8/4/2019 Br. 39. - Pujanke

1/2

I. itanje: Iz 22,19-23 | II. itanje: Rim 11,33-36 | Evanelje: Mt 16,13-20

Ono to je imun obe-ao Mariji kod Isu-sova prikazanja u Hramu,ostvaruje se tijekom cjelo-kupne povijesti. Isus bivaznak prema kojemu se ljudiopredjeljuju. Jednako danaskao i u Isusovo vrijeme, od-nosno u zgodi koja je opi-sana u dananjem evaneo-skom odlomku.

to govore ljudi

Isus nije radoznao nitat da ga zanima to drugigovore o njemu. To pita radi

uenika. Bitno je najprijeznati to drugi govore da bipotom uenici mogli reisvoje miljenje.

Na jednak nain namvalja ivjeti i danas. Potreb-no je znati to drugi govo-re o Isusu. Mi krani sene smijemo ponaati kaoautistini udaci koji susamodostatni. Valja uspo-staviti dijalog sa svijetom, bez obzira je li ono to segovori ispravno ili nije. Ako je ispravno, moi emo za- jedno rasti podravajui jedni druge. Ako li je pakneispravno, moi emo za- jedno rasti tragajui za isti-nom i otkrivajui je.

Nevjerojatno je, ali isti-nito, da se neke osnovneistine kranstva krivo ililoe shvaaju u svijetu u ko-jemu ivimo. Na nama je daivotom pokaemo pravo iistinito shvaanje kranstvai kranski stil ivota.

A vi, to vi kaete

Da bismo mogli bitisvjedoci, potrebno je da suu naim srcima i u naim gla-

vama posloene stvari. ZatoIsus u nastavku pita svojeuenike o njihovom milje-nju o njemu.

Kljuno pitanje je nastav o Isusu. Tko je Isus zamene? Tek kad ispravno od-govorimo na to pitanje mo-emo se smatrati Isusovim.

Naalost i danas meuonima koji se smatraju

vjernicima postoje krivepredodbe o Isusu. Postojekrive slike o Bogu.

Zato je nuno potrebnosvakodnevno bistriti poj-move i odgovarati na pita-nje o svom odnosu premaIsusu.

Blago tebi imune,sine Jonin...

Posljedica ispravnogashvaanja Krista i ivota uskladu s tim shvaanjem,postaje milosna snaga kojunam Bog daruje.

Postajemo oni kojismo spremni mijenjatisvijet. Koji smo spremniuiniti da na zemlji budekvalitetniji ivot za svakogpojedinog ovjeka.

Zato je dananji evan-eoski odlomak prilika zaispitivanje vlastite savjesti.Ponajprije o tome kolikopoznajemo Boga i kakodoivljavamo Isusa Naza-reanina koji je Krist.

Konano, dananjievaneoski odlomak je iprilika da se ispitamo nakoji nain ivimo svoju vjeru i postaje li po namaovaj svijet bolji.

Pokuajmo biti bolji!!!

Najezdom bezbone komunistikediktature katoliki vjeronauk je

po zavretku II. svjetskoga rata izba-en iz hrvatskih javnih kola premdaje od poetka kolstva na naim pro-storima pouavanje o Bogu i vjeri bilosastavni dio kolskoga sadraja.

Opredjeljenjem za demokratskimodel brige za ope dobro, graa-ni Republike Hrvatske su na prvimslobodnim izborima 1990. godineizabrali ivot slobodnih ljudi kojiprihvaaju svoje dunosti i ostvarujusvoja prava. Jedno od tih prava, pravona slobodu vjeroispovijesti te na jav-no iskazivanje vlastitoga miljenja i vjerskog opredjeljenja, omogueno jegraanima Republike Hrvatske ukla-panjem konfesionalnog modela vjero-nauka u javne kole koji je ponovnouveden kolske godine 1991/92. kaoizborni predmet.

Katolika Crkva je, prepoznajuiu kolskom vjeronauku obvezu sluenjakonkretnom ovjeku i drutvu, s odgo- vornom radou prihvatila mogunosti ozbiljno prionula usustavljenju kon-

fesionalnoga katolikoga vjeronauka.Danas, nakon dvadeset godina ponovneprisutnosti konfesionalnoga katolikog vjeronauka u hrvatskim javnim ko-lama, sa zadovoljstvom moemo, punizahvalnosti prema Bogu i ponosa predljudima, zakljuiti kako je Crkva do-stojno iskoristila svoje poslanje.

Unato svim predrasudamai zlonamjernim podmetanjima, napoetku svake kolske godine gra-ani Republike Hrvatske svjedoesvoju suglasnost s prisutnou mo-dela konfesionalnoga vjeronauka ukolama. Tako svake kolske godine

vie od 90% uenika u osnovnim ko-lama pohaa konfesionalni katolikivjeronauk, a u srednjim kolama oko80% uenika.

Roditelji i uenici su prepoznalida se u svakoj pojedinoj uionici, usvakoj koli i u svakom dijelu Republi-ke Hrvatske u praksi provodi ono to jeizabrano kao oblik sluenja KatolikeCrkve konkretnom ovjeku i drutvu.

Prepoznaje se tako da je

glavna svrha prisutnosti konfesi-onalnoga katolikog vjeronauka uhrvatskim kolama sustavno i tocjelovitije, dijaloki i ekumenski vrlo otvoreno, upoznati na infor-mativno-spoznajnoj i na doivljaj-no-djelatnoj razini osobu i Radosnuvijest Isusa koji je Krist.

Konfesionalni katoliki vjero-nauk, u osnovnoj koli i u srednjimkolama, svima onima koji ga poha-aju eli, primjenjujui suvremene

standarde odgoja i obrazovanja, vjerodostojnou podataka i iskaza,ukazati na dostojanstvo ljudske oso-be, potaknuti na potivanje pravasvakoga ovjeka, posebno onih kojisu slabiji i nezatieniji, pokazatinaine izbora i ivljenja pravih vri- jednosti te, ponosni na pripadnosthrvatskom narodu i Katolikoj Crkvi,buditi svijest pripadnosti tradicijiusmjerenoj ka budunosti i spaavati

lanog kozmopolitizma i relativizira-nja specifinosti, a istodobno osloba-ati pogubne iskljuivosti i odgajatiza dijaloki suivot.

Ipak, nikada se ne smije smet-nuti s uma da je za potpuni vjerskiodgoj, osim konfesionalnog katolikogvjeronauka u javnim kolama i vjer-skog odgoja u javnim predkolskimustanovama, za cjeloviti kranskiivot nuna, jednako sustavna i cjelo-

vita upna kateheza koja prati ritamliturgijske godine.

Opredjeljenje za konfesionalnikatoliki vjeronauk je opredjeljenjeza budunost civilizacije ljubavi ipretvaranje ovog prostora i vremena,jedinoga koji nam je darovan, u mjestona kojem je blagoslovljeno biti.

a vi - to vi ka ete ?v j e r o n a u k u ko l iuz dvadesetu obljetnicu ponovnoga uvoenja vjeronauka u kole

8/4/2019 Br. 39. - Pujanke

2/2

Nedjeljni liturgijski listi

Dvadeset i prva nedjelja kroz godinu :: 21. kolovoza 2011. :: godina II :: broj 39.

sv. Pv osoSplit - Pujanke

Izdaje: upasv. pavlaap., split- pujanke | www.zupa-pujanke.comSuradnik: nikolakuzmii | Urednik: RatomiRvukoRepa

upne obavijesti

Danas, 21. kolovoza, svete mise su u 8, 9.30 i 19 sati.

U srijedu slavimo sv. Bartola, apostola.

etvrtak je dan molitve Euharistijskom Isusu. Kao i obino, molit emopred izloenim presv. Sakramentom.

Spomendan sv. Staa, solinskoga muenika slavimo u petak.

U subotu slavimo sv. Moniku.

Radnim danom svete su mise su u 19 sati.

U nau upu je doao novi sveenik

don dario oriPozdravljamo ga i preporuamo u molitve.

Sveenici su nam potrebni kao posrednici izmeu neba i zemlje, kao mostovi. U iza-zovima vremena predvodnici su prve rtve. Svako vrijeme ima svoje sukobe, pa tako inae. Sveenitvo je poziv na koji se rijetki odazivaju. Moda stoga to biti sveenik znaiui u otvoreni sukob s materijalistikim duhom vremena. A tko pametan voli sukobe?! Korake nam upravi putovima mira,

blagoslov nam podaj, Duha ljubavi!

Kae Isus uenicima: A vi,to vi kaete, tko sam ja?

imun Petar prihvati i ree:Ti si Krist - Pomazanik,Sin Boga ivoga.

Nato e mu Isus: Blago tebi,imune, sine Jonin, jer ti to neobjavi tijelo i krv, nego Otacmoj, koji je na nebesima.

Njegovo se ime izvodi odBar Talmaj, a to zna-i Talmajev sin. Natanael bibilo vlastito ime apostolovo,a Bartolomej ono to bi od-govaralo naem prezimenu.Iako u starini, pogotovo i-dovskoj, nije bilo prezimenau naem smislu, esto su ipakza jednu osobu postojala dva

imena. Prema tome, Natana-el i Bartolomej mogu biti dvaimena za jednu te istu osobu.

Sv. Ivan Evanelist, opi-sujui svjedoanstvo prvih

uenika, navodi i zanimljivsusret najprije izmeu Filipai Natanaela, a zatim izmeuIsusa i Natanaela. Evo togasusreta!

Filip susretne Natanaelai rekne mu: Nali smo onogao kome je Mojsije pisao u Za-konu, i Proroci takoer! To jeIsus, sin Josipa iz Nazareta.

- Iz Nazareta moe li todobro izii? ree mu Natana-el. - Doi i vidi! odvrati muFilip.

Isus opazi Natanaelagdje mu se pribliava pa reeza nj: Evo pravog Izraelca,bez lukavstva.

- Odakle me poznaje?upita ga Natanael. - Prijenego te Filip pozvao - odgo-

vori mu Isus - vidio sam tepod smokvom.- Rabbi - odvrati mu Na-

tanael - ti si Sin Boji! Ti sikralj Izraelov.

Isus mu uzvrati: Jer tirekoh da sam te vidio podsmokvom, vjeruje! Vidjet e

jo vee od toga! Zaista, zai-sta, kaem vam - nadoda Isus- vidjet ete otvoreno nebo ianele Boje gdje uzlaze i si-laze nad Sinom ovjejim(Iv 1,45-51).

Prema apokrifma Bar-tolomej je propovijedaoEvanelje najprije u Indiji, aonda u Armeniji, gdje je bioi muen i to na najokrutnijinain. Ogulili su mu kou ionda mu odrubili glavu. To

je strano muenitvo ovje-kovjeio u Sikstinskoj kapeliMichelangelo prikazavi nasvojoj velianstvenoj slici Po-

sljednjega suda sv. Bartolakako oderan dri svoju kouu ruci. Na toj je koi umjetniknainio svoj portret.

s v e t i b a r t o l o m e j