8/4/2019 Br. 37. - Pujanke

1/2

I. itanje: 1 Kr 19, 9-13 | II. itanje: Rim 9, 1-5 | Evanelje: Mt 14, 22-33

Ako vjerujemo da jeBog gospodar i stvo-ritelj prirode i prirod-nih zakona, onda moemoprihvatiti injenicu odstupa-nja od tih zakona i mogunost

da je Isus hodao po vodi, oemu nas izvjetava dananjievaneoski odlomak. No, miemo svoje razmiljanje pro-iriti i na dogaaje koje zao-kruuju ovaj sredinji. Isus prisili uenike

da uu u lau i da

se prebace prijeko

udesan dogaaj umna-anja kruha i hranjenja pet

tisua mukaraca, osim enai djece, mogao je u uenicimapobuditi ponos i elju da, po-put mnotva koje je nahranje-no, zakralje Isusa, a oni posta-nu njegovi pomonici u tomkraljevstvu. Ushit koji je unjima nastao Isus silom gui. Ialje ih na drugu stranu jezera.

Isus ne eli da se pravimovani i vrjedniji zato jer smo

u svom ivotu doivjeli Bojemilosre. Stoga je prva po-ruka dananjeg evaneoskogodlomka pouka o poniznostii skromnosti. Bijae provan vjetar

Ne samo da su uli u laui morali otii na drugi kraj je-zera, nego su imali protivanvjetar.

Koliko im je taj vjetarzadavao muke pokazuje i-njenica da su, od predveerjakad su isplovili pa do svita-nja kad je isus doao do njih,preli tek pola jezera, odno-

sno svega oko est kilometa-ra. Ne samo da ih je Isus pri-zemljio, nego im je dao mukuda se ne bi sluajno uzoholili. Uzie na goru da se

pomoli

I Isus je sebe odgajao.Molitvom u samoi. Timenam je pokazao da je zahval-na molitva Bogu najispravni-je to ovjek moe uiniti na-

kon dobro obavljena posla.Prava kranska molitva

je uvijek molitva slavljenjai zahvaljivanja. Zato bismose trebali to vie vjebatiupravo u takvoj molitvi, neinzistirajui neprestano namolitvi pronje. Doe on k njima

hodei po moru

Namee se pitanje zato

je Isus iao po moru kad semogao jednostavno stvoriti ulai s uenicima ili ih doeka-ti na drugoj obali. Time namIsus pokazuje vanost ma-terijalnoga svijeta. Bog nasmoe spasiti i bez nas, ali neeli to. Mogao nas je spasitii bez utjelovljenja, ali koristiprirodu da bi nam pokazao

kako i mi po prirodi moe-mo postati dionici spasenja.Samo ako vjerujemo. I samodok vjerujemo.

No i onda kada, poputPetra, zbog sumnje ponemo

tonuti, Isus nas prihvaa i po-mae nam da se spasimo. Kad uoe u lau,

uhnu vjetar

Protivan vjetar, to ih jeometao i usporavao u kreta-nju, prestao je onog asa kadsu ponovno bili zajedno sKristom.

Zajednitvo s Kristomnije bezbrian ivot sa sret-

nim zavretkom, nego sigur-nost da smo na pravom putu,bez obzira na sve protivtinekoje nas na putu ekaju. Akoih se ne bojimo i ne odusta- jemo zbog njih, onda oneutihnu pred nama, nevanekakve doista i jesu kad smo sKristom.

Farizeji, koji se raspitu- ju o odnosu izmeumukarca i ene u bra-ku, a o emu itamo ovogaetvrtka (usp. Mt 19, 3-12),pruaju nam priliku da pro-

govorimo o tri osnovna nae-la katolike enidbe. Naelo iskljuivosPrvo od tri naela kato-

like enidbe je naelo isklju-ivosti. Brak je ekskluzivnazajednica samo jednog mu-karca i samo jedne ene, a svidrugi su iskljueni. ak nidjeca ne ive u braku sa svo- jim roditeljima, nego u obi-

telji koja proistekne iz toga braka, odnosno zajednitvamukarca i ene.

Naelo iskljuivosti, od-nosno monogamija i mono-andrija je kranski doprinoscivilizaciji. U pozadini toganije tjeranje u red mukaracai ena i ograniavanje njihoveslobode. U pozadini nae-la iskljuivosti je kransko

shvaanje o jednakosti dosto-janstva mukarca i ene.

Jednom mukarcu do-voljna je jedna ena i jednojeni dovoljan je jedan mu-karac. Dovoljni su jedno dru-gom jer su jednakovrijedni ijednakoga dostojanstva.

Naelo nerazdjeljivosNaelo nerazdjeljivosti

znai da valjano sklopljenaenidba traje dok su na ivotuoba brana druga. Ne postojimogunost rastave braka.

Premda ovo naelo imasve vie protivnika, Crkva sponosom zahtijeva da onikoji se odluuju za katolikuenidbu budu svjesni da jenjihov izbor cjeloivotni. Upozadini ovog naela je na-glaavanje ozbiljnosti izborapartnera i ivota u braku.

Brak nije igraka. U braktrebaju stupati zrele osobe

koje su spremne u dvoje rastii sazrijevati. Premda ne po-stoji rastava braka, ipak se do-puta razdvajanje od krova,stola i postelje u sluaju da je-dan brani drug ugroava i-vot drugog branog druga ilinjihove djece. U tom sluajuugroena osoba ne samo daima pravo, nego ima dunostmaknuti se iz takvog braka.

Oito je da Crkva ne podr-ava nasilje u obitelji, niti sezalae da se treba sve trpjetii paziti da se odri brak. Naj- vanije je uvati vlastito do-stojanstvo i brinuti za djecukoja su osobi povjerena. Au sluaju ugroavanja ivota

valja se maknuti iz braka kojigui i ubija. Dakako da dvijeosobe koje su valjano sklopi-le brak i dalje ostaju u brakupremda ne ive zajedno. Naelo plodnos

Tree naelo katolikeenidbe, odnosno naeloplodnosti istie dimenzijubrane dunosti i prava bra-nih partnera.

Brani drugovi su duni,ako su sposobni, u meusob-noj ljubavi stvoriti novi ivotkoji e prihvatiti i odgajati uljubavi. Nemogue je sklopitikatoliku enidbu koja bi is-

kljuivala djecu.Istodobno, brani dru-

govi, i jedino brani drugovi,imaju pravo odreivanja brojai vremena raanja. O tomekoliko e djece imati odluujusamo njih dvoje. Druge osobeili institucije ih mogu savje-tovati ili poticati, ali odluku otome donose brani drugovi.I koju god odluku po savjesti

donesu, ona je za njih isprav-na i dobra. Idealno je da bra-ni drugovi rode onoliko djecekoliko e moi voljeti. Ljubav je kljuni preduvjet. Roditeljiu naelu raaju onoliko djecekoliko su sposobni zajednikivoljeti i u ljubavi odgajati.

i s u s H O D a P O M O R uNJIH DVOJE BIT E JEDNO TIJELO

8/4/2019 Br. 37. - Pujanke

2/2

Nedjeljni liturgijski listi

Devetnaesta nedjelja kroz godinu :: 7. kolovoza 2011. :: godina II :: broj 37.

sv. Pv osoSplit - Pujanke

Izdaje: upasv. pavlaap., split- pujanke | www.zupa-pujanke.comSuradnik: nikolakuzmii | Urednik: RatomiRvukoRepa

upne obavijesti

Danas, 7. kolovoza 2011., devetnaesta je nedjelja kroz crkvenu godinu.Svete mise u naoj upi su u 8, 9.30 i 19 sati.

Ponedjeljak: sv. Dominik- osniva dominikanskog reda (ordo praedicato-rum). Cilj je dominikanskog Reda upoznati istinu i spoznatu istinu priop-avati drugima, a sve u vidu propovijedanja i spasenja dua.

Utorak: sv. Terezija-Benedikta od kria Srijeda: sv. Lovro - akon i muenik, jedan je od najpoznatijih svetaca.

Slave ga i pravoslavni vjernici, anglikanci i luterani. Budui da se kia me-teora (zvijezda padalica) dogaa otprilike u vrijeme njegova spomendanasredinom kolovoza, naziva se i suze sv. Lovre.

etvrtak: sv. Klara Radnim danom svete su mise u 19 sati.

Kroz mjesec kolovoz nedjeljne svete mise su u 8, 9.30 i 19 sati.

A uenici ugledavi Isu-

sa kako hodi po moru, pre-

straeni rekoe: Utvara!

I od straha kriknue. Isus

im odmah progovori: Hrabro

samo! Ja sam! Ne bojte se!

UPNO HODOAE GOSPI SINJSKOJupno hodoae u Sinj planira se u subotu, 13. kolovoza 2011. Polazak bi

bio ujutro u 7 sati. Prijaviti se moete u upnom uredu.

SV. MAKSIMILIJAN KOLBE

Maksimilijan se rodiopod imenom Raj-mund Kolbe u ZdunskojWoli, u siromanoj poljskojradnikoj obitelji. U ranomdjetinjstvu ukazala mu seDjevica Marija s dvjemakrunama u ruci: bijelomi crvenom. Zapitala ga jekoju eli. Izabrao je oboje.

Znaile su istou i mue-nitvo. U 13. godini stupioje u sjemenite. U 24. godi-ni ivota, ve je bio doktorflozofje i teologije. Dobio je redovniko ime Maksi-milijan.

U Rimu su bile organi-zirane masonske protuka-tolike maniesticije, koje

su zabrinule Maksimilijana.Osnovao je katoliku mari-jansku organizaciju VojskaBezgrene, s ciljem promi-canja katolikih vrijedno-sti, posebno irenja tova-nja Blaene Djevice Marije.Poeo je graditi samostanNiepokalanow (Grad Bez-

grene) u blizini Varave1927. Za deset godina unjemu je bilo 800 redovni-ka. Samostan je bio tiskar-sko - izdavako poduzee snajmodernijim strojevima.

Nacisti su 9. rujna od-veli redovnike iz Niepokola-nowa u logor Amtitz, ali suih pustili 8. prosinca. Mak-

similijan je nastavio tiskatilist na njemakom jeziku.Kad je u jednom broju na-pisao: Nitko na svijetu nemoe promijeniti istine,nacisti su ga uhapsili i odveli10. veljae 1941. u varavskizatvor Paviak. Zlostavljan jei pretuen. Tranportiran je ulogor Auschwitz.

Krajem srpnja 1941.pobjegao je jedan zaroblje-nik. Zapovijednik logoraFritzsch odredio je, da edesetorica umrijeti zbogtoga. Izabrao je te ljude.Meu njima je bio jedanmladi narednik Fran Gaj-ownieczek, koji je molio za

milost, jer ima enu i djecu.Maksimilijan Kolbe je pri-sustovao tome i ponudiose da zamijeni tog mladognarednika. Zapovijednik

Fritzsch je pristao. Maksi-milijan je umro 14. kolo- voza 1941. u predveerje blagdana Velike Gospe odinjekcije karbolne kiseline.

Papa Ivan Pavao II. pro-glasio ga je svetim 10. listo-pada 1982. Spomendan muje 14. kolovoza.