ruvenlca ~ - - -~ - -t+t Kruvenica LIST UPESv.STJEPANA 1.,PAPEI HVAR Drogi Vi ea tijete! P arise da ni potriba od uvodnika kad vidite ovi broj "Kruvenice". Fala Bogu, mi iz urednitva i nai suradnici (ne bud von zla ni uroka) smo se lipoormoliibilivridninaonozvizdanaikaldurei ucinili da su i vai i nai foji lipo kripni i utovjeni. Kako to uvik je na kroj lita i u ein jematve, pinku smo prohmutoli vrimeiza nosibutali na kortuca je bilo dobro i lipo, a ca je bilo kako pest u oko i kacot u zube. Naiizmistasu nondrogevojeotvorilidilsvojega ivotailavura(folavonnapacijenciicastebili sarceni) pa smo butali na kortu i citiri (!) Ue,citiri je, dobro ste vidili,unutra) intervjua (kako bi se intervju reka po forski: u citiri oka, a da svak oto poslicujeiprotije?,oboj,potriba je jedna ric,bar dvi).I uupu non je bilo lipih stvorih. Nai mlodi su parvo misto u daravu! Dola non je novo vora. Ovode sve pie ca je, kako je i zoc. Uovi brojje ricetih.Grezima pa se stoji navar pahera, a i riceti su za parste lizat (pari mi se da se ovi put stvarno ormot i cagod od ovega). Imomo dosta aktualnih temih (da ne bude da od infiih u povist ne vidimo ca je u svit). Ni sve ca se u For, ma irno stvorih di se tuko zamislit. Butali smo na foje i nike stvori ca su pasale i zaboravile se, a tuko hi spomenit i obo njima govorit. Uonca za koju je ovi brojizoa je sveti Stipon - dan Gradaigrada.GradsavelikinGje onocazovemo institucija (potetot i jo svita okolo njega kojisvaki donimodunapametinabrigudaovomistobude alavija i da gre naprida). Grad sa molin gje ovi kamik okolo nos, puti, a judi. Pari mi se da non je primiloda oboovemu mistu brigu vodisomooni velikiG.Je,punoputihparimokakotovariu petrusimul kad vidimo ovo cudih ca se zno dogodit u For.Puno putih gledomo ovi na molisvita kako pjavule u veltrinu i ne znomo se odlucit ca i di Ondasve cetiri u ariju i nika se drugi pensaju i za nos. Zelin non svima da se ne stavijemo na, kako to oni u Europu uaju - diskonekt (itekano ), nego da imomo voje i jubavi i mojone u akciju. N a dobro von svima doa sv. Stipon! 3 UPNIKOVA BESIDA "Sve to treba da zlo pobijedi je da dobri ljudi ne urade nita!" PIKTOGRAMA ILI ZAKON I REDNA HVARSKI

kakoljudiosebigovore,izgledadase smatramodobrimljudima,dobrim dobrim vjernicima. Aipak,unaojse sredini dosta toga loega. Smijemo li se zapitati, kao to se pita naslov jedne knjige - Zato se loe stvari dobrim ljudima? Doista, i nama se rune stvari, ali ovdje nije o tome to NAM se nego to se NAMA Akad se u jednoj sredini koju "dobri" ljudi loe stvari, dilema: ili mi nismotakodobrikakoosebi mislimoili nas ljudi koji nisu tako dobri kao mi pa oni to to je loe. No,tada se odmah postavlja i drugo pitanje: nije li dobrih ljudi djelovanje onih koji loe stvari? Ako stoji ona stara izreka: "Ako uti (dok drugi govore neto runo ili loe), se da se slae/odobrava!" Ne bi li se ona mogla i u ovom primijeniti uizmijenjenomobliku:,,Akopasivnopromatradokdrugi ono to je loe, se da se slae/odobrava!"? Smije li se drati dobrim onoga tko bez reakcije promatra druge koj i rade neto loe? UsocijalnomnaukuCrkvepunosespominjetzv. dobro".dobrusluiidravnizakon pod nazivom ,,zAKON O PREKRAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA"(vidi:http://www.zakon.hr/z.279/Zakon-o-prekrsajima-protiv-javnog-reda-i-mira). 1. toga zakona definira problematiku: ,,Prekraji protiv javnog reda i mira su djela kojima se na nedozvoljenremetimir,radilinormalan ivota stvaranemir,neraspoloenje, uznemirenostiliometakretanje naulicamai drugimjavnimmjestimailiometaostvarivanjenjihova pravaidunosti, moral,ometavrenjezakonitih mjeradravnihorganaislubenihosoba,ugroavasigurnost ljudi i imovine, dravni organi ili se na druginaruavajavniredimir tedjela ovim zakonom." Svi smo svjedoci na trenutke i drskog krenja javnog reda i mira u naem gradu.Pa kad sve ide ovako kako jest, moda bismo trebaliproglasitigradskom himnom stihove jedne laganice"Crvene jabuke":,,Nitkonijelud daspava Isvei kad bi tijane more'! Ako nekog boli glava! nije triba na more." Pa dobro,ne mora to biti cjelogodinja gradska himna,ali barem bi mogla posluiti za ljetni period. misedaimavezesovim- iakoneznamjesuli natomislili- itabelasa piktograma (pojednostavljenaslika,kojapredstavljanekipredmetili pojam) koja se nalazi na jednom od ulaza u na grad - onom saDolca- kojijasnodajudoznanjasvakom opismenjenom (eni ili mukarcu)tose unaem gradu dri prekraj emj avnog reda i mira. Ova se upozorenja odnose na javne gradske prostore, ulice, trgove, a po logici stvariinasvedrugejavneprostore,kaotosutrgovine, muzeji, crkve, uredi. Postojijedna stara izreka: ,,11' kuj il' ne U naem trebala bi glasiti: ,,11'osiguraj izvravanje propisa ili nedonosi!proglaavajpropise".Obzirom na toda gotovo nitkonevodi ospomenutim upozorenjima,tabelu treba skinuti ili osigurati potivanje onoga to na njoj "pie". Ima li ta tabela ikakvogsmisla?Slui lionaSlui onoliko kolikoslui i"Zakon o prekrajima protiv javnog reda i mira". Svi zakoni, osobito u demokratskim sustavima, trebali bi sluiti dobru i samo tada posjeduju stvarni legalitet. Zakon o prekrajima javnog reda i mira spominje neka dobra koja namjerava zatititi: mir, rad, normalan ivota slobodukretanjanajavnimpovrinama, moral. Jesu li to i za nas dobra? Ako jesu, onda se da se svi angairamo u njihovojzatiti. Ako to pak za nas nisu 4 UPNIKOVA BESIDA dobra, onda bismo trebali traiti skidanje oveodnosno ukidanj e zakona. Da li ova piktograma daju jasno do znanja koja dobra tite? da ovo piem prvenstveno predpubliku pitam se postoji li, barem u naoj zajednici uHvaru,suglasje oko toga da su ovo dobra koja valja tititi u naem gradu? U tom bismo morali inzistirati na tome da se naslikano potuje. Pitanje je ponosa i dosljednosti osigurati provedbu onoga na to onaPritom je odgovornost na domicilnom stanovnitvu. Smijulipsilunjatigradom bez povodca,obavljatinudu posvuda i biti prijetnja, pogotovo djeci? Ako je na odgovor ,,ne", onda se to odnosi prvenstveno napse, kao i na psegostiju. Toje jedna od stvarikoja nije"sezonska" nego vai za cijelu godinu. Ako se o tome ne vodi zato se ne primjenjuju kaznene mjere? Mislim da bi takve mjeretrebalodosljednijeprimjenjivatinastanovnitvo,aliinastrance,bezikakvog Vonja biciklom, koturaljkama ili skejtovima po Pjaci, rivi i drugim javnimpovrinamasreditagradausezoniivan sezone nije isto.sam gledao sa simpatijom ove zime kakoneki naina trgu pred Katedralom izvodes/na biciklima majstorskepotezekojima bisekomotnomogli predstaviti na nekom natjecanju. Nemam nita protiv toga, mislim da bi Grad trebao takve poticati da vjebaju, imda na kakvanatjecanjailinegdjeu gradu takvanatjecanja.Ali,snevjericomi strahom sam nedavno gledao jednog naeg mjesnog frajera koji se punom brzinom na biciklu sjurio s Dolca, na Pjacuivratolomnose krozguvuparkiraou drutvoispredPalaca,gdjejebilojonekolikonjihs biciklima.Vjerojatnonisam jedinikojiga je vidio.Pred Palacom, podno tandarca sjedi ekipa naih mjetana koja sve vidi i sve zna i ne vjerujem da imje promaklo ono tosami ja vidio.Ivrhunskisportai globezbog prekraja. Nema razloga da se jedna takva globa ne odrapi i naim "umjetnicima" na biciklu zbog ometanja javnog reda i mira. Akonetkoodravakondicijuranimjutarnjim treningom na koturaljkama, to nije isto kao kad se netko u popodnevnojguvi ljudi.Aonikojito primijete, u strahu se kako bi propustili tako vanu facu na koturaljkama.je i sa onima na skejtovima. Ne bih imao nita protiv njihovih majstorija uvrijeme kad na Pjaci nema ljudi ili kad se ljudi posloe kao ali mi se krenjem javnog reda imira kada to ljeti, posebno jer je Pjaca jako prometna. Nebitno je radelitonai ljubimci"ilistrancikojiseele dokazatiumasi.Trg pred Katedralom i Pjaca ili riva nisu mj esto za neto takvo u sezoni. A to o piktogramu? Netko je svoje miljenje dopisao. Mi ga drugi ispisujemo svojom namparadirajuubikinijimagradom.Izleavajusepred Katedralom, ulaze u trgovine ... Nisam jo da ih je netko upozorio i zamolio da vani i obuku se pa da onda tek Daukatedralinemamoslubenicekojenato upozoravaju, "dame" bi i u crkvu ule tako "odjevene". I k tome su naoruane "argumentima" za s onima koji ih na to upozore. Kad bi im netko, tko je za to ovlaten, naplatio kaznuzakrenjejavnogredaimira, vjerojatno bi ostale bez argumenata za prepirku. Ili ovo ne spada u krenje morala? po reakcijama na javnu priredbu na koju sunam vrli,osvijeteni(nekikaupijaniili drogirani)mladiEuropejci,izgledadasmisaoza (ne)moralno - kada je u pitanju ljudska seksualnost - vie ne stanuje uHvaru.Od mladih ljudi kojisu mi zapeli za oko svojimneuljudnimineurednimponaanjem, je govorilaengleskim jezikom.Moda je to Najvie mladih koji su ovog ljeta posjetili Hvar vjerojatno dolazi s engleskog govornog sam vidionaTV-u nekeemisije(mislimda je bio kod") u kojoj se govorilo o gostima/strancima u Zagrebu. Spominjali su i mlade goste i hostele pa su i pitali dvije Englezice(po dobi su srednjokolke ilistudentice) u jednom hostelu kako im je uZagrebu/Hrvatskoj.Jedna od njih je rekla da je najbolje to to je jeftino i to se moe napiti. Eh, taj "vrli, novi svijet" kojemu tako poletno hrlimo i l!iegove "vrijednosti"! Cujemdapri"spektaklu"na nijenedostajalo snimatelja.Miljenja sam da bi te uratketrebalo skupiti,obraditikao jedinstvenidokumentaracpa tajfilm distribuiratipohvarskimobiteljimauciljupromocije obiteljskog seksualnog odgoja. Ionako ba s tim aspektom 5 UPNIKOVA BESIDA odgoja uobiteljimaimamoproblema. Akadse u Europi da uHvaru moete usred bijelog dana,predrazdraganepublike,prakticiratislobodnuljubav,etojo jedneizvanredne reklamezapromocijuHvara. Zamislite koliko je kotalosnimanjesporne reklame zbog kojejepredsjednicaVladetolikoprozivana,amiovdje imamo besplatnu i daleko uvjerljiviju reklamu! ? UHvaruiokolicimnogisebave(iz)lovomhobotnica. tome,ljetouvijekiznovapokaekakosu ,,hobotnice"pustilepipkeuhvarsketeritorijalnevode.O tome se puno govori.Zato njih ne "lovimo"? Moda zato to ove "hobotnice" ne moemo prodati u restoranu kao da su jastozi? Ili zato to namje svima dobro na njihov Ipaksu"hobotnice"podiglerejtingHvara,adanam apartmanenepunirazularena EU mladost kojadosljedno krisvapravilajavnogredaimira,ostalibismoprazni. Uhvatili smo se u mreu "sukoba interesa". Nisam osobnovidio,alisu me neki"uznemireni" obavijestili da je pred hotelom "Riva" bila nekakva izloba: s j edne strane gola ena, a s druge kri. Treba li se zbog toga "buniti"?Nijelitosamozornametaforahvarskoga Iz seiznose na koju na samom pragu svojih ulaznih vrata.Mogu se i na parkinzima. Cesto vidjetikako"razdragani"mladiljudi razbijaju i boce na javnim povrinama.da su i nekigostiu pitalikakosemoedozvolitidagosts u ruci napusti ili restoran? Treba li u Hvaru spominjati javni red i mir? Dodue, postoje i dijelovi Hvara u kojima se moe mirno spavati. Ali, hvarska Pjaca je usvako doba pogotovo ukolovozu, kaoipodanu.Urlanje,deranje,dovikivanje,pijano podvikivanje i "pjevanje". Grad bi mogao profitirati kada bi, uz prisustvo nekekomercijalne televizijskena Pjaci organizirao snimanje emisije "Hrvatska trai zvijezdu". Pa to ako ta zvijezda ne bi bila "hrvatska"? se da moramo otvoreno priznati: da nema krenja javnog reda i mira Hvar biostvarioznatnomanjiprilivsredstavaod sezone, barem saklijentelom koja nam sad dolazi. I dok sam se pitao li da Hvarani reagiraju na koju od ovih loih stvari koje se nama prije par dana sam i doivio jednu takvu burnu reakciju. Podsjetilo me to na one dane krajem 80-tih, kada su siledije s Istoka dobivati batine od naihNisam vidio to seali kako sam radio u uredu,sam povike (nae neizostavnefrazekada je bijesupitanju)i pomisliodasuseHvaranipotukli.Kadsam povirio na Pjacu stvar je bila u zavrnoj fazi. Rekoe mi da je nekolikomladihEngleza,valjdauduhusvoje prosvjetiteljskemisijena"divljem Balkanu",staloispred Katedrale i isprazniti pune mjehure po Kuzminim vratnicama. Nai su potpraili Engleze. Netko da nam je toloa reklama.Ne mislim da je nasiljerjeenje alimislimdasenekadobraineke vrijednosti ne smiju zaboravljati i prodavati tako kako smo to Javni red i mir ili dobro vanije je od kompletnezaradeodovesezone.Jer,mogu graditi samo ljudi koji imaju vrijednosti za koje se i bore,aneonikojiimajupunonovaca.Ratnijebiotako davno.Zarsmozaboravilinjegovulekciju? 6 UPNIKOVA BESIDA Gostoprimstvo,dobroneznaCI i puzanje. Ipak se mora znati tko je gost a tko i pravila ponaanja ovdje vrijede.Istina, oni koji su postavljeni dase brinu za dobro prvi bi o tometrebalivoditialisvatkobiodnassvojom i trebaodatisvojdoprinos.Takobismo pokazali da imamo vrijednosni sustav i da namje donjegastalo.Eh,kadbisetakvestvari ljeti Kada bi mladi i manje mladi stranci znali daje Hvargradkojiima vrijednostiidanjegovi stanovnici paze na njegov dignitet. Istina, table na Dolcu bi trebalo poskidati ili, to bi bilo normalnije, osigurati da one nebudu"mrtvoslovonapapiru".UGradubitrebala postojati redarska sluba, u sklopu Komunalne slube ili pri zajednici, koja bi pomagala policiji u odravanju gradskog reda i mira. Gosti bi u Hvaru trebali biti upoznati s tim gdje su doli i koje su to vrijednosti im krenje biti oproteno. i gostoljublje ne kapitulaciju pred gostom. TKO JE GAZDA U DVORITU SAD SE VALJDA ZNA, pjeva koro ujednoj pjesmi. Cestoizjavu:Ovapolicijanitaneradi.Sdruge strane, se da ih je tolikomalo da nestignu,a sastrane da su im ovlasti nikakve i da ih nema ni smisla zvati. Zato ne policiji umjesto to prebacujemo lopticu? bi i samo upozoravanje stranaca donijelo rezultate. I sebidoputajukojeta.Nemoesekoncesija-zakup na iznajmljivanje lealjki na plai shvatiti kao sloboda da se cijela plaa okupira lealjkama i da senau djecu ili bilokogaupozorava kaodaradenetonedozvoljenoako maknu lealjku jer ele na alo. Naravno da imaju pravo maknuti lealjku. I ne samo da je imaju pravo maknuti, nego je imajupravobacitiumorejer onanesmijezauzimati mjesto, akoje netko nije zakupio. Tojeneredkoji sene smije tolerirati. Mi smo uHvaru, kaoi stanovnici svih mjesta koji se bave turizmom,ujednom procjepu.Zakonojavnom reduimirusmatraprekrajemakonetona nedozvoljen "remeti mir,rad ili normalanivota stvaranemir,neraspoloenje,uznemirenostiliometa kretanje naulicamai drugim javnim mjestimaili ometa ostvarivanje njihova prava i dunosti, moral". Agdje smolni tu i kakav primjer pokazujemo? upnik don Mili 7 U svibnjunasje razveselilavijestkako je hvarska srednjokolskaekipausastavu Anna(2. gim), Matea (2.gim), Nikica(2. gim) i Marija (1.gim) pod vodstvom upnika don Milija osvojilaprvomjestonaolimpijadiuKrapinskimToplicama.Donosimoizvjetaj kojesusamenatjecateljice- AnnaiMarija- napisaleza Prigodnikbiskupije (br.512010,str. 66): "Nakontosmoosvojiliprvomjestonabiskupijskom natjecanju24. uOmiu,odmahsmosepripremati za dravnonatjecanje koje smo izborili upravo tompobjedom.Osimtosmoponavljaliinadopunjavali svojeznanjeoblaeniku,kardinaluAlojzijuStepincu,za dravnu razinu bio je zadan i dodatni projekt. Naime,trebali smonapravitiprezentacijuoivotunekogpokojnog iz naebiskupije koji je za svog ivota pokazao svoj uzorani svetkarakter.Izabravi donGrgu upoznali smo ivot i djelovanje tog uzora kreposti i samoprijegora.Intenzivnijepripreme sunakon Uskrsa,kada smo se nalazili,bilo sami,bilo s don Milijem, gotovo svaki dan.Tako smo spremni otili na natjecanje koje se odralo od 19.-21. svibnja u Krapinskim Toplicama. Zbog drugogdravnognatjecanja(izCrvenog kriai pruanja prve na kojemusmoosvojili3.mjesto)ekipa je u Zagrebu mentora don Milija i don Pavu kojijevozioosnovnokolskuekipupod vodstvom mentora Zorana Iz Zagreba,krenulismosvi zajedno prema Krapini.Kada smodoli,kakosmoimaliponetoslobodnogvremena. Otilismorazgledatinalazitekrapinskog Hunjakovoiposjetilinovootvorenimuzejkrapinskih neandertalaca.Sutradan,20.svibnjaprovelesuse prve dvijerazinenatjecanja,pisanjetestovateprojekto odabranom Upetak,21.svibnja,ujutrosu objavljeni rezultati po kojima ekipe koju su osvojile prvih pet mjesta sudjeluju ujinaInom dijelu natjecanja, igru" Tko eli biti Isusov miljunak? ".Nakon tih objavljenih rezultata,bili smo prvi naljestviciitos27 bodova prednosti.Bili smo presretni,jer nasdijelom natjecanja nitko nije mogao zbog velike razlike u bodovima 1.i 2.mjesta. (razlikaje bila 27 bodova,a razina natjecanja "Tko elibitiIsusovmiljunak?"- nosi20bodova).Timesmo opravdali rezultat nakon biskupijskog natjecanja, kada smo po bodovimabilo prvi i toisto s preko 20 bodova s prednostiutosumnogikonkurentisumnjali. razinom smo samo potvrdili veliko znanje koje je proizalo iz velikog truda,brojnih satii marljivog rada,Slijedilo je proglaenjepobjednikatedodjelamedaljainagrada (jednaod njih je i petodnevni put u Dubrovnik,na Mljet i nakonzavretkakolskegodine).Pobjedomsmo dokazali to se moe uz veliki rad,a isto tako donijeli smo dravnonaijecanje godine u Hvar gdje pokuati obraniti naslov prvaka olimpijade. " ekipi je i biskup Slobodan: ,,Broj: 21012010. Hvar, 31. svibnja 2010. I urednitvo Kruvenice pridruuje se i eljama za obranom naslova i godine! 9 Adio i hvala, sestro Blandina! Dobrodoli, sestro Dominika! D ana 22. kolovoza, nakon mise,je dojmljivprogramprilikomoprotajasasestrom B1andinom,kojaje24godinedjelovalakao orguljaicaiunaojupi.Dekretom poglavaricesestara Bojeljubavipremjetena je u upu Milna naU toj je upi bila na slubi prije dolaska na Hvar, od 1983. do 1986. g. B1andina(Eva)unaojjeupiimala zahtjevnezadatkeiodgovornirad- vodila jezbor, predavalakolskiiupskivjeronaukniimrazredima osnovne kole, svirala orgulje svake nedjelje, za svaku fetu, prigodu, koncert ili pobonost. U prigodnom programu zahvalili su j oj se - zbora - koji su sami napisali svoje zahvale, a pjesmeiscenskinastupjesnjimauvjebaobiskup Slobodan.Katedralnizborzahvaliosetrimapjesmama: "Tebe traim", ,,0 Boe, ti si ivot moj" (solo Anna i "Hvala ti za sve"(solo Nikola Zbor je sestri B1andiniprigodne darove: sat i maketu Hvara. Na kraju se govorom obratio i zahvalio upnik don Mili, ovdje u cijelosti donosimo, dajasno oslikavaju hvarski ivot i rad sestre B1andine: Kadbinetkonegdjesamostajao24godine, vjerojatnobisebaremuleglotlopod njim,pabinakon micanja ostalo udubljenje na tom mjestu. A kad netko negdje djeluje 24 godine,i tokad djeluje na odgojno-obrazovnom ondanjegovodjelovanjenemoeneostaviti duboke tragove i to na tlu ljudskih dua i srdaca. Vaejedjelovanje,sestroBlandina,imalodvaglavna smjera: rad sa djecom kroz vjeronauk i zbor i rad s odraslima kroz upskizbor. dimenzija vaegangamanaunaojsredinibilajepomaganjeu bogoslunog prostorakad je tobilo potrebno. Odgojno-obrazovniposao,bilodajeodjeciilio odraslimauvijek je teak.NisuzaludustariGrciustvrdili onu ponavljanu izreku: Koga bogovi zamrzie,gapedagogom.Idanassmo piscaposlanice Hebrejimakakose"isprva dajesvakoodgajanje muka ".Izatose i odgojuiobrazovanjuljudiinstinktivno odupirukakoznajuiumiju,jer jednoidrugoideza promjenom ljudskog ponaanja,a tone ide bez odricanja. Oninaiupljani,kojimaste- doksubilidjeca- bili na upskom ili kolskom vjeronauku najbolje znaju to je u njima ostalo od Vaeg truda.Nadamo se da je todobro sjeme proklijalo i daraste kako bi donijelodobar plod.naega zbora najbolje mogu ocijeniti godineVaegradaikolikoimje vaakvaliteta sviranja,kojaje i Vaskotala,jer ovdje postoje neke teke i zahtjevne stvari, a ovo je ipak i Katedrala. Neke Vas se,relativno i zadovoljne obitelji, iz nae upe jer ste svojimsviranjemi pjevanjemuljepali njihov najljepi trenutak - sklapanje braka. Tekkadnas jednaosobanakojusmosenavikli, je djelovanjeunaojzajednicinekakopostalo samorazumljivo, naputa -se ozbiljnije pitati to time gubimo,koje kvalitete biti izgubljene,a se i spontano pitanje liosobakojadolazikaozamjenai istog posla svetoodraditinakvalitetan Zbog subjektivnostiljudskihprosudbiteko je dati ikakavpraviodgovornaovopitanje.Vama osobno vjerojatnobitidragoakonekad dopredovasda je netko rekao:"E,dok je ovdje bila s.Blandinato je bilobolje!" Vjerojatnovam je mnogo puta bilo teko nama zbog 10 "nepodudaranjanaravi ".MiDalmatincismopo i osobi koja nije odavde ponekad je teko razumjeti i prihvatiti te razlike. Preivjeli ste uz cijenu velike strpljivosti i" dobroga tumka "jer ste morali kojeta "progutati ".Evo,na kraju vas elim zamoliti za oprotenje akoste, smojimpredasnicimailisamnom doivjelikakvuneugodnost ili smovasnabilokoji povrijedili.jedabinama, na upama, bez suradnje vas sestara bilo puno tee iako ponekad ispada da toga nismo dovoljno svjesni ili da to ne priznajemo.vasmolimzaoprotenjeuimesvih upljana,djece ili odraslih, koji su vas, vjerojatno nehotice, povrijedili. Ljudi su ponekad nepredvidivi i nerazumljivi i samima sebi.Ponekad shvatimo dasmo pogrijeili,ali je tako teko se,kako bi rekao Gibonni: "More bit da 'Oprosti'!" Kae pjesnik da je "ljudskahvalavodasvrh pijeska ",al' svejedno,svimanam jedragodoivjetidasunamljudi zahvalni za ono to Osobna topla hvala za onih prvih nekolikogodinasuradnjekadsamovdjedjelovaokao kapelan,kao i za ove posljednje godine.Hvala u ime don Joka i pok. don Josipa s kojima ste lijepi niz godina. Hvala u ime svih upljana koji Vam moda osobnozahvaliti.Biskup Vamsamzahvaliti,zboraii djeca su to Iako do slubene penzije jo nemate puno, vjerujem da,ako Vaszdravlje poslui, pred Vama stoji jo niz godina slube, moda u Milni ili negdje drugdje. Neka vas Gospodin u tome podri,blagoslovi va rad i okruni ga korisnosti. Sretno! Nakontosmoispratilis.B1andinuzahvalomzanjezino dugogodinje djelovanje, nedjelje, 29. kolovoza, na misi smoiizrazilidobrodolicus. Dominikiao,kojajeodlukomsvojihpoglavarica premjetenaizPostirana unauupu.Sestra DominikajerodomizGline,(izkrajaodaklejeis. B1andina),sadautkaneubiskupiju.Djelovala je osamgodinanasusjednomotoku- kaou OsnovnojkoliuPostirima teSrednjojklesarskojkoliu Uupi Postira pripremala je krizmanikei bila voditeljica mjeovitog upskog zbora. Kroz gotovo trideset godina sluenja djelovala je uDubrovniku,Pleternici,Zagrebuiudvamandatana uMilni,SupetruiuPostirima.upnikjeu pozdravnomgovoruuputionaojnovojsumjetanki I u ovoj upi staviti na raspolaganje svoje bogato iskustvodjeci,mladimaiodraslima.Zanau zemlju kao i za niz zemalja izalih iz socijalizma govori se da su zemlje utranziciji.Za Hvar se moe da je mjesto (i upa)utranziciji.Tomeposebnodoprinosimedijski napuhana slika Hvara kao ekskluzivnog svjetskog odredita zazvijezde.Akonastojimo promatratii razumom kojihsmo dionici, dajeopojavisizrazito negativnim Odumiranjeljudskihvrijednostiu korist materijalizma; gubitak autoriteta bez kojega nema ni pravog razvoja djece ni zdravog ivota zajednice; individualizam i slobodarstvo koje ubija za suivot u ljubavi;gubitak dostojanstvaosobnosti;stalno polagano odvajanje od korijena ... u se ipak inetopozitivno:umire kao tradicionalno iotvaraseprostorzaizbor kao vlastitog osobnog ivotnog puta. Zbog svega toga su na ovomterenu sve potrebnije nove metode rada i puno, puno molitve.Dakle, vas s.Dominika,kako je netko rekao" vraji" posao - i na planu osobnih zaduenja i u suradnji sa svima onima koji ele" dati ruku" Nitko od nas nije "Bogom dan" da preusmjeri trendove,a svima namje zajedno zadan zadatak da sijemo sjeme Bojeg Kraljevstva tu gdjejesmo, seBojim darovima. Vjerujem da ste voljni najbolje to moete.Otvoreni BojegDuha,spremnaidjelom posluiti uovoj upi, jo jednom - DOBRO NAM DOLI i ugodno se nama Urednitvo "Kruvenice" eli sestri Blandini uspjean nastavak ivotnog i puta na otoku i neka je uvijek prati Boji blagoslov! Sestri Dominiki elimo neka se ugodno nama i neka njezina nastojanja i angairanost urode plodom u naojupi! n RAZMiLJANJA D ar.Uvijek se zamislim nad tom Dar je ono to.nekome ilimeni netko daruje.On moe biti velik, mali, bogat, siromaan. Nikad nisam gledao na vrijdara, nitiza nekakvim darovima. To mi jednostavnonijebilobitno,nitisam tomepridavaonekuosobituvanost.je uvijek bila bitnasimbolika dara, bilo mi je bitno tko mi je neto darovao i s koliko je !jubavi to neto darovano. Uvijek se prilikom primanja dara u neku ruku posramljen. Cime li sam to zasluio, pitam se? Primiti daruvijekje od mene zahtijevalo "dozu" poniznosti. Uvijek mi je bilo lake darivati druge nego primiti dar.Zato? Ne znam. Moda razlog tomu lei u da se uvijek nakon primljenog dara duan onome tko mije neto darovao. Svakim novim danom, darovano mije vrijeme toga dana, nova ansa, nova prilika. Sve gledam kroz prizmu dara. Pa i ivot j e dar, zar ne? taj dar bacim. J edan dan kroz prozor svoje sobe, drugi dan u blato pokraj ceste ... Dar prijateljstva koji put uguim zlobnom sablanjivom izjavom, runim primjerom. Nije mi jednostavno vladati sobom. Lake je uvijek uprijeti prstom u drugoga. Ali onda iznenada Ti i iznenadi me darom. Darom brata. Darom brata koji me darom nagradi ili prizemlji. Uostalom, nismo li svi mi jedni drugima dar? Smatram, trebali bismo biti. Svatko od nas je jedinstven po svojim darovima, kojima nas je On nagradio. I svatko od nas tim darovima ili osiromauje drugoga. Ovisi o nama, slobodi izbora. I to je dar. Nije snaga dara u darovanom, nego u darivatelju i ljubavi s kojom se stvar dariva. Nenavezanost na stvari. Nisam toliko slobodan.iroko srce, darovati nekome neto. misli i prolazi mi glavom. Teko mi je sve ih sabrati. Doivjeti uivo. Primjerom sami posramljen. Kako Bog snano progovara. Kad se najmanje nada i preko osobe za koju se najmanje nada. Svaki dan na Pitanje je samo elim li ga vidjeti. Po tom pitanju sam potpuni slijepac. Daleko samjo od toga, ali hvala za primjer. Hvala za dar. Volio bih biti dar za druge. Ne u smislu da mojadarovanostbudena izvanjski negodarovanostizkoje onikojiprimajudar daslobodna srca, kroz dar koji dariva, daruje sebe. Jerjedino sebe, vie Njegovi. I nakraju za dar-hvala Tebi i hvala tebi. fra Gabrijel kibola DA NI. .. LJUBAV NIJE NEPRISTOJNA Isuse Kriste,Sine Boga ivoga, hvala ti za tolike pravednike koji svojom dobrotom da idalje postojimo pred Licem tvojim. Hvala ti za one koji ivotom i oprataju nanesenu im nepravdu i time zatiru spiralu zla istvaraju civilizaciju ljubavi. Hvala ti za one koji su istinoljubivi, koji ne doputaju da se proiri poast kratkotrajnog relativiziranja i prolosti sadanjim interesima. Hvala ti za one koji ustraju u dobru se zavisti, spletkama, podcjenjivanju i mentalitetu koji oprata sve osim sposobnosti i uspjeha. Hvala ti za one koji se, iz ljubavi prema tebi, daruju u nevolji ne nita zauzvrat osim da se u svim strukturama potuje dostojanstvo kojega si stvorio na svoju sliku. Hvala ti za velikodune ljude koji ne tede talenata, vremena ni imovine da doprinesu stvaranju boljega svijeta. Hvala ti za blage, skromne i pristojne ljude koji svojim nenametljivim traj anj prave vrijednosti. Hvala ti za one koji, uovom vremenu poruge, nestalnosti i banalnosti,svojom i da ima neupitnih Hvala ti za one koji svojom i za unose mir u nae dane, smisao u nae polemike i daju cilj naim traenjima. Hvala ti za one koji svojom briu suze tunih, patnje ranjenih, usmjeravaju hod izgubljenima i osmiljavaju postojanje zanemarenima. Hvala ti za one koji bude nadu, koji pronalaze ljepotu straha i panike, lovcima umutnom, zla, prorocima i onima kojima nedostaje pouzdanja da naprave prvi korak. H vala ti za one koji bezrezervno ljube i time najjasnij e vj eru u tebe koji si Ljubav koj a ljubi. 0 REMETA govoridu da su svi mislili i govorili da j e empjast a ni bi za pravo ba alavij a ivije debonda mista s nikin ni irno posla i nikad nikoga puten ni pozdravij a ni ozdravija govoridu da mu se ni znalo ni za oca ni mater niti se govorilo kako j e u nae misto dospi hroni se i lavuro u svakoga pomalo kako je kad moga uspi iprispi govoridu da je jedon putpomoga slaviti i da se odma vidilo da se moli u to intendi infio je i posli cili ivot bi remeta lavuro za molu crikvu aesti i zvoni govoridu da je bi remeta kakovega ni breca bi navrime bez da bi ga ko avizo uvik bi za misu procesijune i blagoslove boje nego pop sve sjuto govoridu da je zvoni ko po reloju i svaku bi kad bi martvi zvon odzvoni noj voli jo puno vrimena sidit u crikvi i da bi lumin za due od pergatorija zapoli imoli govoridu da i liti i zimi kad bi ia priko rive da se od guronja umore ni moga i da su mu se dica rugala i za njin stinje a se znalanapitukuro ga govoridu da je don Ivanu reka prid smart da je u ivotu paso vele muke inevoje DA NI. .. al da je tako bilo i da se ne tui jedino da ne more kapit ga nikad niko ni pito kako je Nikola u AKTUALNO Holivudski glumac Marino Restrepo govori o svome i povratku Crkvi LEBDIO SAMIZNAD PAKhA Hrvatskuje srpnjaposjetioMarino Restrepo,velikisvjedokKristova kojemujedobriBogupotpunosti promijenioivot,kakobitoneumornoiromsvijeta i pronosio glas o Bojem i neizmjernoj ljubavikojomGospodinljubisvakog svjetski poznat holivudski glumac i glazbenik, je iskustvo susreta s Kristom i povratka Crkvi.Trideset i tri godine Marino je u Hollywoodu ivio kaobezvjerac,svedokga1997.urodnojKolumbijinisu oteli teroristiFARC-a iest mjesecidraliu Tadajedoivionadnaravnoiskustvosusretasaivim Bogom ispoznaju istina vjereo bi mogao govoriti, kako tvrdi,danima. No, on puno vie:II godina svoje neprekidno irom svijeta za to ima odobrenje svog biskupa. Vrlo jasno prenosi poruku na poslunost Crkvi, povratak sakramentalnomivotu,ljubav premaBogorodiciidublji ivotuIsusuKristu.Otvoriojeiinternetskustranicu www.marinorestrepo.com. u Odmahnakonnapustiojeuspjenukarijeruu HolywooduiunadbiskupijiuBogotiosnovaomisiju ljubavi".Doprolog posjetio je 90 drava na pet kontinenata.,.Ja ovoraditi dokraja svog ivota jer,osim toga,u njemu nema vanijeg.Smrt ne pitazagodine,Gospodinpozivaksebiunajmanje trenutkui zatouvijek moramobitispremni." Bog mu je za vrijeme kroz iskustvodaospoznaju mnotvagrijeha kojimaseokovao kroz 33 godine otpadnitva od vjere. imao je milost spoznajestanja dua u alii patnje otpalih dua u paklu koje su slobodno odbacile Boga i prihvatile sotoninu stranu.on je ustrahuzaspassvojedueujedinomolioBogadaneumrebezispovijedi, je vrijednostspoznao.je razumijevatiitajnu euharistije,vanost zaspasenjesvakedue, prevanu ulogu DjeviceMarijei ulogu crkve u svijetu. ,,Po Kristovoj ljubavi,koju dijelimo blinjima, svi biti aonajeucijepljenausvakom pai domorodcuiz praumekojinikadanijezaCrkvu", prenio je Restrepo svoje iskustvo i nastavio: ,.Jer spasenje se nalazi samouKristu.Budist,hinduist,idovimusliman, domorodci,ateisti, - svionog kadaumremo pojavljujemo se pred Isusom.Ali od onoga kome je najvie danood njega senajvieitraiti.Onmi je pokazao crkvu kao svoju Crkvu,kao onu koja se nastavlja na idovstvo.Rekao mi je dame je stvorio svojim rukama kakobibiokatolik,tedasmomikatolici- euharistijsko sredstvozadovoljtine.Mismo,zbogEuharistije,hrana Oenio se s 19 godina i preselio u Hamburg, gdje je zavrio studij kompozicije i glume. Nakon est godina seli se u SAD gdjejeradiou"oubiznisu"kaoglumac,skladatelji producent - uspjean, bogat i daleko od Boga.Sve je samo zbog slave, i novca,a uao je i usvijet magije, astrologije i numerologije. ovozemaljskim promjenakojusamja doivio potpuno je neto apsurdnoi nevjerojatno,ali ja ne samodatosmatram negoi potpunom promjenom ivota." Spomenutog bio je vrlo tuan jer je unazad nekoliko godina izgubio najblie obitelji - suprugu, brata, oca imajku. majkagajeredovito u Holywoodu i upozoravala da, ukoliko nastavi i dalje na isti ivjeti, sam sebe osuditi napropast. Marino te nije razumio, joj se smijao, rugao lanojvjeri i uvjeravao kako ni grijeh, ni pakao ne postoje. No, majkaje ustrajno molila za spas njegove due, to su mu sestre. AKTUALNO 1997.g.proslavio je iIz potovanjapremasestramaotiaojenamisu,nosveje zavrilorazularenomfetom.Otiaojeprespavatiu prijateljevu vikendicu i upravo su ga tamo oteli FARC-ovci, u jedoivio- ljudskim - nevjerojatnunadnaravnuviziju.Ovajsvjedok Boje ljubavi uvjerenje daje za tu milost dijelom zasluna i devetnica Dj etetu Isusu koju je molio od 16. do 24. prosinca. Na toga je potaklosestrino uvjeravanje. mu je kojasusedogodilamnogimanakontosuizmolili Devetnicu. "Tada sam zamolio Dijete Isusa da promijeni moj ivot, noja sam tumislio samo na materijalne stvari,aOn mi je istog trena,dannakonDevetnice,promijenioivot,alinasvoj Boji teritoriji sotonin teritorij Marino Restrepo je bio otet na 1997. godine. Gerilci suznalida je bogatida za njegovodobitivelikuotkupninu.U iskustvuvezan, upilji,dubokoupraumiis naglavi, Gospodin muje dao vidjeti mnogo toga u to samo dan prije nijevjerovao.Na kada je tek iskustvo, mislio j e da sve samo halucinira. kada j e takojasnoiznajranijemladostiproivljavati grijehe, shvatio je to mu se i strahje postaj ao sve ,,Mislimdasam proivio ponovnoivot,usvojoj 47 godini", rekao je i dodao: "Ujednom trenutku sve ono samokosebebiosvjestannestalo jeinaaosamsena potpuno nadnaravnoj strani. " Uaojeustvarnostapsolutneipotpunetiine,savrene radosti i mira,u kojojmu je Bog dao spoznati da mu se ne moepribliitizbogbrojnihgrijehakojejeMarinotada nosio na sebi i u sebi. Glas, prepun ljubavi i koji je mogao dolazio je iz svemira, a opet iz njegove nutrine. Nije mu se mogao oduprijeti,a dao mu je spoznati veliku gorku istinu da j e veliki grenik. ,,Danasmogu da jetoistina.Japrijenisamljubio nikoga.Stoga,nisammogaoizdratiprisutnuBoansku Ljubav.Ona meje parala. Ija sam odbio Gospodina.U tom trenutkuGospodin je zautioinije mi vie govorio.Ostao sam uronjen u najnevjerojatniju i znao sam,ako mi taj Glas iznova ne progovori, da se potpuno raspasti. Jer sam spoznaoda je tajGlasmoj ivot.Ali Onmi vie nije govorio." Nadnaravna stvarnost najednom je nestala.Odmah potom shvatiojenetopotpunobolnozasvojuegzistencijui sudbinu: ,,Ne postoje nego samo dva teritorija: Boji teritorij i sotonin teritorij.Svjetlost i tama.Kada odbijemo Boga, automatski ostajemo na teritoriju tame, aja sam ostao iznad teritorijatame.Znaosamgdje se nalazimi nisam se mogao pomiriti s time. Ali, ja sam pune 33 godine koristio sve argumente da pakao ne postoji, a u tom trenutku sam lebdio iznad pakla. Zasigurno vam strahovito davam govorim kako sam bio u paklu,ali istina jest da ja jesam bio tamo. Pakao postoji.Tovam ne zato to samu nekoj knjizi, paja sam prvi bio taj koji se tomu ismijavao." Marino Restrepo jedino zato jer gaje sam Gospodin odveo na to grozno mjesto. ,.,Ja nisam imao iskustvo pakla poput nekih svetaca koji su gaistoimali,na primjer pastiriizFatime.Jaimamovo iskustvo jerje moja dua bilaDa sam umro te bio bih se osudio. Ali, Bog je imao neki plan sa mnom. I to je razlog zato sam ja sada s vama ovdje", rekao je Marino i naglasio:,,Posljednje tood ljudi jest damipovjerujujernijasamnikadanikomenisam povjerovao. Ali ovo je moje poslanje i moja odgovornost,a sve ostalo je vaa odgovornost i milost koju Bog daje." Ante Novak AKTUALNO Kudaide, Europa? U EUBEZ MAJKI IU Europe jeinicijativadaseiz slubene uporabe izbace "majka" i "otac", a sve pod izlikom borbe protivdiskriminacije ena. Ne radi li se, zapravo, o perfidnom i vrlo lukavom napadu na temeljnu jezgru ljudskoga drutva - obitelj? Nedavnojenajednomnaeminternetskomportalu objavljen kojimezaprepastioiokirao.je o tomekakoje Europeodsvojih47 kojimajeiHrvatska(!),zatrailodaseizslubenih formularaidokumenataizbace ,,majka"i"otac",a umjesto njih koriste ,,manje uvredljive" - ,,roditelji" ili jo bolje,jedanodroditelja".Inicijativajepoteklaod poslaniceuvicarskomparlamentu,Doris Stump, koja se, naravno, kao prava feministica, zalae protiv diskriminacije ena.Jedan od da se postigne tajcilj jestkoritenjetzv. govora"uslubenim dokumentima, pa seshodno tome, majka i otac, premanajnovijojdefinicijikojunamdaje Europe, karakterizirajukao je feministica predloila da se ,,ene ne smiju vie predstavljati kaopasivnaimanjevrijednamajkeiliseksualni objekti".Dakle,premavrlimumovimadananjeEurope (ovogaputaprijedlogdolazi,kojegli apsurda,odjedne ene!)ispadadasu majkemanjevrijedna Naravno, vicarska sei u ovom pokazala kao vrlo napredna zemlja i je iz svojih formulara izbacila ,,majka" i "otac" kako bi se dokazala kao pravi borac za ravnopravnost spolova.Nita kadaznamoda je uvicarskoj odavno odobrena eutanazija. Ma u kojoj mi to Europi ivimo i kakvojto Europi teimo? jedasuseuvremenukojemusmosvjedoci umnogomeizmijenileiizokrenuletemeljnecivilnei vrijednostinakojimaje Europa. Uli smo u neka vremena, kad se,sve mi se sotona,sakrivisepod krinku"slobode,tolerancije, borbeprotivdiskriminacije"sveviepoigravaonim najsvetijimto je danoda bi biosretan ida bi se ljudska vrsta odrala- a to je obitelj.Polazimood idefinicijedaobitelj otac,majkainjihova djeca, a da bez portvovne majke i oca ni obitelji ne bi bilo. Takomajci,kaodonositeljicinovogaivotapripada posebno,uzvienomjesto,izdravrazumnalaedabi drutvoitekako trebalozatitienu- majkuistaviti je na pijedestal. Umjesto toga, enu se danas napada, ako eli biti majka,daje"nazadna",tradicionalna,neeliostvariti karijeru i izboriti se za svoja prava. se da ena mora birati posla i obitelji, a ako se za oboje, toliko ju seopteretizadacima i da moranapredovatiunekakvojkarijeri,panjezina obitelj zbog toga ispata. Jednomje jedanteologrekaodasotonanajvienapada (zato jer su na Bojojstrani) iparove Ger su sustvaratelji u Bojem planu stvaranja i ivota). Nije li pokazani primjer dokaz da se pod skute Europe (koja se javno svoga uvukao upravo taj neprijatelj ljudskoga ivota i obitelji i na perfidan eli unititi i enu, ih pod isti navodnik. Ako se trezvenosagleda,moeseuvidjetida je terenzaovakve odredbe odavno pripremljen. daseumnogim zemljama zapadne hemisfere homoseksualcimada legalno ozakone svoju vezu i da se radi na tome da im se zakonski usvajanjedjece,ondane daje korak,,napredne"Europedegradiratiobiteljkoju temeljno majkaiotac.Zavrit timeda jeova inicijativa toliko napad na zdravu pamet i razum jer -akozanemarimo koliko ovakav jedan blesavi prijedlog imatikonotacijanagotovo povijest otkadje majke i oca - vrijeme je tim genijalcima da zasuknu rukaveiispravljatisveknjige,zapiseispomenike svijeta na kojima pie ono to svako normalan u Europi zna; tko mu je mama, a tko tata. Zrinka Novak 17 AKTUALNO BEZ ETIKE U FINANCIJAMA NE MOE SEPREBRODITINITI JEDNA KRIZA K!d bolje razmislimo o uzrocima globalne krize, kao i naih "lokalnih" kriza i gospodarskih nevolja, te o (sredstvima) kojima se planiraju posljedicekrize,lako dajetemeljsvih razmiljanja i prosudbi novac, odnosno monetarna politika. Ne samo da je u tim razmiljanjima mjera svih vrijednosti profit,jeprofitijedinavrijednost. pakili rasprave o globalnojkrizi moramosezapitati:Zar smozaboravilirazmiljatizdravorazumski?Naime,na temeljuodlukaipostupakaodgovornih i gospodarskihstruktura sedapredstavnici"svjetske politike i gospodarstva" ne znaju ili se grade da ne znaju da postojedvijevrstebogatstva:prirodnoi ljudsko.Prirodno namje podario Stvoritelj, a ljudsko je stvorio i stvara Mudrostjespoznatidaprirodnoblagoostajejednako vrijedno bez intervencije intervencijom moe dobiti na cijeni, a naalost moe se i umanjiti i to je najgore i potpuno unititi. Ne samo kod nas nego i naplanetuZemljiimadobrihprimjerakoji daje podigaoilioplemeniovrijednost prirodnog blaga u prostoru, koji je i sam iznimno blago, ako je tom blagu i prostoru prilazio sa tovanjem,razumijevanjem,sljubavlju,akomuje prilazio svjestan da tajkrajolik ima duu i osobnost, tosu svojedobnoboljeodnasdanasznalii"primitivni" Aboridini i Indijanci. kad j e u pitanju ljudsko bogatstvo, odnosno ljudski potencijal,onajkojisenalaziu unjegovim sposobnostima,njegovoj prirodi,bez pretjerivanja moemo da je tozapravo blago, odnosnodabikreativnevrijednostisvijestii pametitrebalebitimjerasvihvrijednostiiliizvorsvih vrijednosti.Usvimprimjerimakoji daje prirodnomblagupodignutavrijednost,redovitoseto dogodilo zaslugom Osim toga je vie puta stvoriovrijednosti blagusvoje pameti, sposobnostima i kreativnosti.Stoga i kae narodna mudrost "Pameti, lipo blago!" Dakle kad su u pitanjusvablagasvijeta,uvijekjeu igri" Zato je to potrebno danas isticati? Upravo stoga to smo istaknuli na ovog razmiljanja da "gospodari" svjetskog blaga u vremenu uspjenog zgrtanja bogatstva kao iuvremenuneuspjelogposlovanjagovore o novcu,profitu,monetarnim"maj storij ama"i manipulacijama.Unjihovimraspravama,planovimai programima gotovo da nema i znakovito je na koji oni planiraju "spasiti" svjetsko gospodarstvo u krizi. Govori se o financijskim "injekcijama" i glavne su vijesti u medijima koliko koja drava planira "ubrizgati" kapitala u pojedinu monetarnu instituciju ili tvrtku. Kadseobjavivijestdasepojedinatvrtka,kojusu stvaraliljudi,prodajeza jednu kunu,svakog zdravog razuma i ljudskog srca, mora zaboljeti srce. Naalostmnogojeposlovnihljudikojinemajusrcai nedostatak zadrugenjihovajetemeljna osobina.MnogisuprimjeriuHrvatskojkojiu gospodarskomposlovanjuukazujunanedostatak,i potpuniizostanakljudskogodnosaiUistinuje m AKTUALNO neshvatljivodanekome padnena pamet prodavati pojedinutvrtkuzajednukunu.Izvanpametiietikeje "prodati" i jednog za jednu kunu, a kamoli stotinu, dvije stotine, a i vie stotina zaposlenih u tvrtki koja se prodaje, odnosno privatizira ili restrukturira.Zanimljivo je dajeusvezistim joprijepetstogodinaotachrvatske knjievnosti Marko napisao:"Veliko bogatstvo ne moe nikada ili vrlo rijetko tko bezjer onaj tko pravedno iumjerenotroi,ne bitinibogatni siromaan." Naalost vrlo je veliki brojtvrtka uHrvatskoj kojesuprodaneispodcijeneili jednostavno"predane"u ruke novim vlasnicima, strancima, kojom prigodom se "ljudskipotencijal"nesamopodcijeniojekao bezvrijedanna ulicukaotosestaristrojevi bacaju ustaro eljezo. U tim bi i danas Marko imaopravo o prigodom Moglibismonavestiviedesetaka hrvatskihtvrtki je "ljudskipotencijal"privatizacijomilimodelomjavno-privatnogpartnerstvanaulicu,alidovoljnoje spomenutisamonekolikonajnovijih poput Jadranskepivovare,eljezareSplit,Dalmatinkenove,te planovakojisui,uigri"snaimbrodogradilitimada kojiinemora bitigospodarstveni sve bude jasno. U svim navedenim su privatni vlasnici, koji od spomenutih tvrtki ubiru iprofitumjestoda koristimajuonikojisu tvrtku stvarali i koji u njoj i dalje ele stvarati te da od politike imaju zatitu. Stoga su vie nego "prozirni" i politikantski neuvjerljivi razloziokojima govore pojedini koji bi iznimno teak poloaj zaposlenih i jo tei nezaposlenihhtjeliopravdatitzv.globalnomkrizomi recesijom, a niti ne pomiljaju da i oni sami snose barem dio odgovornosti za takvo teko stanje. Ne ele priznati daje u temelju ogromnih razlika manjine bogatih i siromanih upravo neljudskiodnos manjine prema odnosnopovlatenihnaobespravljenih. Ako su nae i gospodarske elite vodile politiku radi profita,bilo bi im dijelom oprotenoda je profit stjecan i uporabljenza dobro.hrvatskoprirodnoi "ljudskobogatstvo"prodavanojeijoseuvijekprodaje uglavnomzaintereseipojedinaca.Takvoje stanje naalost na lokalnoji na nacionalnoj razini idanas i nije na vidiku namjera da se prirodno blago i "ljudski potencijal"zajedno usmjere kdobrobitisvakogove zemlje i za dobro. Kad je pak rijo odnosu svj etskih i gospodarskih elita prema odnosno prema "ljudskom potencijalu" najbolji primjer za to je stanje u Africi,kontinentu koji je iznimnobogatprirodnimblagom.Naime,uAfricise siromatvo moe "dotaknuti rukom", a marginalizacija ljudi se na svakom koraku. Ako je siromatvo i bijeda, a s njima glad i bolesti, istinita i teka stvarnost na prostoru, koji je jedan od najbogatijih prirodnim blagom na naem planetu, vie je nego jasno da su svjetske igospodarske elite"u pogrijeile.Napogrjekuspomenutih "elita" upozorio je nedavno papa Benedikt XVI. ustvrdivi da se u zemljama "Skupine 20" ostvaruje 90 posto svjetskog BDP-a i80 postosvjetske trgovine,u je zastupljena samojednazemljajunoodSahare Republika).Zbogtoga inepravednogstanja Sveti Otac upozorava: "Takvo stanje mora navesti sudionike sastanka na vrhu (Skupine 20) na duboko promiljanje, zato upravooni glas ima manju vanost na sceni najvie trpe posIj edice krize za koju ne snose odgovornost ... Jedinipraviipouzdanitemeljjest povjerenjeuStogasvepredloenemjeremorajuponuditisigurnost obiteljimaistabilnostradnicima,kaoipovratak,putem prikladnih pravila inadzora,etike ufinancije."Za bogatu svjetsku igospodarskuelitu"upozorenje Benedikta XVI. da se vrati "etika u financije" zacijelo biti neshvatljivoinespojivo,azadobronamjernemoda "utopijski apel". bilo neshvatljivo ili utopijski, to jejediniputokazidasepremostiponormanjine bogatih i siromanih usvijetu.Bez etike u financijamaibezpotivanja"ljudskogpotencijala"u politici i gospodarstvu svijet ne i ne moe prebroditi niti j ednu krizu. Tin AKTUALNORAZGOVOR S POVODOM ZEMLJA HRVATSKA Zemlja na koju svakodnevno rose tople kruh, mlijeko, ljubav, sunce ... Zemlja puna dragoga kamenja koje njezini sinovi ipohranjuju usvoje srce i ne ga prodati ni za sve blago svijeta. Zemlja na kojojsu sve staze blagoslovljeni krini putevi na kojima su oci nai pomagali Isusu nositi kri. Zemlja na kojojse u podne glazba crkvenih zvona stapa s molitvomi uznosi k nebu kao pjesma zahvalnica. Zemlja u kojoj u miru nai najdrai, pokriveni naom molitvom i pjesmom Zemlja iz koje su nai predci odlazili s tugom i nadom i se s ljubavlju. Zemlja u kojoj zorom na njezine otvorene rane polau kao melem suze jutarnje rose. Zemlja, blagdan ljubavi u djece, u miru mrtvih, usrcima ivih. Tin Razgovor s Rinom "VATROGASCA NJEGOV POSAO ISPUNJA PONOSOM U SVAKOJSEKUNDIII Povodom 60.godinjice rada Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Hvar razgovarali smo s Rinomzapovjednikom DVD-a, o planovima proslave velike obljetnice, funkcioniranju i problemima vatrogastva u Hvaru te dovrenjuvatrogasnog doma. KRUVENICA:Ove godine slavimo 60.godinjicu rada DVD-a Hvar,najstarijeg vatrogasnog drutva srednjodalmatinskog Kako se proslaviti ova obljetnica? R. DVD Hvar osnovan je1950.godinei u ovih 60 godina nije imao niti sekunde prekida u svom radu. Tuobljetnicu proslavit skronmo, u skladu sa recesijskom godinom. U travnju bili smo 4.kupa Dalmacije usklopu 5.kupa Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ).Dakle natjecanju,kojesebodujezajednosa jo 4 natjecanja za ukupnog pobjednika kupa. Svibanj,mjeseczatiteodpoara,obiljeenje tradicionalnimposjetimadjece iosnovnekole vatrogasnomdomu,upoznavanjasaradomunutar vatrogasne postrojbeidemonstracijom opreme za gaenje poara. sj ednica planirana j e 23. listopada uz brojne goste i uzvanike, posebno iz prijateljskih DVD-ova, te dunosnika HVZ-a. i DUZS-a (Dravne uprave za zatitu i spaavanje). Kako je planirano, krajem godine smo kongresa eTIF-a.zajednica vatrogasnih islubi). RAZGOVOR S POVODOM KRUVENICA:vi ste dio svog ivota u rad DVD-a. Koliko se izmijenio rad drutva od Vaih dodanas? R. A rekli bi nai ljudi - sve u svoje vrijeme. Pripadao sam generaciji sa kojom je rad sa djecom i mladei. Bio je jedan pokuaj prije nas, ali te 1976. godine je uspjelo i od tada se u DVD-u Hvar konstantno radi sa djecom imladima.Danemaradasamladimasigurnobiimali problema u radu. Dakle, sam DVD-a od svoje II godine i velika je takoi aonda pod venu,kakomikaemo.Tadasmoivjeliiradiliu neprikladnim uvj etima na Dolcu. Ali smo radili, nij e se stalo. Imalismodva vozila,intervencijesu bile i manje brojne i manjeraznovrsne.Nijebilopermanentnogdeurstvau vatrogasnomdomu,imalismodvojezaposlenih.Bioje manji brojoperativnih vatrogasaca i DVD-a.Nije postojao posebni Zakon o vatrogastvu, za razliku od danas. Ali i tada, kao i danas, svi zadaci su izvravani redovno i na vrijeme.to zadanas?Svemogu samou jednoj Ponosansam,jerovojeposaokojiispunjava ponosom,usvakojsekundi.Svesemoekupiti,prijeili kasnije i oprema i vozila i stvoriti uvjete. Izgraditi vatrogasni dom.Aliljudi,ljudi razliku.Toje ovajDVDimao oduvijek. To je zapravo bogatstvo. Vatrogasca treba odgojiti.Ovajposaotrebaprvenstvenovoljeti.Midanas deurstva nea u mnogim DVD-ima uokruenju deurstva seintervencije nea imamo 108 operativnih- 73operativcaiostataku Danassuintervencijezahtjevnijeibrojnije.Imamo12 vozilaraznihnamjena.Uspostavljensustav,izlazakna svakuintervencijuuprvojminutioddojave.Ljudisu kolovani i osposobljeni. Imamo 6 stalno zaposlenih.Zimi sudvavatrogascausmjeni,aljetizapoljavamo10 sezonskih vatrogasaca uskladusa programom VladeRH. Vjerujte,njimata nijenikakavmotiv.Zapravo,da raditebilokojisezonskiposaouHvaru,imalibiste Dovoljnoje pogledatistatistikuuzadnjihdesetak godina. Svega tu ima, svakakvih intervencij a i na kopnu i na moru, intervencija,gaenjapoara,traganjai spaavanja,svegatosedanastraiodmodeme, osposobljene, opremljene postrojbe. Ima godina gdje je broj intervencija na otvorenom u odnosu na zatvorene prostore (objekti)biojednak.Stalnoseradinauvjebavanju, osposobljavanju, kolovanju i opremanju, a rad sa djecom i mladei je posebnaBez toga nema ovog DVD-a. KRUVENICA: Jeste li zadovoljni odnosom dravnih i lokalnih vlasti prema D VD-u Hvar,i prema vatrogastvu u Hrvatskoj? R. Namaje za nae funkcioniranje najvanija lokalnavlastimoramistaknutidautompogledunikada nismo imali problema. Ponekadnerazumijevanja oddo alinikadaradDVD-anijedovedenupitanje. Danas je Zakon o vatrogastvu puno toga propisao, pa i fmanciranjaDVD-a.Moramistaknutidajefinanciranje DVD-a Hvar i iznad zakonom propisanih normi, i uglavnom u skladu sa zahtjevima. Ovo je vrlo skupa djelatnost. Iziskuje znatna financijska sredstva u opremanju, odravanju opreme i Sa nekim stvarima nismo zadovoljni, ali smo uvijek svjesni situacije i pa se i krpamo u skladusakakobisereklo.Jedandio fmancijskih sredstava ostane i od vlastite djelatnosti, najma prostora, prijevoza vode, poslovnih ugovora i drugih usluga koje pruamo. O odnosu dravnih vlasti prema vatrogastvu u Hrvatskoj ... tu ima podosta lutanja, ali kako se pribliavamo ulasku u EU, te stvari bi morale na svoje mjesto. Puno se pisalo na tu temu u medijima. 90-tih vatrogastvo je pripadalo pod okriljeMUP-a.Danas je osnovana Dravna upravazazatituispaavanje,kojamoradjelovatiu ugroza i katastrofa. Naravno daje i u tim vatrogastvo na dispoziciji, ali naa svakodnevna djelatnostnijesamoto.Postojevievrstavatrogasnih postrojbi,iprofesionalnihidobrovoljnih,tepostrojbiu gospodarstvu,dravnihintervencijskihpostrojbi. snage su u okrilju MORH-a. Osnovno to vatrogasnih trai je vatrogastvopod jednu kapu,pod jednu zapovjednupiramiduodvrhadodna.Podokriljekrovne vatrogasne organizacije, a to je HVZ. Hrvatskaje NATO-a, a pribliavanjem EU, te stvari se moraju rijeiti. Jo uvijekjedandio naentuzijazmu,astandardni operativni postupci se moraju utvrditi i moraju vaiti za svih, usvimdijelovimadravepodjednako.Normizacijai standardizacijaopreme,kvalitetnipodzakonskiakti, kategorizacijapostrojbi,patemeljemtogainjihovo fmanciranje,bezobzira bile profesionalneili dobrovoljne, jer u zadatak im je isti,odgovornost im je ista i moraju gaizvritijednako kvalitetno. RAZGOVOR S POVODOM KRUVENICA:U kojoj je fazi gradnja vatrogasnog doma u Hvaru? Kada moemo njegov dovretak? BolnopitanjezaovajDVD.Kolikose samoskuptinskihizvjetajabaviloovim.Zakoliko predsjednika DVD-a je ovo bilo najvanije pitanje!Koliko jesamovatrogasacaodrastalounekvalitetnimuvjetima! Kolikojetrudauloenouuvjeravanjaodgovornihna lokalnomnivouduginizgodina. 1988.godine poloilismokamentemeljacnamjestudananjeg vatrogasnogdoma,aliradovistajuradinedostatka financijskihsredstavaiDomovinskograta.Za postrojbusuuvjetiivotairadavanastvar.Vrlovana. VatrogasnidomuHvarujeotvoren24satanadan, konstantno od 1996. godine, kada je uvedeno permanentno deurstvo, ja bih rekao tada u nenormalnim uvjetima, sve do 2005.godine,kadanapokonakcijazazavretak vatrogasnog doma uz punu podrku lokalne vlasti.Radovi trajudo 2007.godineitadastaju,opetradi nedostatkafinancijskihsredstava.aomije.Svismose nadali otvorenju vatrogasnog doma,upravoove godine,kadaslavimo60.obljetnicuhumanogradai djelovanja.Ovajzadatakponovnonismoobavili.Nismo radoveprivelikraju,aubitinetrebapunozapotpuni zavretak. teta da dom nije zgotovljen. Zapravo, u ovoj fazi trpi tetu i dosada uloeno. Ostaje nadati se da vatrogasci uskoro imati u potpunosti zgotovljenu svoju nakon 60 godina. KRUVENICA: Posljednjih godina u DVD-u su stalno zaposleni kolovani vatrogasci. Kako funkcionira odnos profesionalaca i dobrovoljaca? R. OvajDVDstrahovitopunopanje poklanja kolovanju i osposobljavanju Tako danas imamokolovanihljudisaSSSvatrogasnogsmjeravie nego su potrebe samog DVD-a. Danas u DVD-u Hvar radi 6 profesionalnih vatrogasaca, ali niti su dovoljni, niti su sami sebisvrha.Toje profesionalnabazaDVD-a.Danasjeu kombinacijisa ostatkom operativnepostrojbeosiguranou zimskimmjesecima,dvavatrogascausmjeni.Toje dovoljnodaosiguramoizlazaknaintervencijuuprvoj minutiod dojave,u ovim uvjetima kada su u domustalno ikada,kakobirekli,domivi.Zadatak uposlenih je da obavesmjenu u kombinacijisa DVD-a,dabrinuoopremi,dabrinuozgradi,da uspostavljaju i ive sustav, da budu na dispoziciji daprenoseznanje,odnosno uosposobljavanju. Takosui uoperativnomustrojupostrojbe. Nikakvihantagonizamanema DVD-ai uposlenihuDVD-u.Uposlenimajejasnodasuioni prvenstvenoDVD-a.To je vrlovano.Zato znam da je puno tee biti uposlen vatrogasac u DVD-u nego negdjeuprofesionalnojpostrojbi.Upravostogajerste stalno i prvenstveno DVD-a i dokle god DVD ivi i radi, vi se ne moete ponaati kao da tu radite, gotova vam smjena i idete a mijenja vas kompletna nova smjena.ivot i rad uDVD-u je ipakbitno nego uprofesionalnoj postrojbi.Kadasekrenenazadatak,obvezesuiste. Odgovornostjeista.Financijski cijenekotanja profesionalnepostrojbeiDVD-azagradsunemjerljivi. Najboljidokaziodgovornapitanjejeperiod sezone -ljeti, kada po programu Vlade RH zapoljavamo 10 sezonskihvatrogasaca.Usprkostome,nemasloenije intervencije,nemaaktivnosti,kada ne i DVD-a,kojisvojesezonskeposloveobavljaju kod nekog drugog poslodavaca. Na kraju koristim prigodu svim Dan grada i Blagdan sv. Stjepana. razgovarao: Joko RAZGOVOR S POVODOM Razgovor s Matom "NAA PAROLA JE: VATRUGASI - BRATA SPASI!" P ovodom 60.obljetnice hvarskog DVD-a prigodno je predstaviti gosp. Matu predsjednika Drutva. Poznat je svima u gradu, a i ire, po nadimcima Bacchus i na dan sv.Martina,ll. studenog 1959. godine. Od djetinjstvaje vezan uz vatrogastvo. DVD-aje od 1978. godine. uslubi,postaojeviivatrogasni 1980., polaganjem ispita. Danas je upanijskog zapovjednitva i predsjednitva.Jednovrijeme bio je vrlo popularna "tv-zvijezda" - kada je, naalost, otok Hvar gorio 2003. g., ne ponovio se vie takav poar - tada j e Mate izvjetavaozaradioitv-postajezasvakeredovnei izvanredne vijesti,takoda su idjeca govorila "Evo onega barbe sa televizije!". Evo to namje gosp. " Od djetinjstva,kao pionir,vezan samuz vatrogasce.Moj pokojni otac bio je a i moja dva strica.Vatrogasci su uvijekizvrsnadruina,spojmladihistarijih,kojekrasi portvovnost,bliskost,radinost,druenjeuzozbiljne intervencije, ali i druenje uz nogomet,izleti, posjet drugim drutvima, kao i natjecanja i humanitarne akcije. DVD su prije 60 god.osnovali Silvio MarkoIvoVuna,VickoJosipRosso-Sibe, Boris Kruno... ,a od jo su ivi Juraj i Ante Prvi predsjednik bio je Silvio a kasnije je u vie mandata tu dunost obnaao Jakov-Miko - pa IvoVuna,a sadje ta odgovornaidunostnameni.Bilo je jo tupredsjednika,ali ko to sve nabrajat. su bili teki, mali domnaDolac,nedostatnaineprikladna oprema ...Sgodinamadrutvojeusvakompogledu napredovalo.Imamokrasansuvremenivatrogasnidom. Trebajo sredstavadasedovri,alto bit. Imamo suvremena vozila,sredstva i vatrogasce za intervencijeispaavanjenaotocimaiuuvalama,kod prometnih i iz viekatnica,imamo specijalno vozilo sanajsuvremenijomopremom(jednoodrijetkihu Hrvatskoj).Vatrogasnecisternekoristimoizaopskrbu vodom ukoja nemaju pitku vodu. Moram da su za nabavu sredstava mnogo pomogli Republika Hrvatska, alii iItalija,sadrutvimaimamo prijateljsku iuspjenusuradnju.Istotako,suradnja je jo izraenijasanaim drutvima,upanijskim (Katela)ikontinentalnim(TrebarjekodSiskaitd.).Na sadanji zapovjednikje upan Ante Sanader, kojegpoznajem jodok jebio DVD-aKatela.Ma imnogi Hvarani poznaju nae kolege i prijatelje iz zemlje jer se druimo." Napitanjetoje najvanijekodintervencija,sugovornik namje odgovorio: "Najvanijejepravodobnoispravnoreagirati,ljudstvo i materijalna blaga.Za mene je najgori poar onaj na Kornatima prije tri godine,i tatragedija me jo uvijek jer su namneki nastradali vatrogasci samo nekoliko dana prije pomagali gasiti na naemotoku.Grozan je bio poari1982.g.,kadasusmrtnostradaladvacivilapri pomaganju gaenja poara na predjelu Vratnik kod Pitava. Strano je kad ljudima ne moe Anaa parola je 'Vatru gasi - brata spasi'.Od svegaje najljepe kad zavri i spasi ljude,imovinu, umu,kad sjedne, popije bevandu i operese.Naalost,namasuintervencije pri gaenju umskih poara, i to uglavnom u ljetnim mjesecima. Iznijet vamsamodvapodatka:uumskompoaru Jagodna-Lozna-Brusje od 29.srpnja do 10.kolovoza 2003. g.izgorjelo je 1197 ha,a u poaru Dubovica-Dol od 12.do 25. kolovoza iste godine 916, 7 ha. " RAZGOVOR S POVODOM Tada je Mate bio zapovjednik operativnog za otok Hvar. Kako je u uvodu spomenuto, gotovo je mjesec danabio "tv-zvijezda", izvjetavao s terena za sve radijske i televizijske vijesti jer je taj poar do danasumski poaru Republici Hrvatskoj. "Evo,zadnjihgodinasituacijajepovoljnija,manjeje poara",nastavlja"imamostalnadeurstvana najviojkoti Vela glova, kao i kolege iz Hrvatskih uma na najviem vrhuSv.Nikola.Deurstvoudomu je neprekidno,kroz godinu.Raduje me to imamo tridesetak uzrasta i to su to oni koji zamijeniti nas starije. Ovom prigodom elim se zahvaliti svim prethodnicima,svim bivim isadanjim i svim naim prijateljima koji nam na bilo koji pomau. se iOvaj razgovor mogao je trajati satima, jer je gosp. Mate pun znanja o ovim temama. Zadrali smo se na onome to smo mislilida vam trebamobarem ukratkopredstaviti. A Mati i svim DVD-a 60-tu obljetnicu osnutka i neka ih njihov zatitnik sv. Florijan i titi! Miko ie SPORT Toni kluba "Pelegrin" i dravni reprezentativac u podvodnom ribolovu PONOS NAEG U TiiNI MORSKIHDUBINA Za ovaj razgovor trebalo je puno vremena jer je biloteko slobodnogvremena,aimladi gospodinTonivrlojeskromanpasmosusret,no smoseuspjeli isadavamga predstavljamo. Mnogi se pitati tko je on? Zato razgovor s njime? Po Antonio (Toni) 16.8.1977. g., od majke LucijeiocaZdravka.Dravnijereprezentativacu podvodnom ribolovu, a i vie od toga. ivi u naem gradu i susjednojMilni i doslovno oboava more i podmorje, ribe, mreuipodvodnupuku.Pitalismogaodakletaljubav prema moru. "Odranogdjetinjstva,modasaest,sedamgodina, se naaluuMilnisadrugomdjecom, lovili smoribuudicom,napravili smoluk i strijeluitako lovili idrugusitnuribu,kosmeje,vadiliugareei lupore.Mojaljubavprematimaktivnostimasve jebila izraenija.Nabaviosamprvupodvodnupuku,drugu opremu i krenulo je. " Koliko mu podrka obitelji? ,,Mojiroditelji,sestraDobrilaimojacuraMarijasumi podrka,kaoimoji glavnisponzori.Bez njihove ljubavi,njihovih molitvi i brige, ponekad i strahova,ne bih bio ovo to jesam i ovim putem neizmjerno im zahvaljujem." Toni je kluba "Pelegrin", no ima li ili sam se u ranoj mladosti. Klub je organiziran i ima mladih to je dobro.Kadaisplovim,sa mnomje uvijek moj suradnik i Toni Kustura. Sada svimaneka idu s nekim u podvodni ribolov, jer vam pomaeusvemu,ai se sigurnije.I ja sam nekada iao sam, to nije dobro. Nikada nemojte samijer moe biti opasno. " Osim ovajsport iziskuje i sredstva i opremu. Pitali smo sugovornika na koji pribavlja sredstva, pomau li mu Savez i Grad? ,Jmam sponzora,tvrtku Profimditatis.Omer je imetvrtke koja me prati kompletnomopremom.Grad daje sredstva u granicama i tona ime kluba Pelegrin,to nije badostatno.Savezzapodvodniribolovdobroje organiziran, idemo na sva natjecanja u domovini i u drugim zemljama i sve se uredno financira. " Tonijev ulov - gof od 42kg ulovljen na Pali1u (pakleni otoci) 17. kolovoza, 2007. Zanimalo nas je o njegovim lijepim trenucima, ali i o opasnostima. ,,Najljepe mije bilo otkrivati nove terene, pretraivati dno, traitiribui promatratimeninovi podvodnisvijet.Toje prelijepo.toseopasnostievobananatjecanjuu Junoj Africi malo prije svjetskog nogometnog prvenstva u lipnju)tolikojebilomorskihpasadasamse neugodno, i bilo me pomalo strah.Voditelji su govorili neka se ne bojimo, a kako se ne bojati kad ih je bilo tridesetak oko SPORT mene! Kadje zavrilo, odahnuo sam. Ma lijepi trenuci uvijek prevladaju. " U takvim opasnostima, zaziva li od Boga, svetaca? "Odgovorit najiskrenije.Nijedanmojzaronnijebez znakakria.Joneto:umorskimdubinamasamu neizmjernoj tiini.to vjernik pogotovo, moe i diviti se tim ljepotama nego Boe pomozi i hvala ti! I ne samo Bogu,isvecimakojeposebnotujem- sv.Antu,sv. Nikolu,sv.Andriju i sv.Roka. Evo, prije nekoliko dana kod olte sam vidio kapelu sv. Jurja i odmah se sjetim i pomolim: Sv. Jure, pomoz i me. Znam da mi majka i otac posebno tuju sv. Antu i sv. Nikolu i da uvijek mole da me " Toni je mlad, no ima li jo mladih koji su pokazali ljubav prema ovom sportu? brojmladihzainteresiraosezaovajsport. Druimose,dajemimsavjete:ovako,netako,nenaglo. Uvijek paziti jer more more. Nabrojit parkolega. Tosu Nikola David Tudor,Jureore,Ante imac,ToniKustura.Vjerujemda nas vremenomimati tkozamijeniti."Akojajedobnagranicazaovajnaporni sport? ,,Kau daje podvodni ribolovac najsposobniji od 35 -40 godina.Rekli bi - utop formi.Evo,moj kolega Branko ima pedeset godina ijoje vrlo aktivan." Toni je ronio u mnogo svjetskih mora. Upoznao je mnogo zemalja. Je li nae more najljepe? ,,BiosamuPortugalu,panjolskoj,Bugarskoj, Venezueli,Alirui republici.Naemore je ipaknajljepe- obala,otoci,krajolik,podmorjekakvog nemanigdje.namje Drugamorasu mutna i ne mogu se mjeriti snaim,ali imaju vie ribe.Mi smo osiromaili nae prekrasno more. " Zanimalo nas je sve o ovom sportu: kako se postaje dravni reprezentativac, kako se boduje ulovljena riba i moe li se ovaj sport vie popularizirati? "Selektor reprezentacije je Livio Fiorentin,on prati svakog potencijalnogronioca.Pratiulov,naljecanja,prvenstva, kupove i za naljecanje izabere est Na naljecanju sudjelujutri atrisuzamjene.Ribasebodujena mora teiti najmanje 400 g, a limit je do 12,5 kg.Iznad te teine dozvoljen je ulov,ali bodovi se ne dodajU. Primjer: riba teine 500 g dobije 500 bodova i 400 za bonus, to je zbroj od 900 bodova.Takoona riba iznad 12,5 kg ne dobivabonus,to je poteno.Ugor,morska i golub love se od minimuma 2,5 kg i imaju bonus od 1500 bodova. Taribanedonosimnogobodova.Ribasenanizujena icuinajvanijitrenutak je pri vaganjuulovljene ribe. vamjednuzanimljivostsaprvenstava:u Venezuelinelovekarpine! izAtlantikanije ukusna, dokje arag u Portugalu izvrstan, kao i barakuda u Venezueli. Za reklamuovog sportatrebalobi pratnju brodova,kadabinovinariviepratili,snimaliulov. Zapravo,to je sport morskih dubinai tiine,sport samaca. Pratenas 'RibolovnaJadranu','Ploviilovi', 'Otvorenoadrugetiskovine znatnomanje,tonije dobro, ali tako je. " Za kraj smo upitali Tonija koje nagrade je sve osvojio. ,,Dva putabiosamprvak uLigi prvakananaljecanjuu Osvojio sam prvo mjesto na otvorenom prvenstvu u republiciulipnjuovegodine,kaoiprvo mjesto naovogodinjem prvenstvu Hrvatskeu Makarskoj. Kao reprezentacije,osvojiosam mjestona svjetskom prvenstvu uVenezueli2008.g.,drugomjesto na europskomprvenstvuupanjolskoj2007.g.,memorijal 'Milan vie puta,kaoi kupotoka Hvarau Starom Gradu.Dobitnik samupanijskenagradezasport,kaoi nagradu Grada Hvara 2008. g." Bravo za mladog i skromnog sportaa, jedinog reprezentativca Hrvatske iz naeg grada i otoka! Razgovarali smo u ugodnom druenju (uz lijepo vino) kod Tonija, njegove drage majke Lucije i oca Zdravka, svjetskog putnika,pomorcakoji je preploviosvamorasvijeta.Bili smookruenipeharima,medaljama,nagradamai fotografijamakoji oponosunaeggrada,ovom mladom eku. Kada ovaj broj "Kruvenice" ugleda svj et10 dana,ToniinjegovaodabranicaMarija uplovit uluku ljubavii ucrkvisv.MarijeMagdaleneu Neka ih prate Boji blagoslov i nae molitve, a Toniju elimo dana svjetskim prvenstvima osvoji prva mjesta! A njegovojMariji(koja istovoli loviti ribu)elimo da ulovi vieribeod njegakadbudu ilina ivjeli! Urednitvo GOST KRUVENICE Razgovor saknjievnikom i gastronomom VeljkomBarbierijem "USVIM HVARSKIM MJESTIMA PRONALAZIM SAMOGA SEBE11 Veljko Barbieri 1950. u Splitu. Maturirao je na gimnaziji u Zagrebu, gdje je i studirao na Filozofskom fakultetu.Prozaik je, autor brojnih romana,zbirkipripovijedaka,pjesamaieseja,kazalinih, radioitvdramskihdijela,ukojimasebaviieuropskuisredozemnubatinu,posebiceDalmacije, njezinusposobnost prepletenusa ljudske sudbine na epohaivremena.Romanisumuprevedeninanekoliko svjetskihjezika,apripovijetkezastupljeneuraznim istranimantologijama.Najpoznatijiroman "Epitafcarskoggurmana"objavljenmujenanekoliko svjetskih jezikauvisokimnakladama,aistije roman,u biblioteci deset romana hrvatske knjievnosti 20.st., tiskan u tirai od 200000 primjeraka,to je rekord jednogizdanjaproznogdjelaupovijestihrvatske knjievnosti. Njegova zbirka pripovijedaka ,,134 maleo hrani" na sajmu knjiga u Barceloni 2003. nominirana je za najbolju knjigu, a proglaena kao pobjednik u konkurenciji knjievnostiohrani.U 2005.uGrythamuu vedskoj, Barbierijevi "Kuharski kanconijeri" podijelili su prvunagraduzanajboljuknjiguoSredozemlju,-"Gourmand best Mediterannean book in the World", 5000 naslova. godinama Barbieri na HTV-u svaki tjedan vodi svojserijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije podnazivom"Jelovniciizgubljenogvremena".Istise emitirainasatelitskomprogramuHTV-azaEuropu. Barbieri je stalni suradnik hrvatskih i europskih i tjednika. KRUVENICA: Gospodine Barbieri, kako ste postali knjievnik - gastronom ili gastronom - knjievnik? BARBIERI:JoodranogdjetinjstvauDalmaciji,u ambijentimaMakarskogprimorja,Splita,HvaraiVisa, sam potrebu da sve sastavnice ljepote ovih iznimnih prostoranekako Tojesasvimsigurnoizravni razlogzbogkojegsamsvojivotposvetio knjievnosti, pa setako i teme mojih romana, pripovijetki, eseja i drama vezuju prvenstveno uz Sredozemlje i njegovu drevnu kulturu, potom uz moj rodni Split, makarski i za mene gotovo sudbinska mjesta, otoke Hvar i Vis. O svim tim mjestima napisao sam zasebne knjige, ona su i pozornica mojihromana,a njimamenijenajdraaona HvaruimomnikadprealjenomprijateljuIvi - "Hvar - kantilene i kartoline".i u tojknjizi hvarska gastronomija ima svoje mjesto kao mali i vaan dio kulture i batine mog otoka. To je ujedno bio i predloak da seusvojimkasnijimknjievno-gastronomskimtemama ozbiljnije pozabavim hrvatskim idalmatinskim kao ravnopravnim dijelom nae materijalne i nematerijalne, ivotneiduhovnebatine,kaovitalneosnovenae kultureupovijesnomieuropskomkontekstu kojem je Hrvatskaoduvijek pripadala,kakoukulturnom, tako iduhovnom, religioznom kontekstu. GOST KRUVENICE KRUVENICA: Kako pronalazite knjievne i gastronomske recepture i dolazite do njih? BARBIERI: Premda u ivotu ne postoje prokuani modeli i recepti koji bi se odnosili na sve nas kao pojedince ili pripadnikezajednica, ono to nas svih povezuje jest nepromjenjivost i nae ivotne sudbine, od epohe do epohe, pred neupitnim sa krajem naeg tjelesnog ivota i onog drugog, koji nas tekKada bolje promislim, kaem da je hrana onaj boanski dar koji kroz prikupljanje sastojaka i njihovo pripremanje najbolje simbolizira nae potom uivanje u tojistoj hrani oko obiteljskog stola, toplinu, zrcali trajanje naeg ivota, a odbacivanje hrane iz tijela je metafora za nau tjelesnu smrt. "Sjeti se da si prah i da se u prah vratiti" - to je, ukratko, osnova na kojojse utemeljuje moja literatura i moje bavljenje gastronomijom. Kao to u mom knjievnom djelu ljudska sudbina uzima vremenski trag na svojim razmedima, takvo je i moje bavljenje kulinarstvom, potraga za onim naim izvornim i tradicionalnim receptima koji su obiljeili nau prolost i sadanjost. Jer, svaki recept ima svojuKada bismo samo uzeli kao primjer malu srdelu na aru i na savur, vratili bismo se u antiku, hvarska gregada vratila bi nas u renesansu i dolazak prvih izbjeglica iz Bizanta nakon pada Konstantinopolisa. U o paprenjacima, kao i o j ribi i janjetini odzvanjaju i stihovi, a hvarsko se vino cijedi podjednako u i stihovima, sve do suvremenihpjesnika poput i u mnogim pogledima nezamjenjivog Nike KRUVENICA: Kakav je zapravoVa odnos sa Hvarom i tolika ljubav prema Hvaru? BARBIERI: Uz grad i otok, kao sveta mjesta nae batine, osimivotnih,duhovnihi izravnomevezuju obiteljski korijeni. da se jedan moj predak, StjepanBarbieri,josredinom18.st.doselionaHvari nakon par godina,1769.g.,oenioseKatarinom Barbis. Njihova djeca su u Hvaru, na prvom mjestu Dominik, od smo koljena svi potekli i tu lee moji daleki hvarski korijeni i geni. I premda su Stjepan i Katarina umrli u Trogiru u obiteljskoj sa konca 15. st. iz doba kadaje moja obitelj iz Venecije i dola u Dalmaciju pa se kroz generacije potpuno kroatizirala, a koja se jo i danas izdie na pjaceti tog i renesansnog Hvar je obiljeio njihov kao i ivot njihove djece i njihovih potomaka, pa tako eto i mene. No jo postoji jedna veza,a to je sa obitelji u Jelsi, jer se teta moga nonaMarcela,MarijaBarbieri,udalazastricaNike Nadalinija,kojegsampoznavaojood djetinjstva da je prijateljevao s mojim nonom i znali smopedesetihgodinabrodompotegnutiizMakarskedo Jelse i Hvara kako bi ga posjetili, a kasnije mije bio duhovni mentoru istraivanju jedinstvene hvarske povijesti i batine, pa etoiuJelsiimam nekiobiteljskitrag.S pak strane,mu moje teteivke je doktor pedijatar Marinko i njihova Vesna mojaje prva rodica, s kojom sam proveo dio djetinjstva, pa sam tako i unekrvnom srodstvu isa obitelji aoni me pak svi povezuju sa VelimGrabljem.Stoga nijeni da uovim hvarskim mjestima, povijesnim i duhovnim pozornicama, u svoj ovoj raskoi i punini, uvijek iznova pronalazim samoga sebe. Dok je utiha Malog Grablja i mir Velog Grablja, gdje mi se daje vrijeme stalo i da nikada nita nije i biti prostor mojih dodira sa iskonskim i Hvar,tajjedinstvenigradoplemenjujemekrozsvoju profmj enost, i uvijek se odnosi prema visokom uzoru i zbog toga zna probuditi istinsko propitkivanje osmislu ivota i ljepote.Uostalom,bakaototo iuodnosuizmedu mene i cijeloga moga otoka. Hvala cijelom osoblju restorana ,,4 palme" ito su nas ugostili zbog ovog razgovora. Neizmjerno iod srca hvala gosp. Barbieriju na ugodnom razgovoru, druenju, ustupljenom vremenu, tekstovima, slikama i receptima. Neka Vam dragi Bog da zdravlja da joi vile i intenzivnije predstavljate nae hrvatske i hvarske vrijednosti, uobliku teksta kao knjigu, recepte kao jela i uobliku lijepoga - umjetnosti! razgovarao: Miko ~ GOST KRUVENICE GOST KRUVENICE HVAR- KRALJ JADRANSKOG ARHIPELAGA

suizaHvarnezaboravnebile karnevalskekoj e je o pokladama 1712. u tomtadanjemzimovalituvenecijanskeflote prirediopresvijetliMarinoCapello,zapovjednikcijelog jadranskog Culfa. Kostimirani plesovi, kazaline predstave u malom hvarskom teatrinu, nadmetanja i prikazanja na velikojpjaci i nadasve Rafinirane,sa izraenim senzualnim i erotskim nabojem pod svjetlimaKako se kasnije mogao AntonioCaramaneo, Vianin, ali i profesor teologije i prava u Veneciji, Capellov prijatelj iz mladosti koji je svim timposvetio poduu epskupjesmu pisanu na latinskom, kojoj moemo i ovo dodati: je na stol bila iznoena gusta hvarska riblja juha, glavonoci svih vrsta, pa velika riba sa koljkama i rakovima, su jastozi plazili po tanjurima i stolovima, a onda je sa admiralskog broda zasvirala truba i u blagovaonicu Kneeva dvora stali su pristizati mladi janjci, fazani,i Pa je lahor zaplesao sa i na ushit okupljenih dama. .. Pa ipak,raskoi i eleganciji bili su to presudni dani za otok i grad Hvar.Za nekolikodana presvjetli zapovjednik Culfa jeotplovio,azimovalitemornaricepreseliloseu Kotor. je vrijeme deklinacije. No, ma koliko sumorne bileokolnosti,Hvarimseznaooduprijeti, je podmorjeokootokabilobogatoribom,kojaseidalje, posebnousoljenaisuhaizvozilauVeneciju,zajednosa nadalekopoznatihhvarskihvinaplavca, bogdanue,darnekueiod kojih nekesorte datiraju jo iz vremena kolonijePharosi rimskePhariae.Ni polja ni panjaciHvara nikada nisuoskudjevali janjcima, iperadi,patakoivrlo cijenjenom katradinom, malograbljanskim prutom od veprovine, sirom, uljem i medom. Tako je kroz gotovo cijelu svoju pisanu povijest,od vremena dodanas,ovaj prelijepiotok,kraljsrednjedalmatinskogarhipelaga,sa svojimglavnimgradomHvarom,prirodnimi arhitektonskimdraguljem,smjetenimnaraskriju longitudinalnih i transverzalnih plovnih puteva kroz Jadran, i u razdobljima sjaja kaoi u razdobljima deklinacije,znao oduka usvojim bogatim jelovnicima i raznovrsnimtradicionalnim jelima,koja jo idanaskrase hvarskestolove,gotovokaonekad,naonojraskonoj Capellovoj gozbi. Hvarski gradovi, Hvar, Stari Grad, Vrboska i Jelsa, osim to sudanasprepoznatljivemondene destinacije, otkrivaju se kao mali gastronomski kontinent koji u svojim restoranima, konobama i tavernama nude cijeli niz pomalo ali jela. Na prvom mjestu to je izvorna hvarskagregada,onagustaribljajuhazakoju pretpostavljamodaju jemogaoprobatiCaramaneo,od najboljih vrsta ribe, kasnije uvezenim krumpirom, ioddavninaupotrebljavanimikapulom,pa potom hvarski brujet od jastoga ili hlapa u ali od pomidora ivina, biljem.Uhvarskimstarim kuhinjama i na kominima moetesesusresti isa friganim lignjicamaisipicama,hobotnicomizsa krumpirima,jabukama i proekom, ali i raznu slanu, suenu i potrusenu, ribu sa gradela, te onu friku, od srdela do zubatca. U unutranjosti, u selima i zaseocima u kojima se da je vrijeme stalo, prevladava pastorala.To je ono starosrceotokaukojemusevrelavinskakrv cijedisa maslinovim uljem,medom i biljem. Riblji menui mijeaju se sa pirjancima od fazana i prepelica umeduivinu,paticadamaodveprovinesaslatkastim umakomrumarinom,aiznadsvegaglasovita janjetina i kozletina na aru, polpetuni od bravetine, mesaispodpeke,naranjuilinaleo,saalamaod pomidora,origana,timijana, ipertusimula.U StaromGradujouvijek vamponuditirenesansne paprenjake, odmedauraznimoblicima,uHvaru torteod u Vrboskoji Jelsihvarsko"cvitje", prhke odtijestaomekanogamonijakomimasline medom, rumarinom i bajamima ..Pa dok se pred hvarskimlukamaigradovima,uvalamaizaseocimasidri brodovlje suvremenih nomada, kao snana Capellova flota,inamase dazanesenihvarskim i jelima i jakim vinom,sjedimo za onimistimstolomzakojimsepresvijetliadmiral, zapovjednikCulfa,takootmjenoiraskonooprostiosa Hvarom. Otokom- kolijevkom naeg i Veljko Barbieri GOST KRUVENICE RECEPTI: Blizu 2 kg ribe od kamenai izreite na komade. U iroj zdjeli na 2 dl maslinova ulja zazlatite1 kg na kolutove sjeckane kapule, 4 renja 1 kg krumpira rezanoga na ploke. Kad zazlati posolite i popaprite, ubacitelsjeckani petrusimula(perina) i par listova lovora, dodajte ribu pa sve podlijte vodom il dl bijeloga vina, tek da pokrije ribu. Kuhajte dok sve ne smeka i ugusti se. POTRUSENI MOLI: 4 mola od parangala dobro posolite i popaprite pa zaspite sa 8 sjeckanih renjeva bijelog luka.Poloite sve zajedno uuplju posudu, ire cjedilo ili sito, poklopite poklopcem i pritisnite utegom ili teretom od 1 kg i pustite da riba tako odstoji preko Prije pripreme obriite mole, a onda ih pecite na vrelim gradelamamaslinovim uljem. Kad se ispeku s obje strane, opet nauljite i sluite s kaparima i maslinama. Ovako moete pripremiti i manje vrste ribe, pogotovo gire koje, nakon to ste ih na isti naniite kroz na konop ili od ipka pa stavite iznad dima ili na vjetar oko y2 sata. HVARSKI BRUJET U : Zastaklite 2 kapule na 1 y2dl maslinova ulja, pa ubacite 4 renja 1 mali paverun ili ljutu i 3/4 kgpomidorakoje ste prosijali u situ tako da im odstranite sjemenke. Ulijte1 dl bijeloga vina, y2dl proeka i y2dl kvasine, pa kad sve zakuha ubacite 1 karpinu od 1 y2kg ili dvije manje koje ste prethodnoi izrezali u komade. Kad riba pusti more dodajte 25dag crnog i 1 licu kapara. Posolite i pustite da se brujet ugusti.Prije sluenja ukrasite bobicama Suvremeni recept prema starom izvorniku. SPIZA LITO JE PASALO I sve je kalmalo. Bogu fola!Ma, ni da sonjo kontra lita, jomo! Od njega svi mi ovode ivemo, na ovi olioni nocin.Isto miseparida bidu nikecertestvori tukale bit drugacije i da priko nicega ne bi vaj alo pasat i puno tega molovat - a da bi se koju kunu oli euro depju. A cili oti uur, ne nego sponje i veli trud fini otako da smo zimi kapocipofrajat oliuloit fregulu nego dvopri!uurnon je inaegasvetegaStiponapotiroiz njegovega dona di se bi lipo ugnjizdi i pripomisti dvo miseca iza.Meni se pari da je ovako boje. A kapin i one kojima to nikako ne gre u glovoI ko njima more zamirit akose i daje invetitaju na drugi agusta, idedu na misu i pribogu i oti don fetaju kakoBog zapovido?Sveti Stipon siguro a za druge neka ne razbij edu glovu. Bilo je puno teplo ovo lito. (Bome, tako je i red, sve neka se dogodi usvoju tajun!) A kad je tako, kad ni pritisne cmadina i cijadin se poti i u hlod - ni nike vele voje bit blizu ognja nego caje propjajuta potriba oli posolod kogota od zanota.Ionda ivot jubi ladahniju spizu, iz mora. (Negovorin da nedojdeeja izistjuhe i posli malo leega sa dviliceoleod pomidorih,onakopo starinsku, sa koron!I punjene paprike oli balancane su roba kojagrelipo,tinguletiistotakobojenegogulai,a kojigodera litnji manitrunje slaji odnojbojih sarmih.) Ca se pekarije tici,spominjen se i bojih litih.Da ni svaki dononihnikolikobonkihsaribon"iz kapunjere",svaku malo bi cijadin promisli da se noa digodera u Liku i to od nedije. Za ovu ribu "iz kapunjere" nemojte me krivo kapit! Kad je frika i bokun boje je vazet nju nego niku drugu ca njojje bi potriba pasaporat za ovamo,don posli je vidi voltonu na drugi fjanak, ne bidu ni kapjice za u oci pomogle. Ca svit? Oli ne zno oli tako - kupuje! Isto mi ga je draje vidit di se tisko u red za sardele, i lokorde kad kapitaju, stoji atento je ko bi na batej u zoru oli vecer pri. Jerbo ca more bit lipje od pjata friganice sa terinom rikule? A da ne govorimo o od bateja na zrile pomidore, udrilicon, zaditnita!Kogoderavoliuntatikoje zamo groja, a pri se ualo popratit sa patatima leo na uje i papor.Kadseidogodida zavanco,nega teplitsutradon, dosta je da se fregulu razrnolo od friidera - jo je gutoiji, virujtemi! Isad obolitnjojspizi jerbo je iuplaefmila jematva. Ajeste iskupili spuih? Ni da se ne more i u drugu tajun, ma otako je uvik bila uonca, irno bit da se da je tad nojmanja danguba. Spue vajo obisit, nojboje u one saketeodpatatihilizabratmasline,podstrihudase ispurgaju. Onda hi vaj o dobro oprat, u vodih. (Duperaju sesomo oni ca su se ukozali ivi, onima drugima se do jo jedna prilika). SPUI PO FORSKU U adatu na uje ufigovat KAPULU neka sarnre, na to koju PAPRIKU na kvadrete, a neka ne fali ni POMIDORllI (komu fatidjaju kore, neka hi cisti) i kad je oto omeklo sloit SPUE, bome Sa pomnjon voltat dvo puta da se ne razbijedu i ulit VODE ako se nimo cagodera pametnijega. Od zocinih stavit SOL, PAPOR iz mainina, ne zaboravit LUK i PETRUSIMUL, svakako kojiMURTELE, more i MARAVINCA. Kad buto dvo-tri glogoja untat PATATE na kvadrete i kuhot dokle ne omeknedu. Ova spiza ne pito nita osim dobrega kruha i vina, od "oruja" je dosta lica i debjajogla oli punta od aloja za hi vadit vonka.Spui se moredu i leat pok ucinit na salotu sa kalonjon iz kvasine i tvordima jojima, more se cinit i fritaja, more i juha sa comim vinom. Drogo mi hije iskuhone izvadit pok ucinit ug sa vorstih pecurvih i onim siron ca ne vunjo lipo, ali je lip za jist i jo nikima stvorima, ma ovi put obo spuima. Da ne vapaj utumak one ca hi ne volidu vidit nanka po lozovini. (Kad ni lozovine, spue po gomilima, po starinima di je koromaca oli na stupe od tote ni je cudo drogo). SPIZA Cudo od groja i za kripost u jematvu Aje vi znote ca je to (izgovoro se sa "dugim I") - VARENIK? Ala,homose kladit da od svih judih ugrod For,ca imaju ispod 75 ne bi noa na parste jedne ruke one ca znaju! (Ovodenebrojin judecaprocidijeduizdrugihmistihiz otoka,onisetegabarenkospominjeduakoganisu odovna i cinili). Kad son se u niko doba raspitivo, tako je i bilo,asadsiguroniboje.Drogomi je dasejo uvikni zaboravi u Svirce, Varbonj, a viruj en da ni u druga mista dije groje tradicija, posol i ivot. I red je, i merito!Jerbo u ona doba kad je cukar bi kako zloto (a meda bilo malo a i ne more ga seduperatsvudera!),to je bi jedini nocin za zasloditi mliko dici, i pecipale i toliko tega drugega. Da somo znote kako lipo zacini paticodu, zeca,patku, jotre svake vorsti! Kakoizasvedrugo,vajoimatmirupok bitbar da mu ni brujet ni neprijatej, a lica-dvi usavur cinicuda.pri je jude nevoja na to tirola,asad puno pasat da postat moda i bit ga umole bocice za kupit, morebitiupicjariju,kakodekot.Komu jonipalona pamet ca bitomoglobit,pjegat ni:mastsekuhoda izvrije na dil oli kvarat voluma,prima vorsti groja i sladoru. More durat puno nego ca izduro kad kapite di sve lipo gre. A liti na Barzo orolonda, makor pari da sve manje svita gre. More bit da falij en jerbo nison ni jo vele od tega, ne kapin se puno u baketine,arburete,komjolei Makapinse bokun uonodrugo,da unikodoba dojdeglod posli koje rakijice izjutra. Onda ploti panceta dokle se ne pocne meso po gradikulima, ca se vazme, kobasicih i brijolih ne srni manjkat. Amoglo bi se i: POLPETUN OD BRAVETINE Meso od koeta od BRAVETINEna bokune i polit CORNIN VINON, butat grancicu RUMARINA i neka pocije koju uru ako je vrimena. Onda ocidit i pasat na makinu za meso, zajedno sa maceton PETRUSIMULA i nikoliko pigih LUKA. Usitno ucinit obilato KAPULE, koje, onako naoko, isto ne bi vajalo bit od mesa. Krupne SOLI i frikega PAPRA dobro u to sve izmiat i alavija izmisit. Meni cini lipo i fregulu MARAVINCA Gedonput u moli dil napose i malo KANELE), a za lanje popit mul more se i bokun suhega samlivenega PAVERUNA oli malo TABASCA. To je nojboje izmiat i zacinit vecer pri, neka sve dobro sazrije, pok se marvit u pecenje. Ovo drugo kako gre, informat polpetune da su debji i na eravu. Dobro je da je unutra jo malo rumeno, gutoije je. A ko i izdurat kad onako lipo zavunjo? Za kroj zaslodit sa jednom ricetom di gre varenik, iz Blata. i Brocani se daridu storih uoncih od nos Foranih, pari mi se, pok meritaju da hi spomenemo ovode. 1,5litru VARENIKA uzovrit i u to umiat 25dekih GRIZA.Stalno vartit i kuhot jednu pol ure. Dodat 1 KANELE i na sitne OMENDULE. Izlit u umidnu rotjeru oli u mole kalupe i molatjedon don da se stisne. Rizot na manje bokune i sluit na operene liste limuna oli naronce. studene travarice - anke bon! Marinko BLAGODATII POSEBNOSTIPLODOVA MEDITERANA Uzgoj ipka(mogranja) SLATKI ZATITNIK OD BOI:ESTI vipak ili mogranj jo se naziva nar, granat i granat-jabuka S (lat. Punica granatum ). To je grm ili drvo koje uspijeva u krajevima sa toplijom klimom. ipak ima vrlo iroki arealuzgoja(Azija,Europa,Afrika,SjevernaiJuna Amerika).Uzgojipkanajviejerasprostranjenoko Sredozemnogmora(Italija,panjolska,Turska,Tunis,Alir,Maroko),inaAfganistanaiIrana. Zauzima17.mjestoukupnesvjetskeproizvodnje,aod suptropskih kultura odmahje iza agruma i smokve. Dostaje rasprostranjenuCrnojGori,akod nasnajvieuokolici Dubrovnikai Nadrugimmjestimauzgajase uglavnomkaostablona Plodovi ipkasuvrlocijenjenoiomiljeno zapotronjuu svjeem stanju i za izradu od kojih se osobito cijeni sok. Plod ipka sadri 76 -78%vode, 1,2 -1,5% 8-21 % 0,3 - 0,9% organskih kiselina, 7 mg vitamina Ci ostalihvrijednihsastojaka.Bogatjefosforom,kalij em, kalcijem i eljezom. Osim vitamina C, sadri i vitamine B3, Bl,B2,B5iB6.Zbogtogaimavelikuhranjivui dijetoterapeutskuvrijednost.Odkoreplodaproizvodise taninza potrebefarmaceutskeindustrijeidrugenamjene. ipak nije samo korisna i vrlo lijepa dekorativna biljka tijekomgodine,aposebnokad cvateikad plodovi dozrijevaju, pa ga treba uzgajati u mjeri, a i u vrtovimamediteranskog gdjenajbolje uspijeva.Poznato je da dobropodnosi visoke temperature ljetnihmjeseci.Premaniskimtemperaturamasrednjeje osjetljiv, pa ne podnosi teperature ispod -15 do -17 stupnjeva C u periodu zimskog mirovanja. Kako pucanje ipka? Za ipak je vanoda utlu ima dovoljno vlageza vrijeme intenzivnograstakorijenaujeseniukaoiza vrijemevegetacije,posebnoufazirastaplodaimladica. Zbog togaje potreban ravnomjeran raspored oborina, a ako nije izabratitakvepoloaje,ondatrebaosigurati navodnjavanje. Vrlo se kod nas da prva i druga faza rasta plodova kroz suno razdoblje, a uvrijeme bubrenja i dozrijevanja plodova uslijedi kino ranojesensko razdoblje.Zbog toga plodovi naglo bubriti, a kako nema puno formiranih stanica koje bi primile vodu, dolazi do pucanja kore ipka.Tada se obaviti berbu prije dueg kinog razdoblja.Potrebno je osigurati vlagu u tlu u prve dvije faze rasta ploda, pa se razviti puno stanica, koje primitivievlage.Time seuUecatina maseplodovai njihovo raspucavanje. Ova vrsta dobro podnosi niu relativnu vlagu zraka.ipak je heliofit,pa trai puno svjetla. Vegetacijapolovicomoujkaitraje180do215 dana. Cvatnja je otegnuta, a dozrijevanje ovisno o sorti, 120 do 160 dana nakon cvatnje. Cvjetovi su zvonoliki, a plod jabuke je boje. Kora ploda je koasta i ne jede se. Unutar ploda nalaze se jestive, slatke i sjemenke, koje imaju po jednu ovalnu koticu. to se svojstavatla,ipaknijeposebnoizbirljiv,paga nalazimo u uzgoju natlima. Ipak najbolje uspij eva udubljim,dobrodreniranimpjeskovito-ilovastimtlima, koja dobro gospodare vodom isadre dosta organske tvari (humusa) i biogenih elemenata. ipak podnosi teka glinena tla i jako vlana tla. Za ipak nisu prikladna j ako karbonatna tla.Sorteipkakojesenajviekoristesu:slatkibarski, glava, erbeta, crveni rani, konjski zub, bokean, kristal, medunac i drugi. Antioksidans i protiv raka ipakseuzgajauobliku stabalailiu U vrtovimasustabla, saslobodnoformiranimgrmolikimkronjama. ipaksemoeuzgajatiiuoblikuivihograda ugustom sklopu ili na razmak reda ili u redu. I u j ednom i udrugom prednostimauzgojuoblikuvazes visinom debla od 50 - 60 cm. To da se nakon sadnje obavi sadnica na visini od 70 - 75cm.Ispod mjestaizbije brojizboja,aodnjihse izaberuoninajpravilnijegpoloajairavnomjernog rasporedaustranu.Odabranetriprimarneskeletnegrane nekaneizbijajunaistojvisini,jednaoddrugena razmaku od 10 - 15 cm. Poeljno je da su tako BLAGODATII POSEBNOSTIPLODOVA MEDITERANA dazatvarajukutodoko1200Ovesegrane mogu pincirati ili prikratiti na udaljenosti50do60cmod mjestaizbijanjadasenanjimarazvijupostrane,tj. sekundarnegrane.Ukolikoseipak uzgajauoblikuive ograde,tadaseunutar reda uzima razmak od 2,5- 3 m,a izmedu redova 4- 5 m.Kod nasseipci sade na razmak od 5 x 4 m. Na vrlo plodnim tlima razmak moe biti 6 x 5 m. U novije vrijeme prakticira se gusti sklop, pa se ipci sade na razmak od 4 x 3m, 4 x 2m ili 3 x 3m, do 4 x 4m. Sve to ovisi o plodnosti tla, navodnjavanja, i primjeni mehanizacije. ipak dozrijeva krajem rujna i tijekom listopada. ipak vie ne zrije nakon to ga se ubere, pa postati sladi tijekom skladitenja.Cijeli plodovi mogu se mjesec dana na hladnomisuhommjestuilidvadotrimjesecau zrnje moe se zamrznuti u za zamrzavanjenagodinudana.Svjeisoktreba u friideru i popiti ga za dva do tri dana. Kotice ipka sadre brojne korisne tvari. U Indiji, kotice se sue i melju u prah kojise dodaje jelima od mesa da bi omekali.ipak ima i ljekovita - ponajprije protuupalna svojstva, zaustavlja i ubija karcinomaraka,dobarjeuprevencijiod arteroskleroze,imavelikiantioksidativnikapacitet,te smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. ipakjebogativitaminomC,paodipkaimunolokisistem, prirodnuobranuorganizma,te otpornost organizma na mnoge bolesti.Posebno ga je korisnopititijekomhladnijihmjeseci,jerdjeluje preventivno u borbi protiv gripe i olakava gripozna stanja. Zbog kiselina usvom sastavu,od ipka djeluje povoljno na reguliranje stolice, regulira i djelovanje lijezda koje hormone- od hipof1ze,preko pa do nadbubrene lijezde. Osim preventivnog djelovanja, od ipkavrlojedobarza nastalogpijeskai kamenca u bubrezima i mjehuru. Stanislav tambuk, dipl.ing.agr. Li ' BTA..' 'fl\i.o.fDI PITAM SE,PITAM LAi, LAi, LAiME ... "Darava ne vajo ... Sve somi lopovi ... Svudera korupcija II itakounedogled.Svakidan kakosvugdjevlada korupcija, se i vara na sve strane. I, to sad? Boriti se protiv toga ili se jednostavno prepustiti, pa ,,kud svi Turci tu imaliMujo".Na kraju,tako je najlake.Zatonekoga prijaviti da trai od mene mito, ako mi to moe Je daje bokun skupo, ali caje tuje. A ako sam na poloaju? 0, radosti i veselja! Mogu malo zagrabiti sa strane, pitat cogod za "poticaj" da mogu boje obavit posol koji imon. Alinemoramobitina nekomvisokompoloajukakobi zavarali dravu i ostavili malo vie sebi. Iza nas je sezona, i ona ionapoarna(ovana bezvelikih poara).Kolikosmogostiju imali,akolikosmo prijavili? Kolikonam je maslina ili levandeizgorjelo,akolikosmo (vie)prijavili? sveto?Zatoupornopokuavamo prevariti dravu? Da non drava vajo ne bismo je varoli .. . ona krode od nos pa imiod nje,itd.Jelinamdravastvarno neprij atelj pa je moramo "unititi" pod svaku cijenu? Moda senebibiloloeprisjetitiizjavefrancuskogkraljaLuja XN.: L 'etat c'est moi - Drava, to sam ja. Iako ne u smislu u kojemjeto bila u trenutku kad j e izgovorena,itekako istinita. Svak' bi trebao samom sebi podsvijestiti da je dio drave, zapravo - Ja jesam drava,moj prijatelj,moj susjedjedrava (dio drave).Kad to shvatim, ondajejasno dakadavaramdravunevaramVladu,Saborilinekog negovaramsamogasebe;kadaukrademod drave, ukrao sam od samoga sebe. Ili, to je jo gore, ukrao sam svojoj djeci. Svaka kuna ukradena dravi je ukradena iz penzije moga oca i moje majke. Svaka dravi zatajena kuna je kuna manje na doplatku za moju djecu. Sada se nekiljutitida pokradeneizatajenemilijune raznih direktora sa ponekom kunom koja nam se tu i tamo omakne. Naravno da to nije isto, ali to nije i nikada ne smije bitiopravdanje za varanje iStanje udravi se promijenitinikakvimreformamaakose samine mijenjanju.Stanje udravi je samoodsjajnaeg (ne)rada. Drava je onakva kakvom je mi Zatonemojmocekot da non nikor drugi popravidaravu, nego prominmo nojprin somi sebe, svoje fameje, svoja mista kako bi se i darava prominila na boje. Milan LJETNAPATROLA 2010. BIKINIPROMENADA

sa moemo daje gotova i ovasezona. Kakva je ona bila, to svatko na svoj (subjektivni) nisu apetiti isti kada se govori o novcu. je da sekrizi u svijetu skupiovelik brojljudi u samome gradu Hvaru,a i to da su se pojedini depovi vrlo dobro popunili, po proirenim tekatima restorana i to se moglo vrlo dobro vidjeti gotovo svaki dan.Sad sepostavlja pitanjetkotu neobavljasvojposaodovoljno kvalitetno?Kaznesu(navodno)rigoroznezaonekoji bespravno proiruju svoje terase, to me navodi na dasudepoviitekakopuni,ukolikosutiistiljudiplatili toliki brojkazni ili netkotko je zaduen da torjeava nije obavio svoj posao.