicu Kristi-

nu, mog Anđela, koja se preselila u život

vječni 24. 4. 2008.

tata Dušan Petričević

......................................Split, 21. 9.2010.

Iz kulture Lovreć - Opanci114

Žarko Maretić: Strossmayer – Milinović (njihov zajednički rad na uniji)

Knjiga Strossmayer – Milinović (njihov zajednički rad na uniji) fra Žarka Maretića nastala je na temelju ar-

hivske građe, uglavnom pisama fra Šimuna Milinovića J. J. Strossmayeru koja se čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu; uvodi nas u svijet zbivanja s kraja 19. i prvih godina 20. st. na našim prostorima. Iako je knjiga prvenstveno posvećena Strossmayerovu i Milinovićevu radu na uniji, tj. ujedinjenju pravoslavnih s katolicima, u njoj možemo pratiti i diplomatske igre.

Fra Šimun Milinović (1835. – 1910.), barski nadbiskup od 1886. do smrti 1910., sav se predao svom pastirskom pozivu. Držao je da će obnovom liturgije na staroslavenskom jeziku u svojoj nadbiskupiji učiniti prvi i bitan korak u približavanju dviju Crkava. Vrhunac toga nastojanja bilo je tiskanje staroslavenskog misala 1893. koji je priredio Dragutin Parčić i uvođenje slavljenja sv. mise na staroslavenskom u barskoj nadbiskupiji.

Drugi glavni Milinovićev zadatak bio je osigurati barskoj nadbiskupiji vjerske objek-te – crkve i župne kuće te vlastiti svećenički podmladak. U tom razdoblju nastaje, zbog

različitih političkih interesa, veliki problem. Naime, početkom 20. st. poslije objavljivanja Apostolskog pisma Slavorum gentem pape Leo-na XIII. 1. kolovoza 1901., poznat u povijesnoj literaturi kao Svetojeronimska afera, talijanska, austro-ugarska i crnogorska diplomacija ne prihvaćaju da se hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu zove hrvatskim imenom. U tom kontek-stu se Milinović našao u neugodnu položaju. Njemu je primarno bilo da se mogu i njegovi bogoslovi koji bi studirali u Rimu smjestiti u hrvatskom zavodu, dok je crnogorska dr-žava tražila da zavod u svom imenu ima uz hrvatsko i srpsko ime, a na zavod su pravo polagale i Italija i Austro-Ugarska. U tom spletu okolnosti zahladnjeli su odnosi Strossmayera i Milinovića. Milinović je u to vrijeme ostao samo u pismenoj vezi s Tadijom Smičiklasom u Banskoj Hrvatskoj, kako možemo vidjeti iz očuvane arhivske građe.

Fra Žarko nas nenametljivo vodi kroz dostupnu arhivsku građu i daje dokumenti-ma da govore. Stoga knjigu preporučujemo svima koje interesira crkvena i građanska povijest hrvatska i susjednih nam naroda.

.................................... Ivan Bekavac Basić

Župna statistikaLovreć - Opanci 115

Kršteni - 2010.1. Andrijana Olujić (Stipe Olujić i Marija Šućur)2. Nikolina Nosić (Nikola Nosić i Ivana Bartulović)3. Magdalena Čaljkušić (Jure i Marija Babić)4. Lovre Frankić (Ljubomir i Tina Mladin)5. Katarina Bošnjak (Marijan i Anela Nikolić)6. Matea Bošnjak (Ivan Bošnjak i Marija Brdar)7. Veronika Milinović (Nuri Milinović i Jelena Milinović)8. Lucija Olujić (Ivan i Eleneora Jonjić)

Krštenje Lucije Olujić

Molim sve one koji žele krstiti svoje dijete, da navrijeme (barem mjesec dana prije) obavijeste župnika kako bismo se mogli dogovoriti o danu krštenja i obavljanju priprava za krštenje (upis, pouka, postupak i ispovijed).

Posebno molim roditelje koji imaju četvero, ili više djece, da se jave mjesec dana ranije da mogu obavijestiti o. biskupa kako bi i on mogao poslati svoju čestitku obitelji jer obitelj s većim brojem djece uzvišen je doprinos Crkvi i domovini.

Župna statistika

Župna statistika Lovreć - Opanci116

Prvopričesnici župe sv. Duha Lovreć- Opanci

2010.1. Frano Batinić2. Frano Nikolić3. Filip Šamija

4. Antonio Matkov5. Josip Šamija6. Iva Dumanćić

Vjenčani - 2010.1. Ivan Vučak i Marija Milinović

(6. 2. 2010.)2. Mario Nikolić i Anita Katić

(22. 5. 2010.)3. Elvis Dragobratović i Dijana Boš-

njak (12. 6. 2010.)

4. Josip Bekavac i Zrinka Domić (24. 7. 2010.)

5. Ivan Mustapić i Ivana Vuletić (31. 7. 2010.)

6. Marijan Ramić i Kristina Nosić (9. 10. 2010.)

Ukoliko netko želi sklopiti sakrament ženidbe, neka se javi navrijeme (šest mjeseci prije) da bi mogao završiti tečaj priprave za sakramentalnu ženidbu.

7. Luka Olujić8. Josip Bošnjak9. Vanesa Čaljkušić


Krizmanici - 2010.1. Frano Matkov2. Ante Olujić Josipov3. Ivana Petričević4. Mihaela Olujić5. Antonija Dumančić6. Mate Nosić7. Petar Jelić

8. Ante Olujić Matin9. Josip Olujić10. Ivana Nikolić11. Marijana Nikolić12. Ivan Nosić13. Marina Rupčić14. Marijan Bekavac

Lovreć, crkva Sv. Duha, 23. 5. 2010.vjeroučitelj - fra Dinko Bošnjak • krizmatelj - dr. don Ante Mateljan

Župna statistika Lovreć - Opanci118

Naši pokojnici19. Vatroslav Nikolić (+18. 5. - Split)20. Marko Bekavac Basić (+ 20. 6.

- Opanci)21. Vinko Nikolić (+ 25. 6. - Lovreć)22. Marija Milinović ud. Ive (+ 5. 7.

- Split)23. Luka Zaradić (+ 13. 7. - Osijek)24. Ante Nikolić Lovrić (+ 18. 7.

- Lovreć)25. Iva Bekavac (+ 13. 8. - Lovreć)26. Iva Nikolić (+ 6. 9. - Lovreć)27. Zdravko Šimundić (+ 22. 9.

- Lovreć)28. Zlata Rupčić (+ 24. 9. Split)29. Mara Matusinović (+ 15. 10.

- Lovreć)30. Danica Šimundić (+ 17.10. - Split)31. Mara Šamija Galuša (+ 26. 10.

- Lovreć)32. Dinka Olujić Ćića (+ 4. 11. - Split)33. Jozo Bekavac Basić (+ 14. 11. - Split)34. Frano Ćorić Pop (+ 9. 11. - Lovreć)35. Jozo Bekavac (+ 1. 12. - Kaštel Novi)

Pokoj vječni daruj im, Gospodine!I svjetlost vječna svjetlila njima!Počivali u miru. Amen

Molim vjernike da u slučaju smrti svojih milih i dragih navrijeme prijave smrt dolaskom u župni ured ili telefo-nom da bismo se mogli dogovoriti o terminu sprovoda.

2009.

1. Ivan Olujić (+ 12. 12. - Split)2. Ante Mustapić (+ 19. 12. - Lovreć)3. Marija Olujić (+23. 12. - Zagreb)4. Marijan Nosić Kovač (+ 28.

12.- Opanci)

- 2010.

1. Farano Čaljukušić (+ 3. 1. - Split)2. Ivan Nikolić (+ 10. 1. - Split)3. Miljenko Mustapić (+ 14. 1. - Split)4. Kruna (Veselka) Mustapić (+ 20.

1. - Lovreć)5. Ana Matusinović (+ 1. 2. - Split)6. Marijan Šimundić Bendić(+ 2. 2.

- Opanci)7. Anđa Petričević (+ 7. 2. - Split)8. Željko Frankić Frenki (+ 13. 2.

- Zagreb)9. Josip Šimundić (+ 19. 2. - Opanci)

10. Miljenka Petričević (+ 16. 2. - Lovreć)11. Frano Šamija (+ 20. 3. - Split)12. Nevenka Šamija (+ 16. 3. - Lovreć)13. Mile Nikolić (+ 16. 3. - Split)14. Jozo Jelić (+ 9. 4. - Split)15. Ivan Nikolić pok. Tome (+ 18. 4.

- Split)16. Mara Nikolić pok. Marka (+ 20. 4.

- Lovreć)17. Ante Bekavac Basić (+ 7. 5. - Split)18. Grgo Katić (+ 8. 5. - Lovreć)


S. M. Miroslava Petričević

U subotu 20. ožujka, u jutarnjim sa-tima, na izmaku četvrtoga korizme-noga tjedna, u nazočnosti sestara

lovretske zajednice preselila se Gospodinu naša s. Miroslava. Zadnje dane ovozemnoga života osim naših sestara uz s. Miroslavu je neprestano bdjela njezina sestra Branka s kojom je bila osobuto povezana.

S.M. Miroslava Petričević, krsnim ime-nom Mara, rođena je u imućnoj seoskoj obitelji dana 6. kolovoza 1919. godine u Lovreću, od oca Marijana i majke Kate rođ. Matković, kao drugo od šestero djece.

Obitelj Petričević dala je Crkvi dva du-hovna zvanja. Uz s. Miroslavu na Gospodi-

nov poziv odazvala se i njezina sestra Anka, klarisa s.Marija od Presvetog Srca.

Uz roditelje tri sestre i dva brata s. Mi-roslava ostaje do svoje 17. godine.

Pučku školu s. Miroslava je završila u rodnom Lovreću.

Godine 1936. u župi počinje gradnja nove crkve i župnik fra Josip Šimić, u želji da osigura voditeljicu litugijskoga pjevanja, po savjetu glazbenika fra Ivana Glibotića upu-ćuje s.Miroslavu na školovanje kod školskih sestara u Imotski.

Osposobljavanje za vođenje liturgij-skoga pjevanja s. Miroslava je pohađala i kao redovnica u Splitu u organizaciji skupa redovnica voditeljica liturgijskoga pjevanja, kod redovnoga svećenika don Pave Žanića, kasnije mostarskoga biskupa.

Iako nerado roditelji s. Miroslave dali su joj pristanak da pođe u samostan. U kan-didaturu je primljena 1. prosinca 1938. g. u Splitu. Postulaturu je započela 14. veljače 1940. godine, a novicijat 5. siječnja 1941. godine; prve privremene zavjete položila je 6. siječnja 1942. godine u Splitu. Doživotne zavjete položila je 6. siječnja 1945. godine u Zagrebu.

Uslijed ratnih događanja, posljedica rata i potreba djece bez roditeljske skrbi, godine 1942., na poticaje redovničke zajednice s. Miroslava odlazi u Zagreb, gdje s drugim sestrama brine o ratnoj siročadi u Dječjem

Župna statistika

S. M. Miroslava Petričević

Lovreć - Opanci120

domu na Perjavici. Dvije godine kasnije, 1944. godine, radi u vojnoj bolnici u Kra-jiškoj ulici u Zagrebu kao ispomoć u njezi ranjenika i bolesnika.

Godine 1945. proživljavala je najteže trenutke svoga života uz ranjenike na njiho-vome putu bez povratka. Od Pragerskog do Dravograda, gdje su bili zarobljeni, doživ-ljavala je strahote smrti, postojavanja i od-vođenja zarobljenika. S. Miroslava se vratila u Zagreb zahvaljujući oznaci Crvenog križa koju je nosila na odjeći.

Godine 1946. boravila je u župnoj kući u Selima kod Siska. Iduće je godine otputova-la u Trpanj. U Split, Franjevački samostan na Poljudu, dolazi 1948. godine, a u Franjevački samostan u Makarskoj 1949. godine. Ponov-ni odlazak u Zagreb, na Sv. Duh, uslijedio je 1951. godine. Godinu dana kasnije, 1952. godine, premještena je u sestrinsku kuću u Dubrovniku. Krajem iste godine ponovno odlazi u Split na Poljud.

Od 1954. do 1958. godine uslijedilo je djelovanje s. Miroslave u Splitu u samosta-nu franjevaca kapucina na Pojišanu, zatim na Obali kod franjevaca konventualaca te dolazak na Lovret. Nakon četiri godine s. Miroslava ide na župu u Kaštel Gomilici gdje je ostala do 1967. godine, kada uz odobre-nje Zajednice ide u rodni Lovreć brinuti o ostarjelim i bolesnim roditeljima. U Lovreću ujedno vodi liturgijsko pjevanje.

Godine 1982. s. Miroslava odlazi u Imotski i djeluje u župi Vinjani. U Imot-skome ostaje do 20. prosinca 2004. godine, kada zbog bolesti i visoke životne dobi dolazi u Split na Lovret.

U bolesti je s.Miroslava bila tiha, stplji-va, skromna, samozatajna, uvijek nasmijana.

Do posljednjega dolaska na Lovret s. Miroslava je na svim životnim postajama vodila liturgijsko pjevanje, povremeno poma-gala u vođenju kućanstva. Osobito je voljela rad s mladima i djecom.

S osobitom ljubavlju zaustavljala se kod siromaha i bolesnika.

Darovi raznovrsne korespodencije i svi-ranje prepoznatljivi su znak, kako s. Mirosla-ve, tako i njezine braće i sestara. Zbog izrazito lijepoga rukopisa tražena je za ispisivanje povelja.

U nezaobilazne osobine s. Miroslave spada velika ljubav prema brojnoj vlastitoj obitelji čija je bila poveznica; tako je i s. Marija od Presvetog Srca preko s. Miroslave dospjela u konvikt naših sestara u Splitu na Lovretu odakle je – prema vlastitome svje-dočenju – ponijela nezaboravne uspomene ugrađene u njezin budući život klauzurne redovnice. Nezaobilazna je također i ljubav s. Miroslave prema rodnom Lovreću, glazbi, pisanju te poštovanje prema fratrima i sve-ćenicima uopće.

Tko bolje poznaje s. Miroslavu zna da nije bila uvredljiva, da je lako praštala. Nje-zine poštapalice „Hvala na razumijevanju“ i „Mila sestro“ , može se reći, postale su sinonimom za njezino ime.

Draga s. Miroslava, uživaj Božju radost i ljubav!

Pokoj vječni daruj joj Gospodine!

................................... Leonka Bošnjak Čovo


Oproštajni govor od sestre Miroslave

Kao župnik župe Lovreć opraštam se u ime župljana od sestre Miroslave.

Sestra Miroslava voljela je svoju rodnu župi i rado je u nju navraćala dok je bila zdrava: Svaki uspjeh na duhovnom i mate-rijalnome izuzetno ju je radovao i veselio. Posebno se radovala vijesti kad su postavljene orgulje u crkvi. Željela je na njima zasvirati jer je bila prva orguljašica u novoj crkvi.

Od pokojnice se opraštam i u ime vi-njanskih župnika i fratara. Sestra Miroslava u Vinjanima je pomagala u pastoralu 20 g. , a od 1991. vodi domaćinstvo u župi i pjevački zbor u crkvici sv. Kate. Kada sam došao za župnika u Vinjane, sestra Miroslava, iako u staračkim godinama i u bolesti, rado dolazi u Vinjane voditi domaćinstvo i zbor.

Sestru smo od milja zavali Mila sestra zbog svoje franjevačke jednostavnosti i lju-baznosti jer za svakoga je, bilo to dijete, mladić, djevojka, starac ili starica, imala lijepu riječ.

Draga sestro Miroslava, hvala ti za sve što si s ljubavlju i radošću činila za mene kao župnika, za sve fratre i svećenike, župljane i za sav hrvatski narod. Bog neka ti bude nagrada, a kod nas lijepa uspomena na tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru Božjem!

Izražavam sućut školskim sestrama franjevkama u Splitu, ožalošćenoj rodbi-ni obitelji pk. sestre Anđelke Čenić, bratu Ivanu s obitelji, obitelji pok. brata Mile, časnoj sestri Mariji, klarisi, i sestri Branki Zaradić s obitelji.

S vježbi Zbora kod sv. Kate

Iz župne kronike Lovreć - Opanci122

Iz župne kronike

župnikom. Prije mise održali su božićni koncert i pjevali preko mise, a misu je pred-vodio njihov župnik.

27. 12. Započeo je blagoslov obitelji

u župi.

2010. godina

Započeli smo Novu godinu sa zazivom Duha Svetoga i misom na čast bl. Marije Bogorodice. Nakon sv. Mise pročitana je i statistika za proteklu godinu. Izvještaj o duhovnim, društvenim i materijalnim ak-tivnostima kroz proteklu i plan za tekuću godinu.

Statistika:

Krštenih 12Vjenčanih 5Umrlih 47Krizmanih 15

5. 1. Završen blagoslov obitelji (Lovreć centar)

6. 1. Bogojavljenje. Započeli smo s blagoslovom vode u 10,45 zatim je bila misa koju je predvodio župnik uz punu crkvu vjernika.

9. 1. Obavljen je blagoslov lovačkog barjaka na čast sv. Huberta, a zatim je bila

2009. godina

30. 11. Započeli pripravu za Božić s misama zornicama.

6. 12. Zavjetni blagdan Sv. Nikole bi-skupa. U10,30 započela procesija kroz centar Lovreća, a zatim koncelebriranu sv. misu predvodio je fra Marko Duran uz župnika, fra Krunu Bekavca, fra Stipicu Grgata i ostale svećenike koji su bili na ispomoć za ispovijedanje. Preko mise pjevao je Zbor Gospe od Zdravlja pod ravnanjem maestra fra Stipice Grgata. Nakon mise sva su djeca dobila darove koje je priredila Općina Lo-vreć. Iza je uslijedio objed koji je priredio župnik za sve uzvanike.

12. 12. župnik s vjernicima išao u Za-greb odati počast na grob pok. dr. Frani Tuđmnanu prigodom godišnjice smrti.

15. 12. Započeli smo s uređenjem jaslica i kićenje crkve za Bžić. To su obavili osobe iz župe: muškarci, žene, mladi i djeca koji su dolazili na mise zornice.

19. 12. Obavljena božićna ispovijed u župi.

25. 12. Prije mise polnoćke održana kratka priredba koju je za ovu prigodu pri-premile gospođa Renata Kolovrat i gospođica Andrea Ćapin.

26. 12. Već tradicionalno u našu župu došao je zbor župe od Pojišana sa svojim

Iz župne kronike

Iz župne kronike

Iz župne kronike


sveta misa za lovce i njihove goste koju je slavio župnik uz don Ivana Bilića.

25. 1. Župnik pošao u Zagreb na Te-ološko-pastoralni tečaj za svećenike.

2. 2. Svijećnica. Misa je bila u 10,30. Za vrijeme sv. mise obavljen je blagoslov svijeća.

3. 2. Sv. Vlaho (Blaž)U zadnje godine već uobičajeno hodo-

častimo sv. Vlahi u Dubrovnik. I ove smo godine u 5 sati ujutro pošli jednim autobusom. Oko 9 sati bili smo u samostanu Male braće u kojemu nas je dočekao naš mještanin fra Stipe Nosić i pripremio nam okrjepu.

Hvala mu na ljubaznosti. Nakon toga pošli smo u crkvu sv. Vlahe na grličanje, misu i procesiju. U 15 sati krenuli smo kućama. Zaustavili smo se u Trstenu kod spomen-obilježja i pomolili se za imotske branitelje koji su položili svoje živote u obrani Dubrovnika i domovine.

10. 2. Gospodin Ante Nosić dovezao je dvije kamenice za blagoslovljenu vodu koje su postavljene u crkvi na mjesto starih. Ante i njegov brat Mili darovali su kamenice na spomen njihova oca koji je bio kum ove crkve prigodom blagoslova.

18. 2. Župnik na sastanku uprave pro-vincije u Šibeniku (Šubićevac)

14. 2. Proslavljen blagdan bl. Alojzija Stepinca. Procesija u10,30 zatim sv. misa koju je predvodio župnik uz dupkom punu crkvu vjernika.

28. 2. Obavljen ovogodišnji blagoslov žup. kuće. Blagoslov obavio gvardijan fra Zoran Kutleša uz provincijala i 14 braće fratara.

5. 3. Dušan Petričević s obitelji darovao križ za obavljanje pobožnosti križnog puta.

14. 3. Zajednica novoliječenih ovisnika Mundo bila u našoj župi i davali svjedočan-stva o životu u ovisnosti i nakon ovisnosti.

14. 3. Mladi iz župe sa župnikom pošli u Imotski na pobožnost križnog puta koji je organizirano Imotski dekanat.

15 – 18. 3. Uskrsna ispovijed za stare i nemoćne u župi.

20.3. Umrla časna sestra Miroslava Pe-tričević u samostanu časnih sestara u Lovretu (Split) u 91. godini života.

22. 3. Župnik na sprovodu sestre Mi-roslave u Splitu, održao oproštajni govor u ime župe.

26. 3. Uskrsna ispovijed u župi.1. 4. Veliki četvrtak. Obredi počeli u18

h. Misu predvodio župnik. I ove godine simbolično oprao noge članovima Pasto-ralnog i ekonomskog vijeća i odabranim župljanima zastupljenim iz svih dijelova župe. Nakon mise Presveto je pohranjeno u oltar sv. Sakramenta. Iza toga naš zbor i ostali vjernici pjevali Gospin plač.

2. 4. Veliki petak. Dan kišovit. U 10h započela procesija s Letaruše, koja se kretala do granice naše župe (do Ciste Provo), za-tim do Maslinskog vrta. Obavljajući križni put, išlo se do križa na Gradini. S Gradine je procesija krenula do crkve s. Ivana na Nikolićima. Na putu do Nikolića u Ma-tusinovića uslijedio je odmor uz okrjepu koju su pripremili Mrnjavčani. Po dolasku procesije u Nikoliće uslijedio je kratki od-mor. Ovdje su okrjepu i osvježenje priredili Nikolići. Potom se procesija uputila prema

Iz župne kronike

Iz župne kronike

Lovreć - Opanci124

Bekavcima, pa odatle do kapele sv. Ante te od nje do nove crkve.

Obredi u crkvi, koje je predvodio žu-pnik, počeli su u 16 h. Iza pričesti obavljena je procesija s presvetim oltarskim sakra-mentom. Na kraju se ljubio križ. Usprkos promjenjivom kišnom vremenu, okupio se veliki broj vjernika.

3. 4. Velika subota. Obredi vazmenog Bdijenja započeli su u 20 h : blagoslov ognja ,paljenja uskrsne svijeće, bogoslužje riječi, hvalospjev uskrsnoj svijeći, sv misa i na kraju blagoslov hrane. Veliki broj vjernika pristupio je sv. pričesti.

4. 4. Uskrs. Sv. misa bila je u 11h. Predvodio ju je župnik uz nazočnost velikog broja vjernika

10. 4. Ministranski susret u Imotskom. Na susret pošao župnik s 10 ministranata iz župe. Ministranti su u kvizu osvojili drugo mjesto i tako zaslužili nagradu - kupanje i odmor u Zaostrogu od tri dana u mjesecu lipnju!

16. – 18. 4. Župnik u Baru prigodom proslave 100 -te obljetnice smrti fra Šimuna Milinovića, našeg mještanina koji je bio nadbiskup Bara.

24. 4.obavljen blagoslov polja u 18 h kod kapelice sv. Jure u Čaljkušićima.

25. 4. Sv. Marko. Blagoslov polja na Gradini u 10,45 h, zatim sv. misa koju je predvodio župnik.

2. 5. Prva pričest. U našoj župi dvana-estero djece primilo prvu sv. pričest. Uvod u misu bila je procesija s prvopričesnicima i njihovim roditeljima koji su krenuli ispred župne dvorane a predvodio ju je župnik koji je djeci podijelio ovaj sakrament.

7. 5. Obavljen je tradicionalni blagoslov polja na Letaruši u 18 h, zatim u Dubravi kod kapelice Gospe od Karmela u 18,30 h, potom je bila sv. misa.

9. 5. Susret Hrvatske katoličke mla-deži u Zadru. Jednim autobusom župnik s mladima išao na susret. Svi bili oduševljeni.

13. 5. Uzašašće Gospodinovo. Blagoslov polja u Nosićima u 17.30 h. Poslije održana misa u kapeli sv. Ante; započela devetnica za zaštitnika naše župe Duhove.

14. – 15. 5. Župnik i nekoliko župljana na hodočašću u Blajburgu.

23. 5. Duhovi i krizma. Uz veliki broj vjernika i hodočasnika proslavljen blagdan zaštitnika naše župe. Biskupov delegat dr. don Ante Mateljan, uz župnika i dekana fra Zorana Kutlešu, podijelio sakrament potvrde 15-orici krizmanika.

30. 5. Susret Lovrećana u Zagrebu.Održao se tradicionalni susret Lovrećana

u Zagrebu u organizaciji župe i Udruge Lo-vrećana Zagreb. Za tu priliku došao je i naš pjevački zbor koji je predvodio liturgijsko pjevanje preko mise. Sv. misu u 12,30 sati predvodio je župnik fra Dinko. Domaćinima ovoga susreta su bili Ćoroći.

13. 6. Sv. Ante. Blagdan se slavio u kapeli sv. Ante kod stare župne kuće. Prva je misa bila u 9 h. Misa i blagoslov djece u 18 h. Preko mise je pjevao župni zbor.

20. 6. Župnik s Ivanom Olujićem od-vezao ministrante u Zaostrog zbog nagrade za osvojeno drugo mjesto u ministranskom kvizu u Imotskom.

20. - 25. 6. Župnik na duhovnim vjež-bama u Imotskom.

Iz župne kronike

Iz župne kronike


27. 6. Proslavljen Sv. Ivan Krstitelj u Nikolićima. Procesija počela je 10,30 h, a zatim sv misa koju je predvodio župnik.

1. 7. Župnik na Visovcu prigodom Dana provincije.

2. 7. Župnik pošao u Trsteno na misu za imotske branitelje.

17. 7. Župnik sa zborom u Pojišana u Splitu gdje je predvodio misu i propovijedao prigodom devet subota za Veliku Gospu.

25. 7. Sjećanje na lovrećke mučenike. Ovogodišnju misu za lovrećke mučenike predvodio je fra Ante Kekez, župnik sv. Ante iz Poljuda uz gvardijana fra Tomislava Batinića i župnika fra Dinka.

27. 7. Župa Lovreć- Opanci imala svoju večer prigodom devetnice Gospe od Anđela u Imotskom. Župnik je predvodio sv. misu i propovijedao, a preko mise liturgijsko pjevanje je predvodio naš pjevački zbor.

29. 7. Frama iz Pule na svom hodoča-sničkom putu u Međugorje bila ugošćena u našoj župi od naših vrijednih župljana.

5. 8. Proslavljen zavjetni blagdan Gospe Lurdske, Dan općine i Dan domovinske zahvalnosti. Misu s procesijom koja je po-čela u10,30 h predvodio generalni vikar dr. mons. don Ivan Ćubelić.

6. 8. Preobraženje Gospodinovo. Ovim smo danom zahvalili za sve ono što smo doživjeli proteklih dana u našoj župi. Križni je put počeo u18,30 h, a zatim sv. misa kod križa na Gradini koju je predvodio župnik.

22. 8. Po običaju misa, predvodio ju je župnik fra Dinko Bošnjak, na Gradini u 10,30 h, a iza mise obavio se blagoslov automobila.

6. 9. Započela nova školska godina. Prije mise organizirana je ispovijed za djecu, roditelje i nastavnike, zatim je župnik služio sv. misu i zazvao Božji blagoslov za sretan početak nove školske godine.

7. 9. Župljani hodočastili u Vepric (Išlo se jednim autobusom.)

11. 9. Započeo župni vjeronauk za sve razrede i priprava za prvu pričest i krizmu.

26. 9. Održan prvi roditeljski sastanak za učenike koji se pripravljaju za krizmu.

1. 10. Započeli smo listopadsku po-božnost svaku večer u 16,30 h.

22. - 23. 10. Župnik na znanstvenom simpoziju u Splitu prigodom 100-te obljet-nice smrti fra Šimuna Milinovića.

Stota obljetnica smrti fra Šimuna Mili-novića. Prije mise izveden je prigodni recital koji je za ovu prigodu sastavila sestra Marija od Presvetoga Srca (klarisa A. Petričević), a izveli župljani. Sv misu je predvodio fra Zoran Kutleša u zamjeni oca provincijala sa sedmoricom svećenika. Liturgijsko pjevanje predvodio je naš župni zbor. Nakon mise župnik i župljani ugostili su uzvanike.

1. 11. Svi sveti. Ovaj blagdan proslavljen je dostojanstveno i svečano. Sv. mise slavile se u 11 h u župnoj crkvi i 15 h u crkvi na groblju. Okupio se veliki broj župljana i onih koji su odselili iz župe.

2. 11. Dušni danOdržane su sv. mise za pokojne u 11

h u staroj crkvi na groblju. Zbog kiše odr-ješenja su se molila u crkvi. Poslije podne u 15,30h održana je sv. misa u Nikolićima, zatim odrješenje na groblju za sve mrtve.

Iz župne kronike Lovreć - Opanci126

Uređenje crkve svetoga Ivana

Početkom rujna vjernici iz Nikoli-ća zajedno sa svojim župnikom fra Dinkom počeli su uređivati fasadu

na crkvi. Tijekom vremena stara je fasada dotrajala i počela je opadati sa sjeverne strane. Poduzetni vjernici sa svojim žu-pnikom postavili su stiropor fasadu od 5 cm, cca 250 m2, a radove je izvodila tvrtka Benco.

Iz župne kronike

Uređenje crkve svetoga Ivana


Telefonski imenik Lovreć - Opanci128

723-227 Damir Bekavac pok. Serafina723-224 Ikan Bekavac pok. Marijana723-259 Iva Bekavac ud. Ivana (Jokića)723-150 Ivan – Gabrijel Bekavac (Mačićev)723-258 Ivan Bekavac pok. Rade723-272 Ivan Bekavac pok. Jure (Ružić)723-271 Ivan Bekavac (Smotić)723-148 Branimir Bekavac pok. Marijana723-067 Jozo Bekavac (Škrabić)723-147 Marija Bekavac ud. Joze (Ćoće)723-019 Marijan Bekavac (Picanov)723-254 Marin Bekavac (Puzin)723-007 Marko Bekavac (Andrijin)723-151 Mate Bekavac (Nanin)723-190 Vinko Bekavac pok. Ivana723-407 Tadija Bekavac pok. Ivana

BEKAVCI – BASIĆI

723-215 Ivica Bekavac – Basić pok. Mate723-295 Ljubica Bekavac – Basić ud. Vinka723-278 Marija Bekavac – Basić pok. Mate723-340 Nediljko Bekavac – Basić pok. Ivana

BENDIĆ

723-283 Ante Bendić pok. Mate723-155 Božo Bendić pok. Ante

BIŠKIĆI

723-219 Frane Biškić Marijanov723-488 Ante Biškić (Bibe)723-200 Ante Biškić (Kesić)

BOBETIĆ

723-218 Ivo Bobetić pok. Marijana

BATINIĆI723-301 Marijo Batinić (Migarićev)723-378 Iva Batinić – Mila pok. Frane723-136 Ivan Batinić (Katušić)723-242 Marijan Batinić (Brajkan)723-239 Marijan Batinić (Mrko)723-226 Martin Batinić pok. Ivana723-384 Ante Batinić (Katin)723-391 Mara Batinić pok. Mate

BEKAVCI (DONJI-GALINOVIĆI)723-025 Ante Bekavac (Cvijić)723-024 Ante Bekavac (Lukić)723-171 Ante Bekavac (Šaminičić)723-320 Vinko Bekavac pok. Bernarda723-231 Cvitan Bekavac pok. Joze723-107 Marijan Bekavac (Vlade) pok.

Bernarda723-291 Marko Bekavac pok. Blaža (Baškić)723-267 Serafin Bekavac pok. Ivana723-216 Toma Bekavac (Drdin)723-172 Zvonko Bekavac (Lojin)723-320 Dinko Bekavac pok. Bernarda723-374 Vinko Bekavac pok. Stjepana723-350 Bože Mustapić723- 388 Željko Bekavac (Baškić) Lovreć

BEKAVCI (GORNJI)723-149 Ana Bekavac ud. Ante (Juribešina)723-113 Ante Bekavac pok. Frane723-260 Ante Bekavac (Biberov)723-252 Ante Bekavac (Antić)723-315 Ante Bekavac pok. Ike723-212 Cvitan Bekavac (Pušev)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Telefonski imenik


BOŠNJACI723-028 Ana Bošnjak ud. Srećka723-156 Ante Bošnjak (Ćorušin)723-138 Boško Bošnjak (Kekićev)723-257 Dinka Bošnjak ud. Petra723-268 Dinko Bošnjak pok. Matka723-128 Frano Bošnjak (Bilić)723-026 Frano Bošnjak (Ćubo)723-191 Mara Bošnjak ud. Juke723-027 Maša Bošnjak ud. Ante723-269 Nediljko Bošnjak (Ćirin)723-309 Rade Bošnjak pok. Petra723-157 Ruža Bošnjak ud. Ike723-154 Slavko – Petar Bošnjak (Čovin)723-275 Vesna Bošnjak pok. Miljenka723-217 Veljko Bošnjak (Mašin)723-367 Višnja Bošnjak pok. Srećka723-342 Zoran Bošnjak (Boka) Mijin723-137 Željko Bošnjak (Kekićev)

BULOVIĆI722-122 Mladen Bulović pok. Ante722-273 Nada Bulović ud. Jure

ČALJKUŠIĆI723-132 Ante Čaljkušić pok. Jure (Čovo)723-189 Ante Čaljkušić (Lelić)723-265 Ante Čaljkušić pok. Mate (Džoko)723-014 Dinko Čaljkušić pok. Marijana

(Mandić)723-293 Frano Čaljkušić pok. Marijana (Zelin)723-130 Frano Čaljkušić pok. Mije (Mandukić)723-194 Iva Čaljkušić ud. Petra723-186 Ivan Čaljkušić pok. Marijana (Mandić)723-376 Ivan Čaljkušić (Ikić)723-012 Ante Čaljkušić pok. Ivana (Ćiko)

723-370 Ante Čaljkušić (Marićev)723-092 Ivan Čaljkušić Matin (Lucin)723-232 Jerko Čaljkušić pok. Ivana723-058 Mara Čaljkušić pok. Ante (Antića)723-121 Marko – Milan Čaljkušić pok. Frane

(Bikić)723-131 Mara Čaljkušić ud. Frane (Nosuša)723-103 Mara Čaljkušić ud. Jure723-003 Marijan Čaljkušić pok. Mate (Malan)723-117 Marinko Čaljkušić pok. Tome723-127 Marko Čaljkušić pok. Manje (Anačić)723-222 Marko Čaljkušić (Markiša)723-305 Petar Čaljkušić pok. Ivana (Klarin)723-105 Vesa Čaljkušić ud. Vlatka723-245 Mladen Čaljkušić – Ivanović pok.

Viktora723-398 Ante Čaljkušić pok. Marijana

(Mandić)723-124 Anka Čaljkušić ud. Ivana

ČAVRLJI722-091 Tomislav Čavrlj pok. Nediljka722-290 Mara Čavrlj ud. Srećka722-289 Viktor Čavrlj pok. Jure723-192 Željko Čavrlj Stipin (Mrnjavci)723-052 Marijan Čavrlj (Mrnjavci)723-261 Ivan Čavrlj (Mrnjavci)

ĆORIĆI722-380 Ante Ćorić pok. Jure722-227 Frano Ćorić pok. Marijana (Jakovljevi)722-228 Frano Ćorić pok. Marijana (Kuks)722-180 Ivan Ćorić (Sančušić)722-236 Ivan Ćorić pok. Marijana (Zeko)722-229 Mara Ćorić ud. Srećka722-231 Ivo Ćorić pok. Stipe722-230 Marijan Ćorić pok. Ivana (Marinkica)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć - Opanci130

722-130 Martin Ćorić pok. Ivana (Šamije)722-232 Petar Ćorić pok. Bože722-234 Petar Ćorić pok. Marijana (Peša)722-235 Srećko – Rade Ćorić pok. Marijana722-349 Mara Ćorić pok. Marijana (Matanović)722-342 Ante Ćorić (Ćantara)

DOMIĆI722-275 Petar Domić pok. Ivana722-353 Željko – Roko Domić

DUMANČIĆI722-208 Stana Dumančić ud. Ante (Đane)722-205 Ante Dumančić (Zelić)722-212 Jakov Dumančić pok. Joze722-209 Neda Dumančić ud. Jakova (Šestić)722-210 Jozo Dumančić pok. Nikole722-206 Marko Dumančić pok. Nikole722-220 Nediljka Dumančić ud. Petra722-207 Siniša Dumančić pok. Srećka722-333 Stipe Dumančić pok. Marijana (Peša)722-223 Ivan Dumančić (Šestić)

DUVNJACI722-372 Hermina Duvnjak

FRANKIĆI723-073 Ante Frankić pok. Marka723-238 Danica Frankić (Mrnjavci)723-349 Ivan Frankić pok. Marka (Đivo)723-106 Mara Frankić ud. Srećka723-235 Mara Frankić ud. Ante723-017 Marijan Frankić (Mrnjavci)723-223 Nikola Frankić pok. Marka (Mrnjavci)723-276 Tomislav Frankić pok. Marka723-048 Srećko Frankić (Keko)723-273 Željko Frankić pok. Frane

723-202 Neda Frankić ud. Voje

GAVRANOVIĆI723-013 Ante Gavranović (Mekin)723-018 Marijan Gavranović pok. Mate

(Dugić)

IVANOVIĆI723-153 Dinko Ivanović pok. Jure723-247 Ica Ivanović (Žukićeva)723-129 Mila Ivanović ud. Joze723-029 Matko Ivanović (Bajin)723-288 Marija Ivanović ud. Miljenka723-152 Žarko Ivanović pok. Marka

JELIĆI723-030 Ante Jelić pok. Mate723-339 Frano Jelić723-193 Ivan Jelić pok. Marijana723-185 Tomislav Jelić Franin723-006 Ruža Jelić ud. Mate

KASUMI722-218 Darko Kasum Antin (Kusonjić)722-266 Ivan Kasum pok. Mate722-263 Mara Kasum ud. Marijana (Pekićeva)722-217 Marijan Kasum pok. Antuke722-285 Mate Kasum (Joskanov)722-202 Edo Kasum pok. Petra (Kusonjić)722-219 Ivan Kasum pok. Marijana (Pekića)722-083 Ruža Kasumova Ivanova

KATIĆI723-162 Ana Katić ud. Ivana723-237 Ante Katić (Đugumov)723-316 Ante Katić pok. Joze (Bekaušić)723-161 Ante Katić pok. Tadije723-159 Bože Katić pok. Mate

Telefonski imenik

Telefonski imenik


723-158 Dinko Katić pok. Ante723-160 Iva Katić ud. Ante (Pinće)723-317 Ivan Katić pok. Mate723-450 Ivan Katić (Lujin)723-209 Jozo Katić pok. Ante723-043 Jozo Katić pok. Grge723-123 Nikica Katić pok. Ante (Begović)723-205 Lujo Katić pok. Mate723-205 Mate Katić (Lujin)723-306 Miro Katić pok. Petra723-318 Petar Katić pok. Mate (Đugumov)723-206 Vlade Katić pok. Mirka723-034 Jure Katić pok. Ivana723-307 Željko Katić723-412 Zdravko Katić pok. Ivana871-135 Renata Kolovrat

LUGONJIĆI723-336 Vlade Lugonjić

MATKOV723-162 Anka Matkov723-165 Zlata Matkov ud. Frane (Šiškićeva)723-180 Josip – Željko Matkov pok. Ljubomira

MATUSINOVIĆI723-031 Ana Matusinović ud. Kažimira723-168 Mara Matusinović ud. Marijana723-036 Ivan Matusinović (Ziko)723-360 Branko Matusinović

MILINOVIĆ723-422 Ana Milinović723-032 Ana Milinović ud. Ante (Šakića)723-246 Anka Milinović ud. Josipa – Vlade723-108 Ante Milinović (Gujić)723-294 Ante Milinović (Zenzić)

723-297 Ante Milinović (Tošićev)723-065 Ivan – Iko Milinović pok. Marijana723-240 Jozo Milinović (Lazin)723-135 Jure Milinović (Čagljušin)723-444 Mara Milinović ud. Tonka723-281 Marija Milinović ud. Braje723-144 Marijan Milinović (Kalić)723-248 Mate Milinović (Tošićev)723-332 Nediljko Milinović Marijanov

(Marun)723-297 Nediljko – Frano Milinović pok. Ante

(Družušić)723-298 Petar Milinović (Gigo)723-134 Petar Milinović (Peran)723-261 Vlade i Nada Milinović (u Kuli)

MUSTAPIĆI722-183 Ante Mustapić (Tabak)722-216 Braco Mustapić Ivanov (Kasumi)722-189 Frano Mustapić pok. Davida722-190 Frano Mustapić pok. Grge (Šamušin)722-181 Iva Mustapić ud. Mate (Željko)

(Ćorušić)723-173 Ivan Mustapić (Buja)(Galinović)722-276 Ivan Mustapić pok. Mije (Ika)722-192 Ivan Mustapić pok. Petra (Baletušić)722-115 Kosa Mustapić ud. Ivana (Tabak)722-278 Mara Mustapić pok. Marijana (Baletić)722-308 Marija Mustapić (Maksova)722-193 Marija Mustapić ud. Ante – Mirka

(Slovenka)722-254 Marija Mustapić ud. Ante – Pere722-256 Marija Mustapić ud. Vladimira722-099 Marijan Mustapić pok. Mate (Brig)722-184 Marijan Mustapić pok. Petra (Baletić)722-194 Mijo Mustapić pok. Ivana (Seperov)

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć - Opanci132

722-268 Mila Mustapić ud. Marijana (Brig)722-195 Mirko Mustapić pok. Mate (Maćićev)722-177 Nediljko Mustapić pok. Mate (Brig)722-224 Nilka Mustapić ud. Marijana (Krešićeva)723-139 Petar Mustapić Franin (Lovreć c.)722-286 Slava Mustapić ud. Marijana (Šistin)722-226 Stipe Mustapić pok. Nikole (Marukić)722-182 Veselka Mustapić ud. Petra (Radić)722-118 Živko Mustapić pok. Mate722-107 Zlata Mustapić pok. Marijana

NIKOLIĆI723-009 Ana Nikolić ud. Andrije (Lovrić)723-063 Ante Nikolić (Nunić)723-280 Ana Nikolić ud. Tomice723-090 Anka Nikolić ud. Frane (Kosa)723-047 Ante Nikolić pok. Ante (Bebčev)723-091 Ante Nikolić pok. Ivana (Gago)723-051 Ante Nikolić pok. Joze (Milanov)723-174 Ante Nikolić pok. Tomice

(automehaničar)723-066 Ante Nikolić pok. Joze (Kavaz)723-059 Darinka Nikolić ud. Miće723-098 Dragutin Nikolić pok. Ivana723-321 Frano Nikolić pok. Blaža723-046 Iva Nikolić ud. Dane723-087 Iva Nikolić ud. Marijana (Prološka)723-056 Ivan Nikolić pok. Dane723-346 Ivan Nikolić (Jocić)723-304 Ivan Nikolić Matin (Dalašev)723-093 Ivan Nikolić (Kalabić)723-250 Ivan Nikolić pok. Ivana (Kavaz)723-039 Ivan Nikolić (Maričić)723-042 Ivan Nikolić Marinkičin (Lovreć c.)723-195 Ivan Nikolić (Tomišić)723-037 Ivan Nikolić pok. Ante (Bilin)

723-081 Ivan i Nediljko Nikolić Antin (Jakić)723-109 Ivka Nikolić ud. Mirka (Kavez)723-080 Jozo Nikolić pok. Ivana (Malićev)723-178 Jozo Nikolić pok. Ivana (Mlečkov)723-102 Lovre Nikolić pok. Jure (Lovrić)723-084 Luka Nikolić pok. Jure (Lovrić)723-194 Luka Nikolić (Migučev)723-167 Luka Nikolić (Lovrić)723-201 Marica Nikolić pok. Ivana723-096 Marica Nikolić ud. Ivana (Cige)723-052 Marijan Nikolić pok. Ivana (Bačić)723-041 Marijan Nikolić pok. Josipa (Karadžić)723-085 Marijan Nikolić (Miljenko – Kavaz)723-061 Marijan Nikolić pok. Ivana (Mlečkov)723-115 Marinkica Nikolić pok. Mije (Lovreć c.)723-060 Mate Nikolić pok. Grge (Dalašev)723-197 Mila Nikolić ud. Tome (Joskićeva)723-308 Mila Nikolić ud. Petra (Peće)723-176 Miljenko Nikolić ud. Marijana

(Tokićeva)723-048 Miro Nikolić pok. Mate (Baćić)723-440 Miroslav Nikolić (Tokić)723-177 Petar Nikolić pok. Ante (Bebčev)723-049 Petar Nikolić pok. Joze (Jokanov)723-114 Petar Nikolić pok. Joze (Mečkin)723-210 Petar Nikolić pok. Tomice (Šušin)723-221 Silvana Nikolić ud. Mira723-053 Stipe Nikolić pok. Luke723-038 Toma Nikolić (Jakić)723-203 Toma Nikolić pok. Joze (Martinovi)723-107 Tomislav Nikolić pok. Joze (Kavaz)723-057 Toma Nikolić pok. Mije (Maček)723-054 Veljko Nikolić pok. Mate (Baćić)723-337 Vesela Nikolić Petrova723-324 Vinka Nikolić (Baćićeva)

Telefonski imenik

Telefonski imenik


723-198 Vinko Nikolić pok. Mije (Migučev)723-095 Petar Nikolić (Pirićev)

NOSIĆI723-270 Ana Nosić ud. Ivana (Ikanićeva)723-296 Ana Nosić pok. Marijana (Maže)723-314 Ante Nosić (Bilušić)723-245 Ante Nosić pok. Mate723-145 Ante Nosić pok. Stipe723-249 Mate – Milan Nosić723-251 Frano Nosić pok. Ivana723-331 Frano Nosić pok. Joze (Rod)723-143 Frano Nosić pok. Marijana (Calumov)723-319 Zvonimir Nosić pok. Šimuna723-285 Ivan Nosić (Cvitić)723-228 Marija Nosić (Zeka)723-302 Ivica Nosić (Miličić)723-279 Marijan Nosić (Kovač)723-340 Nikola Nosić Jozin723-146 Slava Nosić723-387 Marijan – Milenko Nosić723-058 Ivica Nosić Kovačev723-076 Marin Nosić

OLUJIĆI722-267 Anđa Olujić ud. Petra (Tunjića)723-442 Anđa Olujić ud. Jakova722-340 Anica Olujić (Đena)722-257 Ante Olujić (Egljušić)723-363 Ante Olujić pok. Nediljka723-292 Ante Olujić Svetin (Lovreć c.)722-204 Bernardo Olujić pok. Ivana723-140 Boško Olujić (Lovreć c.)722-203 Eleonora Olujić ž. Ivana723-188 Ivan Olujić pok. Marka (Điđo)722-258 Ivan Olujić pok. Stipe

722-215 Marijan Olujić ud. Ivana (Maruškića)723-141 Mara Olujić ud. Ante (Kore)723-181 Mate Olujić pok. Ante (Kore)722-233 Mate Olujić pok. Stipe722-344 Ivanka Olujić ud. Mije722-262 Mila Olujić ud. Joze722-213 Milica Olujić ud. Stipe722-259 Neda Olujić ud. Mirka722-260 Nevenka Olujić ud. Ante (Lalina)722-265 Petar Olujić pok. Jakova (Čovin)723-377 Virginija Olujić ud. Petra (Lovreć c.)722-214 Andrija Olujić Stipin (Pela)723-163 Sveto Olujić pok. Jakova (Lovreć c.)723-184 Zvonko Olujić pok. Ante (Lalin)

(Lovreć c.)722-105 Slavica Sikirica643-079 Ivan Olujić sin Ante

OLUJIĆ – PIRIĆ722-200 Dušan Olujić – Pirić722-264 Marinko Olujić – Pirić pok. Slavka

PETRIČEVIĆI723-076 Darko Petričević pok. Ante (Škegrić)723-179 Dominik Petričević723-036 Frano Petričević pok. Petra (Lovreć

c.)723-112 Gabrijel Petričević pok. Marijana

(Lovreć c.)723-286 Iva Petričević pok. Mate (Mrnjavci)723-274 Ivan Petričević pok. Petra (Lovreć c.)723-434 Ivić Petričević723-344 Josip Petričević pok. Petra723-142 Janja Petričević ud. Mate (Lovreć c.)723-170 Neda Petričević ud. Joze (Garca)723-256 Joško Petričević pok. Ante (Lovreć c.)723-070 Marijan Petričević Dominikov

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć - Opanci134

723-335 Dušan Petričević (Staje)723-075 Marko Petričević (Jacin)723-079 Mate Petričević pok. Marijana (Popov)723-347 Mate Petričević (Lulica)723-125 Mile Petričević pok. Marijana (Lovreć

c.)723-074 Mila Petričević ud. Marijana723-277 Miljenka Petričević ud. Miljenka

(Lovreć c.)723-183 Nevenka Petričević ud. Petra723-071 Stipe Petričević (Ćićkov)723-078 Toma Petričević pok. Ante (Zelin)723-175 Zdravko Petričević pok. Frane723-313 Žarko Petričević pok. Petra (Lovreć c.)723-018 Frano Petričević

RAJIĆI

723-214 Iva Rajić ud. Ante

REPUŠIĆI

723-253 Slavko Repušić

RUPČIĆI

723-004 Tonko Rupčić pok. Nikole723-126 Anka Rupčić ud. Branka723-005 Ante i Karlo Rupčić pok. Ante723-187 Ivan Rupčić pok. Jure723-023 Josip – Dragan Rupčić pok. Mate723-021 Marijan Rupčić pok. Ante723-213 Sofija – Iva Rupčić ud. Ante723-133 Vinko Rupčić pok. Marka723-236 Tihomir Rupčić

SEKELEZI

723-229 Branko Sekelez Boškov723-329 Marija Sekelez pok. Frane723-016 Petar Sekelez pok. Marijana

ŠAMIJE722-238 Ante Šamija (Dumanjkušić)722-280 Stipe Šamija Antin (Martinović)723-116 Ante Šamija pok. Marijana (Nikolići)722-240 Ante Šamija (Slijanović-Đuka)722-022 Ante Šamija (Bara)722-272 Branko Šamija pok. Mirka722-270 Damir Šamija (Rijanović)722-314 Davor Šamija Franin722-381 Dinka Šamija ud. Ivana (Slijanović)722-243 Drago Šamija pok. Petra722-244 Frano Šamija pok. Ivana722-253 Frano Šamija (Stipe) (Pavlovi)722-185 Ivan Šamija pok. Filipa (Kristić)722-242 Ivan Šamija pok. Mije (Dinko)722-277 Jozo Šamija pok. Ivana (Milan)722-237 Ljubomir Šamija pok. Ivana (Anetić)723-208 Mara Šamija ud. Ante (Cura) Nikolići722-283 Mara Šamija ud. Ivana (Ćikina)722-241 Mara Šamija ud. Joze722-246 Mara Šamija ud. Mate722-167 Mara Šamija ž. Frane722-209 Marijan Šamija Stipin (Martinović)722-123 Marijan Šamija (Pavlovi)722-252 Zoran Šamija pok. Mate (Bebin)722-248 Nikica Šamija pok. Ivana (Slijanović)722-343 Nikola Šamija Jozin722-247 Nikola Šamija pok. Mate722-269 Petar Šamija pok. Ivana (Kanin)722-245 Frano Šamija pok. Petra (Jurinović)722-249 Slavka Šamija ud. Mate722-295 Stanka Šamija ud. Ivana (Neda)722-250 Stipe Šamija pok. Marijana (Janjin)722-280 Stipe Šamija pok. Marijana (Martinović)722-251 Viktor Šamija-Mustapić pok. Grge

Telefonski imenik

Telefonski imenik


722-312 Velimir Šamija pok. Ante722-003 Jure Šamija Franje

ŠIMUNDIĆI

723-055 Anđa Šimundić ud. Ante723-011 Ante Šimundić (Vrankušin)723-262 Ante Šimundić (Ćorić)723-077 Ante Šimundić (Nešin)723-022 Branko i Ratko Šimundić (Zorini)723-010 Ana Šimundić ud. Ivana (Bepović)723-282 Ivan Šimundić (Sitno)723-500 Jerko-Frane Šimundić pok. Mije723-220 Jure Šimundić (Žižin)723-099 Katica Šimundić (Ketini)723-104 Marijan Šimundić pok. Mate723-244 Marijan Šimundić (Krivušić)723-100 Mate Šimundić pok. Mije (liječnik)723-433 Ana Šimundić ud. Mate723-064 Ivan Šimundić (dr.) pok. Mate723-320 Mara Šimundić ud. Petra723-066 Petar Šimundić pok. Bože723-287 Petar Šimundić pok. Mate (Piličin)723-233 Zdravko Šimundić (Dušanov)723-044 Zdravko Šimundić (Đilin)723-166 Željko Šimundić (Jukanović)723-499 Rubić Anđa ž. Joze723-081 Marijan Šimundić Dajkin

ŠIMUNDIĆI-BENDIĆI

723-040 Mara Šimundić-Bendić ud. Ivana723-104 Marijan Šimundić- Bendić pok. Mate

(Đoni)723-033 Marijan Šimundić-Bendić pok. Mije723-110 Matija Šimundić-Bendić ud. Mate723-088 Stipe Šimundić-Bendić pok. Marijana

ŠTAMBUK723-404 Anđelka Štambuk (Lovreć c.) (učiteljica)

UJEVIĆ723-207 Petar Ujević (Lovreć c.) (učitelj)

ZARADIĆI723-069 Ante Zaradić (Betlem)723-164 Jure Zaradić pok. Ivana723-348 Marko Zaradić (Mašinov)723-230 Mate Zaradić pok. Ivana723-234 Radoslav Zaradić (Cigo)723-068 Vinko Zaradić (Mišetić)723-035 Mrijan Zaradić (Rine)

ŽIŽANOVIĆI723-015 Ante Žižanović pok. Ivana

USTANOVE723-255 Župni ured Lovreć-Opanci722-064 Župni ured Cista Provo724-506 Župni ured Studenci726-123 Župni ured Cista Velika723-811 Župni ured Medov Dolac725-174 Župni ured Svib726-020 Župni ured Biorine853-600 Župni ured Lokvičići841-178 Samostan Imotski723-001 Općina Lovreć723-002 Općina Lovreć (fax)723-225 Pošta Lovreć723-322 Pošta Lovreć (fax)723-089 Škola Lovreć723-303 Škola Lovreć723-094 Zdravstvena stanica Lovreć723-083 Zdravstvena stanica Lovreć091-5137885 Dr. Marko Rađa

Telefonski imenik

Telefonski imenik

Lovreć - Opanci136

091-5565357 Dr. Jadran Peran

841-744 Dom zdravlja Imotski

722-147 Veterinarska stanica Cista Provo

841-405 Veterinarska stanica Imotski

722-007 Matični ured Cista Provo

841-124 Policijska postaja Imotski

722-060 Splitska banka Podružnica Cista Provo

722-126 Privredna banka Zagreb Podružnica Cista Provo

722-010 Nadcestarija Lovreć (fax)

841-400 Elektrodalmacija Imotski

841-268 Autobusni kolodvor Imotski

723-120 DVD Lovreć

556-111 Bolnica ‘’Firule’’ Split

557-111 Bolnica ‘’Križine’’ Split

091-9282829 Dr. Željka Mustapić

RADNJE723-042 Mesnica Nikolić – Lovreć722-130 MK Market L. Centar722-321 Pekara (Zoran) – Lovreć723-311 Poduzeće ‘’Lilly Company’’ Lovreć722-292 Diskont ‘’Čavrlj’’ – Lovreć723-400 Kafić ‘’Leader’’ Lovreć723-042 Kafić ‘’Gloria’’ Lovreć723-139 Kafić ‘’Pirelli’’ Lovreć723-292 Kafić ‘’Queen’’ Lovreć725-487 Komunalac: Petar Udovičić – Studenci723-341 ‘’Alfe Berinovac’’ d.o.o.841-404 ‘’Topana’’ Imotski725-777 Cvjećarna ‘’Vrisak’’ – Lovreć091-1725777 Petar Udovičić099-2725777 “723-057 Ljekarna Lovreć723-393 Stomatolog Ante Mustapić

RASPORED BOGOSLUŽJA I BLAGOSLOV OBITELJI

1. BOŽIĆ – KRISTOVO ROĐENJE (25. 12. subota) Sv. misa točno u ponoć, dnevna svečana u 11 h.

2. SV. STJEPAN – PRVOMUČENIK (26. 12. nedjelja) Prije sv. mise Božićni koncert u 10,15 h, sv. misa u 11 h. Poslije podne sv. misa u crkvi sv. Ivana na Nikolićima u 15,30h.

3. SV. IVAN – APOSTOL I SVETA OBITELJ (27. 12. ponedjeljak) Sv. misa u 11 h Blagoslov obitelji Šimundići u 14 h, a iza Petričevića Staje i Žižanovići

BLAGOSLOV OBITELJI

4. SVETI MLADENCI - UTORAK (28. 12.) Blagoslov obitelji: Mrnjavci, Rupčići

5. SRIJEDA - (29. 12.) - Nikolići, Bošnjaci6. ČETVRTAK - (30. 12.)

Nosići, Jelići, Batinići, Sekelezi i Bobetići7. PETAK - (31. 12. stara godina)

Katići , G. Bekavci, D. Bekavci, Basići8. NEDJELJA - (2. 1. 2011.) - Ivanovići, Čaljkušići, Milinovići 9. PONEDJELJAK - (3. 1. 2011.) - Dumančići, Olujići i Kasumi

10. UTORAK - ( 4. 1. 2011.) - Čavrlji, Bulovići, Domići, Mustapići, Šamije, Ćorići

11. SRIJEDA - (5. 1. 2011.) - Lovreć (Centar)

BLAGDANI

12. NOVA GODINA - SV. Marija Bogorodica (1. 1. 2011.) Sv. misa u 11 h

13. BOGOJAVLJENJE - TRI KRALJA – VODOKRŠĆE (6. 1. 2011.) Blagoslov vode i soli u 10,45h zatim sv. misa u 11h

14. KRŠTENJE GOSPODINOVO (9. 1. nedjelja), (završetak Božićnog vremena) Sv. mise u 11h i u 15 h u crkvi sv. Ivana na Nikolićima

NB. Blagoslov obitelji će počinjati u 10 h, a poslije podne u 14 h.U vrijeme blagoslova, ako je moguće, neka cijela obitelj bude na okupu.

lovreć - opanci · s ganućem čitali sjećajući se sa čežnjom kako je nekada bilo i pitajući...

Documents